Da li slaviti subotu ili nedelju
- Začetnik teme pekonk
- Datum pokretanja
Slape, sta kazes za one KATOLIKE koji su u svojoj crkvi tri godine sami svetkovali SUBOTU?
Ti kazes: Pametan fratar, ali to Josipa nije spasilo od stranputice.
Ali Slape, taj isti fratar je bracni par Jeder nagovorio da prestanu da citaju Sveto pismo?
Zog cega? Cega se fratar plasio?
Kako se fratar slaze sa Kristom, koji je rekao: "PREGLEDAJTE PISMA!" Jovan 5,39.
Ko onda gresi i ko odlazi stramputicom? Fratar ili bracni par Jeder?
Ti kazes: Pametan fratar, ali to Josipa nije spasilo od stranputice.
Ali Slape, taj isti fratar je bracni par Jeder nagovorio da prestanu da citaju Sveto pismo?
Zog cega? Cega se fratar plasio?
Kako se fratar slaze sa Kristom, koji je rekao: "PREGLEDAJTE PISMA!" Jovan 5,39.
Ko onda gresi i ko odlazi stramputicom? Fratar ili bracni par Jeder?
Poslednja izmena:
- Učlanjen(a)
- 07.07.2014
- Poruka
- 18.357
Primjetio sam mnoštvo tvojih primjedbi i pitanja koje si uputio svom mlađem "polubratu" Jehovinom svjedoku. Kako možeš tako prema vlastitom "polubratu", a čovjek samo "čita Sveto Pismo i tumači ga"? Što bi ti htio od njega? Da prestane čitati Sveto Pismo? Da prihvati tvoje tumačenje Svetog Pisma? Ako vam je blagoslov i na spasenje, da čitajući Sveto Pismo razumijevate i tumačite potpuno suprotno, samo vi po svome nastavite.
Niti ti znaš niti razumiješ što je Isus rekao. Vidi što Isus kaže:
Iv 5,39-40: Vi istražujete Pisma jer mislite po njima imati život vječni. I ona svjedoče za mene, a vi ipak nećete da dođete k meni da život imate.
Ne zadobiva se život vječni po Pismima i istraživanju Pisama, a pogotovo ga ne zadobivaju "oholice" koje odbace autoritet Crkve i sami sebe proglase autoritetom za tumačenje Pisma. Vidjeli smo, takvi se "razmnožavaju" kao kakvi virusi, desetine tisuća ih nastane, a jedni druge smatraju i nazivaju "kurvinim sinovima". Nije Isus svojim apostolima ostavio tiskane Biblije i poslao ih po svijetu da ih ljudima podjele. Isus im kaže:
Mt 28,19-20: Pođite dakle i učinite mojim učenicima sve narode krsteći ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga i učeći ih čuvati sve što sam vam zapovjedio!" "I evo, ja sam s vama u sve dane - do svršetka svijeta."
Lk 10,16: Tko vas sluša, mene sluša; tko vas prezire, mene prezire. A tko mene prezire, prezire onoga koji mene posla.
Kao što vidiš, niti je Isus tako zamislio niti su apostoli postupili tako da su dijelili Biblije i ljudima govorili: "Uzmite i čitajte". Isus apostole upućuje i šalje da "uče ljude", i tako ljude čine Isusovim učenicima. Ne kaže Isus da njega slušaju oni koji "slušaju Pismo", nego će Isusa slušati i čuti oni koji budu slušali apostole. Evo što kaže sveti Pavao:
2 Tim 2,1-2: Ti se dakle, dijete moje, jačaj milošću u Kristu Isusu i što si od mene po mnogim svjedocima čuo, to predaj vjernim ljudima koji će biti podobni i druge poučiti.
Savjetuje li sveti Pavao Timoteju da kršćanima podjeli Pisma da sami proučavaju i tumače? Upravo obrnuto. Najprije samog Timoteja poziva da se učvrsti u onome što je od njega čuo, a onda ga upućuje da to i sam preda vjernima kako bi mogli i druge poučiti. Zato će Pavao, također pišući Timoteju, napisati kako je Crkva stup i uporište istine.
Da konačno odgovorim na ono tvoje pitanje, "Kako se fratar slaže sa Kristom"? Ja bih rekao da se potpuno slaže.
Onaj tko u svojoj oholosti neovlašteno i na vlastitu pogibao tumači Sveto Pismo.
Slape je napisao:
Niti ti znaš niti razumiješ što je Isus rekao. Vidi što Isus kaže:
Iv 5,39-40: Vi istražujete Pisma jer mislite po njima imati život vječni. I ona svjedoče za mene, a vi ipak nećete da dođete k meni da život imate.
Slape, kako ti znas da ja ne zmnam sta pise u tekstu koji sam naveo?
Svakako da zna. Nego piseli ono sto sam naeo ili ne?
Kaze li Isus "Pregledajte pisma, ili ne?
Vidis kako je plitko mto tvoje razmisljanje.
----------------------
Ne zadobiva se život vječni po Pismima i istraživanju Pisama, a pogotovo ga ne zadobivaju "oholice" koje odbace autoritet Crkve i sami sebe proglase autoritetom za tumačenje Pisma.
Otkuda ti znas kako se zadobiva vjecni zivot?
Zadobiva li se klanjanjem idolima, obozavanjem svetaca, slusanjem inkvizicije i priznavanjem onoga sto izjavljuje da je nepogresiv?
Da li tvoj odgovoir znaci da se Isus prevatrio kada je rekao "Israzujte pima?", ili mislis da ga istrazuju samo oni koji su ga zabranilli da se cita i oteli gsa iz ruku vernika?
Isus kaze: Idite i naucite sve mojim učenicima sve narode krsteći ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga i učeći ih čuvati sve što sam vam zapovjedio!" "I evo, ja sam s vama u sve dane - do svršetka svijeta."
Slape, mi adventisti upravo to i radimo. Ili mozda mislis da nam je potrebmno tvoje ovlkascenje da to cinimo kao sto dsu i faridseji verovali?
Lk 10,16: Tko vas sluša, mene sluša; tko vas prezire, mene prezire. A tko mene prezire, prezire onoga koji mene posla.
Amin! I ja tako isto propovedam i ucim druge. A odobrenje mi nije potrebmno od Crkve koja je i sam iskljucena i odavno izgubila apostolsko preimucstvo i hirotoniju.
NEGO EVO TI MALO TEKSTA ZA LEKTURU
100 CINJENICA O SVETKOVANJU SUBOTE
Zašto treba poštovati subotu? Šta je suština subote? Kada je izdvojena, ko je uspostavio i za koga? Ciji je dan subota?
Mnogi drže prvi dan sedmice - nedjelju. Šta Biblija kaže o tome? Adventisti drže sedmi dan - subotu. Na osnovi kojih
biblijskih dokaza?
BIBLIJSKE CINJENICE O SEDMOM DANU
1. Nakon šest dana djelovanja u sedmici stvaranja Zemlje, Bog je pocinuo sedmog dana. (1. Mojsijeva 2, 1-3)
2. Ova istina potvrdila je taj dan kao Božji dan odmora, ili subotu. Ime subota znaci dan odmora. Dan u koji se beba
rodi kasnije postaje njezinim rodendanom. Tako je sedmi dan, dan u koji je Bog pocinuo, postao Njegovim danom
odmora - subotnjim danom.
3. Zato je sedmi dan postao Božjim danom odmora. Da li možemo zamijeniti dan svog rodenja danom u koji nismo
rodeni? Ne. Isto tako ne možemo zamijeniti Božji dan odmora danom u koji On nije pocinuo. Tako je sedmi dan još
uvijek Božji subotni dan.
4. Stvoritelj je blagoslovio sedmi dan. (1. Mojsijeva 2,3)
5. On je posvetio sedmi dan. (2. Mojsijeva 20,11)
6. Bog je ustanovio subotu u Edemskom vrtu. (1. Mojsijeva 2,1-3)
7. Subota je ustanovljena prije pada u grijeh i zato nije simbol, jer su simboli uvedeni poslije pada u grijeh.
8. Isus je rekao da je subota nacinjena za covjeka (Marko 2,27); što znaci za sve Ijude bez obzira na vrijeme u kome
su živjeli i narod kome su pripadali.
9. Ona je uspomena na stvaranje. (2. Mojsijeva 20,11; 31,17) Svojim pocivanjem u sedmi dan mi se sjecamo tog
velicanstvenog dogadaja.
10. Subota je dana Adamu, praocu Ijudskog roda. (Marko 2,27; 1. Mojsijeva 2,1-3)
11. Ona je preko njega, kao našeg predstavnika, dana svim narodima. (Djela 17,26)
12. To nije jevrejska institucija, jer je uspostavljena 2300 godina prije nastanka jevrejske nacije.
13. Biblija je nikad ne zove jevrejskom subotom, vec uvijek „subotom Gospoda Boga tvojega“. Ljudi trebaju pažljivo
obilježiti Božji sveti dan odmora.
14. Subota se spominje u razdoblju patrijaraha.
15. Ona je prije Sinaja bila dio Božjeg zakona. (2. Mojsijeva 16,4.5.27-29)
16. Bog je stavio subotu u srce svog moralnog Zakona. (2. Mojsijeva 20,1-17) Zapovijest o suboti kao danu odmora
nepromjenljiva je kao i ostalih devet zapovijesti.
17. Zapovijest o suboti kao i sve ostale zapovijesti izgovorena je glasom živoga Boga. (5. Mojsijeva 4,12.13)
18. Svaku zapovijest Bog je licno napisao. (2. Mojsijeva 31,18)
19. Bog ih je ispisao na kamenim plocama i tako potvrdio njihovu nepromjenljivost. (5. Mojsijeva 5,22)
20. Ploce na kojima je bio ispisan Božji zakon cuvane su u Kovcegu zavjeta, u Svetinji nad svetinjama. (5. Mojsijeva
10,1-5)
21. Bog je potpuno zabranio svaki rad subotom. (2. Mojsijeva 34,21)
22. Zato što su prezreli subotu, Bog je dozvolio da jedan naraštaj Izrailjaca umre u pustinji. (Jezekilj 20,12.13)
23. Ona je uzvišenim znakom istinitog Boga. (Jezekilj 20,20)
24. Bog je obecao da ce Jerusalim zauvijek stajati ako Jevreji budu cuvali i poštovali subotu. (Jeremija 17,24.25)
25. U svojoj kasnijoj istoriji dospjeli su u vavilonsko ropstvo zato što su prekršili subotu. (Nemija 13,18)
26. I Jerusalim je bio razoren zbog toga što je prekršena zapovijest o suboti. (Jeremija 17,27)
27. Bog je obecao narociti blagoslov svima koji je svetkuju. (Isaija 56,6.7)
28. Ovo obecanje sastavni je dio prorocanstva koje se odnosi na hrišcansku religiju. (Vidi: Isaija 56. poglavlje)
29. Bog ce uzdici svakoga ko cuva subotu. (Isaija 56,2)
30. Bog nas poziva da je zovemo „slavnom“, a ne „starom jevrejskom subotom“ ili „jarmom ropstva“. (Isaija 58,13)
31. Buduci da su „mnoge generacije“ gazile subotu, ona ce u posljednjim danima biti obnovljena. (Isaija 58,12.13)
32. Svi proroci cuvali su i poštovali sedmi dan.
33. Božji Sin u svojoj otkupiteljskoj misiji na našoj Zemlji poštovao je sedmi dan. Tako je slijedio primjer svoga Oca.
Zar da ne slijedimo siguran primjer i Oca i Sina? (Luka 4,16; Jovan 15,10)
34. Sedmi dan je Gospodnji dan. (Vldl: Otkrivenje 1,10; Marko 2,28; Isaija 58,13; 2. Mojsijeva 20,10)
35. Isus je bio Gospodar subote (Marko 2,28), što znaci da je On ovaj narociti i posveceni dan držao i poštovao.
36. On je odbranio subotu kao ustanovu i poseban izraz Božje milosti usmjerene covjeku. (?ar?? 2,23-28)
37. Isus nije napustio subotu, vec je pažljivo ucio kako je treba svetkovati. (Matej 12,1-13)
38. Svoje ucenike ucio je da subotom ne cine ništa što nije „po zakonu“. (Matej 12,12)
39. On je poucio ucenike da subota treba biti poštovanom i poslije Njegovog vaskrsenja. (Matej 24,20)
40. Pobožne žene koje su nakon raspeca brinule o Isusovom tijelu i grobu, vrlo pažljivo su svetkovale sedmi dan.
(Luka 23,56)
41. Mnogo godina poslije Hristovog vaskrsenja apostol Pavle u „subotnji dan“ vrlo nadahnuto propovijeda o planu
spasenja covjeka. (Djela 13,14)
42. Pavle, apostol neznabožaca, istice da Jerusalimljani i njihovi knezovi nisu poštovali glasove proroka cije su rijeci
citali svake subote. (Djela 13,27)
43. Luka, nadahnuti hrišcanski istoricar, pišuci svoje hronike ovaj dan oznacava kao narociti dan za okupljanje i
propovijedanje Božje rijeci. (Djela 13,44)
44. Obracenici iz mnogoboštva pridaju suboti isto znacenje. (Djela 13,42)
45. Prilikom velikog hršcanskog sabora 52. godine n. e. u prisustvu apostola i ucenika apostol Jakov spominje subotu.
(Djela 15,21)
46. Na svojim misionarskim putovanjima apostoli su subotom držali propovijedi i molitvene sastanke. (Djela 16,13)
47. Apostol Pavle na javnim sastancima subotom citao je i s prisutnima proucavao Bibliju. (Djela 17,2.3)
48. Propovjednici mlade hrišcanske Crkve posvecivali su mnogo vremena proucavanju Božje rijeci na skupovima koji
su održani subotom. (Djela 17,2)
49. U knjizi Djela apostolska spominje se 48 sastanaka održanih tog dana. (Vidi: Djela 13,14.44; 16,13; 17,2; 18,4.11)
50. Jevreji i vjernici prve hrišcanske Crkve nisu raspravljali o svetkovanju subote. To znaci da su hrišcani u
apostolskom razdoblju svetkovali subotu zajedno sa Jevrejima.
51. Ni u jednoj optužnici podignutoj protiv apostola Pavla, nije mu se pripisivalo da zanemaruje subotnji dan.
52. Apostol Pavle jasno je objavio da je poštovao Zakon: „Niti zakonu jevrejskome, ni crkvi, ni cezaru što sagriješih.“
(Djela 25,8) On ovo ne bi mogao kazati da nije svetkovao subotu.
53. Subota se s najvecim poštovanjem 59 puta spominje u Novom zavjetu.
54. Nijednom rijecju u Novom zavjetu ne spominje se da je subota ukinuta ili promijenjena.
55. Bog nikada ni u jednom tekstu u SVETOM PISMU NIKOME NIJE DOZVOLIO DA RADI TOG DANA.
56. Nijedan hrišcanin prije ili poslije Hristovog vakrsenja nije subotom obavljao svakodnevne poslove. U Novom
zavjetu nije zabilježen nijedan slucaj odbacivanja subote od strane apostola ili vjernika rane hrišcanske Crkve.
57. U Svetom pismu ne postoji zapis da je Bog ikada povukao svoj blagoslov ili posvecenje sa subotnjeg dana.
58. Subota ce biti vjecno svetkovana na obnovljenoj Zemlji. (Isaija 66,22.23)
59. Subota kao dan odmora važan je dio Božjeg zakona, koji je izašao iz Njegovih usta i bio zapisan Njegovim prstom
na kamenim plocama kod Sinaja. (Vidi: 2. Mojsijeva 20.poglavlje) Kad je Isus zapoceo svoj rad, objavio je da nije
došao poništiti Zakon: „Ne mislite da sam ja došao da pokvarim zakon ili proroke ...“ (Matej 5,17)
60. Isus je ozbiljno prekorio fariseje kao licemjere koji su se pretvarali da Ijube Boga dok su istovremeno Božji zakon
podredivali svojim obicajima i tradiciji. Svetkovanje nedjelje dio je Ijudske tradicije.
BIBLIJSKE CINJENICE O PRVOM DANU SEDMICE (NEDJELJI)
1. Prve rijeci zapisane u Bibliji govore o radu koji je izvršen u nedjelju, prvog dana u sedmici. (1. Mojsijeva 1,1-5) Ovo
je ucinio sam Tvorac gradeci temelje istorije života na našoj planeti.
2. Bog je prvi dan u sedmici odredio da bude radni dan. (2, Mojsijeva 20,8-11) Da li je pogrešno poslušati Boga?
3. Nijedan patrijarh nikada nije svetkovao nedjelju.
4. To nije cinio nijedan prorok.
5. Izricitom Božjom naredbom za Njegov izabrani narod prvi dan sedmice bio je obican radni dan najmanje 4000
godina.
6. Sam Bog naziva ga „radnim – težackim“ danom. (Jezekilj 46,1)
7. Bog nije pocivao u taj dan.
8. Bog ga nikada nije blagoslovio.
9. Hristos nikada nije pocivao u taj dan.
10. Isus se bavio drvodjeljskim zanatom sve do svoje tridesete godine. (Marko 6,2.3) On je svetkovao subotu i radio
šest dana u sedmici.
11. Apostoli su radili nedjeljom.
12. Apostoli je nikada nisu posebno izdvojill.
13. Crkva je nikada nije blagoslovila.
14. Nikada nije nosila blagoslov nebeskog Autoriteta.
15. Nikada nije bila posvecena.
16. Nijedan zakon božanskog porijekla nije odredio svetkovanje nedjelje.
17. Novi zavjet ne zabranjuje rad tog dana.
18. Nikakva kazna ne postoji za nepoštovanje tog dana.
19. Svetkovanje toga dana ne donosi nikakav blagoslov.
20. Nikakvo pravilo ne odreduje svetkovanje tog dana. Da li bi doista to tako bilo da je Gospod želio da ga
svetkujemo?
21. Nedjelja nikada nije nazvana „hrišcanskom subotom“.
22. Nikada nije nazvana subotom.
23. Nigdje nije nazvana Gospodnjlm danom.
24. Nigdje nije nazvana danom odmora.
25. Nijedan sveti naziv nije udružen s tim danom.
26. Nedjelja je nazvana jednostavnim imenom: „prvi dan sedmice“ ili tacnije „prvinom šabata“.
27. Isus je nikada nije spomenuo.
28. Nedjelja kao dan za svetkovanje nikad se ne spominje u Bibliji.
29. Nijednu rijec u korist nedjelje kao svetog dana nlsu izrekli ni Bog Otac, ni Hristos ni nadahnuti Ijudi.
30. Prvi dan sedmice u cijelom Novom zavjetu spominje se osam puta, ali ne kao poseban i izdvojen dan: Matej 28,1;
Marko 16,2.9: Luka 24,1; Jovan 20,1.19; Djela 20,7; 1. Korincanima 16,2.
31. Šest od ovih navedenih tekstova odnose se na isti prvi dan sedmice.
32. Pavle je pozvao prve hrišcane da nedjeljom obavljaju svoje svjetovne poslove. (1. Korincanima 16,2)
33. U cijelom Novom zavjetu postoji samo jedan zapis o religijskom okupljanju održanom na taj dan, ali je to bio
vecernji sastanak koji se protegao duboko u noc. (Djela 20,5-12)
34. Ne postoji nijedna nagovijest da je neki slican sastanak održan prije ill poslije toga.
35. Apostoli i vjernici prve Crkve nijesu imali obicaj da se nedjeljom okupljaju.
36. Nlje postojala nikakva obaveza da se hleb lomi nedjeljom.
37. Postoji samo jedan zapis u kome se spominje ovakav skup. (Djela 20,7)
38. Ovaj sastanak trajao je do poslije ponoci tj. do zore. (Djela 20,7-11.) Isus je lomio hleb u cetvrtak (Luka 22), a
ucenici su to cinill svakog dana. (Djela 2,42-46)
39. Bibllja nigdje ne spominje da je prvi dan sedmice izdvojen da obznanjuje Hristovo vaskrsenje. Ovo je Ijudska
tradicija koja nije u skladu s Božjim zakonom. (Matej 15,1-9) Svojim bogatim znacenjem krštenje nas izmedu
ostaloga podsjeca ?? Isusovu sahranu i vaskrsenje. (Rimljanima 6,3-5)
40. Novi zavjet nigdje ne spominje promjenu svetosti subote ili bilo kakvu svetost prvog dana.
Sve najbolje
Niti ti znaš niti razumiješ što je Isus rekao. Vidi što Isus kaže:
Iv 5,39-40: Vi istražujete Pisma jer mislite po njima imati život vječni. I ona svjedoče za mene, a vi ipak nećete da dođete k meni da život imate.
Slape, kako ti znas da ja ne zmnam sta pise u tekstu koji sam naveo?
Svakako da zna. Nego piseli ono sto sam naeo ili ne?
Kaze li Isus "Pregledajte pisma, ili ne?
Vidis kako je plitko mto tvoje razmisljanje.
----------------------
Ne zadobiva se život vječni po Pismima i istraživanju Pisama, a pogotovo ga ne zadobivaju "oholice" koje odbace autoritet Crkve i sami sebe proglase autoritetom za tumačenje Pisma.
Otkuda ti znas kako se zadobiva vjecni zivot?
Zadobiva li se klanjanjem idolima, obozavanjem svetaca, slusanjem inkvizicije i priznavanjem onoga sto izjavljuje da je nepogresiv?
Da li tvoj odgovoir znaci da se Isus prevatrio kada je rekao "Israzujte pima?", ili mislis da ga istrazuju samo oni koji su ga zabranilli da se cita i oteli gsa iz ruku vernika?
Isus kaze: Idite i naucite sve mojim učenicima sve narode krsteći ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga i učeći ih čuvati sve što sam vam zapovjedio!" "I evo, ja sam s vama u sve dane - do svršetka svijeta."
Slape, mi adventisti upravo to i radimo. Ili mozda mislis da nam je potrebmno tvoje ovlkascenje da to cinimo kao sto dsu i faridseji verovali?
Lk 10,16: Tko vas sluša, mene sluša; tko vas prezire, mene prezire. A tko mene prezire, prezire onoga koji mene posla.
Amin! I ja tako isto propovedam i ucim druge. A odobrenje mi nije potrebmno od Crkve koja je i sam iskljucena i odavno izgubila apostolsko preimucstvo i hirotoniju.
NEGO EVO TI MALO TEKSTA ZA LEKTURU
100 CINJENICA O SVETKOVANJU SUBOTE
Zašto treba poštovati subotu? Šta je suština subote? Kada je izdvojena, ko je uspostavio i za koga? Ciji je dan subota?
Mnogi drže prvi dan sedmice - nedjelju. Šta Biblija kaže o tome? Adventisti drže sedmi dan - subotu. Na osnovi kojih
biblijskih dokaza?
BIBLIJSKE CINJENICE O SEDMOM DANU
1. Nakon šest dana djelovanja u sedmici stvaranja Zemlje, Bog je pocinuo sedmog dana. (1. Mojsijeva 2, 1-3)
2. Ova istina potvrdila je taj dan kao Božji dan odmora, ili subotu. Ime subota znaci dan odmora. Dan u koji se beba
rodi kasnije postaje njezinim rodendanom. Tako je sedmi dan, dan u koji je Bog pocinuo, postao Njegovim danom
odmora - subotnjim danom.
3. Zato je sedmi dan postao Božjim danom odmora. Da li možemo zamijeniti dan svog rodenja danom u koji nismo
rodeni? Ne. Isto tako ne možemo zamijeniti Božji dan odmora danom u koji On nije pocinuo. Tako je sedmi dan još
uvijek Božji subotni dan.
4. Stvoritelj je blagoslovio sedmi dan. (1. Mojsijeva 2,3)
5. On je posvetio sedmi dan. (2. Mojsijeva 20,11)
6. Bog je ustanovio subotu u Edemskom vrtu. (1. Mojsijeva 2,1-3)
7. Subota je ustanovljena prije pada u grijeh i zato nije simbol, jer su simboli uvedeni poslije pada u grijeh.
8. Isus je rekao da je subota nacinjena za covjeka (Marko 2,27); što znaci za sve Ijude bez obzira na vrijeme u kome
su živjeli i narod kome su pripadali.
9. Ona je uspomena na stvaranje. (2. Mojsijeva 20,11; 31,17) Svojim pocivanjem u sedmi dan mi se sjecamo tog
velicanstvenog dogadaja.
10. Subota je dana Adamu, praocu Ijudskog roda. (Marko 2,27; 1. Mojsijeva 2,1-3)
11. Ona je preko njega, kao našeg predstavnika, dana svim narodima. (Djela 17,26)
12. To nije jevrejska institucija, jer je uspostavljena 2300 godina prije nastanka jevrejske nacije.
13. Biblija je nikad ne zove jevrejskom subotom, vec uvijek „subotom Gospoda Boga tvojega“. Ljudi trebaju pažljivo
obilježiti Božji sveti dan odmora.
14. Subota se spominje u razdoblju patrijaraha.
15. Ona je prije Sinaja bila dio Božjeg zakona. (2. Mojsijeva 16,4.5.27-29)
16. Bog je stavio subotu u srce svog moralnog Zakona. (2. Mojsijeva 20,1-17) Zapovijest o suboti kao danu odmora
nepromjenljiva je kao i ostalih devet zapovijesti.
17. Zapovijest o suboti kao i sve ostale zapovijesti izgovorena je glasom živoga Boga. (5. Mojsijeva 4,12.13)
18. Svaku zapovijest Bog je licno napisao. (2. Mojsijeva 31,18)
19. Bog ih je ispisao na kamenim plocama i tako potvrdio njihovu nepromjenljivost. (5. Mojsijeva 5,22)
20. Ploce na kojima je bio ispisan Božji zakon cuvane su u Kovcegu zavjeta, u Svetinji nad svetinjama. (5. Mojsijeva
10,1-5)
21. Bog je potpuno zabranio svaki rad subotom. (2. Mojsijeva 34,21)
22. Zato što su prezreli subotu, Bog je dozvolio da jedan naraštaj Izrailjaca umre u pustinji. (Jezekilj 20,12.13)
23. Ona je uzvišenim znakom istinitog Boga. (Jezekilj 20,20)
24. Bog je obecao da ce Jerusalim zauvijek stajati ako Jevreji budu cuvali i poštovali subotu. (Jeremija 17,24.25)
25. U svojoj kasnijoj istoriji dospjeli su u vavilonsko ropstvo zato što su prekršili subotu. (Nemija 13,18)
26. I Jerusalim je bio razoren zbog toga što je prekršena zapovijest o suboti. (Jeremija 17,27)
27. Bog je obecao narociti blagoslov svima koji je svetkuju. (Isaija 56,6.7)
28. Ovo obecanje sastavni je dio prorocanstva koje se odnosi na hrišcansku religiju. (Vidi: Isaija 56. poglavlje)
29. Bog ce uzdici svakoga ko cuva subotu. (Isaija 56,2)
30. Bog nas poziva da je zovemo „slavnom“, a ne „starom jevrejskom subotom“ ili „jarmom ropstva“. (Isaija 58,13)
31. Buduci da su „mnoge generacije“ gazile subotu, ona ce u posljednjim danima biti obnovljena. (Isaija 58,12.13)
32. Svi proroci cuvali su i poštovali sedmi dan.
33. Božji Sin u svojoj otkupiteljskoj misiji na našoj Zemlji poštovao je sedmi dan. Tako je slijedio primjer svoga Oca.
Zar da ne slijedimo siguran primjer i Oca i Sina? (Luka 4,16; Jovan 15,10)
34. Sedmi dan je Gospodnji dan. (Vldl: Otkrivenje 1,10; Marko 2,28; Isaija 58,13; 2. Mojsijeva 20,10)
35. Isus je bio Gospodar subote (Marko 2,28), što znaci da je On ovaj narociti i posveceni dan držao i poštovao.
36. On je odbranio subotu kao ustanovu i poseban izraz Božje milosti usmjerene covjeku. (?ar?? 2,23-28)
37. Isus nije napustio subotu, vec je pažljivo ucio kako je treba svetkovati. (Matej 12,1-13)
38. Svoje ucenike ucio je da subotom ne cine ništa što nije „po zakonu“. (Matej 12,12)
39. On je poucio ucenike da subota treba biti poštovanom i poslije Njegovog vaskrsenja. (Matej 24,20)
40. Pobožne žene koje su nakon raspeca brinule o Isusovom tijelu i grobu, vrlo pažljivo su svetkovale sedmi dan.
(Luka 23,56)
41. Mnogo godina poslije Hristovog vaskrsenja apostol Pavle u „subotnji dan“ vrlo nadahnuto propovijeda o planu
spasenja covjeka. (Djela 13,14)
42. Pavle, apostol neznabožaca, istice da Jerusalimljani i njihovi knezovi nisu poštovali glasove proroka cije su rijeci
citali svake subote. (Djela 13,27)
43. Luka, nadahnuti hrišcanski istoricar, pišuci svoje hronike ovaj dan oznacava kao narociti dan za okupljanje i
propovijedanje Božje rijeci. (Djela 13,44)
44. Obracenici iz mnogoboštva pridaju suboti isto znacenje. (Djela 13,42)
45. Prilikom velikog hršcanskog sabora 52. godine n. e. u prisustvu apostola i ucenika apostol Jakov spominje subotu.
(Djela 15,21)
46. Na svojim misionarskim putovanjima apostoli su subotom držali propovijedi i molitvene sastanke. (Djela 16,13)
47. Apostol Pavle na javnim sastancima subotom citao je i s prisutnima proucavao Bibliju. (Djela 17,2.3)
48. Propovjednici mlade hrišcanske Crkve posvecivali su mnogo vremena proucavanju Božje rijeci na skupovima koji
su održani subotom. (Djela 17,2)
49. U knjizi Djela apostolska spominje se 48 sastanaka održanih tog dana. (Vidi: Djela 13,14.44; 16,13; 17,2; 18,4.11)
50. Jevreji i vjernici prve hrišcanske Crkve nisu raspravljali o svetkovanju subote. To znaci da su hrišcani u
apostolskom razdoblju svetkovali subotu zajedno sa Jevrejima.
51. Ni u jednoj optužnici podignutoj protiv apostola Pavla, nije mu se pripisivalo da zanemaruje subotnji dan.
52. Apostol Pavle jasno je objavio da je poštovao Zakon: „Niti zakonu jevrejskome, ni crkvi, ni cezaru što sagriješih.“
(Djela 25,8) On ovo ne bi mogao kazati da nije svetkovao subotu.
53. Subota se s najvecim poštovanjem 59 puta spominje u Novom zavjetu.
54. Nijednom rijecju u Novom zavjetu ne spominje se da je subota ukinuta ili promijenjena.
55. Bog nikada ni u jednom tekstu u SVETOM PISMU NIKOME NIJE DOZVOLIO DA RADI TOG DANA.
56. Nijedan hrišcanin prije ili poslije Hristovog vakrsenja nije subotom obavljao svakodnevne poslove. U Novom
zavjetu nije zabilježen nijedan slucaj odbacivanja subote od strane apostola ili vjernika rane hrišcanske Crkve.
57. U Svetom pismu ne postoji zapis da je Bog ikada povukao svoj blagoslov ili posvecenje sa subotnjeg dana.
58. Subota ce biti vjecno svetkovana na obnovljenoj Zemlji. (Isaija 66,22.23)
59. Subota kao dan odmora važan je dio Božjeg zakona, koji je izašao iz Njegovih usta i bio zapisan Njegovim prstom
na kamenim plocama kod Sinaja. (Vidi: 2. Mojsijeva 20.poglavlje) Kad je Isus zapoceo svoj rad, objavio je da nije
došao poništiti Zakon: „Ne mislite da sam ja došao da pokvarim zakon ili proroke ...“ (Matej 5,17)
60. Isus je ozbiljno prekorio fariseje kao licemjere koji su se pretvarali da Ijube Boga dok su istovremeno Božji zakon
podredivali svojim obicajima i tradiciji. Svetkovanje nedjelje dio je Ijudske tradicije.
BIBLIJSKE CINJENICE O PRVOM DANU SEDMICE (NEDJELJI)
1. Prve rijeci zapisane u Bibliji govore o radu koji je izvršen u nedjelju, prvog dana u sedmici. (1. Mojsijeva 1,1-5) Ovo
je ucinio sam Tvorac gradeci temelje istorije života na našoj planeti.
2. Bog je prvi dan u sedmici odredio da bude radni dan. (2, Mojsijeva 20,8-11) Da li je pogrešno poslušati Boga?
3. Nijedan patrijarh nikada nije svetkovao nedjelju.
4. To nije cinio nijedan prorok.
5. Izricitom Božjom naredbom za Njegov izabrani narod prvi dan sedmice bio je obican radni dan najmanje 4000
godina.
6. Sam Bog naziva ga „radnim – težackim“ danom. (Jezekilj 46,1)
7. Bog nije pocivao u taj dan.
8. Bog ga nikada nije blagoslovio.
9. Hristos nikada nije pocivao u taj dan.
10. Isus se bavio drvodjeljskim zanatom sve do svoje tridesete godine. (Marko 6,2.3) On je svetkovao subotu i radio
šest dana u sedmici.
11. Apostoli su radili nedjeljom.
12. Apostoli je nikada nisu posebno izdvojill.
13. Crkva je nikada nije blagoslovila.
14. Nikada nije nosila blagoslov nebeskog Autoriteta.
15. Nikada nije bila posvecena.
16. Nijedan zakon božanskog porijekla nije odredio svetkovanje nedjelje.
17. Novi zavjet ne zabranjuje rad tog dana.
18. Nikakva kazna ne postoji za nepoštovanje tog dana.
19. Svetkovanje toga dana ne donosi nikakav blagoslov.
20. Nikakvo pravilo ne odreduje svetkovanje tog dana. Da li bi doista to tako bilo da je Gospod želio da ga
svetkujemo?
21. Nedjelja nikada nije nazvana „hrišcanskom subotom“.
22. Nikada nije nazvana subotom.
23. Nigdje nije nazvana Gospodnjlm danom.
24. Nigdje nije nazvana danom odmora.
25. Nijedan sveti naziv nije udružen s tim danom.
26. Nedjelja je nazvana jednostavnim imenom: „prvi dan sedmice“ ili tacnije „prvinom šabata“.
27. Isus je nikada nije spomenuo.
28. Nedjelja kao dan za svetkovanje nikad se ne spominje u Bibliji.
29. Nijednu rijec u korist nedjelje kao svetog dana nlsu izrekli ni Bog Otac, ni Hristos ni nadahnuti Ijudi.
30. Prvi dan sedmice u cijelom Novom zavjetu spominje se osam puta, ali ne kao poseban i izdvojen dan: Matej 28,1;
Marko 16,2.9: Luka 24,1; Jovan 20,1.19; Djela 20,7; 1. Korincanima 16,2.
31. Šest od ovih navedenih tekstova odnose se na isti prvi dan sedmice.
32. Pavle je pozvao prve hrišcane da nedjeljom obavljaju svoje svjetovne poslove. (1. Korincanima 16,2)
33. U cijelom Novom zavjetu postoji samo jedan zapis o religijskom okupljanju održanom na taj dan, ali je to bio
vecernji sastanak koji se protegao duboko u noc. (Djela 20,5-12)
34. Ne postoji nijedna nagovijest da je neki slican sastanak održan prije ill poslije toga.
35. Apostoli i vjernici prve Crkve nijesu imali obicaj da se nedjeljom okupljaju.
36. Nlje postojala nikakva obaveza da se hleb lomi nedjeljom.
37. Postoji samo jedan zapis u kome se spominje ovakav skup. (Djela 20,7)
38. Ovaj sastanak trajao je do poslije ponoci tj. do zore. (Djela 20,7-11.) Isus je lomio hleb u cetvrtak (Luka 22), a
ucenici su to cinill svakog dana. (Djela 2,42-46)
39. Bibllja nigdje ne spominje da je prvi dan sedmice izdvojen da obznanjuje Hristovo vaskrsenje. Ovo je Ijudska
tradicija koja nije u skladu s Božjim zakonom. (Matej 15,1-9) Svojim bogatim znacenjem krštenje nas izmedu
ostaloga podsjeca ?? Isusovu sahranu i vaskrsenje. (Rimljanima 6,3-5)
40. Novi zavjet nigdje ne spominje promjenu svetosti subote ili bilo kakvu svetost prvog dana.
Sve najbolje
Poslednja izmena:
- Učlanjen(a)
- 07.07.2014
- Poruka
- 18.357
Sam si se razotkrio, tako znam. Isus je "ukorio" one koji su mislili da će u Pismima pronaći život vječni, a ti si tu Isusovu primjedbu prikazao kao Isusov nagovor da istražuju Pisma. Ako je ova tvoja zloporaba Isusovih riječi samo plod tvog nerazumijevanja Svetog Pisma, onda još ima nade da to ispraviš. Međutim, ako je svjesna i namjerna, onda je to strašno.
Piše u Svetom Pismu.
Kako znaš da je rekao "Istražujte Pisma"?
Istraživati Pisma može svatko, ali ih valjano tumačiti može jedino Crkva, koja je iznjedrila Sveto Pismo i koja je jedina za to ovlaštena. Zamisli da netko čita i tumači pismo koje si ti napisao nekoj sebi dragoj osobi. Tko bi to tvoje pismo mogao tumačiti bolje od tebe? A tko bi zapravo uopće i imao pravo tumačiti to tvoje pismo?
Naravno da vam ne treba moje dopuštenje, i nije problem u tome što vam ja nisam to dopustio. Problem je u tome tko vas je ponukao, nagovorio i vodio u vašem naučavanju. Tko vas je vodio kada ste svijetu objavili da je 22.10.1844. završilo Isusovo posredovanje za čovjeka, da je tada završilo vrijeme pokajanja za grešnike i da je Bog tada odbacio sav pokvareni svijet. Nemoj ponovo mene optuživati da nešto "vadim iz konteksta", "izvrćem" i "lažem". Evo što vam kaže sama "proročica":
Pošto je prošlo vreme u koje je Spasitelj bio očekivan, oni su i dalje verovali da je njegov dolazak blizu; smatrali su da je za njih nastupio kritičan momenat i da je pred Bogom završeno Hristovo posredovanje za čoveka. (Ellen White, Velika borba, poglavlje "U Svetinji nad svetinjama")
Vaša "proročica" piše i potvrđuje baš ono zbog čega mene nazivate lažovom. Hoćete li priznati i reći da vam i "proročica" laže? Jedino što vam proročica prešućuje i krije da su ovo bogohulno naučavanje širili punih sedam godina.
Krasno. Nije vam potrebno odobrenje od Crkve, jer je ona odavno otpala i isključena, ona je "Kurva", ali ste uzeli Pismo koje je baš ta "Crkva Kurva" uobličila i do vas prenijela, i to Pismo smatrate i nazivate Svetim Pismom. Reci mi samo, kada vas netko, kome propovjedate i navještate Krista, priupita po kojem svjedočanstvu to činite, priznate li mu da to činite po Pismu koje ste preuzeli od "Crkve Kurve"?
Kad vam adventisti, po tko zna koji put, iznesu ovo iz "svoje riznice", znajte da su razoružani, nemaju više niti jednog argumenta.
Slape je napisao:
Kad vam adventisti, po tko zna koji put, iznesu ovo iz "svoje riznice", znajte da su razoružani, nemaju više niti jednog argumenta.
Tako je Slape, sada si pogodio?
Ubedio si nas da je tvoja crkva promenila Bozju zapovest o Suboti i uvela pagansku nedelju i da je to bogohuljenje.
Posle ovoga zaista smo ostali bez reci.
Ipak, dajem ti jos nesto po cemu ces biti sudjen na dan suda:
Zašto treba poštovati subotu? Šta je suština subote? Kada je izdvojena, ko je uspostavio i za koga? Ciji je dan subota?
Mnogi drže prvi dan sedmice - nedjelju. Šta Biblija kaže o tome? Adventisti drže sedmi dan - subotu. Na osnovi kojih biblijskih dokaza?
BIBLIJSKE CINJENICE O PRVOM DANU SEDMICE (NEDJELJI)
1. Prve rijeci zapisane u Bibliji govore o radu koji je izvršen u nedjelju, prvog dana u sedmici. (1. Mojsijeva 1,1-5) Ovo je ucinio sam Tvorac gradeci temelje istorije života na našoj planeti.
2. Bog je prvi dan u sedmici odredio da bude radni dan. (2, Mojsijeva 20,8-11) Da li je pogrešno poslušati Boga?
3. Nijedan patrijarh nikada nije svetkovao nedjelju.
4. To nije cinio nijedan prorok.
5. Izricitom Božjom naredbom za Njegov izabrani narod prvi dan sedmice bio je obican radni dan najmanje 4000 godina.
6. Sam Bog naziva ga „radnim – težackim“ danom. (Jezekilj 46,1)
7. Bog nije pocivao u taj dan.
8. Bog ga nikada nije blagoslovio.
9. Hristos nikada nije pocivao u taj dan.
10. Isus se bavio drvodjeljskim zanatom sve do svoje tridesete godine. (Marko 6,2.3) On je radio šest dana u sedmici i uvek svetkovao Subotu.
11. Apostoli su radili nedjeljom.
12. Apostoli je nikada nisu posebno izdvojill.
13. Crkva je nikada nije blagoslovila.
14. Nikada nije nosila blagoslov nebeskog Autoriteta.
15. Nikada nije bila posvecena.
16. Nijedan zakon božanskog porijekla nije odredio svetkovanje nedjelje.
17. Novi zavjet ne zabranjuje rad tog dana.
18. Nikakva kazna ne postoji za nepoštovanje tog dana.
19. Svetkovanje toga dana ne donosi nikakav blagoslov.
20. Nikakvo pravilo ne odreduje svetkovanje tog dana. Da li bi doista to tako bilo da je Gospod želio da ga svetkujemo?
21. Nedjelja nikada nije nazvana „hrišcanskom subotom“.
22. Nikada nije nazvana subotom.
23. Nigdje nije nazvana Gospodnjlm danom.
24. Nigdje nije nazvana danom odmora.
25. Nijedan sveti naziv nije udružen s tim danom.
26. Nedjelja je nazvana jednostavnim imenom: „prvi dan sedmice“ ili tacnije „prvinom šabata“.
27. Isus je nikada nije spomenuo.
28. Nedjelja kao dan za svetkovanje nikad se ne spominje u Bibliji.
29. Nijednu rijec u korist nedjelje kao svetog dana nlsu izrekli ni Bog Otac, ni Hristos ni nadahnuti Ijudi.
30. Prvi dan sedmice u cijelom Novom zavjetu spominje se osam puta, ali ne kao poseban i izdvojen dan: Matej 28,1; Marko 16,2.9: Luka 24,1; Jovan 20,1.19; Djela 20,7; 1. Korincanima 16,2.
31. Šest od ovih navedenih tekstova odnose se na isti prvi dan sedmice.
32. Pavle je pozvao prve hrišcane da nedjeljom obavljaju svoje svjetovne poslove. (1. Korincanima 16,2)
33. U cijelom Novom zavjetu postoji samo jedan zapis o religijskom okupljanju održanom na taj dan, ali je to bio vecernji sastanak koji se protegao duboko u noc. (Djela 20,5-12)
34. Ne postoji nijedna nagovijest da je neki slican sastanak održan prije ill poslije toga.
35. Apostoli i vjernici prve Crkve nijesu imali obicaj da se nedjeljom okupljaju.
36. Nlje postojala nikakva obaveza da se hleb lomi nedjeljom.
37. Postoji samo jedan zapis u kome se spominje ovakav skup. (Djela 20,7)
38. Ovaj sastanak trajao je do poslije ponoci tj. do zore. (Djela 20,7-11.) Isus je lomio hleb u cetvrtak (Luka 22), a ucenici su to cinill svakog dana. (Djela 2,42-46)
39. Bibllja nigdje ne spominje da je prvi dan sedmice izdvojen da obznanjuje Hristovo vaskrsenje. Ovo je Ijudska tradicija koja nije u skladu s Božjim zakonom. (Matej 15,1-9) Svojim bogatim znacenjem krštenje nas izmedu ostaloga podsjeca na Isusovu sahranu i vaskrsenje. (Rimljanima 6,3-5)
40. Novi zavjet nigdje ne spominje promjenu svetosti subote ili bilo kakvu svetost prvog dana.
Slape, da li ti je sada dostsa, ili da nastavimo?
Kad vam adventisti, po tko zna koji put, iznesu ovo iz "svoje riznice", znajte da su razoružani, nemaju više niti jednog argumenta.
Tako je Slape, sada si pogodio?
Ubedio si nas da je tvoja crkva promenila Bozju zapovest o Suboti i uvela pagansku nedelju i da je to bogohuljenje.
Posle ovoga zaista smo ostali bez reci.
Ipak, dajem ti jos nesto po cemu ces biti sudjen na dan suda:
Zašto treba poštovati subotu? Šta je suština subote? Kada je izdvojena, ko je uspostavio i za koga? Ciji je dan subota?
Mnogi drže prvi dan sedmice - nedjelju. Šta Biblija kaže o tome? Adventisti drže sedmi dan - subotu. Na osnovi kojih biblijskih dokaza?
BIBLIJSKE CINJENICE O PRVOM DANU SEDMICE (NEDJELJI)
1. Prve rijeci zapisane u Bibliji govore o radu koji je izvršen u nedjelju, prvog dana u sedmici. (1. Mojsijeva 1,1-5) Ovo je ucinio sam Tvorac gradeci temelje istorije života na našoj planeti.
2. Bog je prvi dan u sedmici odredio da bude radni dan. (2, Mojsijeva 20,8-11) Da li je pogrešno poslušati Boga?
3. Nijedan patrijarh nikada nije svetkovao nedjelju.
4. To nije cinio nijedan prorok.
5. Izricitom Božjom naredbom za Njegov izabrani narod prvi dan sedmice bio je obican radni dan najmanje 4000 godina.
6. Sam Bog naziva ga „radnim – težackim“ danom. (Jezekilj 46,1)
7. Bog nije pocivao u taj dan.
8. Bog ga nikada nije blagoslovio.
9. Hristos nikada nije pocivao u taj dan.
10. Isus se bavio drvodjeljskim zanatom sve do svoje tridesete godine. (Marko 6,2.3) On je radio šest dana u sedmici i uvek svetkovao Subotu.
11. Apostoli su radili nedjeljom.
12. Apostoli je nikada nisu posebno izdvojill.
13. Crkva je nikada nije blagoslovila.
14. Nikada nije nosila blagoslov nebeskog Autoriteta.
15. Nikada nije bila posvecena.
16. Nijedan zakon božanskog porijekla nije odredio svetkovanje nedjelje.
17. Novi zavjet ne zabranjuje rad tog dana.
18. Nikakva kazna ne postoji za nepoštovanje tog dana.
19. Svetkovanje toga dana ne donosi nikakav blagoslov.
20. Nikakvo pravilo ne odreduje svetkovanje tog dana. Da li bi doista to tako bilo da je Gospod želio da ga svetkujemo?
21. Nedjelja nikada nije nazvana „hrišcanskom subotom“.
22. Nikada nije nazvana subotom.
23. Nigdje nije nazvana Gospodnjlm danom.
24. Nigdje nije nazvana danom odmora.
25. Nijedan sveti naziv nije udružen s tim danom.
26. Nedjelja je nazvana jednostavnim imenom: „prvi dan sedmice“ ili tacnije „prvinom šabata“.
27. Isus je nikada nije spomenuo.
28. Nedjelja kao dan za svetkovanje nikad se ne spominje u Bibliji.
29. Nijednu rijec u korist nedjelje kao svetog dana nlsu izrekli ni Bog Otac, ni Hristos ni nadahnuti Ijudi.
30. Prvi dan sedmice u cijelom Novom zavjetu spominje se osam puta, ali ne kao poseban i izdvojen dan: Matej 28,1; Marko 16,2.9: Luka 24,1; Jovan 20,1.19; Djela 20,7; 1. Korincanima 16,2.
31. Šest od ovih navedenih tekstova odnose se na isti prvi dan sedmice.
32. Pavle je pozvao prve hrišcane da nedjeljom obavljaju svoje svjetovne poslove. (1. Korincanima 16,2)
33. U cijelom Novom zavjetu postoji samo jedan zapis o religijskom okupljanju održanom na taj dan, ali je to bio vecernji sastanak koji se protegao duboko u noc. (Djela 20,5-12)
34. Ne postoji nijedna nagovijest da je neki slican sastanak održan prije ill poslije toga.
35. Apostoli i vjernici prve Crkve nijesu imali obicaj da se nedjeljom okupljaju.
36. Nlje postojala nikakva obaveza da se hleb lomi nedjeljom.
37. Postoji samo jedan zapis u kome se spominje ovakav skup. (Djela 20,7)
38. Ovaj sastanak trajao je do poslije ponoci tj. do zore. (Djela 20,7-11.) Isus je lomio hleb u cetvrtak (Luka 22), a ucenici su to cinill svakog dana. (Djela 2,42-46)
39. Bibllja nigdje ne spominje da je prvi dan sedmice izdvojen da obznanjuje Hristovo vaskrsenje. Ovo je Ijudska tradicija koja nije u skladu s Božjim zakonom. (Matej 15,1-9) Svojim bogatim znacenjem krštenje nas izmedu ostaloga podsjeca na Isusovu sahranu i vaskrsenje. (Rimljanima 6,3-5)
40. Novi zavjet nigdje ne spominje promjenu svetosti subote ili bilo kakvu svetost prvog dana.
Slape, da li ti je sada dostsa, ili da nastavimo?
- Učlanjen(a)
- 07.07.2014
- Poruka
- 18.357
A sveti Pavao kaže: Kol 2,16: Neka vas dakle nitko ne sudi po jelu ili po piću, po blagdanima, mlađacima ili subotama.
Još bogohuliš. Proročica vam bogohuljenje ostavila u baštinu.
Ako nećeš bogohuliti, samo nastavi.
Član
- Učlanjen(a)
- 28.03.2013
- Poruka
- 13.283
Jedno pitanje, ako se po izrazu "blagdani" podrazumevaju "svi(godisnji) praznici ", a izraz "subote" se odnosi na "sedmicne subote", zasto je posebno spomenuo i "mladinu" koja je "godisnji praznik" i takodje se naziva "godisnjom subotom".
Zasto dvaput ponavlja isto? Ili cak 3. puta ponavlja isto za praznike?
Ili je mislio samo na "godisnje subote tj. praznike" ili je time obuhvatio "i sve ostalo ukljucujuci i sedmicne subote"?
A kako ces ti dokazati da jeste?
Dakle Slape, nije jasno na sta ovde Pavle misli.. Ovde moze biti rec o godisnjim , a moze biti rec i o sedmicnoj suboti obuhvacenoj, ali mi to ne znamo, jer analizom samog teksta ne dobijamo nista sigurno..
Ti si pokusao analizom nekog adventistickog teologa ovde da dokazujes da je rec o sedmicnoj suboti, pokusaj ponovo da vidimo?
Zasto dvaput ponavlja isto? Ili cak 3. puta ponavlja isto za praznike?
Ili je mislio samo na "godisnje subote tj. praznike" ili je time obuhvatio "i sve ostalo ukljucujuci i sedmicne subote"?
A kako ces ti dokazati da jeste?
Dakle Slape, nije jasno na sta ovde Pavle misli.. Ovde moze biti rec o godisnjim , a moze biti rec i o sedmicnoj suboti obuhvacenoj, ali mi to ne znamo, jer analizom samog teksta ne dobijamo nista sigurno..
Ti si pokusao analizom nekog adventistickog teologa ovde da dokazujes da je rec o sedmicnoj suboti, pokusaj ponovo da vidimo?
Splape, evo mene, znam da si pomislio da me je nestalo.
Lako je tebi, ti mozes da gredsis koliko god ti je volja, mozes da kazes ta god hoces pa maar rekao i lazi, pa jednostavno odes ko svetog oca Pape, koje je "bezgresan", on samo napravi kriz i ti si oslobodjen od svih grega, i slobofdno mozes da nastivis i dalje po starom. Blago tebi kad imas "bexzgresnoga".
Vidis, mi p-4ravoslavni i protestanti, nemao Pape, i zato mora d apazimo da ne gresimo. Vidis kolko smo mi sitromasniji od tebe. Blago li je tebi kad si rodjen u sretni dan.
Drugo slape, 5ti kao da dade odgovor na moj komentar, a 40 dokaza daje nede4lja prvi radni dan nisi ni spomenuo. Ponovoi si u pravu, nije ni zgodno ulaziti u te tancine, jer zaista ni nemas sta dsa dokazes. Slape, istina tri je u piunini otkrivena, a ti pazi sta ces uciniti jer ni "bezgresni" ti nece moci pomoci.
Slape razmisli malo o ovim cinjenicama:
1. Nakon šest dana djelovanja u sedmici stvaranja Zemlje, Bog je pocinuo sedmog dana. (1. Mojsijeva 2, 1-3)
2. Ova istina potvrdila je taj dan kao Božji dan odmora, ili subotu. Ime subota znaci dan odmora. Dan u koji se beba
rodi kasnije postaje njezinim rodendanom. Tako je sedmi dan, dan u koji je Bog pocinuo, postao Njegovim danom
odmora - subotnjim danom.
3. Zato je sedmi dan postao Božjim danom odmora. Da li možemo zamijeniti dan svog rodenja danom u koji nismo
rodeni? Ne. Isto tako ne možemo zamijeniti Božji dan odmora danom u koji On nije pocinuo. Tako je sedmi dan još
uvijek Božji subotni dan.
4. Stvoritelj je blagoslovio sedmi dan. (1. Mojsijeva 2,3)
5. On je posvetio sedmi dan. (2. Mojsijeva 20,11)
6. Bog je ustanovio subotu u Edemskom vrtu. (1. Mojsijeva 2,1-3)
7. Subota je ustanovljena prije pada u grijeh i zato nije simbol, jer su simboli uvedeni poslije pada u grijeh.
8. Isus je rekao da je subota nacinjena za covjeka (Marko 2,27); što znaci za sve Ijude bez obzira na vrijeme u kome
su živjeli i narod kome su pripadali.
9. Ona je uspomena na stvaranje. (2. Mojsijeva 20,11; 31,17) Svojim pocivanjem u sedmi dan mi se sjecamo tog
velicanstvenog dogadaja.
10. Subota je dana Adamu, praocu Ijudskog roda. (Marko 2,27; 1. Mojsijeva 2,1-3)
Mozes li dokazati da nije tako?
Lako je tebi, ti mozes da gredsis koliko god ti je volja, mozes da kazes ta god hoces pa maar rekao i lazi, pa jednostavno odes ko svetog oca Pape, koje je "bezgresan", on samo napravi kriz i ti si oslobodjen od svih grega, i slobofdno mozes da nastivis i dalje po starom. Blago tebi kad imas "bexzgresnoga".
Vidis, mi p-4ravoslavni i protestanti, nemao Pape, i zato mora d apazimo da ne gresimo. Vidis kolko smo mi sitromasniji od tebe. Blago li je tebi kad si rodjen u sretni dan.
Drugo slape, 5ti kao da dade odgovor na moj komentar, a 40 dokaza daje nede4lja prvi radni dan nisi ni spomenuo. Ponovoi si u pravu, nije ni zgodno ulaziti u te tancine, jer zaista ni nemas sta dsa dokazes. Slape, istina tri je u piunini otkrivena, a ti pazi sta ces uciniti jer ni "bezgresni" ti nece moci pomoci.
Slape razmisli malo o ovim cinjenicama:
1. Nakon šest dana djelovanja u sedmici stvaranja Zemlje, Bog je pocinuo sedmog dana. (1. Mojsijeva 2, 1-3)
2. Ova istina potvrdila je taj dan kao Božji dan odmora, ili subotu. Ime subota znaci dan odmora. Dan u koji se beba
rodi kasnije postaje njezinim rodendanom. Tako je sedmi dan, dan u koji je Bog pocinuo, postao Njegovim danom
odmora - subotnjim danom.
3. Zato je sedmi dan postao Božjim danom odmora. Da li možemo zamijeniti dan svog rodenja danom u koji nismo
rodeni? Ne. Isto tako ne možemo zamijeniti Božji dan odmora danom u koji On nije pocinuo. Tako je sedmi dan još
uvijek Božji subotni dan.
4. Stvoritelj je blagoslovio sedmi dan. (1. Mojsijeva 2,3)
5. On je posvetio sedmi dan. (2. Mojsijeva 20,11)
6. Bog je ustanovio subotu u Edemskom vrtu. (1. Mojsijeva 2,1-3)
7. Subota je ustanovljena prije pada u grijeh i zato nije simbol, jer su simboli uvedeni poslije pada u grijeh.
8. Isus je rekao da je subota nacinjena za covjeka (Marko 2,27); što znaci za sve Ijude bez obzira na vrijeme u kome
su živjeli i narod kome su pripadali.
9. Ona je uspomena na stvaranje. (2. Mojsijeva 20,11; 31,17) Svojim pocivanjem u sedmi dan mi se sjecamo tog
velicanstvenog dogadaja.
10. Subota je dana Adamu, praocu Ijudskog roda. (Marko 2,27; 1. Mojsijeva 2,1-3)
Mozes li dokazati da nije tako?