Da li slaviti subotu ili nedelju

[mire000]

Ovde bi bilo dobro razmotriti Jevrejima 3. i 4. poglavlje, jer tamo se upravo govori o pitanju subote, koja je to 'subota sen' i da li je ukinuta..
Da bi nam ovaj stih iz kolosanima 2:16 bio jasan i o kojim on to ''subotama'' tamo govori , mi moramo sva tri poglavlja uzeti u obzir.
U jevrejima poslanici Pavle se obraca posebno Jevrejima, koji su po zakonu bili duzni drzati subotu...

Ja se izvinjavam sto nemam vremena detaljnije o ovome da diskutujem...

 

[Marko1932]

Sve je sjena u odnosu na Krista i ono što on donosi i što s njime dobivamo.

Dobro jutro prijatelju Stvarnoslape. Najpre zelim da te pohvalim, sad vidim da si ozbiljno shvatio diskusiju o religiji i to je za pohvalu.

Pogresio si sto si rekao da je "SVE SJEN". Pavle ne tvrdi tako. On samo kaze da su praznici i jela koji su bili deo obrednog zakona sjen,a nije sve.

Sedmi dan subota nije nikakva predslika ili sjen Hristove zrtve, jer ju je Bog uspostavio prilikom stvaranja. Bozji zakon nije sjen, on je merilo Bozje pravde, ali obredni zakon o zrtvama jeste, jer jela vezana za zrtve i godisnji praznici jesu sjen.

"ZATO SUBOTE O KOJIMA APOSTOL PAVLE PISE DA SU SJEN KOJI UKAZUUJE NA HRISTA NI U KOM SLUCAJU NE MOZE DA SE ODNOSI NA SEDMICNU SUBOTU KOJU NAREDJUJE CETVRTA ZAPOVEST, VEC MORA DA SE ODNOSI NA CEREMONIJALNE PRAZNIKE KOJI SU NASLI SVOJE ISPUNJENJE U HRISTOVOJ ZRTVI." Bible Commentsary, vol. 7 p. 206.
------------------

Slape, a da li pre sinaja bise: ubi ili ne ubi?
Pa objasni nam na osnovu cega je Kajin priznao svoj greh: "Krivica je moja velika da mi se ne moze oprostiti." 1. Mojsijeva 4,13.
Moze li neko biti kriv za prestup zakona koji ne postoji?
To je jedan od dokaza da je od Adama postojao zakomn.

Drugo, Bog kaze za predpotopni svet:"I rece Bog: Kraj svakome telu dodje predame, jer NAPUNISE ZEMLJU BEZAKONJA." 1. Mojsijeva 6,13.
Moze li postojati bezakonje tamo gde nema zakona? SAVI CEMO SE SLOZITI DA NE MOZE.
A ako nije bilo zakona pre Sinaja, kao sto ti tvrdis, na osnovu cega je Bog unistio prepotopni svet za prekrsaj zakona za koji nisu znali?
Kada bi to tako bilo, Bozji sud ne bi bio pravedan. Medjutim, zakon je postojao i prenosen je usmenim putem od kolena na koleno. Kajin i prepotopni sved znali su za Bozji zakon, svesno su ga prestupali i po pravdi Bozjeg zakona bili su osudjeni.

Ako pre Sinaja nije postolao Bozji zakon, sta za tebe znaci ova izjava u Bibliji:
"Jer znam da ce (Avram) zapovediti sinovima svojim i domu svojemu nakon sebe da se drze putova Gospodnjih i da cine sto je pravo i dobro..." 18,19.
Ako nije bilo zakona, kako su znali sta je volja Bozja i sta je pravedno?

"ZATO STO JE AVRAM SLUSAO GLAS MOJ I CUVAO NAREDBU MOJU, ZAPOVESTI MOJE, PRAVILA MOJA I ZAKONE MOJE." 1. Mojsijeva 26,5.

Slape, mozes li i dalje tvrditi da u Bibliji ne postoji Bozji zakon pre Sinaja?
Koliko vrsta zakona je bilo poznato Avramu oko 400 godina pre Sinaja?

Da ih navedemo: Naredbe, zapovesti,pravila, zakoni.

[QUOTE="Lijepa priča", samo što ni slovca u Bibliji nema kojim bi ovu svoju priču potkrijepio. Dapače, imamo mjesta u Bibliji koja jasno kažu da ovu zapovijed nije dobio nitko prije Židova na Sinaju.

Slape, mozes li ciste savesti i posle ovih biblijskih dokaz koje sam gore naveo ponoviti ovu tvoju neistinitu tvrdnju. Primer koje sam upravo naveo iz Biblije dokazuju da je ova tvoija izjava netacna.

Stvatrnoslape, gde je odgovor na ovo moje pitanje:

Kad kazes da su "nedelju odredili apostoli". MOLIM TE DAJ POSTIRAJ NAM TU ODREDBU. Koliko je meni poznato, ona ne postoji, ali ako postoji postiraj je sada.
Cekamo da je vidimo.

Sta je bilo sa ODREDBOM? pojela je maca.

 

[Laodikeja]

Ranohrišćaski pisci nisu merodavni po pitanju dana Gospodnjeg - jer u njihovim spisima koje poznajemo kao apokrifne - odnosno one na koje je uticala gnosticka filozofija i veliki otpad unutar Hrišćanstva polovinom 2 veka - postoje i mnogi drugi nebiblijski elementi.

Dakle, postoje dva moguća objašnjenja izraza "dan Gospodnji" koji Jovan koristi u otkrivenju.

1. Da je to Subota, jer je Subota u bibliji nazvana dan Gospodnji.

2. Da se radi o danu Hristovog dolaska u koji je Jovan bio prenesen, u šta ja sumnjam jer u nastavku tog teksta vidimo da Jovan nije bio u viziji prenesen u dan Hristovog dolaska - već na nebo u nebesku Svetinju gde je video Hrista.

Dakle - u kontekstu biblije to je jedino mogla biti Subota.
Jovanu su u Subotnjem danu bila data otkrivenja.

Još čekam odgovor na pitanje "Gde su Hristos i apostoli izvršili promenu sa Subote na nedelju i ovaj dan nazvali dan Gospodnji odredivši ga kao dan za svetkovanje?

 

[Marko1932]

[Quote)Sveti Ivan u Otk 1,10 koristi grčki izraz κυριακῇ ἡμέρᾳ, koji svi prevoditelji prevode sa "dan Gospodnji". Ovo je prvi i jedini put da u Svetom Pismu nalazimo ovaj grčki izraz. Subota se u Svetom Pismu javlja ukupno 166 puta (107 u SZ i 59 u NZ), i nikada nije imenovana izrazom koji Ivan koristi (κυριακῇ ἡμέρᾳ). U svih 166 puta imenovana je šabat (hebrejski) ili sabata (grčki). Nije li onda suludo zaključiti ovo što si ti zaključio? Zaključiti da je u biblijskom kontekstu to subota.[/Quote]


Slazem se da je Jovan ovde prvi put upotrebio izraz Kuriake hemera, i da to ne znaci, kao sto neki tvrde, nedelja, nego zaista znavci Dan Gospodnji. U celoj Biblkiji nedelja nikad nije nazvana Dan Gospodnji.

Jovan ne kaze da je to nedelja, ali on je vec ranije rekao koji dan je nedelja u svom Jevandjelju: "U PRVI DAN NEDELJE." Jovan 20,1. Dakle, jasno je rekao da je nedelja prvi dan, a ne kaze da je dan Gospodnji.

Moze li biti da je Jovan na jednome mestu napisao da je nedelja prvi dan u sedmici, a Bog je zapovedio da se praznuje sedmi dan, a ne prvi; a na drugom mestu reci da je nedelja dan Gospodnji. Svakako da ne moze, jer bi bio u suprotnosti sam sa sobom.

Zato ovo pitanje treba da sagledamo u Bibliji.

Koji dan u sedmiuci se navodi da je Dan Gospodnji?
Preko proroka Isaije, Bog subotu naziva "MOJ SVETI DAN".
Ako bi Jovan nedelju nazvaoi danom Gospodnjim, suprotstavio bi se Bogu, a to je nemoguce za Jovana.

"Ako odvratis nogu svoju od SUBOTE, da ne cinis sto je tebi drago, NA MOJ SVETI DAN." Isija 58,13. Prema tom Bog je Subotu nazvao "MOJ SVETI DAN".

"A SEDMI JE DAN SUBOTA pocinak posvecen Jahvi, Bogu tvojemu. 2. Mojsijeva 20,10. Stvarnost

Ovo pokazuje da Biblija naziva Subotu danom Gospodnjim.
Da je Jovan pod danom Gospodnjim mislio na nedelju, bio bi suprotan sam svojoj ranijoj izjavi, suprotstavio bi se drugim biblijskim izjavama, a najgore, supprotstavio bi se Bozjoj izjavi. To pokazuje da je Jovanov izraz Kuriake hemera, SUBOTA kao sto je Biblija i naziva danom Gospodnjim.

 

[stvarnoslap]

Pogresio si sto si rekao da je "SVE SJEN". Pavle ne tvrdi tako. On samo kaze da su praznici i jela koji su bili deo obrednog zakona sjen,a nije sve.

Pavao kaže i za tjednu subotu da je sjena.

Sedmi dan subota nije nikakva predslika ili sjen Hristove zrtve, jer ju je Bog uspostavio prilikom stvaranja. Bozji zakon nije sjen, on je merilo Bozje pravde, ali obredni zakon o zrtvama jeste, jer jela vezana za zrtve i godisnji praznici jesu sjen.

Ja samo pročitao i citirao kako Pavao napisa, i vidi što mi sve činiš. Kad bi se ti Pavla dočepao koji je to napisao, glavu bi mu zavrnuo.

"ZATO SUBOTE O KOJIMA APOSTOL PAVLE PISE DA SU SJEN KOJI UKAZUUJE NA HRISTA NI U KOM SLUCAJU NE MOZE DA SE ODNOSI NA SEDMICNU SUBOTU KOJU NAREDJUJE CETVRTA ZAPOVEST, VEC MORA DA SE ODNOSI NA CEREMONIJALNE PRAZNIKE KOJI SU NASLI SVOJE ISPUNJENJE U HRISTOVOJ ZRTVI." Bible Commentsary, vol. 7 p. 206.

Subote (σαββάτων) u Kol 2,16 ne mogu se nikako odnositi na ceremonijalne (godišnje) subote, jer su sve ceremonijaljne subote obuhvaćene Pavlovim izrazom blagdani (ἑορτὰς - heorte). Uostalom, evo što vam kaže vaš profesor Samuele Bacchiocchi:

The Seventh-day Adventist Bible Commentary tumači “subote” kao oznaku godišnjih obrednih, a ne tjednih subota (Levitski zakonik 23,6-8, 15,16,21,24,25,27,28,37,38). Činjenica je da se i za subotu i za Dan pomirenja u hebrejskom koristi sintagma shabbath shabbath.n, što znači “subota” (Izlazak 31,15; Levitski zakonik 23,3.32; 16,31). Ali u Septuaginti ovaj je izraz je preveden grčkom sintagmom koja ima drugi smisao od jednostavnog izraza u Kološanima 2,16. Stoga se ovaj potonji izraz jezično ne može protumačiti kao da se misli na Dan pomirenja ili neku drugu obrednu subotu budući da se oni nikad ne imenuju tim izrazom. (Od subote do nedjelje, str 234)

Evo vidiš, Bacchiocchi je imao dovoljno intelektualnog poštenja da prizna kako subote u Kol 2,16 nikako ne mogu biti ceremonijalne (godišnje) subote.

Slape, a da li pre sinaja bise: ubi ili ne ubi?
Pa objasni nam na osnovu cega je Kajin priznao svoj greh: "Krivica je moja velika da mi se ne moze oprostiti." 1. Mojsijeva 4,13.
Moze li neko biti kriv za prestup zakona koji ne postoji?
To je jedan od dokaza da je od Adama postojao zakon.

Padom u grijeh prvi čovjek nije samo okusio grijeh, nego je postao i svjestan razlike dobra i zla. Ali zapovijed o suboti niti su dobili Adam i Eva niti su odmarali subotom. Jednako tako i njihovi potomci, niti su zapovijed dobili niti su subotom odmarali. Prvi put Bog subotu zapovjeda Židovima na Sinaju, i zapovjeđena je samo onima koji su tada tamo bili i njihovom židovskom potomstvu.

Ako pre Sinaja nije postolao Bozji zakon, sta za tebe znaci ova izjava u Bibliji:
"Jer znam da ce (Avram) zapovediti sinovima svojim i domu svojemu nakon sebe da se drze putova Gospodnjih i da cine sto je pravo i dobro..." 18,19.
Ako nije bilo zakona, kako su znali sta je volja Bozja i sta je pravedno?

Ja sam ti već odgovorio, ali evo opet. Adam i Eva su padom u grijeh spoznali zlo i razliku između dobra i zla. A da ja tebi odgovorim pitanjem. Ako su zapovjedi koje Abraham prenosi svojim sinovima baš sve one koje Bog Židovima daje na Sinaju, kako to da nitko od Abrahamova potomstva pa do Sinaja ne odmara subotom? Kako se bilo koga od njih u Svetom Pismu može zvati pravednim pred Bogom, ako su dobili zapovijed da subotom odmaraju a nitko od njih nije odmarao? Odgovor je jasan i samo je jedan. Nitko prije Židova na Sinaju nije dobio zapovijed o suboti.

A ako nije bilo zakona pre Sinaja, kao sto ti tvrdis, na osnovu cega je Bog unistio prepotopni svet za prekrsaj zakona za koji nisu znali?
Kada bi to tako bilo, Bozji sud ne bi bio pravedan. Medjutim, zakon je postojao i prenosen je usmenim putem od kolena na koleno. Kajin i prepotopni sved znali su za Bozji zakon, svesno su ga prestupali i po pravdi Bozjeg zakona bili su osudjeni.

Već sam ti odgovorio. Pali (grešni) čovjek razlikovao je dobro i zlo. A svako priklanjanje zlu je bezakonje.

"ZATO STO JE AVRAM SLUSAO GLAS MOJ I CUVAO NAREDBU MOJU, ZAPOVESTI MOJE, PRAVILA MOJA I ZAKONE MOJE." 1. Mojsijeva 26,5.

Slape, mozes li i dalje tvrditi da u Bibliji ne postoji Bozji zakon pre Sinaja?
Koliko vrsta zakona je bilo poznato Avramu oko 400 godina pre Sinaja?

Baš si lijepo citirao, šteta što i sam ne pročitaš ono što kopiraš i razmisliš o tome. Razmislimo zajedno. Nije li baš Abraham primjer onoga koji sluša Boga i ono što mu Bog zapovjeda? Je, i to najizvrsniji primjer. Pa kako onda da Abraham, čovjek koji je najizvrsniji primjer prepuštanja Bogu i onome što Bog od njega traži, ne odmara subotom? Samo je jedan odgovor. Nije mu bio zapovjeđen subotni odmor.

Slape, mozes li ciste savesti i posle ovih biblijskih dokaz koje sam gore naveo ponoviti ovu tvoju neistinitu tvrdnju. Primer koje sam upravo naveo iz Biblije dokazuju da je ova tvoija izjava netacna.

Dokazi su ti nikakvi, ali sada i razumijem zašto. Ti zapravo ništa nisi pročitao od onoga što si ovdje kopirao.

Stvatrnoslape, gde je odgovor na ovo moje pitanje:

Kad kazes da su "nedelju odredili apostoli". MOLIM TE DAJ POSTIRAJ NAM TU ODREDBU. Koliko je meni poznato, ona ne postoji, ali ako postoji postiraj je sada.
Cekamo da je vidimo.

Robovi opslužuju iz poslušnosti zakonu, a slobodni zahvaljuju i slave Krista u svojoj slobodi. Kršćani nisu sljedbenici Zakona, nego sljedbenici Krista i njegovih apostola. Zbog toga im ne treba zapovijed apostola nego primjer apostola, a apostoli su okupljali zajednicu kršćana na lomljenje kruha u nedjelju.

Ovo pokazuje da Biblija naziva Subotu danom Gospodnjim.

Citiraj mi gdje je subota nazvana κυριακῇ ἡμέρᾳ. Prije Ivana, a možeš ako nađeš i poslije Ivana. Kažeš, ovo nije nedjelja jer Ivan nikada prije nedjelju nije ovako nazvao. Ali je subota, kažeš ti, iako Ivan nikada prije subotu nije ovako nazvao!? Ja aršina!?

Ja ostajem i ponavljam tvrdnju. Ivanov κυριακῇ ἡμέρᾳ iz Otk 1,10 je nedjelja. Zašto to mislim i tvrdim? Zbog toga što su Ivanovi učenici i sljedbenici upravo ovaj izraz (κυριακῇ ἡμέρᾳ) u svojim spisima koristili za nedjelju kao dan Gospodnji.

 

[tripo 41]

Subote (σαββάτων) u Kol 2,16 ne mogu se nikako odnositi na ceremonijalne (godišnje) subote, jer su sve ceremonijaljne subote obuhvaćene Pavlovim izrazom blagdani (ἑορτὰς - heorte). Uostalom, evo što vam kaže vaš profesor Samuele Bacchiocchi:

The Seventh-day Adventist Bible Commentary tumači “subote” kao oznaku godišnjih obrednih, a ne tjednih subota (Levitski zakonik 23,6-8, 15,16,21,24,25,27,28,37,38). Činjenica je da se i za subotu i za Dan pomirenja u hebrejskom koristi sintagma shabbath shabbath.n, što znači “subota” (Izlazak 31,15; Levitski zakonik 23,3.32; 16,31). Ali u Septuaginti ovaj je izraz je preveden grčkom sintagmom koja ima drugi smisao od jednostavnog izraza u Kološanima 2,16. Stoga se ovaj potonji izraz jezično ne može protumačiti kao da se misli na Dan pomirenja ili neku drugu obrednu subotu budući da se oni nikad ne imenuju tim izrazom. (Od subote do nedjelje, str 234)

Evo vidiš, Bacchiocchi je imao dovoljno intelektualnog poštenja da prizna kako subote u Kol 2,16 nikako ne mogu biti ceremonijalne (godišnje) subote.

"I izabrisavši pismo uredbe koja beše protiv nas,i to uzevši sa srede prikova ga na krstu;i svukavši poglavarstva i vlasti izvede ih na ugled slobodno,i pobedi ih na njemu.Da vas dakle niko ne osudjuje za jeo i piće,ili za kakav praznik,ili za mladine,ili za subote,koje je sve bilo sen od onoga što šćaše da dodje,i telo je Hristovo."Kološanima 2,14-16


Ceremonijalne subote su bile prvi i poslednji dan Praznika presnih hlebova,Dan pedesetnice,Dan trubni,Dan pomirenja i prvi i poslednji dan Praznika senica:
1)15.nisana-početak Praznika presnih hlebova (3.Mojsijeva23,6.7);
2)21.nisana-kraj Praznika presnih hlebova (3.Mojsijeva23,8);3)6.sivana-Pedesetnica.pedesetog dana posle 16.aviva (3.Mojsijeva23,15-21);praznik prvine pšenične žetve i prvog hleba od žita;

4)1.etanima-Dan tribni(Roš hašana) (3.Mojsijeva 23,24.25);početak gradjanske nove godine;

5)10.etanima-Dan pomirenja(Jom Kipur) (3.Mojsijeva23,27-32);
6)15.etanima-početak Praznika senica (3.Mojsijeva23,35);7) 22.etanima-kraj Praznika senica (3.Mojsijeva23,36;4.Mojsijeva29,12.35).
"To su praznici Gospodnji...osim subota Gospodnjih."3.Mojsijeva23,37.38.Ovi praznici Gospodnji su bili pokretni i svake godine su se padali u neki drugi dan u sedmici,jer je računanje ovih subota zavisilo od početka svete godine,koja se zasnivala na lunarnom kalendaru.Kada su se poklapale sa sedmičnom subotom nazivane su "velikim danima"(npr.:..."bese veliki dan ona subota-).Subote Gospodnje su se medjutim Jovan19,31 svetkovale uvek sedmog dana u sedmici.Kao sen,preslika ili jedna vrsta obrednog proročanstva svi ovi praznici,odnosno sve ove godišnje subote su ukinute. Subote Gospodnje su sačuvane u vlasti Gospodara od subote,Sina čovečjeg Isus Hrista (Marko2,28).



Da Biblija govori o postojanju 2 zakona,verovatno je poznato svim ozbiljnijim hrišćanima,a posebno crkvenim teolozima. Prvi zakon je moralni (10 zapovesti) a drugi ceremonijalni. Prvi je savršen i večan,a drugi je samo ukazivao na dolazak Hrista,koji je savršen i večan.


Ljubav je zbog neprolaznosti moralnog zakona dovela Hrista na krst,a krst je potvrdio prolaznost ceremonijalnog zakona.Moralni zakon sadrži jednu zapovest o suboti(2.Mojsijeva20,8-11),a ceremonijalni sedam.


Bog je nepromenjiv(Jakov 1,17)Njegov zakon je nepromenjiv (Ps. 111,7.)


Matej 5,17

"Ne mislite da sam došao ukinuti Zakon ili Proroke. Nisam došao ukinuti, nego ispuniti.


Matej 5,18

Zaista, kažem vam, dok ne prođe nebo i zemlja, ne, ni jedno slovce, ni jedan potezić iz Zakona neće proći, dok se sve ne zbude.


Luka 16,17

Lakše će nebo i zemlja proći, negoli propasti i jedan potezić Zakona.


"Kvarimo li dakle zakon vjerom? Bože sačuvaj! nego ga još utvrđujemo" (Rimljanima 3:31).

1. Jovanova 2,7 Ljubazni! ne pišem vam nove zapovijesti, nego zapovijest staru koju imaste ispočetka. Zapovijest stara jest riječ koju čuste ispočetka.

 

[Taramana]

Uh,ala ste se vi raspalili.....nisam čitao postove samo prelistao videvši koliko toga ima...
Unapred je izvinjavam ako je neko ovo napisao što ću sad reći a smatram za potrebno napisati.
Slap je u pravu da izraz ODMOR korišten i kao sedmični i praznični,neznam zašto ga napadate kad je u toj tački u pravu...?
ODMOR kao ŠABAT se primenjivao uvek tamo gde se govorilo o ODMARANJU a to znači zabranu ropskih poslova pa ih ima oko 20 stavki koje se tu propisuju kao zabrana u tom danu,tako i PRAZNIČNI ODMOR je isto oslovljen kao i sedmični odmor.

Ono što Slap ne razume treba mu pojasniti a to je ovo iznad da se svaki odmor bio sedmični ili godišnji isto naziva i tad neće u kompletu opisa praznika i odmora u te praznike (jer ko razlikuje dane-praznične-Bogu razlikuje a ko ne nije obavezan) u toj celini poruke treba videti da su SVI praznici i sve svetkovine kao i žrtveni sistem sa obrezanjem kao pripojenim obredom i znakom vere i pripadnosti te kao takvi našli svoje ispunjenje.
Zato Petar i kaže da NE NAUČENI (Pismima) i ne utvrđeni u istini IZVRĆU Pavlove poslanice koje su najviše zakonom prožete na SVOJU POGIBAO zato možemo čuti i sledeće:

7:21 Neće svaki koji mi govori: Gospode! Gospode! Ući u carstvo nebesko; no koji čini po volji Oca mog koji je na nebesima.
7:22 Mnogi će reći meni u onaj dan: Gospode! Gospode! Nismo li u ime Tvoje prorokovali, i Tvojim imenom đavole izgonili, i Tvojim imenom čudesa mnoga tvorili?
7:23 I tada ću im ja kazati: Nikad vas nisam znao; idite od mene koji činite bezakonje.

 

[Marko1932]

Taramana,
prvi deo tvoga komentara je pogresan, ali iznenadjujuce je da zavrsetak istog komentara pobija ono sto si na pocetku rekao.

Bog je dao Moralni zakon koji je merilo Bozje pravde, a to je Dekalog i dao ga je u pocetku.
Adam i Eva prekrsili su taj zakon i izgubioli Edem i vecnost.
Kajin je znao da je ubistvom brata ucinio greh koji mu se ne moze oprostiti.
Po cemu je on znao da je ubiti coveka greh, a loviti divljac i ubijati ih nije?
Zakon je postojao, samo nije postojao u pisamnom obliku, nego je usmeno prenosen od narastaja na narastaj.

Gore sam naveo tekstove Biblije koji nepobiutno dokazuju da su ljudi od Adama do Mojsija imali zakon i koji su ga prestupali cak neki od njih bili su kaznjeni.

Bog je licno izjavio da je prepotopni svet napunio zemlju BEZAKJONJEM.
Samo tamo gde postoji zakojn, poistoji i njegov prekrsaj i bezakonje.
Prepotopni svet je unisten zbog prekrsaja Bozjeg zakona.

Posto je covek stao na stranu pobune protiv Boga i time na sebe navukao osudu pravesnog Bozjeg zakona, Bog je dao obredni zakon, zakon o zrtvama i obredima i taj zakon je ukazivao na Bozje jagnje Isusa Hrista.

Svojim dolaskom na zemlju i smrcu na krstu, Hristos je isplatio nas dug, dug prestupnika, i osudu prikovao na krstu, a nije prikovao zakon. Tako Bog je subotu uspostavio prilikokm stvaranja i ona je vecna kao i ceo Dekalog sto je vecan, ali zakon o obredima i zrtvama je imao svoju vrednost samo do Hristove zrtbve, to je ono sto Pavle kaze a Telo je Hristovo.

Posle ovoga svako tujmaranje po mraku je nepotrebno i ne samo da je nekorisno, nego moze biti i kobno.

 

[stvarnoslap]

"I izabrisavši pismo uredbe koja beše protiv nas,i to uzevši sa srede prikova ga na krstu;i svukavši poglavarstva i vlasti izvede ih na ugled slobodno,i pobedi ih na njemu.Da vas dakle niko ne osudjuje za jeo i piće,ili za kakav praznik,ili za mladine,ili za subote,koje je sve bilo sen od onoga što šćaše da dodje,i telo je Hristovo."Kološanima 2,14-16

Ceremonijalne subote su bile prvi i poslednji dan Praznika presnih hlebova,Dan pedesetnice,Dan trubni,Dan pomirenja i prvi i poslednji dan Praznika senica:
1)15.nisana-početak Praznika presnih hlebova (3.Mojsijeva23,6.7);
2)21.nisana-kraj Praznika presnih hlebova (3.Mojsijeva23,8);3)6.sivana-Pedesetnica.pedesetog dana posle 16.aviva (3.Mojsijeva23,15-21);praznik prvine pšenične žetve i prvog hleba od žita;

4)1.etanima-Dan tribni(Roš hašana) (3.Mojsijeva 23,24.25);početak gradjanske nove godine;

5)10.etanima-Dan pomirenja(Jom Kipur) (3.Mojsijeva23,27-32);
6)15.etanima-početak Praznika senica (3.Mojsijeva23,35);7) 22.etanima-kraj Praznika senica (3.Mojsijeva23,36;4.Mojsijeva29,12.35).

Kološanima 2,16-17 je Ahilova peta adventističkog naučavanja. A kako i ne bi bilo kada sveti Pavao pišući Kološanima vrlo jasno kaže da je subota sjena, potpuno jednako kao što su sjena i židovski blagdani i mlađaci i razne odredbe o jelu i piću. Adventisti i dan danas muku muče sa ovim Pavlovim riječima i njegovim označavanjem subote kao sjene. Ako ovu svoju nezgodnu i neugodnu poziciju adventisti ikada riješe, bit će to za njih na jedan jedini mogući način. Naime, kako adventisti ne mogu odbaciti učenje Ellen White, jer bi se naprosto samougasili, kao riješenje ostaje im jedino da iz Pavlove poslanice izbrišu ova dva retka, 16. i 17. redak.

Dok se to ne dogodi, a što drugo mogu, adventisti pokušavaju nemoguće, pokušavaju braniti ono što se nikako ne može braniti. Tako adventisti kažu da „blagdani“ koje Pavao spominje u Kol 2,16 obuhvaćaju tri židovska godišnja blagdana (tri godišnje subote), a onda su subote koje Pavao spominje preostala dva židovska blagdana (godišnje subote), tako da subote u Kol 2,16 nisu tjedne subote. Kad ih upitate, zašto bi Pavao terminom „blagdani“ (praznici) obuhvatio samo tri od ukupno pet židovskih godišnjih blagdana (godišnjih subota), a onda ostala dva imenovao terminom subote, adventisti odgovaraju: Pet židovskih godišnjih blagdana nazvani su sa dva različita termina, tri blagdana jednim terminom a dva preostala drugim terminom, pa ih onda i Pavao tako razvrstava i jedne zove blagdanima (praznicima) a druge subotama. Inače su i blagdani i subote u Kol 2,16 godišnji blagdani (godišnje subote), reći će vam adventisti.

Provjerimo mi za svaki slučaj, ja im baš i ne vjerujem. Idemo ravno tamo gdje su svi ovi židovski blagdani nabrojani.

Lev 23,4: A ovo su blagdani Jahvini - sveti zborovi - koje imate proglasiti u njihovo određeno vrijeme:

Primjetimo najavu blagdana (godišnjih subota) čije će nabrajanje uslijediti. U hrvatskom prijevodu kao što vidimo imamo termin „blagdani“, ali nama je interesantno i važno pratiti termine koje koristi hebrejska Biblija i grčka Septauginta, pa pogledajmo:

Lev 23,4 (hebrejski): מועדי יהוה מקראי קדש אשר־תקראו אתם במו (hebrejski moed) עדם

Lev 23,4 (grčki): αὗται αἱ ἑορταὶ (grčki heorte) τῷ κυρίῳ κληταὶἅγιαι ἃς καλέσετε αὐτὰς ἐν τοῖς καιροῖς αὐτῶν

Pogledajte, kod najave blagdana (godišnjih subota) u hebrejskoj Bibliji imamo hebrejsku riječ moed, a u grčkoj (Septuaginta) imamo grčku riječ heorte. Nakon ovoga slijedi nabrajanje blagdana (godišnjih subota):

1. Lev 23,5: Pasha

2. Lev 23,16: Pedesetnica

3. Lev 23,24: Dan truba

4. Lev 23,27: Dan pomirenja

1. Lev 23,34: Blagdan sjenica

Nakon nabrajanja svih pet blagdana (godišnjih subota) slijedi zaključni redak:

Lev 23,37: To su blagdani Jahvini koje imate sazvati

Lev 23,37 (hebrejski): אלה מועדי יהוה אשר־תק אתם במו (hebrejski moed) קרא

Lev 23,37 (grčki): αὗται αἱ ἑορταὶ (grčki heorte) κυρίῳἃς καλέσετε κλητὰς ἁγίας

Primjetite kako u zaključnom retku (Lev 23,7), nakon nabrajanja svih pet blagdana (godišnjih subota) za blagdane imamo u hebrejskoj Bibliji ponovo riječ moed, a u grčkoj (Septuaginta) imamo ponovo grčku riječ heorte.

Nakon što smo vidjeli da se svih pet blagdana (godišnjih subota) u hebrejskoj Bibliji označavaju istim terminom – moed, te da potpuno konzekvetno i grčka Biblija (Septuaginta) također istim terminom – heorte, označava svih pet blagdana, pogledajmo originalni Pavlov tekst Kol 2,16-17 na grčkom jeziku, na jeziku na kojem ju je Pavao i napisao:

Kol 2,16-17: Neka vas dakle nitko ne sudi po jelu ili po piću, po blagdanima, mlađacima ili subotama. To je tek sjena onoga što dolazi, a zbiljnost jest - tijelo Kristovo.

Kol 2,16-17: Μὴ οὖν τις ὑμᾶς κρινέτω ἐν βρώσει ἢ ἐν πόσει ἢ ἐν μέρει ἑορτῆς (blagdanima) ἢ νουμηνίας ἢ σαββάτων (subotama), ἅ ἐστι σκιὰ τῶν μελλόντων, τὸ δὲ σῶμα Χριστοῦ.

Pogledajte koju grčku riječ koristi sveti Pavao kada označava blagdane. Koristi potpuno istu grčku riječ (ἑορτῆς – heorte) kojom je prevedena hebrejska riječ moed i koja, vidjeli smo u Lev 23,4-37, obuhvaća svih pet starozavjetnih židovskih blagdana (godišnjih subota). Pogledajte kakvim se mizernim trikovima i podvalma služe adventisti ne bi li obranili ono što se obraniti ne može. Kažu adventisti, nije svih pet blagdana (godišnjih subota) nazvano istim imenom, pa tako blagdani u Kol 2,16 obuhvaćaju samo tri hodočasnička židovska blagdana, a subote u Kol 2,16 su ostale godišnje subote. Zaista smiješno i mizerno.

Sada kada smo vidjeli da Pavlovi „blagdani“ (grčki heorte) obuhvaćaju svih pet godišnjih blagdana (godišnjih subota), ostaje nam vidjeti što su onda subote u Kol 2,16. Uz to da ove subote nisu nikakve godišnje subote, jer su one sve obuhvaćene terminom blagdani (heorte), važno je znati da subote – σαββάτων, izraz koji sveti Pavao koristi u Kol 2,16 uvijek označavaju isto – tjedne subote. Tjedne subote javljaju se ukupno 166 puta u Svetom Pismu (107 puta u Starom zavjetu i 59 puta u Novom Zavjetu). I kako su nazvane? Svih 166 puta nazvane se upravo izrazom koji Pavao koristi u Kol 2,16 – σαββάτων. Dakle, subote (σαββάτων) u Kol 2,16 jesu upravo ono što su i svih ostalih 165 puta u Svetom Pismu – tjedne subote.

P.S. Zašto onda ASD zaobilaze ovako jasne činjenice? Samo je jedno objašnjenje. Priznanjem kako su Pavlove subote u Kol 2,16 zaista subote (tjedne subote), dovodi neminovno do "domino efekta" koji bi onda potpuno uništio i svaki smisao njihova postojanja. Vidjeli smo kako je adventistički profesor Samuele Bacchiocchi smogao intelektualnog i ljudskog poštenja i priznao da ovo mogu biti samo tjedne subote. Međutim, adventisti koji su bili i ponosni na Bacchiocchi-a i njegovo djelo vrlo brzo shvativši opasnost „domino-efekta“ ponovo se odvraćaju i ponovo pokušavaju braniti ono što se ne može braniti. Zato ja i rekoh da je adventistima jedino rješenje kljaštrenje Biblije. Neka jednostavno izbace ove Pavlove retke iz svojih Biblija.

 

[Taramana]

Taramana,
prvi deo tvoga komentara je pogresan, ali iznenadjujuce je da zavrsetak istog komentara pobija ono sto si na pocetku rekao.

Ti si uvek u pravu,normalno je da moju podršku Slapovoj tvrdnji smatraš neispravnom i znam za taj sindrom i uzročnika tog sindroma zato te u potpunosti razumem.
Šta je to kontradiktorno što se UVEK odmor oslovljava odmorom...u pravu si i ovog puta.

Bog je dao Moralni zakon koji je merilo Bozje pravde, a to je Dekalog i dao ga je u pocetku.
Adam i Eva prekrsili su taj zakon i izgubioli Edem i vecnost.

Evo ga sindrom zvani Jelena na delu:
Bog ima u Dekalogu svoju pravdu...čudo jedno,a vidiš mi Hrišćani imamo drugu pravdu a to je žrtva kao posledica pravedne osude greha.Mirko nije Bog rekao prvom paru poštuj oca i majku već ne okusi kužiš stari...opet si u pravu.
Reče m da ne požele ništa tuđe a oni okusili i eto ga Dekalog pogažen

Svojim dolaskom na zemlju i smrcu na krstu, Hristos je isplatio nas dug, dug prestupnika, i osudu prikovao na krstu, a nije prikovao zakon..

A ko reče da je zakon prikovan?

Tako Bog je subotu uspostavio prilikokm stvaranja i ona je vecna kao i ceo Dekalog sto je vecan, ali zakon o obredima i zrtvama je imao svoju vrednost samo do Hristove zrtbve, to je ono sto Pavle kaze a Telo je Hristovo.

Izvini,jel ti to nešto sam sa sobom...ili glasno razmišljaš?
Ko je to sporio?

Posle ovoga svako tujmaranje po mraku je nepotrebno i ne samo da je nekorisno, nego moze biti i kobno.

Upali svetlo ko te tera da budeš u mraku?
I ponovo ti kažem da ono što ovde Slap tvrdi o istovetnosti reči ODMOR je u pravu i nemojte se brukati.