Da li slaviti subotu ili nedelju

[Taramana]

Slap zvani humorista,zašto toliko mrziš istoriju i nudiš takve neozbiljnosti?
Pročitaj malo ,,Istoriju starog sveta,,-Rostovcev ili istoriju Rima možda Uporedna istorija evropskih naroda-Šarl Senjobos,ili bilo koju istorijsku knigu i videćeš da sve to što si sa neta skinuo je plagijat i mamac za naivne.

 

[stvarnoslap]

Slap zvani humorista,zašto toliko mrziš istoriju i nudiš takve neozbiljnosti?
Pročitaj malo ,,Istorijustarog sveta,,-Rostovcev ili istoriju Rima možda Uporedna istorija evropskih naroda-Šarl Senjobos,ili bilo koju istorijsku knigu i videćeš da sve to što si sa neta skinuo je plagijat i mamac za naivne.

A tko tebi priječi da citiraš nešto ozbiljno? Još nikada to nisi napravio. Daj probaj, neće ti kruna s glave pasti.

 

[Laodikeja]

Nije Stvarnoslap humorista, on to radi vrlo ozbiljno i svesno - tvrdeci da je belo crno i ako mu se pokaze da je u krivu.

On je spreman zrtvovati sve radi toga da bi dokazao svoje tvrdnje.

Imao sam prilike da sretnem takvu vrstu ljudi - kojima i ako bi covek dao sve dokaze - oni bi i dalje isli po svom svesno namerno ostajuci u zabludi zbog tvrdokornosti srca i ponosa koji postoji u njima samima.
Takvim ljudima je jalovo nesto dokazivati, jer oni jednostavno ne zele suprotne stavove, nisu nikada spremni priznati da nisu u pravu - jer bi tada morali zrtvovati nesto od sebe.
To su vrlo okrutni, tvrdokorni ljudi sa kojima je tesko razgovarati na liniji prijateljstva i tolerancije, o ljubavi i medjusobnom uvazavanju i postovanju da i ne govorim.

Nije bitno, Gospod ce vec sve stvari urediti u skladu sa dogadjajima i objavice istinu svim ljudima bili oni u tom trenutku spremni da je prihvate ili ne.

Pozdrav svima!

 

[stvarnoslap]

Nije Stvarnoslap humorista, on to radi vrlo ozbiljno i svesno - tvrdeci da je belo crno i ako mu se pokaze da je u krivu.

Čuj, kad bi ti nastavio obasipati me biserima sa onog "krasnog izvora - Kroz prostor i vreme", možda bih ja naučio razlikovati crno i bijelo.

On je spreman zrtvovati sve radi toga da bi dokazao svoje tvrdnje.

A što bi ti htio? Da dokazujem tvoje tvrdnje?

Takvim ljudima je jalovo nesto dokazivati, jer oni jednostavno ne zele suprotne stavove, nisu nikada spremni priznati da nisu u pravu - jer bi tada morali zrtvovati nesto od sebe.

Rekoh ti, nastavi sa onim "krasnim izvorom" pa me možda i slomiš.

To su vrlo okrutni, tvrdokorni ljudi sa kojima je tesko razgovarati na liniji prijateljstva i tolerancije, o ljubavi i medjusobnom uvazavanju i postovanju da i ne govorim.

Mogu ja prema tebi gajiti i prijateljstvo i toleranciju i ljubav i poštovanje, ali ni sve ovo zajedno nije dovoljno da mi "uvališ bablje snove".

 

[Laodikeja]

Realnost je upravo ono sto ja ovde iznosim, kao i Marko, a tvoja je slobodna volja da li ćeš se ti probuditi iz tvog ličnog sna pre kraja vremena milosti.

Neka ti Gospod pomogne u tome.

 

[Jurivaka]

Hajde, manje se bavite međusobnim karakterno-psiholiškim profilima, a više pišite o temi!
Kada smo kod toga, šta mislite da li je bitno u koji se dan odaje počast Bogu? I ona Božija zapovijest koja govori da se šest dana radi a da se sedmi dan posveti "Gospodu Bogu svome", može se tumačiiti na različite načine, i koliko sam ja shvatio iz dosadašnjih vaših rasprava na ovu temu, to se i dešava.

 

[Laodikeja]

Hajde, manje se bavite međusobnim karakterno-psiholiškim profilima, a više pišite o temi!
Kada smo kod toga, šta mislite da li je bitno u koji se dan odaje počast Bogu? I ona Božija zapovijest koja govori da se šest dana radi a da se sedmi dan posveti "Gospodu Bogu svome", može se tumačiiti na različite načine, i koliko sam ja shvatio iz dosadašnjih vaših rasprava na ovu temu, to se i dešava.

U bibliji jasno piše da je to sedmi dan Subota, da je to sveti dan Gospodnji, da je to dan Svetog sabora u hramu, i da predstavlja znak izmedju Boga i njegovog naroda.

 

[stvarnoslap]

Realnost je upravo ono sto ja ovde iznosim, kao i Marko, a tvoja je slobodna volja da li ćeš se ti probuditi iz tvog ličnog sna pre kraja vremena milosti.

A što ste iznijeli vas dvojica, ti i Marko? Svoja mišljenja i svoje želje? Čak uvažavajući i vaša mišljenja i vaše želje, to ne mogu prihvatiti kao argument. Zna se što je valjan i prihvatljiv argument. Evo, navedite ti ili Marko, ili bilo tko drugi, koji su to pogani prije kršćana imali svoja bogoštovlja nedjeljom, navedite kada i gdje je to bilo i navedite izvor za to. To bi vam bio argument, a sve ovo drugo što navodite je "magla" koju razumnim i nelakomislenim ljudima uzalud nudite.

Hajde, manje se bavite međusobnim karakterno-psiholiškim profilima, a više pišite o temi!

Evo, baš gore sam tražio od Laodikeje da argumentima "uozbilji" diskusiju.

Kada smo kod toga, šta mislite da li je bitno u koji se dan odaje počast Bogu? I ona Božija zapovijest koja govori da se šest dana radi a da se sedmi dan posveti "Gospodu Bogu svome", može se tumačiiti na različite načine, i koliko sam ja shvatio iz dosadašnjih vaših rasprava na ovu temu, to se i dešava.

Sve se može tumačiti na različite načine, a ozbiljan i razuman čovjek trudit će se da tumačenje bude što objektivnije. A odavanje počasti Bogu? Nedjelja je kršćanima dan u koji se okupljaju kao zajednica (Crkva) pa tom prilikom i na specifičan način odaju počast i zahvaljuju Bogu. Međutim, kršćanin i nije kršćanin ako to ne čini i svih ostalih šest dana u tjednu. Naravno, kao što se to čini na specifičan način nedjeljom, tako svaki kršćanin pronalazi specifičan i najbolji način svjedočenja svoje vjere u susretanjima sa drugim ljudima koja se događaju svakog dana.

 

[Laodikeja]

Izvor: MAGIČNA ZONA

Nedelja – dan boga Sunca
– Posted on September 18, 2013Posted in: Magični život
Drevni narodi veoma su poštovali ovaj dan jer su verovali da ima čudesnu energiju koja pokreće isceljenje i dopirnosi srećnoj sudbini


Nedelja je dan boga Sunca čija je energija tada najjača i zato je treba iskoristiti za napredak, lečenje i duhovni razvoj. Sunce predstavlja svesnost, identitet i mušku energiju, bez njega se ne može započeti putovanje u potrazi za samim sobom. Ono je simbol života, zdravlja, dobra i sreće, ono je izvor stvaralačke energije, vitalnosti, duhovnosti i aktivnosti, pa u mnogim drevnim kulturama predstavlja vrhovno božanstvo. Hrišćani još iz vremana Konstantina nedelju smatraju za sveti ili božji dan, tada čovek treba da odmara i ide u crkvu. To je značilo veliku blagodet za sve one koji su provodili dane teško radeći na poljima.
Drevno božanstvo
Smatra se da je poštovanje Sunca starije od pisane reči. U vedskoj kulturi postoji čitava svita sunčevih božanstava koja su bezgrešna i bez mane, i zaštitnici su svih živih bića. Vedsko poimanje Sunca sadržano je u priči o Suryi koji jaše u kočiji sa sedam konja. Blistava zvezda predstavlja jastvo, odnosno našu pravu prirodu, dušu, kočija je telo, dok konji simbolizuju sedam čakri. Mitovi o tome kako Sunce prelazi nebom u kočiji pominju se i u drevnoj egipatskoj civilizaciji, a kasnije su ta verovanja preuzeli Grci i Rimljani. Sve drevne kulture, od Azije do Indije i Južne Amerika poštovale su kult Sunca koje je pokretačka snaga i bez njega nema života.
Isceliteljska energija
Jednostavna sunčeva vizualizacija, koja se izvodi nedeljom, može da pomogne u rešavanju mnogih problema. Pri svakom udahu zamislite kako vam blještava svetlost ulazi u telo i širi se toliko da vaša koža počinje da je isijava. Radite ovu vežbu oko tri minuta fokusirajući se na duboko i lagano disanje. Na kraju zamislite da vas je ta energija toliko preplavila da vam je telo ušuškano u svetlosnom zlatnom jajetu. Ovu energiju možete da iskoristite u isceliteljske svhe, kako za sebe tako i za druge. Na primer, mislima možete poslati energiju nekoj bolesnoj ili depresivnoj osobi koja će istog trenutka živnuti.
Privlačenje bogatstva
Sunčeva energija može da pomogne i u sticanju bogatstva. Drago kamenje poput ćilibara, citrina i topaza smatra se kristalima ove planete. Takođe, žuta boja, pomorandža, crvene, ljubičaste i roza sveće pogoduju nedelji pa bi trebalo da budu sastavni deo rituala za blagostanje…

-----------------------------------------------------------

Izvor: BOŠNJACI.NET

Svetkovanje nedelje i uzimanje tog dana za dan odmora
Obožavaoci Sunca odredili su nedelju za dan odmora. Na pagansko svetkovanje nedelje ukazuje i engleska riječ za nedelju – „sunday“. Ova riječ sastavljena je od dvije riječi: „sun“ (sunce) i „day“ (dan). Znači „sunday“ u doslovnom prijevodu znači „dan sunca“.
Da su ovaj dan svetkovali obožavaoci Sunca, priznaju i sami kršćani, naprimjer u magazinu „Catholic World“ (Katolički svijet): „Crkva je preuzela pagansku filozofiju i učinila je štitom protiv neznaboštva. Preuzela je rimski Panteon („hram svih bogova“) i učinila ga svetim za sve mučenike i to je tako do dan – danas. Preuzela je pagansku nedelju i učinila je kršćanskom nedeljom. Preuzela je paganski Uskrs i učinila ga praznikom kojeg slave... Sunce je bilo glavno pagansko božanstvo... Ustvari, u Suncu ima nešto kraljevsko što ga čini prikladnim simbolom Isusa, sunca pravde, i izgleda da je zato Crkva u ovim zemljama rekla: „Zadržite to pagansko ime. Ono će ostati sveto.' I tako je paganska nedelja koja je bila posvećena Baldru (božanstvu sunca i mira) postala kršćanska nedelja, sveta kod Isusa.“ (Catholic World, g. 58, /348, mart 1894., str. 809). Subota jr kod kršćana inače bila dan odmora u početku kršćanstva. Da svetkovanje nedelje nije bilo uobičajeno potvrđuje i sledeća izjava u kojoj D. M. Canright kaže: „Nedelja i njeno smatranje praznikom ili svetkovinom postepeno je postojala sve važnija bivajući tako suparnik 'Božije subote', i to je tako trajalo sve dok nedelja nije potisnula svog suparnika utjecajem paganskih polukonvertita koji su sa sobom donijeli svoj praznik Sunca...
I rad nedeljom postao je zabranjen tek 538. godine kada je zasijedalo vijeće Orleansa“. (Tabernacle Lectures, Lecture/ 10, str.76 – 83).

-----------------------------------------------------------

Izvor: VIKIPEDIJA

Sol Invictus ("Nepobjedivo Sunce") je bio bog sunca državne religije Rimskog Carstva čiji je kult uspostavio car Aurelijan 274. godine i koji je zbog svoje važnosti nastavio zasjenjivati ostale istočne kultove. [1] Nazivom "Sol Invictus" su se nazivali i brojni drugi bogovi sunca prije i za vrijeme ovog razdoblja. Naziv "Sol Invictus" se pojavljuje na kovanicama Rimskog Carstva još od Septimija Severa. [2] Konstantinov novac kao i zlatni medaljon iz doba njegove vladavine prikazuje carevu bistu iz profila postavljenu uz Nepobjedivo Sunce i natpis INVICTUS CONSTANTINUS [3] Iako je sredinom 2. stoljeća postojalo mnogo istočnih kultova unutar rimskih legija, jedino je Sol Invictus bio službeno prihvaćen i namijenjen vojsci. [4] Ovaj bog se često poistovjećuje s Mitrom, glavnim bogom široko rasprostranjene grčko-rimske misterijske religije mitraizma. [5] Dan u koji se slavio bog Sunca, bio on Sol Invictus ili Mitra, bila je nedjelja, dies Solis (lat. "dan sunca").

 

[stvarnoslap]

Izvor: MAGIČNA ZONA

Magična zona!? Čak ni u magičnoj zoni nisi našao da su neki pogani nedjeljom štovali neko svoje božanstvo.

Izvor: BOŠNJACI.NET

Obožavaoci Sunca odredili su nedelju za dan odmora. Na pagansko svetkovanje nedelje ukazuje i engleska riječ za nedelju – „sunday“. Ova riječ sastavljena je od dvije riječi: „sun“ (sunce) i „day“ (dan). Znači „sunday“ u doslovnom prijevodu znači „dan sunca“.
Da su ovaj dan svetkovali obožavaoci Sunca, priznaju i sami kršćani, naprimjer u magazinu „Catholic World“ (Katolički svijet): „Crkva je preuzela pagansku filozofiju i učinila je štitom protiv neznaboštva. Preuzela je rimski Panteon („hram svih bogova“) i učinila ga svetim za sve mučenike i to je tako do dan – danas. Preuzela je pagansku nedelju i učinila je kršćanskom nedeljom.

Ovi "bošnjaci" su pak ove bisere pokupili sa nekakve "šuplje magične zone".

Izvor: VIKIPEDIJA

Sol Invictus ("Nepobjedivo Sunce") je bio bog sunca državne religije Rimskog Carstva čiji je kult uspostavio car Aurelijan 274. godine i koji je zbog svoje važnosti nastavio zasjenjivati ostale istočne kultove. [1] Nazivom "Sol Invictus" su se nazivali i brojni drugi bogovi sunca prije i za vrijeme ovog razdoblja. Naziv "Sol Invictus" se pojavljuje na kovanicama Rimskog Carstva još od Septimija Severa.

A sada se pokušaj sjetiti Barnabe i njegove poslanice. Sjećaš se, sam si spominjao Barnabinu poslanicu i 130. godinu, u kojoj se govori o okupljanju kršćana nedjeljom. Zar zaista misliš da su kršćani, o kojima Barnaba piše 130. godine, mogli preuzeti ono što je car Aurelijan uspostavio 274. godine? Znaš li kako se godine broje? Znaš li što je prije a što poslije?