Da li slaviti subotu ili nedelju

[Marko1932]

Pavao piše da je subota sjena.



Kol 2,16-17.



Dj 20,7.

Postovanje Stvarnoslape, izgleda da smo najzad prisli konstruktivnoj diskusiji.
Veoma sam ti zahvalan sto si naveo ova dva tekst, ali jos bi prciznije bilo da si naveo tekst kako pise a ne samo reference.
Medjutim, posto ti nisi to ucinioi, evo ja cu umesto tebe:

"Prema tome, neka vas niko ne osudjuje ZBOG JELA ILI PICS, ILI ZBOG GODISNJIH BLAGDANA, ILI MLADJAKA, ILI SUBOTA! To je smo sjen stvarnosti koja je imala doci, a stvarnost je KRIST." Kolosanima 2,16.17. Stvarnost

Istrazivaci Biblije i prave teologije ovako studiraju Bibliju a ne pricama.

Molim te da odgovoris na sledeca pitanja koja proisticu iz teksta koji si navo:

1. O kakvim praznicima Pavle govori, o sedmicnim ili godisnjim?
2. O kakvim jelima je tu rec?
3. Sta za tebe znaci izraz: "Godisnjih blagdana?"
4. Sta mislis zbog ceka je Pavle upotrebio izraz "SUBOOTE" (mnozinu) umesto jednoine, "SUBOTIU"?

Sa velikom paznjom cekamo na toje odgovore na ova pitanja.
-----------------

Drugi tekst koji si naveo glasi: "A U PRVI DAN NEDELJE, kada se sabirahu ucenici da lome hleb, govorase im Pavle, jer scase sutradan da podje, i proteze besedu do ponoci." Dela 20,1.

Slape, sta si ovim tekstom hteo da nam kazes?
1.Da je ovo bio vanredni sastanak novcu, jer je Pavle zelo da im uputi jos nekoliko saveta posto je sutradan isao na put.

2. Da li ti ovim tekstom zelis da nam kazes da se verski sastanci i "lomljenje hleba" mogu odrzavati samo nocu, a ne i danju?

3. Da li za tebe znaci da su Hriscani tada svetkovali nedelju zbog toga sto su imali lomljenje hleba i molitvu?
Da bih ti pomoigao da das pravilan odgovor navescu samo jos jedan tekst:

"I SVAKI DAN BIJAHU JEDNODUSNO U CRKVI, I LOMLJAHU HLEB PO KUCAMA I PRIMAHU HRANU SA RADOISTI I U PROSTOTI SRCA." De;la 2,46.

Posto smo poceli ozbiljno da razgovaramno kako i treba da se odgovara na teoloska pitanja, molim te da uradis sledece:

1, Odgovori na svako moje pitanje.
2. Za svaki tvoj odgovor prilozi Biblijski dokaz.

Unapred hvala

 

[stvarnoslap]

On jeste nabrojao elemente koji su se u svojstvu obrednog zakona radili subotom i napomenuo - da niko ne osuđuje Hrišćane što i oni to ne čine u vreme bilo kakvog praznika, praznika mladog meseca i u vreme sedam godisnjih subota.

Kako nije napisano da je subota dan Gospodnji, pa upravo sam priložio kontekst.

stari zavet:

"I tvoji će sazidati stare pustoline, i podignućeš temelje koji će stajati od koljena do koljena, i prozvaćeš se: koji sazida razvaline i opravi putove za naselje.
Ako odvratiš nogu svoju od subote da ne činiš što je tebi drago na moj sveti dan, i ako prozoveš subotu milinom, sveti dan Gospodnji slavnijem, i budeš ga slavio ne idući svojim putovima i ne čineći što je tebi drago, ni govoreći riječi,
Tada ćeš se veseliti u Gospodu, i izvešću te na visine zemaljske, i daću ti da jedeš našljedstvo Jakova oca svojega; jer usta Gospodnja rekoše" ( knjiga proroka Isaije 58. 13 )

Upravo ti potvrdi koliko sam bio u pravu kada sam u jednom od prethodnih postova napisao: "Dobro pazite, adventisti će vam pokušati podvaliti na sve moguće načine." I evo ga, ti pokušavaš podvaliti. Dan Gospodnji (κυριακῇ ἡμέρᾳ) koji sveti Ivan koristi u Otkrivenju je jedino mjesto u Čitavom Svetom Pismu na kojem se javlja taj izraz.

Da bi ljudi mogli vidjeti i provjeriti, evo grčkog teksta iz Izaije koji je Laodikeja citirao:

Iz 58,13-14: εαν αποστρεψησ τον ποδα σου απο των σαββατων του μη ποιειν τα θεληματα σου εν τη ημερα τη αγια και καλεσεισ τα σαββατα τρυφερα αγια τω θεω σου ουκ αρεισ τον ποδα σου επ′ εργω ουδε λαλησεισ λογον εν οργη εκ του στοματοσ σου και εση πεποιθωσ επι κυριον και αναβιβασει σε επι τα αγαθα τησ γησ και ψωμιει σε την κληρονομιαν ιακωβ του πατροσ σου το γαρ στομα κυριου ελαλησεν ταυτα

Nema dana Gospodnjeg (κυριακῇ ἡμέρᾳ), izraza koji Ivan koristi u Otkrivenju, u Izaijinu tekstu. Dan gospodnji (κυριακῇ ἡμέρᾳ) prvi i jedini put u Bibliji nalazimo kod Ivana u Otk 1,10. A nakon toga se u ranokršćanskim spisima koristi za nedjelju.

novi zavet:

Ivan Šarić / Rev. Đ. Martinjak (RIŠ):

10 Tada se zanesoh u dan Gospodnji, i začuh za sobom glas veliki kao trube, ( otkrivenje 1. 10 )

Dimitrije Stefanović (DS):

10 U dan Gospodnji zaneh se i čuh za sobom glas snažan, kao truba kad trubi:

Lujo Bakotić (LB):

10 Bejah u duhu u dan Gospodnji, i čuh za sobom glas silan, kao zvuk trube, koji reče:

Bible in Basic English (BBE):

10 I was in the Spirit on the Lord's day, and a great voice at my back, as of a horn, came to my ears.

U starom zavetu dan Gospodnji je subota, i jovan misli na subotu kada kaže "dan Gospodnji"

Da je Suboti koja je u starom zavetu nazvana dan Gospodnji oduzet ovaj naziv i dat nedelji ' to bi bilo jasno naglašeno u novom zavetu, ali toga nema, i prema tome kada Jovan u otkrivenju 1. 10 kaže "BIJAH U DUHU U DAN GOSPODNJI" on misli na subotu.

Subota se u čitavom Svetom Pismu javlja 166 puta (107 puta u Starom zavjetu i 59 puta u Novom zavjetu). Svih 59 puta u Novom zavjetu subota je nazvana subota (grčki σαββατα), i svih 107 puta u Starom zavjetu ponovo je nazvana subota (hebrejski šabat, grčki σαββατα). Evo, adventist Laodikeja nas pokušava uvjeriti da je sveti Ivan zaboravio ime suboti, pa se u Otkrivenju dosjetio nazvati je κυριακῇ ἡμέρᾳ - dan Gospodnji.

Zaista su čudni ti adventisti. Sveti Pavao u Kološanima 2,16 koristi grčki izraz σαββατα, koji u Svetom Pismu uvijek označava tjednu subotu, a adventisti viču: "To nije subota!" A sveti Ivan u Otk 1,10 koristi grčki izraz κυριακῇ ἡμέρᾳ, koji nikada u Svetom Pismu nije upotrijebljen za subotu, a adventisti viču: "To je subota!"

P.S. A što im možete. Sloboda je.

 

[Marko1932]

samo sjena stvarnosti koja je imala doci

Kako nije, evo ti pa čitaj:

Kol 2,16-17: Neka vas dakle nitko ne sudi po jelu ili po piću, po blagdanima, mlađacima ili subotama. To je tek sjena onoga što dolazi, a zbiljnost jest - tijelo Kristovo.



Godišnje subote Pavao je obuhvatio izrazom "blagdani" (praznici), tako da subote u Kol 2,16 jesu i samo mogu biti tjedne subote. Za godišnje subote nikada u Bibliji nije upotrijebljen izraz koji Pavao koristi u Kološanima za subote, i drugo, tjedne subote u Bibliji uvijek su imenovane izrazom koje Pavao u Kol 2,16 koristi za subote.
A sveti Pavao piše da ipak je.

Dobro Slape, ako su Pavlove suboite tjedne kao sto ti zelis da prikazes, KOLIKO SUBOTA IMA TJEDAN?
ZAR TjEDAN NEMA SAMO JEDNU SOBOTU KAO STO IMA SAMO JEDAN I OD DRUGIH DANA.

2. Kakva su to jela i pica?

3. Da je Pavle mislio na sedmicnu subotu zar ne bi napisao SUBOITA, a ne subote.
U Dekalogu se ne spominju SUBOTE ali se spominje SUBOTA.
Vidis ti o cemu se radi nego pokusavas ljudima da izvezes maglu.

4. Otkad je sedmicna subota bila sjen Hristove zrtve?
Subotu je Bog uspoistavio pre greha, kad simboli nisu ni postyojali, tako ona nije simbol Hristove zrtve, ali godisnje "sobote"jesu. Zapovest ne govori o godisnjim sobotama nego o SUBOTI.

Ne postoji nijedna zapovest u Svetome pismu koja od hriscana zahteva praznovanje prvoga dana nedelje, ali postoje ljudske, Konstantinova zapovest i ona koju je izdao Sinod u Laodokeji. Da li ti praznujes nedelju zbog tih ljudskih zapovesti?

 

[stvarnoslap]

Dobro Slape, ako su Pavlove suboite tjedne kao sto ti zelis da prikazes, KOLIKO SUBOTA IMA TJEDAN?
ZAR TjEDAN NEMA SAMO JEDNU SOBOTU KAO STO IMA SAMO JEDAN I OD DRUGIH DANA.

2. Kakva su to jela i pica?

Ona koja su Židovima bila zabranjena konzumirati.

3. Da je Pavle mislio na sedmicnu subotu zar ne bi napisao SUBOITA, a ne subote.
U Dekalogu se ne spominju SUBOTE ali se spominje SUBOTA.

Izl 31,13: Reci Izraelcima: Subote moje morate održavati, jer subota je znak između mene i vas od naraštaja do naraštaja

Kakve su ovo subote? E vidiš, ovo su ti iste subote kao i one Pavlove u Kol 2,16. U množini su a opet su tjedne subote.

Vidis ti o cemu se radi nego pokusavas ljudima da izvezes maglu.

Neka si ti živ i zdrav i neka te ovdje, svu ćemo mi maglu rastjerati.

4. Otkad je sedmicna subota bila sjen Hristove zrtve?

Ovo ćeš ipak s Pavlom morati riješiti. Pavao kaže da je uz blagdane i malađake i tjedna subota sjena.

Subotu je Bog uspoistavio pre greha, kad simboli nisu ni postyojali, tako ona nije simbol Hristove zrtve, ali godisnje "sobote"jesu. Zapovest ne govori o godisnjim sobotama nego o SUBOTI.

Ne znam što ti točno znači termin "uspostavio", ali znam da je subotni odmor zapovjeđen prvi put Židovima na Sinaju i da je zapovjeđen samo Židovima.

Ne postoji nijedna zapovest u Svetome pismu koja od hriscana zahteva praznovanje prvoga dana nedelje,

Kršćani ne praznuju nedjelju, kršćani nedjeljom slave Krista i zahvaljuju mu.

ali postoje ljudske, Konstantinova zapovest i ona koju je izdao Sinod u Laodokeji.

Zar ne vidjesmo na drugoj temi da Konstantin nikome nije zapovjedio nikakvo bogoštovlje. Konstantinov edikt nema nikakve veze s početkom okupljanja kršćana u nedjelju. A kako bi i moglo nešto iz 4. stoljeća biti uzrok nečemu što svoj početak ima u 1. stoljeću? Razumiješ li ti "uzročno-posljedičnu" vezu? Razumiješ li što čemu prethodi? Uzrok posljedici ili posljedica uzroku?

Da li ti praznujes nedelju zbog tih ljudskih zapovesti?

Kršćani nisu kao adventisti pa da praznuju (slave) dan. Kršćani slave Krista, a nedjelju kao dan u koji slave Krista odabrali su apostoli.

 

[Marko1932]

Ona koja su Židovima bila zabranjena konzumirati.

Bravo Slape! Sad si tek potrefio?
Pa kako su onda ta jela mogla biti simbol ili sjen Issusa Hrista?
Molim te objasni nam to.

Izl 31,13: Reci Izraelcima: Subote moje morate održavati, jer subota je znak između mene i vas od naraštaja do naraštaja.

Odlican odgovor Slape.

Sam tekst ti je upravo objasnio ono sto sam ti ranije rekao.
Izrailjci jesu trebali drzati sve SUBOTE, godisnje i sedmicnu.
Da je tako to ti dokazuje taj isti tekst, jer nastavlja "JER SUBOTA JE ZNAK IZMEDJU MENE I VAS." Jesi li primetio da ovaj tekst upravo to i govori da postoje dve vrste: subote i subota. Samo su subote, koje su godisnji praznici bile sjen ili predslika Gospoda Isusa Hrista, i one su nasle svoje ispunjenje u Hristovoj zrtvi, a Subota koju je Bog dao pre pojave greha i potrebe otkupljenja, ona je znak izmedju Boga i ljudi diveka.

[Qote) E vidiš, ovo su ti iste subote kao i one Pavlove u Kol 2,16.

Tako je, slazem se sa trobom. Pavle govori o SUBOTAMA, a ne o SUBOTI.
Godisnje subote bile su sjen Isusa Hrista, a sedmicna nije, jer je data dok nije bilo greha i dok nije bila potreba da Hristos strada i otkupi ljude od osude zakona.
----------------

Ovo ćeš ipak s Pavlom morati riješiti. Pavao kaže da je uz blagdane i malađake i tjedna subota sjena.

Zao mi je, ali Pavle to ne kaze. On ne kaze da je tjedna SUBOTA sjen i da je ukinuta, to ti hoces da podvalis Pavlu, jer ti to kazes, a ne Pavle.

Evi sta Pavle pise: "Da vas dakle niko ne osudjuje za jela ili za pica, ili za kakav praznik ili za SUBOTE. Koje je SVE BILO SJEN onoga sto ce doci, i telo je Hristovo."
Kolosanima 2,16.17. Dakle, sve ovo sto je Pavle nabrojao bilo je predslika Isusa Hrista, a sedmicna subota nikad nije bila predslika Hrista, nego uspomena na stvaranje.

Molim te obrati poaznju na jasnu izjavu na: Jela, pica, praznike ili za SUBOTE. Koje subote i koja jela. Obredne godisnje subote i zrtvena jela koja su bila deo obrednog zakona o zrtvama. Biblija je jasna za one koji zele da slusaju Boga i slede Njegovu Rec.

Ne znam što ti točno znači termin "uspostavio", ali znam da je subotni odmor zapovjeđen prvi put Židovima na Sinaju i da je zapovjeđen samo Židovima.

Mozda moj izraz "uspostavio" i nije najjasniji, ali evo na sta sam mislio:
"I svrsi Bog do sedmoga dana dela svoja koja uvini; i POCINU u SEDMI dan od svih dela svojih koja ucini. I Blagoslovi Bog sedmi dan i posvetiu ga." 1. Mojsijeva 2,2.3.
Posvetiti zanci izdvojiti od ostaloga za svetu sluzbu.

Ovim je Bog udarui temelj praznovanja Subote, a nije na Sinaju.
Zato ja kazem da je ovim uspoistavio Subotu, ako mislis da postoji bolji i jasniji izraz za ovo delo, ja sam rad da ga cujem i ako jeste jasniji da ga i prihvatim.
Na Sinaju je Bog samo napisao zapovesti koje su i pre toga postojsale i koje su usmeno prenosene od kolena na koleno od Adama do Mojsija.

[Qoute]ne praznuju nedjelju, kršćani nedjeljom slave Krista i zahvaljuju mu.[/Quote]

E moj Slape, mora da ti priznam da ja nisam takav hriscanin koji samo jednog dana u sedmici slavi Hrista i zahvaljuje mu. Ja Ga slavvim svaki dan i stalno Mu zahvaljujem za blagoslove koje mi je dao. Medjutium, to nema veze sa svetkovanjem sedmicnog dana od odmora koji Bog od svim ljudi zahteva u cetvrtoj zapovesti.

"Kršćani nisu kao adventisti pa da praznuju (slave) dan. Kršćani slave Krista, a nedjelju kao dan u koji slave Krista odabrali su apostoli.

A sta su adventisti drugo nego krscani? Zar adventisti ne slave Gospoda Isusa Hrista? Adventisti Hrista slave svaki dan, molitvom zahvalnoscu i proucavenjem Biblije i nastoje da slede savete Gospoda Isus Hrista i Njegove reci.
Istina je da advetisti, po reci Gospodnjoj i u skaldu sa vecnim Bozjim zakono, sedmoga dana ne rade nikave poslove, nego taj dan po Bozjijem zahtevu poroucavaju, mole se, razmisljaju u Bogu i Njegovim delimna i pomazu bolesnima i nemocima, upravo onako kako je i Hristos cinio.

Kad kazes da su "nedelju odredili apostoli". MOLIM TE DAJ POSTIRAJ NAM TU ODREDBU. Koliko je meni poznato, ona ne postoji, ali ako postoji postiraj je sada.
Cekamo da je vidimo.

Sve najbolje

 

[stvarnoslap]

Bravo Slape! Sad si tek potrefio?
Pa kako su onda ta jela mogla biti simbol ili sjen Issusa Hrista?

Sve je sjena u odnosu na Krista i ono što on donosi i što s njime dobivamo.

Izrailjci jesu trebali drzati sve SUBOTE, godisnje i sedmicnu.
Da je tako to ti dokazuje taj isti tekst, jer nastavlja "JER SUBOTA JE ZNAK IZMEDJU MENE I VAS."

Što će ti jalov posao? Zašto ti meni pokazuješ i dokazuješ ono što sam ja sam naveo? Ne spomenuh li i ja kako su židovi imali godišnje subote (blagdane, praznike) i tjedne subote. Evo vidi:

Godišnje subote Pavao je obuhvatio izrazom "blagdani" (praznici), tako da subote u Kol 2,16 jesu i samo mogu biti tjedne subote. Za godišnje subote nikada u Bibliji nije upotrijebljen izraz koji Pavao koristi u Kološanima za subote, i drugo, tjedne subote u Bibliji uvijek su imenovane izrazom koje Pavao u Kol 2,16 koristi za subote.

Jesi li primetio da ovaj tekst upravo to i govori da postoje dve vrste: subote i subota.

Evo vidiš iz moga gornjeg citata da ja znam da postoje dvije vrste subota u Starom zavjetu.

Samo su subote, koje su godisnji praznici bile sjen ili predslika Gospoda Isusa Hrista, i one su nasle svoje ispunjenje u Hristovoj zrtvi,

Ali sveti Pavao u Kol 2,16-17 kaže da su sjena i godišnje i tjedne subote. Evo ti:

Kol 2,16: Neka vas dakle nitko ne sudi po jelu ili po piću, po blagdanima (grčki: ἑορτὰς - heorte), mlađacima ili subotama (grčki: σαββάτων - sabaton). To je tek sjena onoga što dolazi, a zbiljnost jest - tijelo Kristovo.

Vidiš, grčkim terminom ἑορτὰς (blagdani, praznici) obuhvatio je Pavao i sve godišnje subote, a onda dodaje posebno tjedne subote grčkim terminom σαββάτων, koji uvijek i isključivo (166 puta u Svetom Pismu) označava tjedne subote.

a Subota koju je Bog dao pre pojave greha i potrebe otkupljenja, ona je znak izmedju Boga i ljudi diveka.

Ona je znak između Boga i Židova, a kako vidjesmo gore Pavao i za nju kaže da je sjena.

Tako je, slazem se sa trobom. Pavle govori o SUBOTAMA, a ne o SUBOTI.

Pavao u Kol 2,16-17 govori i o godišnjim subotama (grčki: ἑορτὰς - heorte), i o tjednim subotama (grčki: σαββάτων - sabaton).

Godisnje subote bile su sjen Isusa Hrista, a sedmicna nije, jer je data dok nije bilo greha i dok nije bila potreba da Hristos strada i otkupi ljude od osude zakona.

Pavao kaže da su sjena i jedne i druge, i ἑορτὰς i σαββάτων.

Zao mi je, ali Pavle to ne kaze. On ne kaze da je tjedna SUBOTA sjen i da je ukinuta, to ti hoces da podvalis Pavlu, jer ti to kazes, a ne Pavle.

Zašto bi Pavao napisao ono što ne misli? Zar ti zaista misliš da je sveti Pavao jedno mislio a drugo pisao?

Evi sta Pavle pise: "Da vas dakle niko ne osudjuje za jela ili za pica, ili za kakav praznik ili za SUBOTE. Koje je SVE BILO SJEN onoga sto ce doci, i telo je Hristovo."
Kolosanima 2,16.17. Dakle, sve ovo sto je Pavle nabrojao bilo je predslika Isusa Hrista, a sedmicna subota nikad nije bila predslika Hrista, nego uspomena na stvaranje.

Ako imaš oči čitaj. Eno, Pavao piše da su i blagdani (grčki: ἑορτὰς - heorte) i tjedne subote (grčki: σαββάτων - sabaton) sjena. Ako ti ne vidiš što Pavao piše, ne možeš tražiti da i drugi sebi iskopaju oči pa da i oni ne vide.

Molim te obrati poaznju na jasnu izjavu na: Jela, pica, praznike ili za SUBOTE. Koje subote i koja jela.

Lijepo ti piše koje subote. I godišnje (grčki: ἑορτὰς - heorte) i tjedne subote (grčki: σαββάτων - sabaton).

Mozda moj izraz "uspostavio" i nije najjasniji, ali evo na sta sam mislio:
"I svrsi Bog do sedmoga dana dela svoja koja uvini; i POCINU u SEDMI dan od svih dela svojih koja ucini. I Blagoslovi Bog sedmi dan i posvetiu ga." 1. Mojsijeva 2,2.3.
Posvetiti zanci izdvojiti od ostaloga za svetu sluzbu.

OK, I samo Židovima zapovjedio da odmaraju u subotu.

Ovim je Bog udarui temelj praznovanja Subote, a nije na Sinaju.

Zašto onda u čitavoj Bibliji ne nalazimo niti zapovjed o subotnom odmoru prije Sinaja niti slučaj da je netko prije Židova odmarao subotom?

Na Sinaju je Bog samo napisao zapovesti koje su i pre toga postojsale i koje su usmeno prenosene od kolena na koleno od Adama do Mojsija.

"Lijepa priča", samo što ni slovca u Bibliji nema kojim bi ovu svoju priču potkrijepio. Dapače, imamo mjesta u Bibliji koja jasno kažu da ovu zapovijed nije dobio nitko prije Židova na Sinaju.

 

[Laodikeja]

U redu.

Stvarnoslap tvrdi da je apostol Jovan recju "dan Gospodnji" mislio na Nedelju ( mada nije tako jer biblija u kontekstu kaze da je to Subota ), nedelja koju su Hristos i apostoli postavili kao novi dan na mesto Subote - dat Hriscanima za odmor i slavljenje.

Sada Stvarnoslap prilozi dokaze iz biblije da su Hristos i apostoli izvrsili ovu promenu u zakonu Bozjem i na mesto Subote postavili nedelju i zapovedili da se ona postuje u novozavetnom periodu.

Dakle, prilozi tekst gde Hriostos i apostoli to izricito i jasno napominju.

 

[stvarnoslap]

Stvarnoslap tvrdi da je apostol Jovan recju "dan Gospodnji" mislio na Nedelju ( mada nije tako jer biblija u kontekstu kaze da je to Subota ), nedelja koju su Hristos i apostoli postavili kao novi dan na mesto Subote - dat Hriscanima za odmor i slavljenje.

Sveti Ivan u Otk 1,10 koristi grčki izraz κυριακῇ ἡμέρᾳ, koji svi prevoditelji prevode sa "dan Gospodnji". Ovo je prvi i jedini put da u Svetom Pismu nalazimo ovaj grčki izraz. Subota se u Svetom Pismu javlja ukupno 166 puta (107 u SZ i 59 u NZ), i nikada nije imenovana izrazom koji Ivan koristi (κυριακῇ ἡμέρᾳ). U svih 166 puta imenovana je šabat (hebrejski) ili sabata (grčki). Nije li onda suludo zaključiti ovo što si ti zaključio? Zaključiti da je u biblijskom kontekstu to subota. Slikovito, ako dva tenisača odigraju 166 mečeva, i svih 166 mečeva dobije tenisač A, prema tvojoj logici favorit u 167 meču bio bi tenisač B!?

A što je onda Ivanov κυριακῇ ἡμέρᾳ u Otk 1,10? Ja kažem da je to nedjelja. Zašto? Zato što oni koji su slušali Ivana i oni koji su kasnije slušali Ivanove učenike izrazom κυριακῇ ἡμέρᾳ nazivaju upravo nedjelju kao dan Gospodnji.

Sada Stvarnoslap prilozi dokaze iz biblije da su Hristos i apostoli izvrsili ovu promenu u zakonu Bozjem i na mesto Subote postavili nedelju i zapovedili da se ona postuje u novozavetnom periodu.

Nemam ja što dokazivati. Ja sam ti rekao da Ivanov izraz κυριακῇ ἡμέρᾳ nalazimo jedan jedini put u Bibliji, upravo u Otk 1,10. Kasnije ga nalazimo u ranokršćanskim spisima i on uvijek označava nedjelju kao dan Gospodnji. Što je tko promijenio i je li netko nešto promijenio meni je ovdje nebitno. Ja svetog Ivana smatram mjerodavnim autoritetom, pa onda i prihvaćam njegovo imenovanje nedjelje kao dana Gospodnjeg.

Dakle, prilozi tekst gde Hriostos i apostoli to izricito i jasno napominju.

A što bi ti sada? Htio bi provjeriti je li sveti Ivan bio ovlašten nedjelju nazvati danom Gospodnjim? Ja u Ivanov autoritet ne sumnjam.

 

[Laodikeja]

U starom zavetu Subota je nazvana "dan Gospodnji.
U novom zavetu Jovan kaze da je bio u duhu u dan Gospodnji.

Dakle, Jovan nije mislio na nedelju, jer nedelja nigde u bibliji od strane Hrista i apostola nije nazvana tim imenom, niti su Hristos i apostoli postavili drugi dan na mesto Subote i nedelju proglasili kao novi dan za svetkovanje.
Nedelja je u novom zavetu od strane apostola nazvana jednostavno "PRVI DAN"

Nedostatak odgovora na ova moja pitanja upucena tebi - pokazuju da je to tako.
Ako su Hristos i apostoli ucinili ovu promenu i upucivali na nedelju kao na novi dan postavljen namesto Subote nazvavsi je "dan Gospodnji" sa naznakom da je krsenje tog dana greh - onda bi to moralo jasno biti naglaseno u bibliji.

Posto toga nema - tada nedelja nema nikakvu bitnost za Hriscane u novozavetnom periodu.

 

[stvarnoslap]

U starom zavetu Subota je nazvana "dan Gospodnji.
U novom zavetu Jovan kaze da je bio u duhu u dan Gospodnji.

Kada Ivan imenuje dan Gospodnji u Otk 1,10 koristi grčki izraz κυριακῇ ἡμέρᾳ, koji nikada prije u Svetom Pismu nije upotrijebljen. Ako nikada prije nije upotrijebljen, onda nikada nije mogao ni subotu označavati. Međutim, ovaj Ivanov izraz κυριακῇ ἡμέρᾳ nalazimo u mnoštvu ranokršćanskih spisa i on uvijek označava nedjelju kao dan Gospodnji. Što je ovdje tako teško razumijeti?

Nedelja je u novom zavetu od strane apostola nazvana jednostavno "PRVI DAN"

A Ivan je prvi naziva dan Gospodnji - κυριακῇ ἡμέρᾳ. I svi ranokršćanski pisci nedjelju nazivaju upravo ovim Ivanovim izrazom.