Da li slaviti subotu ili nedelju

[Laodikeja]

Eno je kao dan Gospodnji u Ivanovu Otkrivenju.

Greska, u bibliji "dan Gospodnji je Subota"

BOTA- DAN GOSPODNJI I U STAROM I U NOVOM ZAVETU

Stari zavet:

"I tvoji će sazidati stare pustoline, i podignućeš temelje koji će stajati od koljena do koljena, i prozvaćeš se: koji sazida razvaline i opravi putove za naselje.
Ako odvratiš nogu svoju od subote da ne činiš što je tebi drago na moj sveti dan, i ako prozoveš subotu milinom, sveti dan Gospodnji slavnijem, i budeš ga slavio ne idući svojim putovima i ne čineći što je tebi drago, ni govoreći riječi,
Tada ćeš se veseliti u Gospodu, i izvešću te na visine zemaljske, i daću ti da jedeš našljedstvo Jakova oca svojega; jer usta Gospodnja rekoše" ( knjiga proroka Isaije 58. 13 )

----------------------------------

Novi zavet - otkrivenje 1. 10

Ivan Šarić / Rev. Đ. Martinjak (RIŠ):

10 Tada se zanesoh u dan Gospodnji, i začuh za sobom glas veliki kao trube,

Dimitrije Stefanović (DS):

10 U dan Gospodnji zaneh se i čuh za sobom glas snažan, kao truba kad trubi:

Lujo Bakotić (LB):

10 Bejah u duhu u dan Gospodnji, i čuh za sobom glas silan, kao zvuk trube, koji reče:

Bible in Basic English (BBE):

10 I was in the Spirit on the Lord's day, and a great voice at my back, as of a horn, came to my ears.

Šabat, dan odmora, ali ga je zapovjedio samo Židovima.

Greska - zapovedio je svim ljudima.

"Овако вели Господ: пазите на суд, и творите правду, јер ће скоро доћи спасење моје, и правда ће се моја објавити.
Благо човјеку који тако чини, и сину човјечијему који се држи тога чувајући суботу да је не оскврни, чувајући руку своју да не учини зла.
И нека не говори туђин који пристане уз Господа: Господ ме је одлучио од свога народа; и нека не говори ушкопљеник: гле, ја сам сухо дрво.
Јер овако вели Господ за ушкопљенике: који држе суботе моје и избирају што је мени угодно, и држе завјет мој,
Њима ћу дати у дому свом и међу зидовима својим мјесто и име боље него синова и кћери, име вјечно даћу свакоме од њих, које се неће затрти.
А туђине који пристану уз Господа да му служе и да љубе име Господње, да му буду слуге, који год држе суботу да је не оскврне и држе завјет мој,
Њих ћу довести на свету гору своју и развеселићу их у дому својем молитвеном; жртве њихове паљенице и друге жртве биће угодне на олтару мом, јер ће се дом мој звати дом молитве свијем народима" ( Isaija 56. 1 - 7 )

 

[Laodikeja]

Nije Pavle napisao da je Subota Sen ili Tipos, jer biblija nije kontradiktorna kada kaze da su to obredne zrtve, praznici, rituali, itd.

Pavle je u kolosanima upravo u skladu sa nacinom pisanja onoga vremena napomenuo - da niko ne treba da osudjuje Hriscane zasto ne prinose zrtve za vreme kakvog praznika, praznika mladog meseca ili u vreme subota.
Osim toga, u ovom navodu se radi o sedam godisnjih subota - a ne o sedmicnoj suboti.

Dakle, akcenat je na zrtvama koje su se prinosile u ove dane - a koje su bile sen ili TIPOS, predslika Hristove zrtve na krstu.

Subota nije sen ili TIPOS, predslika Hristove zrtve.

 

[stvarnoslap]

Greska, u bibliji "dan Gospodnji je Subota"

BOTA- DAN GOSPODNJI I U STAROM I U NOVOM ZAVETU

Vezano za nedjelju kao dan Gospodnji vrlo je interesantno jedno mjesto kod svetog Ivana u Otkrivenju. Evo ga:

Iv 1,10: Zanijeh se u duhu u dan Gospodnji i začuh iza sebe jak glas, kao glas trublje.

Iv 1,10: ἐγενόμην ἐν πνεύματι ἐν τῇ κυριακῇἡμέρᾳ, καὶἤκουσα φωνὴν ὀπίσω μου μεγάλην ὡς σάλπιγγος

Reakcija adventista u pravilu je ovakva: „To nije nedjelja, jer nigdje na drugom mjestu u Svetom Pismu nedjelja nije tako nazvana“, dočekaju vas adventisti. A što je onda ovaj „dan Gospodnji“ (κυριακῇ ἡμέρᾳ) u Otk 1,10, pitate ih. Subota, samo subota može biti dan Gospodnji prema Bibliji. Ali, i subota nije nikada ovako nazvana u Bibliji, kažete im. Nema veze, to može biti samo subota, odgovaraju adventisti. Nakon toga ponovo počnu „daviti“ kako je Bog samo subotu posvetio i blagoslovio, i to još u raju prije pada u grijeh. Pogledajte kako jednu istu činjenicu koriste potpuno oprečno. „Ivanov“ κυριακῇ ἡμέρᾳ (dan Gospodnji) javlja se prvi i jedini put u čitavom Svetom Pismu. Kada adventistima kažete da je to nedjelja, adventisti uzvraćaju: „Ne može biti nedjelja, jer prvi dan nije nikada prije u Svetom Pismu tako nazvan“. A kada na njihovu tvrdnju, da je dan Gospodnji u Otk 1,10 subota, kažete kako i subota nije nikada u Svetom Pismu tako nazvana, adventisti odgovaraju: „Nema veze“, to je ipak subota. Nedjelja nije, jer nije nikada tako nazvana, a subota je, iako nikada nije tako nazvana. Malo zbunjuje, ali od koga je nije ni čuditi se.

Već smo prije vidjeli kako se ovaj „Ivanov“ κυριακῇ ἡμέρᾳ (dan Gospodnji) javlja sva tri puta odjedanput u Svetom Pismu, prvi put, zadnji put i nikada više. Da je ovdje kojim slučajem zaista u pitanju subota (sedmi dan iz Dekaloga), bi li Ivan imao razloga ne nazvati je subota (σαββατα)? Samo hipotetski. U Ivanovu evanđelju subota se javlja 11 puta, i svih jedanaest puta Ivan je imenuje subota (σαββατα). Kako stvar stoji s ostalim novozavjetnim piscima i imenovanjem subote? Kod svih ostalih novozavjetnih pisaca zajedno, subotu nalazimo još 48 puta. I svih 48 puta imenovana je subotom (σαββατα). Koliko puta u Starom zavjetu nalazimo subotu? Ukupno 107 puta, i svih 107 puta ponovo je imenovana kao subota (hebrejski šabat, grčki σαββατα). Dakle, u čitavom Svetom Pismu nalazimo ukupno 166 subota, i svih 166 puta nazvana je subota (σαββατα). Zaista je nevjerojatno da bi Ivan, nakon što je subota 165 puta nazvana subotom (σαββατα), subotu u Otk 1,10 nazvao dan Gospodnji (κυριακῇ ἡμέρᾳ). Ali, ako ne nađemo logično i ispravno objašnjenje za Ivanov dan Gospodnji, vratit ćemo se ovoj nevjerojatnosti.

Ako je „dan Gospodnji“ (κυριακῇ ἡμέρᾳ) u Otk 1,10 zaista nedjelja, kako to da je u svim prijašnjim novozavjetnim tekstovima nazvana jedostavno, „prvi dan“ ili „dan po suboti“. Subota (šabat - sedmi dan) je bila jedini dan koji su Židovi izdvajali od svih drugih dana. Bog im je preko Mojsija, između ostaloga, zapovijedio da svetkuju sedmi dan (Šabat). Zapovijed o sedmom danu sastojala se u obvezi Izraelaca da sedmog dana ne obavljaju nikakva posla. Bog im je toga dana zapovjedio počinak (odmor). Otuda zapravo dolazi i ime za sedmi dan, šabat = počinak. Svi drugi dani Židovima su bili jednaki i ni po čemu značajni. Kako je tjedan imao sedam dana, sve druge dane naprosto su označavali rednim brojem: prvi dan, drugi dan, treći dan, četvrti dan, peti dan, šesti dan, šabat. Tako i za nedjelju (dan po suboti) nalazimo jednostavno „prvi dan“.

Ako tvrdite da je dan Gospodnji u Otk 1,10 nedjelja, i ako tvrdite da se u Dj 20,7 radi o redovitom tjednom okupljanju kršćana u nedjelju, zašto onda i taj dan u Dj 20,7 nije nazvan Dan Gospodnji (κυριακῇ ἡμέρᾳ) kao u Otk 1,10, nego je nazvan prvi dan? - pitaju adventisti. Iz vrlo jednostavnog razloga. Praksa prvih kršćana (apostoli i „spašenici koje je Gospodin svakodnevno pridruživao“) počinje već na Dan silaska Duha Svetoga i kontinuirano se stvara i formira, dok se termini i terminologija za potrebe novonastale zajednice (zajednice kršćana) iznjedruju također u hodu, ali sa značajnim vremenskim zaostatkom u odnosu na praksu. Sljedbenici Kristovi kažu da su kršćani. Jesu li apostoli, zajedno s onih tri tisuće krštenih na dan Pedesetnice, deklarirali toga dana: Mi smo kršćani? Uopće nije postojala takva riječ, trebalo ju je najprije iznjedriti (izmisliti) a tek onda je bilo moguće koristiti je i širiti. U Svetom Pismu uopće nemate riječ „kršćanstvo“. Što ćete odgovoriti onome tko vas upita: „Kako možete pripadati kršćanstvu kada ta riječ uopće ne postoji u vašoj svetoj knjizi?“ Koliki su koji i danas kažu: „Citiraj mi Bibliju gdje piše Trojstvo“. Što ćete takvima odgovoriti? Ja vam kao odgovor predlažem sam naslov: Kristova Crkva nije Kominterna!

Kada ovako, na realan način i stavljajući sve okolnosti ondašnjeg vremena u potpuniji kontekst, sagledamo stvari tek onda nam postaje posve razumljivim kako to da se u jednom trenutku kršćani redovito sastaju nedjeljom na lomljenje kruha, a taj dan još uvijek nije nazvan dan Gospodnji. Praksa okupljanja kršćana u prvi dan već je duboko ukorjenjena, ali još uvijek zajednica (kršćani) nisu bili iznjedrili naziv dan Gospodnji (κυριακῇ ἡμέρᾳ). Tek će ga kasnije iznjedriti i zapisati sveti Ivan u Otkrivenju.

Sličan je slučaj i vrlo interesantan za razumijevanje i ove teme koji imamo kod Svetog Pavla, pogledajmo:

1 Kor 11,20: Kad se dakle tako zajedno sastajete, to nije blagovanje Gospodnje večere...

Grčki: συνερχομένων οὖν ὑμῶν ἐπὶ τὸ αὐτὸ οὐκ ἔστιν κυριακὸν δεῖπνον φαγεῖν

Pridjev „Gospodnji“, koji Ivan koristi u Otk 1,10, u Svetom Pismu javlja samo 2 puta. Jednom kod Ivana u Otk 1,10 i jednom kod Pavla u 1 Kor 11,20. Pavao ga naprosto „izmišlja“ i to za potrebe stvaranja potpuno nove sintagme u kršćanskoj terminologiji. Naime, Pavlu je naprosto trebala istoznačnica za „lomljenja kruha“, a iz koje će odmah biti vidljivo i jasno na koga se točno odnosi. Zato se Pavlov pridjev „Gospodnji“ (κυριακὸν) isključivo odnosi na Gospodina Isusa. Tako je potpuno isto i s pridjevom „Gospodnji“ (κυριακῇ) koji nalazimo u Otk 1,10. Riječ večera (gozba) je svakidašnja riječ u grčkom jeziku. Pavao tvori novi pridjev, „Gospodnji“ (κυριακὸν), stavlja ga uz imenicu „večera“ (gozba) i dobiva potpuno novu sintagmu u kršćanskoj terminologiji - „Gospodnja večera“ (κυριακὸν δεῖπνον). Ne postoji u Svetom Pismu „Gospodnja večera“ koja bi se odnosila na Oca, ona se uvijek odnosi na Sina. Ista je stvar kod Ivana u Otk 1,10. Ivan, najvjerojatnije preuzimajući ga od Pavla, pridjev „Gospodnji“ (κυριακῇ) stavlja uz općepoznatu grčku riječ „dan“ (ἡμέρᾳ) i također dobiva potpuno novu sintagmu u kršćanskoj terminologiji – „dan Gospodnji“ (κυριακῇ ἡμέρᾳ). Jednako kao što je u slučaju kod Pavla, tako se i ovdje kod Ivana pridjev „Gospodnji“ (κυριακῇ) odnosi isključivo na Sina. Dakle, dan Gospodnji u Otk 1,10 je neki dan koji se jednoznačno odnosi na Gospodina Isusa. Ne postoji u čitavom Svetom Pismu „dan Gospodnji“ (κυριακῇ ἡμέρᾳ) koji bi se odnosio na Oca. Svakako, to je dan Isusova uskrsnuća.

Dobro pazite, adventisti će vam pokušati podvaliti na sve moguće načine. U Biblijama u kojima je u Starom zavjetu Jahve prevedeno sa Gospodin, možete naći tri oblika posvojnih pridjeva, „Gospodnji“ ili „Gospodov“ ili „Gospodinov“. Adventisti će naći i citirati vam neka takva mjesta pokušavajući vam podvaliti, pa trebate znati slijedeće. Gospodin, kao zamjena za hebrejski JHWH, dolazi iz grčke verzije Starog zavjeta (Septuaginte) gdje je JHWH zamijenjeno sa Gospodin (grčki – Κύριος). Sva tri ova oblika posvojnih pridjeva u grčkom imaju oblik - Κυρίου. Mogu vam čak i ovakav tekst pokazati: 2 Sol 2,2: ne dajte se brzo pokolebati u svom shvaćanju niti uznemiriti ni nekim duhom, ni nekom riječju, ni nekim tobože našim pismom, kao da će sad-na Dan Gospodnji. Ovdje u grčkom imamo - ἡμέρα τοῦ Κυρίου, i uopće nije riječ niti o suboti niti o nedjelji, riječ je o Danu Suda. Evo nekoliko primjera iz Novog zavjeta:

Mt 1,20: Dok je on to snovao, gle, anđeo mu se Gospodnji (ἄγγελος Κυρίου) ukaza u snu i reče:

Mk 11,9: I oni pred njim i oni za njim klicahu: "Hosana! Blagoslovljen Onaj koji dolazi u ime Gospodnje (ὀνόματι Κυρίου)!

Lk 1,38: Nato Marija reče: "Evo službenice Gospodnje (δούλη Κυρίου), neka mi bude po tvojoj riječi!"

Iv 1,23: On odgovori: "Ja sam glas koji viče u pustinji: Poravnite put Gospodnji (ὁδὸν Κυρίου)!

Pogledajte, ovi posvojni pridjevi u grčkom uvijek imaju oblik - Κυρίου. Naći ćete ga u Novom zavjetu na desetinama mjesta, a u Starome, ako imate Jahve zamjenjeno sa Gospodin, naći ćete ga na stotine mjesta. Ni jedan od njih, niti u Novom niti u Starom zavjetu, ne označava ono što označava κυριακὸν kod Pavla u 1 Kor 11,20, niti ono što označava κυριακῇ kod Ivana u Otk 1,10. Pavao ga koristi da imenuje „Gospodnju večeru - κυριακὸν δεῖπνον“ (Euharistiju), a Ivan ga koristi da imenuje „dan Gospodnji - κυριακῇ ἡμέρᾳ“ (nedjelju).

Na koncu, što nam govori najelementarnija logika. Sveti Ivan je imao mnoštvo učenika i slušatelja. Svi oni koji su slušali Ivana, pa kasnije pisali i tako prenosili ono što su od Ivana čuli, izraz „dan Gospodnji“ (κυριακῇ ἡμέρᾳ) kasnije koriste da označe nedjelju. Ivan je stotine puta ponovio ovu sintagmu dok je govorio svojim učenicima i ostalim slušateljima. Je li moguće uopće zamisliti da je Ivan stotine puta govorio o suboti ili Danu suda, a svi njegovi učenici mislili kako im govori o nedjelji!?!?!? Hipotetski, moguće je i to. Ali koliko je vjerojatno? Vjerojatno je onoliko koliko je vjerojatno da sam ja sveti Ivan ili sveti Pavao.

Dan Gospodnji u Otk 1,10 je nedjelja. Zato i u svim ranokršćanskim spisima nalazimo upravo Ivanov izraz (κυριακῇ ἡμέρᾳ) iz Otk 1,10 kao izraz za nedjelju.

 

[Laodikeja]

Nije bitno nase misljenje - vec kontekst biblije, a on je dat.
U bibliji "dan Gospodnji" je Subota.

Hristov drugi dolazak je u novom zavetu takodje nazvan "dan Gospodnji" ali ovaj izraz se nikada ne odnosi na prvi dan u sedmici nedelju, jer ne postoje biblijski dokazi da su Hristos i apostoli prvom danu u sedmici dali ovaj naziv, a jos manje da su ovaj dan nazvali svetim i zapovedili da se on praznuje.

 

[stvarnoslap]

Nije Pavle napisao da je Subota Sen ili Tipos, jer biblija nije kontradiktorna kada kaze da su to obredne zrtve, praznici, rituali, itd.

Kako nije, evo ti pa čitaj:

Kol 2,16-17: Neka vas dakle nitko ne sudi po jelu ili po piću, po blagdanima, mlađacima ili subotama. To je tek sjena onoga što dolazi, a zbiljnost jest - tijelo Kristovo.

Pavle je u kolosanima upravo u skladu sa nacinom pisanja onoga vremena napomenuo - da niko ne treba da osudjuje Hriscane zasto ne prinose zrtve za vreme kakvog praznika, praznika mladog meseca ili u vreme subota.
Osim toga, u ovom navodu se radi o sedam godisnjih subota - a ne o sedmicnoj suboti.

Godišnje subote Pavao je obuhvatio izrazom "blagdani" (praznici), tako da subote u Kol 2,16 jesu i samo mogu biti tjedne subote. Za godišnje subote nikada u Bibliji nije upotrijebljen izraz koji Pavao koristi u Kološanima za subote, i drugo, tjedne subote u Bibliji uvijek su imenovane izrazom koje Pavao u Kol 2,16 koristi za subote.

Subota nije sen ili TIPOS, predslika Hristove zrtve.

A sveti Pavao piše da ipak je.

 

[Laodikeja]

Nije bitno nase misljenje - vec kontekst biblije, a on je dat.
U bibliji "dan Gospodnji" je Subota.

Hristov drugi dolazak je u novom zavetu takodje nazvan "dan Gospodnji" ali ovaj izraz se nikada ne odnosi na prvi dan u sedmici nedelju, jer ne postoje biblijski dokazi da su Hristos i apostoli prvom danu u sedmici dali ovaj naziv, a jos manje da su ovaj dan nazvali svetim i zapovedili da se on praznuje.

--------------------------------------

Ne citas sta se pise, a tekst u Kolosanima shvatas pogresno i tako cinis od biblije kontradikciju koja protivreci samoj sebi.

Evo pravog smisla u kontekstu biblije i u skladu sa nacinom pisanja i govora onoga vremena:

"Да вас дакле нико не осуђује за јело или за пиће, ( KOJE SU SE PRINOSILE ) или за какав празник, или за младине, или за суботе;
Које је све било сјен од онога што шћаше да дође, и тијело је Христово"

Subota - pa ni bilo koja druga zapovest, nikada nije postavljena da predstavlja sen ili tipos - predsliku Hristovog tela.

 

[stvarnoslap]

Nije bitno nase misljenje - vec kontekst biblije, a on je dat.

Sveti Pavao je točno nabrojao neke elemente i nazvao ih sjenom. I što bi ti sada? Pavla pravio lažovom?

U bibliji "dan Gospodnji" je Subota.

Samo što to nigdje nije napisano.

Hristov drugi dolazak je u novom zavetu takodje nazvan "dan Gospodnji"

Mislio si reći "dan Kristova dolaska" a ne Kristov dolazak? Točno, ali ne izrazom koji Ivan koristi u Otk 1,10 i koji u svim ranokršćanskim spisima označava nedjelju.

ali ovaj izraz se nikada ne odnosi na prvi dan u sedmici nedelju, jer ne postoje biblijski dokazi da su Hristos i apostoli prvom danu u sedmici dali ovaj naziv, a jos manje da su ovaj dan nazvali svetim i zapovedili da se on praznuje.

Ivan ga u Otkrivenju prvi put koristi. A oni koji su slušali Ivana i njihovi učenici koriste ga u ranokršćanskim spisima isključivo da označe nedjelju kao dan Gospodnji.

Ne citas sta se pise, a tekst u Kolosanima shvatas pogresno i tako cinis od biblije kontradikciju koja protivreci samoj sebi.

Evo pravog smisla u kontekstu biblije i u skladu sa nacinom pisanja i govora onoga vremena:

"Да вас дакле нико не осуђује за јело или за пиће, ( KOJE SU SE PRINOSILE ) или за какав празник, или за младине, или за суботе;
Које је све било сјен од онога што шћаше да дође, и тијело је Христово"

Pravi smisao Pavlove riječi dobivaju tek kada ti u njih interveniraš i dodaš im smisao!? Pavao to nije ni znao ni razumio.

 

[Marko1932]

Objašnjava se ono što netko (autor) nije izrijekom naveo. Na primjer, da je sveti Pavao napisao kršćanima da se ne osvrću na sjene, onda je smisleno u kontekstu Pavlova naučavanja promišljati i domišljati što su to sjene. Ali ako Pavao izrijekom navede neke elemente i kaže da su to sjene, a onda netko "stručno objasni" da sjena ipak nije ono za što je Pavao rekao da je sjena, onda je to "stručno objašnjenje" i besmisleno i drsko.

Ovo ti je lep i konstruktivsn komentr.

Molim te navedi Pavlovu izjavu gde je on rekao da je Dekalog sjen.

Navedi gde je Pavle rekao da je Subota koju je Bog uspostavio za odmor svima ljudima prilikom stvaranja, sjen i da je hriscani ne treba da drze ili praznuju.

Navedi gde pise da je Pavle, koji je vise od tri godine posle Hristovog vaskrsenja postao hriscanin, ucio vernike da praznuju nedlju i navedi gde ju je on praznovao.

Ocekujemo dokaze, a ne komentar.

Unapred hvala

Cekamo na Pavlovu izjavu.

Sve najbolje

 

[stvarnoslap]

Molim te navedi Pavlovu izjavu gde je on rekao da je Dekalog sjen.

Pavao piše da je subota sjena.

Navedi gde je Pavle rekao da je Subota koju je Bog uspostavio za odmor svima ljudima prilikom stvaranja, sjen i da je hriscani ne treba da drze ili praznuju.

Kol 2,16-17.

Navedi gde pise da je Pavle, koji je vise od tri godine posle Hristovog vaskrsenja postao hriscanin, ucio vernike da praznuju nedlju i navedi gde ju je on praznovao.

Dj 20,7.

 

[Laodikeja]

Sveti Pavao je točno nabrojao neke elemente i nazvao ih sjenom. I što bi ti sada? Pavla pravio lažovom?

On jeste nabrojao elemente koji su se u svojstvu obrednog zakona radili subotom i napomenuo - da niko ne osuđuje Hrišćane što i oni to ne čine u vreme bilo kakvog praznika, praznika mladog meseca i u vreme sedam godisnjih subota.

Odgovor u jednom od prethodnih komentara:

http://serbianforum.org/threads/da-li-slaviti-subotu-ili-nedelju.385689/page-66#post-1649853

Samo što to nigdje nije napisano. .

Kako nije napisano da je subota dan Gospodnji, pa upravo sam priložio kontekst.

--------------------------------------------

stari zavet:

"I tvoji će sazidati stare pustoline, i podignućeš temelje koji će stajati od koljena do koljena, i prozvaćeš se: koji sazida razvaline i opravi putove za naselje.
Ako odvratiš nogu svoju od subote da ne činiš što je tebi drago na moj sveti dan, i ako prozoveš subotu milinom, sveti dan Gospodnji slavnijem, i budeš ga slavio ne idući svojim putovima i ne čineći što je tebi drago, ni govoreći riječi,
Tada ćeš se veseliti u Gospodu, i izvešću te na visine zemaljske, i daću ti da jedeš našljedstvo Jakova oca svojega; jer usta Gospodnja rekoše" ( knjiga proroka Isaije 58. 13 )

novi zavet:

Ivan Šarić / Rev. Đ. Martinjak (RIŠ):

10 Tada se zanesoh u dan Gospodnji, i začuh za sobom glas veliki kao trube, ( otkrivenje 1. 10 )

Dimitrije Stefanović (DS):

10 U dan Gospodnji zaneh se i čuh za sobom glas snažan, kao truba kad trubi:

Lujo Bakotić (LB):

10 Bejah u duhu u dan Gospodnji, i čuh za sobom glas silan, kao zvuk trube, koji reče:

Bible in Basic English (BBE):

10 I was in the Spirit on the Lord's day, and a great voice at my back, as of a horn, came to my ears.

-------------------------------------------

U starom zavetu dan Gospodnji je subota, i jovan misli na subotu kada kaže "dan Gospodnji"

Da je Suboti koja je u starom zavetu nazvana dan Gospodnji oduzet ovaj naziv i dat nedelji ' to bi bilo jasno naglašeno u novom zavetu, ali toga nema, i prema tome kada Jovan u otkrivenju 1. 10 kaže "BIJAH U DUHU U DAN GOSPODNJI" on misli na subotu.