Da li slaviti subotu ili nedelju

[Marko1932]

Vec danima pozivam Slapa da ne komentarise o Suboti i nedelji na temi Uloga careva na crkveno ucenje, a on uprkos zeli upravi na taj navcin da ukoci postavljenu temu.
Zbog toga sam jedan od njegovih komentara preno sa spomenute teme ovde gde i pripada, a on glasi:

Marko1932 je napisao(la): ↑
Vec sam rekao da je tako da Konstantina kao mnogobosca nije bilo briga ko ce koga dana imati bogosluzenje,
Na tu moju izjavu Slap[e odgovara:

Zašto onda vi adventisti od svoga osnutka pa do danas lažete i obmanjujete ljude da je Konstantin "nametnuo štovanje (svetkovanje) nedjelje". Hoćeš li onda od sada upozoravati adventiste kako nije lijepo da iznose takve notorne neistine?

Postovanje Slape, hvala ti sto si javno adventiste nazvao LAZOVIMA?

Iako si u svojim komentarima mnogo puta promasio i pokusao da obmanes ljude, ipak, moja kultura mi ne dozvoljava da te zbog toga nazovem prostavckim imenom lazov, ali sam ti vise puta na kulturan nacin rekao: to nije istina, nisi u pravu, pogresan komentar itd. Tako se kulturno diskutuje, a obicno kad ljudi nemaju odgovora na postavljena piutanja i ne znaju sta da kazu na temu, onda pocnu napadati i vredjati sagovornike.

Pre svega daj dokaze:

1 Gde su adventisti rekli da je Konstantin izdao zakon ZBOG VERSKE SVRHE?

2. Mozes li dokazati da Konstantin nije izdao prvi zakon o praznovanju nedelje?

3.Mozes li dokazati da Konstantinov zakon nije se odnostio na hriscsane?

4. Zar nisi primetio da se u zakonu Konstantin ne obraca mnoigoboscima ni hriscanima nego GRADJANIMA?

5. Da li si shvatio, da taj Edikt nije savet, preporuka ili necije mislujenje, nego ZAKON.

Konstantin je zakonom o toleranciji hriscanstva, koji je dobar i koristan za hriscane, suprotstavio se mnogoboscima koji su prvi dan nedelu posvetili bogu Sunca. Da bi napravio balans, i zadrzao prijateljstvo sa mnogoboscima, njima na volju, izdao je Edikt o praznovanju nedelji. To je carev politicki manevar zbog vlastite koristi.

Ipak, moras priznayti da je to PRVI ZAKOJN O PRAZNOVANJU NEDELJE, na kom su zidali oni koji su ga podrzavali.

Oni koji danas praznuju nedelju, nije bitno da li je preaznuju po Konstantinovom Edeiktu, ili po sabordskim kanonima, bitno je to da se to suprotstavlja Bogu i Njegovom savrsenom zakonu.

Vec sedmicama od tebe trazimo da nam postiras ODREDBU o praznovanju nedelje, za koju si tvrdio da su je dali apostoli, ali umesto ODREDBE ti nas nazivas lazovima.

Posle svega, od tebe ocekujemu najavljenu APOSATOLSKU ODREDBU, a ako uje nemas, ja te ni tada necu nazvati lazovom, ali ti sam sebi odgovori....?

 

[Marko1932]

Molim sve ucesnike na forumu da od sada svi kopirate ovo Taramanino cudoviste, to je DUBOKA "TEOLOGIJA"?
Sta mislite da li je ovo za ozbiljne ljude i ozbiljna pitanja ili je tinejdzerima svojstveno?

Sve najbolje

 

[stvarnoslap]

Vec danima pozivam Slapa da ne komentarise o Suboti i nedelji na temi Uloga careva na crkveno ucenje, a on uprkos zeli upravi na taj navcin da ukoci postavljenu temu.
Zbog toga sam jedan od njegovih komentara preno sa spomenute teme ovde gde i pripada, a on glasi:

Marko1932 je napisao(la): ↑
Vec sam rekao da je tako da Konstantina kao mnogobosca nije bilo briga ko ce koga dana imati bogosluzenje,
Na tu moju izjavu Slap[e odgovara:

Zašto onda vi adventisti od svoga osnutka pa do danas lažete i obmanjujete ljude da je Konstantin "nametnuo štovanje (svetkovanje) nedjelje". Hoćeš li onda od sada upozoravati adventiste kako nije lijepo da iznose takve notorne neistine?

Baš lijepo da si ovo i ovdje prenio. A što meni onda preostaje nego te ponovo priupitati. Ako ti sam reče da Konstantina nije bilo briga ko ce koga dana imati bogosluzenje, zašto onda vi adventisti od svoga osnutka pa do danas lažete i obmanjujete ljude da je Konstantin "nametnuo štovanje (svetkovanje) nedjelje". Hoćeš li onda od sada upozoravati adventiste kako nije lijepo da iznose takve notorne neistine?

Postovanje Slape, hvala ti sto si javno adventiste nazvao LAZOVIMA?

Ako vi adventisti javno, i pri tome bezočno i drsko lažete, zašto i ja ne bih javno to razotkrio i iznio?

Iako si u svojim komentarima mnogo puta promasio i pokusao da obmanes ljude, ipak, moja kultura mi ne dozvoljava da te zbog toga nazovem prostavckim imenom lazov, ali sam ti vise puta na kulturan nacin rekao: to nije istina, nisi u pravu, pogresan komentar itd. Tako se kulturno diskutuje, a obicno kad ljudi nemaju odgovora na postavljena piutanja i ne znaju sta da kazu na temu, onda pocnu napadati i vredjati sagovornike.

Lažov nije prostačko ime, nego najadekvatniji naziv za one koji lažu.

Pre svega daj dokaze:

1 Gde su adventisti rekli da je Konstantin izdao zakon ZBOG VERSKE SVRHE?

Evo Mirko:

Konstantin јe, dok јe јoš bio mnogobožac, izdao dekret koјim јe nedelju proglasio opštim praznikom celog Rimskog carstva. Posle svog obraćenja, on јe ostao nepokolebljivi zastupnik nedelje, i mnogobožački dekret bio јe nametnut od njega u interesu njegove nove vere. (Ellen White, Velika borba 1884.)

Evo, Mirko, vidiš li? Ja znam da ćete vi adventisti i Božju riječ izvrgnuti ruglu, a smiješ li opovrgnuti ovu izjavu "proročice"? Vidi što vam "proročica" kaže. Kaže da je Konstantin izdao "mnogobožački dekret" baš zbog vjere.

2. Mozes li dokazati da Konstantin nije izdao prvi zakon o praznovanju nedelje?

Zašto bih ja dokazivao ono što nisam ni tvrdio. Dapače, baš sam tebe uvjeravao da Konstantinov edikt određuje obustavljanje rada nekih institucija u nedjelju. Taj edikt nije imao nikakve veze s religijskom praksom i bogoštovljem. Ne reče li ti sam da Konstantina uopće nije bilo briga tko će kojega dana imati bogoslužje?

3.Mozes li dokazati da Konstantinov zakon nije se odnostio na hriscsane?

Ti si se zaista pogubio. Opet od mene tražiš da dokazujem ono što nisam ni tvrdio. Pa naravno, odnosio se Konstantinov edikt i na kršćane. Ako je neki kršćanin bio sudac, i njega je Konstantinov edikt obvezivao da nedjeljom zatvori sudnicu i da u taj dan ne zakazuje parnice. Ali, niti tome sucu kršćaninu niti nekom poganinu Konstantinov edikt nije nametao niti zapovjedao bilo kakav oblik bogoštovlja i vjerske prakse. Kršćani nisu Konstantinov edikt dočekali s oduševljenjem zbog toga što taj edikt određuje i zapovjeda neko bogoštovlje, nego zbog toga što je konačno prestao zvjerski progon kršćana u carstvu i zbog toga što su se konačno slobodno mogli okupljati u nedjelju kako su to činili još od apostolskih vremena.

4. Zar nisi primetio da se u zakonu Konstantin ne obraca mnoigoboscima ni hriscanima nego GRADJANIMA?

Naravno da sam primjetio. Ni sudac poganin nije mogao nedjeljom zakazivati i održavati parnice.

5. Da li si shvatio, da taj Edikt nije savet, preporuka ili necije mislujenje, nego ZAKON.

Da, to je zakon. Nije Konstantin svojim ediktom savjetovao da suci nedjeljom ne održavaju parnice, nego je zapovjedio da se u taj dan ne održavaju parnice.

Konstantin je zakonom o toleranciji hriscanstva, koji je dobar i koristan za hriscane, suprotstavio se mnogoboscima koji su prvi dan nedelu posvetili bogu Sunca. Da bi napravio balans, i zadrzao prijateljstvo sa mnogoboscima, njima na volju, izdao je Edikt o praznovanju nedelji. To je carev politicki manevar zbog vlastite koristi.

Zašto bi to bilo "na volju poganima", kad povijest bilježi da nitko od pogana nije imao praksu nedjeljnog bogoštovlja? Mogli bismo jedino govoriti kako je Konstantin išao "na volju kršćanima", jer su se kršćani već dva i pol stoljeća prije Konstantina okupljali nedjeljom na Euharistiju. Kome je Konstantin "išao na volju" najbolje se vidi i po tome da su Konstantina u svete ubrojali kršćani a ne pogani.

Ipak, moras priznayti da je to PRVI ZAKOJN O PRAZNOVANJU NEDELJE, na kom su zidali oni koji su ga podrzavali.

Kakve to veze uopće ima s našom temom? Rekoh gore, ali evo opet. Kršćani su se dva i pol stoljeća prije Konstantina okupljali nedjeljom na Euharistiju. Nije nedjelju u kršćanstvo uveo Konstantin, nego su to učinili apostoli.

Oni koji danas praznuju nedelju, nije bitno da li je preaznuju po Konstantinovom Edeiktu, ili po sabordskim kanonima, bitno je to da se to suprotstavlja Bogu i Njegovom savrsenom zakonu.

Kako se može suprotstavljati Bogu praksa koju su uveli apostoli??? Jesi li ti pri sebi?

Vec sedmicama od tebe trazimo da nam postiras ODREDBU o praznovanju nedelje, za koju si tvrdio da su je dali apostoli, ali umesto ODREDBE ti nas nazivas lazovima.

Citiraj ti meni gdje je vama adventistima zapovjeđena subota.

Posle svega, od tebe ocekujemu najavljenu APOSATOLSKU ODREDBU, a ako uje nemas, ja te ni tada necu nazvati lazovom, ali ti sam sebi odgovori....?

Iskreno, ja od tebe ne očekujem ništa.

 

[Marko1932]

Nadam se da ste dobro primetili izjavu Stvarnoslapa koji tvrdi:

A što je onda Ivanov κυριακῇ ἡμέρᾳ u Otk 1,10? Ja kažem da je to nedjelja.

Pa ako to Stvarnoslap tvrdi da je to nedelja, mora da je istina?
On tvrdi da je Ivan mislio na nedelju kada je napisao Kuriake hemera.

Znavci da je isti Ivan, kada je napoisao svoje Jevandjelje, pogresio sto za nedelju nije napisao Kuriake hemera, nego umesto toga napisao je sabbaton, koje svi prevodioci prevode kao prvi dana u sedmici.

Posto vidim da govoris hrvatsk,i navescu njihove prevode mozda ces njima vise verovati.

"U prvi dan sedmice" Ivan 20,1. Stvarnost
"U prvi dan nedelje." Bakotivc
"A prvi dan sedmice." dr, Franjo Zagoda
"A u prvi dan nedelje." Carnic
"Le premier jour de la semain" Francuski
"On the firest day of the week." Engleski

I to ti je jedan od dokaza da u Otkrivenju kad Jovana kaze Kuriake hemera, govpori o Suboti a ne i nedelji. Jer po Svetome pismu Subota je dan Gospodnji, a nedelja nikad nije nazvana dan Gospodnji.

Drugo, Slape, zar nisi primetio da ovde Jovan ne govori o praznovanju nedelje ni Subote. Tu uopste nije rec o praznovanju nijednoga dana, nego kontekst kaze da je Jovan toga dana dobio viziju: "BEJAH U DUHU U DAN GOSPODNJI".

Tako, Jovan je ovim samo rekao kada je bio u posebnom stanju, ali nista nije rekao o nikaikvom prazniku niti se to odnosi na bilo kakvo praznovanje.
Tako Slape, zao mi je, ali i taj pokusaj ti je propao.

Sve najbolje

 

[Marko1932]

Slape:
Konstantin јe, dok јe јoš bio mnogobožac, izdao dekret koјim јe nedelju proglasio opštim praznikom celog Rimskog carstva. Posle svog obraćenja, on јe ostao nepokolebljivi zastupnik nedelje, i mnogobožački dekret bio јe nametnut od njega u interesu njegove nove vere. (Ellen White, Velika borba 1884.)


Pre svega Slape, kada se navede necija izjava, onda se precizira, Autor, knjiga i stranica. Dobro si ucinio sto se naveo ime autora i knjigu, ali zbog cega si izostavio stranicu? Zasto si izostavioi pocetak njene izjave u istom odseku?
Ja doslovan tekst kako si ga ti naveo nisam pronasao, ali evo njene izjave:

"Carski edikt, OPSTI SABORI I CRKVENE NAREDBE, PODUPRTE OD STRANE SVETOVNIH VLASTI, bile su stepenice pomocu kojih je ovaj mnogobozacki praznik podignut na svoj pocasni polozaj u hriscanskom svetu.

PRVA JAVNA NAREDBA, KOJA JE NALAGALA PRAZNOVANJE NEDELJE, Bio je Konstantinov zakon od 321. posle Hrista. Ovaj edikt je TRAZIO OD STANOVNIKA GRADOVA DA SE ODMARAJU U "CASNI DAN SUNCA", ali zemljoradnicima je doipustao da obavljaju svoje radove. IAKO JE OVO BIO PRVENSTENO MNOGOBOZACKI ZAKON, car ga je sproveo poslle svoga formalnog prihvatanja hriscanstva." EGW, Velika borba, str. 574, (prevod 465. 466)

Eto sada vidimo da Slapov citat mozda samo malo lici na izjavu Elene Vajt, ali daleko je od ispravnog prevoda.

Dobro Slape da li ti ne znas bolje da prevedes i da oznacis stranicu ili si to namerno zamutio da napravis zabunu i obmanes citaoce.

Zasto si izostavio povcetak ove izjave koja glasi:
"Carski edikt, OPSTI SABORI I CRKVENE NAREDBE, PODUPRTE OD STRANE SVETOVNIH VLASTI, bile su stepenice pomocu kojih je ovaj mnogobozacki praznik podignut na svoj pocasni polozaj u hriscanskom svetu."

Verujem da ova njena izjava smeta ti mnogo, ali ipak treba da budemo fer.
Kazi nam sta je ovde lazno? NISTA!

To sto je EGW rekla, tacno je, a nije nikakva laz.

1. Drzavni edikt, crkveni sabori i saradnja Crkve za gradjanskim vlasima, jesu aotoritet na kome se zasniva praznovnje nedelje.

2.Konstantin jeste izdao spomenuti Edikt o praznovanju nedelje, dok je jos bio mnogobozac.

"PRVA JAVNA NAREDBA, KOJA JE NALAGALA PRAZNOVANJE NEDELJE, Bio je Konstantinov zakon od 321. posle Hrista."
Kratko, jasno i potpuno istinito.

3."Ovaj edikt je TRAZIO OD STANOVNIKA GRADOVA DA SE ODMARAJU U "CASNI DAN SUNCA", ali zemljoradnicima je doipustao da obavljaju svoje radove."

Da li si razumeo da je Edikt trazio od gradjana da prazniju "dan sunca"
Je li tako ili nije?
Zar mislis da hriscani nisu bili ukljuceni u gradjane?

Dekret o nedelji nije imao lokalni karakter, nego opsti.

4. "IAKO JE OVO BIO PRVENSTENO MNOGOBOZACKI ZAKON, car ga je sproveo posle svoga formalnog prihvatanja hriscanstva."

Vidis, ona priznaje da to nije bio crkveni zakon, nego mnogobozacki, ali da je Konstantin praznovao nedelju i posle primanja hriscanstva.
Je li tako ili nije?

On nije naredio samo hriscanima da svetkuju paganski praznik, nego je izdao zakon koji se odnosio na sve ljude, izuzev zemljoradnika.

4. Kada je Konstantin izdao zakon, on nije ga dao da bi hriscanima nametnuo mnogobozacki praznik, nego ga je dao da bi udovoljio mnogoboscima, ali ipak je to prvi zakon o praznpovanju nedelje i Konstantin ga se nikad nije odrekao.

Koliko je meni poznato, Konstantin nikada nije ispravio izjavu
"Casnoga dna sunca" u dan Gospodnji, jer je nastavio mnogobozacku praksu u posle formalnog obracenja u hriscanstvo.

Mozes li dokazati da Konstantin i posle obracenja nije zastupao praznovanje nedelje? Ako nije praznovao nedelju, koji dan je praznovao?

5. Ako je izdat zakon, zar to nije bilo nametanje necije volje?

On nije dao savet, uputstva, objasnjenje, nego EDIKT: "U CASNI DAN SUNCA NEKA SE SBVI GTRADSKI SLUZBENICI, ZANATLIJE I STANOVNICI GRADOVA ODMARAJU..."

To je naredba, a nije predlog.

6. Istina je da je njegov Dekret bio nametnut drugima, i to je tacno da je on kao mnoigobozac praznovao nedelju i da ju je nastavio praznovasti i posle kada je navodno postao hriscanin.

Napomena:
Ne zelim ovde na forumu da bilo sta dokazujem iz spisa Elene Vajt, Biblija je temelj nasega ucenja, ali ovo sam izneo i objasnio zbog mutljavine koju je Slape naveo.

Kao odgovor na laodikejin zahtev da postira Hristovu zapovest ili zapovest apostola koja izricito zapoveda da Hriscani ne treba da svetkuju Subotu, vec umesto nje da praznuju nedelju, evo sta je Slape po stoti put naveo:

Sveti Ivan u Otk 1,10 koristi grčki izraz κυριακῇ ἡμέρᾳ, koji svi prevoditelji prevode sa "dan Gospodnji". Ovo je prvi i jedini put da u Svetom Pismu nalazimo ovaj grčki izraz. Subota se u Svetom Pismu javlja ukupno 166 puta (107 u SZ i 59 u NZ), i nikada nije imenovana izrazom koji Ivan koristi (κυριακῇ ἡμέρᾳ). U svih 166 puta imenovana je šabat (hebrejski) ili sabata (grčki). Nije li onda suludo zaključiti ovo što si ti zaključio?

Citaociu foruma, molim vas recite, da li je Slape odgovrio na Laodikejino pitanje?
NIJE!

Ovo je ko zna koliko puta ponovio, i kad god nezna sta da odgovori, on samo ovo kopira.

Slape, ma ne igramo se mi ovde gluvih telefona.
Tacno je da je Jovan u spomenutom tekstu izrazom kuriake hemera rekao da je to Dan Gospodnji, niko to ne negira.
Ali Jovan nije rekao da je to subota niti nedeljsa.

Ranije u svom Jevandjelju jasno je izjavio da je nedelja PRVI DAN U SEDMICI, A NIJE REKAO DA JE TO DAN GOSPODNJI.

Drugo, Jovan ovde ne govori o nikakvom prazniku, mogao je to biti i petak ili ponedeljak, ne menja znacaj, jer tu i nije rec o bilo kakvom prazniku, nego o danu kada je Jovan primio viziju ili neko nadahnuce.

Tako slape, ova magla nije odgovor na postavljeno pitanje.

Da ponovim pitanje:

Slape, postoiraj ZAPOVEST (a ne ptrice) koju je izdao Hristos ili ijedan od apostola u kojpoj je naredjeno hriscanima, da vise ne praznuju subotu, nego da praznuju nedelju.

Zapovest trazimo, a ne maglu.

 

[Taramana]

Molim sve ucesnike na forumu da od sada svi kopirate ovo Taramanino cudoviste, to je DUBOKA "TEOLOGIJA"?
Sta mislite da li je ovo za ozbiljne ljude i ozbiljna pitanja ili je tinejdzerima svojstveno?

Sve najbolje

Mirko,ti očigledno vrediš bar za trojicu jer tučeš po 3-4 posta zaredom a nama ostalima samo po jedan dozvoljen.
Mirko i Slavko stari ratnici i zabavljači širokih narodnih masa parodijom prikazuju naivnost nekih ratnih priča tako i ovaj simpatični klovn uveseljava ne naučene i ne utvrđene u istini,zato je on uz Mirka i Slavka adekvatan pokazatelj šarlatanskog izigravanja značenja Božje reči i ja u gornjoj zabavi vidim ženski lik poput tete Jelene dok u borcima prepoznajem Mirka i Slavka.

Samo jedno pitanje za tebe:
Zašto radiš Sizifov posao zato što veruješ teti ili zato što ne razumeš smisao reči odmor?

 

[Jurivaka]

Tema je: "Da li slaviti subotu ili nedelju?" ! Pišite o temi!

 

[mire000]

Slape, postoiraj ZAPOVEST (a ne ptrice) koju je izdao Hristos ili ijedan od apostola u kojpoj je naredjeno hriscanima, da vise ne praznuju subotu, nego da praznuju nedelju.

Zapovest trazimo, a ne maglu.

Slap ce postaviti neke deuterokanonske knjige u kojima se mogu pronaci nagovestaji o svetkovanju nedelje, npr. ''didahe'' i ''poslanicu diognetu''.
Ali on ne priznaje Tomino Jevandjelje, koje je istina apokrif, ali sadrzi potvrdu za svetkovanje subote..
Meni je to neposteno...

Cinjenica je da su Hriscani u 1-2. veku svi svetkovali i subotu i nedelju zajedno, to se zadrzalo kasnije i u istocnoj crkvi, sve do rakola 1054. godine.. O tome svedoci istorija i pravoslavna i svetovna, pa su ih optuzivali da ''judaiziraju''..
Slap ovo ignorise, ili se pravi da ne vidi, da je nedelja vremenom potisnula subotu, i da nista nije crno belo..

Postavlja se pitanje, ako su rani hriscani i apostoli drzali oba dana, zasto mi ne drzimo?
Nedelja kao dan Hristovog Vaskrsenja se moze drzati, ja nisam protiv toga, i to uopste nije sporno..
Ali treba imati na umu zasto se to slavi , pozadinu i uticaj tradicije te paganske filozofije na uspostavljnje ovog dana..

Evo ga tekst iz Didaha:

XIV. (1) А у недељу Господњу, сабравши се заједно, ломите хлеб и вршите Евхаристију (=Литургију), исповедајући претходно грехе своје, да би жртва ваша била чиста. (2) Сваки пак онај који има спор са другом својим нека не долази на сабрање са вама, докле се не измире, да се (тиме) не упрља жртва ваша. (3) Јер је то она (жртва) за коју је Господ рекао: "У сваком месту и времену приносићете ми жртву чисту, јер сам ја Цар велики, говори Господ, и Име је моје чудесно међу народима".

Prvo Treba napomenuti da je datiranje Didaha nepouzdano, i da je to najvise osporavan tekst od svih te vrste...
Zatim, izraz ''u nedelju'' uopste se ne pojavljuje u grckom tekstu. U grckom tekstu pise jednostavno "kyriake de kyriou" - "Dan Gospodnji". A ovaj izraz se tek kasnije od 2. veka pocinje smatrati za ''Nedelju''. Iako znacenje samog izraza nema veze sa ''nedeljom'', prevodioc je ovo izmenuo po tradiciji..



Evo tekst iz Tominog Jevanjdelja:

(27) Isus reče: "Ako ne postite, nećete pronaći kraljevstvo. Ako ne odrzavate Subotu, nećete vidjeti Oca."

Tekst je jasan i nema sumnje u tacnost prevoda.

Znavci da je isti Ivan, kada je napoisao svoje Jevandjelje, pogresio sto za nedelju nije napisao Kuriake hemera, nego umesto toga napisao je sabbaton, koje svi prevodioci prevode kao prvi dana u sedmici.

Upravo tako, Marko dobro si to primetio.
Onda bi Jovan svuda pisao za nedelju ''Dan Gospodnji'', ali vidimo da nije.
Ovaj izraz za mene, a i brojnim tumacima ne znaci uopste ''niti subota niti nedelja'' , vec ''dan Gospodnji'' kako i pise, a to znaci da je Jovan u viziji bio prenesen da vidi ''Hristov Drugi Dolazak''.

 

[Marko1932]

Dobro jutro dobri Stvarnoslape,
veoma mi je drago da si ponovo postiurao isti tekst koji se ponovio ko zna koliko puta.


I Izbrisavsi pismo uredbe koja beše protiv nas,i to uzevši sa srede prikova ga na krstu;i svukavši poglavarstva i vlasti izvede ih na ugled slobodno,i pobedi ih na njemu.Da vas dakle niko ne osudjuje za jeo i piće,ili za kakav praznik,ili za mladine,ili za subote,koje je sve bilo sen od onoga što šćaše da dodje,i telo je Hristovo."Kološanima 2,14-16.

Posle ovog teksta koji je naveo adventista,
Slape je izjavio:

Kološanima 2,16-17 je Ahilova peta adventističkog naučavanja.

Slape, zasto ti pises o adventistima i sta je za njih "Ahilova peta" a jos nista nisi rekao o kanonu Laodikesjkog sabora koji je zabranio praznovanje Subote i naredio praznovanje prvog dan posvecenog bogu sunca?

Prvo, adventisti su hriscani koji iznad svega uzdizu i postuju Sveto pismo i nemaju problema ni sa jednim njenim tekstom.

Drugo, u celoj Bibloiji, kao i u Pavlovim poslanicama, Subota sedmi dan od odmora nikad nije bila sjen, nego deo naredbe Sveznajuceg Boga koju je licno napisao u Dekalogu.

Hoces li ti da okrivis Pavla da je ucio protiv Bozjeg zakona?

Trece, Slape, cak i da jeste tako kako ti kazes, i da jeste Pavle rekao da je Subota sjen, iako nije, vec sedmicama od tebe trazimo DOKAZ da su apostoli ukinuli svetkovanje Subote i naredili praznovanje prvoga dna nedelju.

Jos uvek cekamo da nam postiras onu "ODREDBU" za koju si tvrdio da su je apostoli izdali.

Da li si rekao istinu?
Ako jesi, daj tu "ODREDBU".
Ako nje nemas, a svi dobro znamo da je nemas niti ces je ikada u Bibliji naci, onda reci sada pred svima sta ti ovde iznosis?
Mozemo li onda imati poverenja u tvoje panflete?

Imas li "ODREDBU" ZA KOJU SI TVRDIO DA JE Imas, ili ne?

 

[stvarnoslap]

Upravo tako, Marko dobro si to primetio.
Onda bi Jovan svuda pisao za nedelju ''Dan Gospodnji'', ali vidimo da nije.
Ovaj izraz za mene, a i brojnim tumacima ne znaci uopste ''niti subota niti nedelja'' , vec ''dan Gospodnji'' kako i pise, a to znaci da je Jovan u viziji bio prenesen da vidi ''Hristov Drugi Dolazak''.

Najprije, zašto vi adventisti imate dva tumačenja za to što je "dan Gospodnji" (κυριακῇ ἡμέρᾳ) u Otk 1,10??? Zagovornici jednog tumačenja kažu, "to može biti samo Dan suda", a zagovornici onog drugog tumačenja kažu, "to može biti samo subota". Pogledajte kako svako od ova dva tumačenja niječe i isključuje ono drugo tumačenje. Ako "dan Gospodnji" u Otk 1,10 može biti samo Dan suda, onda nije i ne može nikako biti subota. I obrnuto, ako dan Gospodnji može biti samo subota, onda nije i ne može nikako biti Dan suda.

Vratimo se mirinoj varijanti da je "dan Gospodnji" u Otk 1,10 Dan suda koji je vezan uz drugi Kristov dolazak. Pokazat ćemo na dva paralelna načina kako je ovo tumačenje apsurdno i potpuno neprihvatljivo. Dan suda, bio on 24-satni dan ili neki dulji vremenski period, ima svoje jasne granice, on je naprosto "vrijeme (period) Božjeg suda". To je završetak ove i ovakve naše Zemlje, dakle, to je vrijeme (period) u kojem Bog izvršava svoje sudište. To su završni događaji kada Bog izriče svoje, nakon što smo mi ljudi prošli Zemljom i učinili i izrekli svoje. Pogledajmo sada što nalazimo kod svetog Ivana nakon što se Ivan „zanio u duhu u dan Gospodnji“.

Otk 2,1: Anđelu Crkve u Efezu napiši:
Otk 2,8: I anđelu Crkve u Smirni napiši:
Otk 2,12: I anđelu Crkve u Pergamu napiši:
.............

Ivan ovdje ne nastupa kao branitelj ili tužitelj Crkava na Božjem sudištu u Dan suda, nego Ivan još prije Božjeg suda (Dana suda) šalje upozorenje Crkvama upravo ih usmjeravajući na pravi put kako ne bi zaslužile kaznu kada dođe Dan suda. Dakle, nije se Ivan zanio u Dan suda, niti je Ivan bio prenešen u Dan suda.

Pogledajmo i ovako. Dan suda – Jahvin dan – Dan Gospodnji, nije nešto što je Ivanu bilo nepoznato i što prije nije bilo imenovano, pa ga Ivan po prvi put spominje i imenuje. Pogledajmo:

Iz 13,6: Kukajte, jer je blizu Jahvin dan, k'o pohara dolazi od Svemoćnog.
Iz 13,6 (Septuaginta): ολολυζετε εγγυσ γαρ η ημερα κυριου και συντριβη παρα του θεου ηξει

Iz 13,9: Dolazi nesmiljeni Jahvin dan - gnjev i jarost - da u pustoš zemlju prometne, da istrijebi iz nje grešnike.
Iz 13,9 (Septuaginta): Ιδου γαρ ημερα κυριου ανιατοσ ερχεται θυμου και οργησ θειναι την οικουμεν ην ολην ερημον και τουσ αμαρτωλουσ απολεσαι εξ αυτησ

Jl 1,15: "Jao dana!" Jer Jahvin dan je blizu i dolazi k'o pohara od Svevišnjeg.
Jl 1,15 (Septuaginta):Οιμμοι οιμμοι οιμμοι εισ ημεραν οτι εγγυσ ημερα κυριου και ωσ ταλαιπωρια εκ ταλαιπωριασ ηξει

Ob 1,15: Jer blizu je Jahvin dan svima narodima! Dat će ti se milo za drago, tvoja će djela na tvoju glavu pasti.
Ob 1,15 (Septuaginta): Διοτι εγγυσ ημερα κυριου επι παντα τα εθνη ον τροπον εποιησασ ουτωσ εσται σοι το ανταποδομα σου ανταποδοθησεται εισ κεφαλην σου

Kao što vidimo, o Danu suda pišu i starozavjetni pisci. Ovdje su citirani Izaija, Joel i Obadija. Sva trojica ga jednako imenuju – „Jahvin dan“, a jednako tako i grčka Septuaginta imenuje ga istom sintagmom - ἡμέραν Κυρίου (hemera Kirjou).

Što je sa Danom suda u novozavjetnim spisima? Pogledajmo:

Dj 2,20: Sunce će se prometnut u tminu, a mjesec u krv prije nego svane Dan Gospodnji velik i slavan.
Dj 2,20: ὁ ἥλιος μεταστραφήσεται εἰς σκότος καὶ ἡ σελήνη εἰς αἷμα, πρὶν ἐλθεῖν ἡμέραν Κυρίου τὴν μεγάλην καὶ ἐπιφανῆ.

1 Sol 5,2: Ta i sami dobro znate da Dan Gospodnji dolazi baš kao kradljivac u noći.
1 Sol 5,2: αὐτοὶ γὰρ ἀκριβῶς οἴδατε ὅτι ἡ ἡμέρα Κυρίου ὡς κλέπτης ἐν νυκτὶ οὕτως ἔρχεται.

2 Sol 2,2: ne dajte se brzo pokolebati u svom shvaćanju niti uznemiriti ni nekim duhom, ni nekom riječju, ni nekim tobože našim pismom, kao da će sad-na Dan Gospodnji.
2 Sol 2,2: εἰς τὸ μὴ ταχέως σαλευθῆναι ὑμᾶς ἀπὸ τοῦ νοὸς μηδὲ θροεῖσθαι μήτε διὰ πνεύματος μήτε διὰ λόγου μήτε δι’ ἐπιστολῆς ὡς δι’ ἡμῶν, ὡς ὅτι ἐνέστηκεν ἡ ἡμέρα τοῦ Κυρίου.

2 Pt 3,10: Kao tat će doći Dan Gospodnji u koji će nebesa trijeskom uminuti, počela se, užarena, raspasti, a zemlja i djela na njoj razotkriti.
2 Pt 3,10: Ἥξει δὲ ἡμέρα Κυρίου ὡς κλέπτης, ἐν ᾗ οἱ οὐρανοὶ ῥοιζηδὸν παρελεύσονται, στοιχεῖα δὲ καυσούμενα λυθήσεται, καὶ γῆ καὶ τὰ ἐν αὐτῇ ἔργα εὑρεθήσεται.

Kao što vidimo, i Luka i Pavao i Petar govore o Danu suda. I kako ga oni imenuju? Potpuno isto kako je Dan suda sa hebrejskog (Jahvin dan) preveden na grčki i imenovan u Septuaginti. Dakle, i Luka i Pavao i Petar imenuju ga ἡμέρα Κυρίου. Da se u Otk 1,10 zaista radi o danu Gospodnjem kao Danu suda, je li moguće pretpostaviti da Ivanu nije bilo poznato kako su taj dan nazvali i starozavjetni pisci i Luka i Pavao i Petar, pa je morao upotrijebiti potpuno novi termin - κυριακῇ ἡμέρᾳ? Zaista nevjerojatno. Je li moguće pretpostaviti da je Ivan, znajući kako su drugi novozavjetni pisci imenovali Dan suda, baš htio izbjeći njihov termin ἡμέρα Κυρίου i upotrijebio potpuno novi κυριακῇ ἡμέρᾳ? Ovo je još nevjerojatnije. Što onda može biti? Jednostavno, Ivanov termin κυριακῇ ἡμέρᾳ u Otk 1,10 naprosto nije Dan suda.

Vratimo se sada „drugoj polovici“ adventista, onima koji tvrde da je dan Gospodnji u Otk 1,10 subota i da može biti samo subota. Iskoristimo bar „iskru“ zdrave logike kod adventista, pa vođeni tom iskrom postavimo njima pitanje. Dakle, zašto bi Sveti Ivan „izmišljao“ potpuno novo ime za nešto što je toliko spominjano u Svetom Pismu, toliko poznato, i na kraju Židovima sveto? Dakle, zašto bi sveti Ivan tražio potpuno novo ime suboti? Samo da se podsjetimo. Subota (sedmi dan u tjednu) pojavljuje se ukupno 166 puta u Svetom Pismu. 107 puta u Starom zavjetu i 59 puta u Novom zavjetu. I kako je nazvaše biblijski pisci? Svi odreda, 107 puta u Starom zavjetu i 59 puta u Novom zavjetu, nazvali su je naprosto subota – hebrejski šabat i grčki sabaton. Da ne bi netko pomislio kako to svetom Ivanu nije bilo poznato, navedimo ovdje subote koje nalazimo kod Ivana:

Iv 5,9-10: Čovjek odmah ozdravi, uzme svoju postelju i prohoda. Toga dana bijaše subota. Židovi su stoga govorili ozdravljenomu: "Subota je! Ne smiješ nositi postelju svoju!"

Iv 5, 16-18: Zbog toga su Židovi počeli Isusa napadati što to radi subotom. Isus im odgovori: "Otac moj sve do sada radi pa i ja radim." Zbog toga su Židovi još više gledali da ga ubiju jer je ne samo kršio subotu nego i Boga nazivao Ocem svojim izjednačujući sebe s Bogom.

Iv 7,22-23:Mojsije vam dade obrezanje - ne, ono i nije od Mojsija, nego od otaca - i vi u subotu obrezujete čovjeka. Ako čovjek može primiti obrezanje u subotu da se ne prekrši Mojsijev zakon, zašto se ljutite na mene što sam svega čovjeka ozdravio u subotu?

Iv 9,14-16: A toga dana kad Isus načini kal i otvori njegove oči, bijaše subota. Farizeji ga počeše iznova ispitivati kako je progledao. On im reče: "Stavio mi kal na oči i ja se oprah - i evo vidim." Nato neki između farizeja rekoše: "Nije taj čovjek od Boga: ne pazi na subotu."

Iv 19,31: Kako bijaše Priprava, da ne bi tijela ostala na križu subotom, jer velik je dan bio one subote, Židovi zamoliše Pilata da se raspetima prebiju golijeni i da se skinu.

Evo, riješismo gornju dvojbu. Ivan je znao za subotu, znao je njeno značenje Židovima, znao je i ime subote i svaki put ju je imenovao njenim imenom – subota (grčki sabaton). Imenovao ju je upravo imenom kojim su je imenovali i svi drugi starozavjetni i novozavjetni pisci – hebrejski šabat ili grčki sabaton. Sada ova „druga polovica“ adventista, koji kažu da dan Gospodnji u Otk 1,10 može biti samo subota, ne može Ivanovo korištenje potpuno nove sintagme - κυριακῇ ἡμέρᾳ - umjesto subota pripisati Ivanovu nepoznavanju subote i imena za subotu. Ako je to zaista bila subota, kako tvrdi ova polovica adventista, zašto bi je onda Ivan izbjegao imenovati onako kako ju je imenovao svih 11 puta u svom Evanđelju i kako su je u ostalih 155 puta uvijek imenovali svi ostali biblijski pisci? Da se možda Ivanu nije zgadilo ime subote? Da Ivan možda nije zaboravio ime subote? Ne, nije se Ivanu ni zgadilo ime niti je Ivan zaboravio ime subote. Ivan u Otk 1,10 koristi sintagmu κυριακῇ ἡμέρᾳ a ne subota, samo iz jednog razloga. Taj dan, kad se „Ivan zanio u duhu“, naprosto nije bila subota.

Evo vidjesmo, dan Gospodnji (κυριακῇ ἡμέρᾳ) u Otk 1,10 nije ni Dan suda ni subota. Što je onda dan Gospodnji u Otk 1,10? Nedjelja! Kako znamo da je nedjelja, kada se ovaj Ivanov izraz prvi i jedini put javlja u Otk 1,10? Znamo po tome što svi ranokršćanski spisi, koji preuzimaju ovaj Ivanov izraz, tim izrazom označavaju nedjelju kao dan Gospodnji. Nalazimo ga u Didachama, a nalazimo ga i u poslanici Magnežanima Ivanova učenika Ignacija Antiohijskog oko 107. godine. Na grčkom jeziku, jeziku na kojem je i Ivan pisao svoje Otkrivenje, već punih 19 stoljeća nedjelja se naziva kirjake (Κυριακή).

Niječući da je Ivanov dan Gospodnji u Otk 1,10 nedjelja, od adventista ćete čuti slijedeće pitanje: „Zašto bi Ivan nedjelju nazvao dan Gospodnji, kada nedjelja nikada prije nije tako nazvana“? Pitanje izgleda sasvim logično i svatko tko bi ga dobronamjerno postavio zaslužuje odgovor. Međutim, zaslužuju li odgovor, i što odgovoriti onima koji postavljaju ovakvo pitanje, a istovremeno tvrde da je dan Gospodnji u Otk 1,10 subota, potpuno zanemarujući, prešućujući i ignorirajući činjenicu da se subota prije toga u Svetom Pismu javlja 165 puta i da je uvijek nazvana subota (hebrejski šabat ili grčki sabaton)!?!?!? Adventisti ne postavljaju ovo isto pitanje sebi. Ne pitaju sebe - zašto bi Ivan subotu nazvao danom Gospodnjim, kada je subota u Svetom Pismu prije toga spomenuta 165 puta, i baš uvijek je nazvana subotom (hebrejski šabat ili grčki sabaton).

A je li Ivan uopće nedjelju nazvao drugim imenom, kada ju je u Otk 1,10 nazvao danom Gospodnjim (κυριακῇ ἡμέρᾳ)? Ne, Ivan ovdje nedjelju nije nazvao drugim imenom, jer nedjelja do tada, ni u židovskoj ni u biblijskoj terminologiji, uopće nije imala ime. Ne možete drugo ime dati nečemu što imena uopće nije imalo. Kad vam se dijete rodi, ne možete mu dati drugo ime, jer dijete nije rođeno s prvim imenom. Židovi su imali sedmodnevni tjedan, i od tih sedam dana jedino je subota imala ime – šabat, i ime je dobila upravo po onome što joj to ime znači – odmor, počinak. Ostalih šest dana uopće nisu imali svoja imena. Naprosto su označavani rednim brojem, ovisno o tome kako su slijedili nakon subote. Tako je nedjelja označena „prvim danom“, ponedjeljak „drugim danom“ i tako redom. Kao što zatvorski broj nije ime čovjeka koji je zatočen, tako ni redni broj dana nije ime dana. Prema tome, Ivan u Otk 1,10, imenujući nedjelju danom Gospodnjim (κυριακῇ ἡμέρᾳ), nije nedjelju nazvao drugim imenom i promijenio joj ime, nego je nedjelji po prvi put dao ime. I kao što rekoh, već punih 19 stoljeća nedjelja u grčkom jeziku nosi ime dan Gospodnji (kirjake). U slučaju subote, stvar bi stajala potpuno obrnuto. Da je kojim slučajem Ivan, ili netko drugi, subotu nazvao danom Gospodnjim (κυριακῇ ἡμέρᾳ), to bi značilo da joj je dao drugo ime i da joj je promijenio ime, jer je subota bila jedini dan za koji su Židovi imali ime. Subota je Židovima sveti dan, i zbog toga je svih 166 puta u Svetom Pismu, i starozavjetni i novozavjetni pisci, imenuju njenim imenom. Dakle, dan Gospodnji (κυριακῇ ἡμέρᾳ) u Otk 1,10, je potpuno novo ime koje sveti Ivan daje „židovskom prvom danu“, a koji je kršćanima postao dan u koji se okupljaju, slave Krista i zahvaljuju mu.