Da li slaviti subotu ili nedelju

[stvarnoslap]

Jedno pitanje, ako se po izrazu "blagdani" podrazumevaju "svi(godisnji) praznici ", a izraz "subote" se odnosi na "sedmicne subote", zasto je posebno spomenuo i "mladinu" koja je "godisnji praznik" i takodje se naziva "godisnjom subotom".

Mire, godišnji blagdani su jedan put godišnje, subote su jedan put tjedno, a mlađaci jedan put mjesečno. Razumiješ li sada?

Zasto dvaput ponavlja isto? Ili cak 3. puta ponavlja isto za praznike?

Ništa nije ponovljeno dvaput, a kamoli triput. Subote su tjedna, mlađaci mjesečna i blagdani godišnja "sveta vremena" Židova.

Ili je mislio samo na "godisnje subote tj. praznike" ili je time obuhvatio "i sve ostalo ukljucujuci i sedmicne subote"?
A kako ces ti dokazati da jeste?

Dokazao sam, a i Samuele Bacchiocchi, adventistički profesor koji se najviše ovim bavio, morao je priznati kako je u Kol 2,16 riječ o tjednim subotama. Evo što on piše:

The Seventh-day Adventist Bible Commentary tumači “subote” kao oznaku godišnjih obrednih, a ne tjednih subota (Levitski zakonik 23,6-8, 15,16,21,24,25,27,28,37,38). Činjenica je da se i za subotu i za Dan pomirenja u hebrejskom koristi sintagma shabbath shabbath.n, što znači “subota” (Izlazak 31,15; Levitski zakonik 23,3.32; 16,31). Ali u Septuaginti ovaj je izraz je preveden grčkom sintagmom koja ima drugi smisao od jednostavnog izraza u Kološanima 2,16. Stoga se ovaj potonji izraz jezično ne može protumačiti kao da se misli na Dan pomirenja ili neku drugu obrednu subotu budući da se oni nikad ne imenuju tim izrazom. (Od subote do nedjelje, str 234)

Evo vidiš, Bacchiocchi je imao dovoljno intelektualnog poštenja da prizna kako subote u Kol 2,16 nikako ne mogu biti ceremonijalne (godišnje) subote.

Dakle Slape, nije jasno na sta ovde Pavle misli.. Ovde moze biti rec o godisnjim , a moze biti rec i o sedmicnoj suboti obuhvacenoj, ali mi to ne znamo, jer analizom samog teksta ne dobijamo nista sigurno..

Imaš li ti kakvu ideju ili kakav prijedlog kako da ispitamo "Pavlove misli"? Mi možemo jedino analizirati ono što je sveti Pavao napisao, a u Kol 2,16 naveo je tjedne subote.

Ti si pokusao analizom nekog adventistickog teologa ovde da dokazujes da je rec o sedmicnoj suboti, pokusaj ponovo da vidimo?

Nisam ja analizirao "adventističkog teologa", nego sam samo naveo zaključak do kojeg je i on došao svojom analizom.

A evo ti jedne od mojih analiza:

Adventisti pokušavaju nemoguće, pokušavaju braniti ono što se nikako ne može braniti. Tako adventisti kažu da „blagdani“ koje Pavao spominje u Kol 2,16 obuhvaćaju tri židovska godišnja blagdana (tri godišnje subote), a onda su subote koje Pavao spominje preostala dva židovska blagdana (godišnje subote), tako da subote u Kol 2,16 nisu tjedne subote. Kad ih upitate, zašto bi Pavao terminom „blagdani“ (praznici) obuhvatio samo tri od ukupno pet židovskih godišnjih blagdana (godišnjih subota), a onda ostala dva imenovao terminom subote, adventisti odgovaraju: Pet židovskih godišnjih blagdana nazvani su sa dva različita termina, tri blagdana jednim terminom a dva preostala drugim terminom, pa ih onda i Pavao tako razvrstava i jedne zove blagdanima (praznicima) a druge subotama. Inače su i blagdani i subote u Kol 2,16 godišnji blagdani (godišnje subote), reći će vam adventisti.

Provjerimo mi za svaki slučaj, ja im baš i ne vjerujem. Idemo ravno tamo gdje su svi ovi židovski blagdani nabrojani.

Lev 23,4: A ovo su blagdani Jahvini - sveti zborovi - koje imate proglasiti u njihovo određeno vrijeme:

Primjetimo najavu blagdana (godišnjih subota) čije će nabrajanje uslijediti. U hrvatskom prijevodu kao što vidimo imamo termin „blagdani“, ali nama je interesantno i važno pratiti termine koje koristi hebrejska Biblija i grčka Septauginta, pa pogledajmo:

Lev 23,4 (hebrejski): מועדי יהוה מקראי קדש אשר־תקראו אתם במו (hebrejski moed) עדם

Lev 23,4 (grčki): αὗται αἱ ἑορταὶ (grčki heorte) τῷ κυρίῳ κληταὶἅγιαι ἃς καλέσετε αὐτὰς ἐν τοῖς καιροῖς αὐτῶν

Pogledajte, kod najave blagdana (godišnjih subota) u hebrejskoj Bibliji imamo hebrejsku riječ moed, a u grčkoj (Septuaginta) imamo grčku riječ heorte. Nakon ovoga slijedi nabrajanje blagdana (godišnjih subota):

1. Lev 23,5: Pasha

2. Lev 23,16: Pedesetnica

3. Lev 23,24: Dan truba

4. Lev 23,27: Dan pomirenja

1. Lev 23,34: Blagdan sjenica

Nakon nabrajanja svih pet blagdana (godišnjih subota) slijedi zaključni redak:

Lev 23,37: To su blagdani Jahvini koje imate sazvati

Lev 23,37 (hebrejski): אלה מועדי יהוה אשר־תק אתם במו (hebrejski moed) קרא

Lev 23,37 (grčki): αὗται αἱ ἑορταὶ (grčki heorte) κυρίῳἃς καλέσετε κλητὰς ἁγίας

Primjetite kako u zaključnom retku (Lev 23,7), nakon nabrajanja svih pet blagdana (godišnjih subota) za blagdane imamo u hebrejskoj Bibliji ponovo riječ moed, a u grčkoj (Septuaginta) imamo ponovo grčku riječ heorte.

Nakon što smo vidjeli da se svih pet blagdana (godišnjih subota) u hebrejskoj Bibliji označavaju istim terminom – moed, te da potpuno konzekvetno i grčka Biblija (Septuaginta) također istim terminom – heorte, označava svih pet blagdana, pogledajmo originalni Pavlov tekst Kol 2,16-17 na grčkom jeziku, na jeziku na kojem ju je Pavao i napisao:

Kol 2,16-17: Neka vas dakle nitko ne sudi po jelu ili po piću, po blagdanima, mlađacima ili subotama. To je tek sjena onoga što dolazi, a zbiljnost jest - tijelo Kristovo.

Kol 2,16-17: Μὴ οὖν τις ὑμᾶς κρινέτω ἐν βρώσει ἢ ἐν πόσει ἢ ἐν μέρει ἑορτῆς (blagdanima) ἢ νουμηνίας ἢ σαββάτων (subotama), ἅ ἐστι σκιὰ τῶν μελλόντων, τὸ δὲ σῶμα Χριστοῦ.

Pogledajte koju grčku riječ koristi sveti Pavao kada označava blagdane. Koristi potpuno istu grčku riječ (ἑορτῆς – heorte) kojom je prevedena hebrejska riječ moed i koja, vidjeli smo u Lev 23,4-37, obuhvaća svih pet starozavjetnih židovskih blagdana (godišnjih subota). Pogledajte kakvim se mizernim trikovima i podvalma služe adventisti ne bi li obranili ono što se obraniti ne može. Kažu adventisti, nije svih pet blagdana (godišnjih subota) nazvano istim imenom, pa tako blagdani u Kol 2,16 obuhvaćaju samo tri hodočasnička židovska blagdana, a subote u Kol 2,16 su ostale godišnje subote. Zaista smiješno i mizerno.

Sada kada smo vidjeli da Pavlovi „blagdani“ (grčki heorte) obuhvaćaju svih pet godišnjih blagdana (godišnjih subota), ostaje nam vidjeti što su onda subote u Kol 2,16. Uz to da ove subote nisu nikakve godišnje subote, jer su one sve obuhvaćene terminom blagdani (heorte), važno je znati da subote – σαββάτων, izraz koji sveti Pavao koristi u Kol 2,16 uvijek označavaju isto – tjedne subote. Tjedne subote javljaju se ukupno 166 puta u Svetom Pismu (107 puta u Starom zavjetu i 59 puta u Novom Zavjetu). I kako su nazvane? Svih 166 puta nazvane se upravo izrazom koji Pavao koristi u Kol 2,16 – σαββάτων. Dakle, subote (σαββάτων) u Kol 2,16 jesu upravo ono što su i svih ostalih 165 puta u Svetom Pismu – tjedne subote.

Lako je tebi, ti mozes da gredsis koliko god ti je volja, mozes da kazes ta god hoces pa maar rekao i lazi, pa jednostavno odes ko svetog oca Pape, koje je "bezgresan", on samo napravi kriz i ti si oslobodjen od svih grega, i slobofdno mozes da nastivis i dalje po starom. Blago tebi kad imas "bexzgresnoga".

Ne moram ja do pape. Odem do prvog svećenika, priznam i pokajem se za svoje grijehe i Bog mi posredstvom svoga svećenika udjeli oproštenje.

Vidis, mi p-4ravoslavni i protestanti, nemao Pape, i zato mora d apazimo da ne gresimo. Vidis kolko smo mi sitromasniji od tebe. Blago li je tebi kad si rodjen u sretni dan.

Zašto miješaš pravoslavne kad se i oni ispovjedaju slično ili isto kao i katolici. A u "sretan dan" rođeni ste vi koji imate "genotip bezgrešnosti", pa svojim vlastitim snagama ostajete bez grijeha i tako zaslužujete kraljevstvo Božje. Vi se još možete "ponositi" kako za vas i zbog vas Isus nije morao ni trpjeti ni umrijeti. Isus je umro samo zbog nas "gadova grešnika".

4. Stvoritelj je blagoslovio sedmi dan. (1. Mojsijeva 2,3)
5. On je posvetio sedmi dan. (2. Mojsijeva 20,11)

Bog je blagoslovio i posvetio "prvu telad". Kako se vi adventisti ponašate prema prvoj teladi?

10. Subota je dana Adamu, praocu Ijudskog roda. (Marko 2,27; 1. Mojsijeva 2,1-3)

Mozes li dokazati da nije tako?

Adam je imao četiri oka. Možeš li dokazati da nije?

 

[mire000]

Mire, godišnji blagdani su jedan put godišnje, subote su jedan put tjedno, a mlađaci jedan put mjesečno. Razumiješ li sada?



Ništa nije ponovljeno dvaput, a kamoli triput. Subote su tjedna, mlađaci mjesečna i blagdani godišnja "sveta vremena" Židova.



Dokazao sam, a i Samuele Bacchiocchi, adventistički profesor koji se najviše ovim bavio, morao je priznati kako je u Kol 2,16 riječ o tjednim subotama. Evo što on piše:

The Seventh-day Adventist Bible Commentary tumači “subote” kao oznaku godišnjih obrednih, a ne tjednih subota (Levitski zakonik 23,6-8, 15,16,21,24,25,27,28,37,38). Činjenica je da se i za subotu i za Dan pomirenja u hebrejskom koristi sintagma shabbath shabbath.n, što znači “subota” (Izlazak 31,15; Levitski zakonik 23,3.32; 16,31). Ali u Septuaginti ovaj je izraz je preveden grčkom sintagmom koja ima drugi smisao od jednostavnog izraza u Kološanima 2,16. Stoga se ovaj potonji izraz jezično ne može protumačiti kao da se misli na Dan pomirenja ili neku drugu obrednu subotu budući da se oni nikad ne imenuju tim izrazom. (Od subote do nedjelje, str 234)

Evo vidiš, Bacchiocchi je imao dovoljno intelektualnog poštenja da prizna kako subote u Kol 2,16 nikako ne mogu biti ceremonijalne (godišnje) subote.



Imaš li ti kakvu ideju ili kakav prijedlog kako da ispitamo "Pavlove misli"? Mi možemo jedino analizirati ono što je sveti Pavao napisao, a u Kol 2,16 naveo je tjedne subote.



Nisam ja analizirao "adventističkog teologa", nego sam samo naveo zaključak do kojeg je i on došao svojom analizom.

A evo ti jedne od mojih analiza:

Adventisti pokušavaju nemoguće, pokušavaju braniti ono što se nikako ne može braniti. Tako adventisti kažu da „blagdani“ koje Pavao spominje u Kol 2,16 obuhvaćaju tri židovska godišnja blagdana (tri godišnje subote), a onda su subote koje Pavao spominje preostala dva židovska blagdana (godišnje subote), tako da subote u Kol 2,16 nisu tjedne subote. Kad ih upitate, zašto bi Pavao terminom „blagdani“ (praznici) obuhvatio samo tri od ukupno pet židovskih godišnjih blagdana (godišnjih subota), a onda ostala dva imenovao terminom subote, adventisti odgovaraju: Pet židovskih godišnjih blagdana nazvani su sa dva različita termina, tri blagdana jednim terminom a dva preostala drugim terminom, pa ih onda i Pavao tako razvrstava i jedne zove blagdanima (praznicima) a druge subotama. Inače su i blagdani i subote u Kol 2,16 godišnji blagdani (godišnje subote), reći će vam adventisti.

Provjerimo mi za svaki slučaj, ja im baš i ne vjerujem. Idemo ravno tamo gdje su svi ovi židovski blagdani nabrojani.

Lev 23,4: A ovo su blagdani Jahvini - sveti zborovi - koje imate proglasiti u njihovo određeno vrijeme:

Primjetimo najavu blagdana (godišnjih subota) čije će nabrajanje uslijediti. U hrvatskom prijevodu kao što vidimo imamo termin „blagdani“, ali nama je interesantno i važno pratiti termine koje koristi hebrejska Biblija i grčka Septauginta, pa pogledajmo:

Lev 23,4 (hebrejski): מועדי יהוה מקראי קדש אשר־תקראו אתם במו (hebrejski moed) עדם

Lev 23,4 (grčki): αὗται αἱ ἑορταὶ (grčki heorte) τῷ κυρίῳ κληταὶἅγιαι ἃς καλέσετε αὐτὰς ἐν τοῖς καιροῖς αὐτῶν

Pogledajte, kod najave blagdana (godišnjih subota) u hebrejskoj Bibliji imamo hebrejsku riječ moed, a u grčkoj (Septuaginta) imamo grčku riječ heorte. Nakon ovoga slijedi nabrajanje blagdana (godišnjih subota):

1. Lev 23,5: Pasha

2. Lev 23,16: Pedesetnica

3. Lev 23,24: Dan truba

4. Lev 23,27: Dan pomirenja

1. Lev 23,34: Blagdan sjenica

Nakon nabrajanja svih pet blagdana (godišnjih subota) slijedi zaključni redak:

Lev 23,37: To su blagdani Jahvini koje imate sazvati

Lev 23,37 (hebrejski): אלה מועדי יהוה אשר־תק אתם במו (hebrejski moed) קרא

Lev 23,37 (grčki): αὗται αἱ ἑορταὶ (grčki heorte) κυρίῳἃς καλέσετε κλητὰς ἁγίας

Primjetite kako u zaključnom retku (Lev 23,7), nakon nabrajanja svih pet blagdana (godišnjih subota) za blagdane imamo u hebrejskoj Bibliji ponovo riječ moed, a u grčkoj (Septuaginta) imamo ponovo grčku riječ heorte.

Nakon što smo vidjeli da se svih pet blagdana (godišnjih subota) u hebrejskoj Bibliji označavaju istim terminom – moed, te da potpuno konzekvetno i grčka Biblija (Septuaginta) također istim terminom – heorte, označava svih pet blagdana, pogledajmo originalni Pavlov tekst Kol 2,16-17 na grčkom jeziku, na jeziku na kojem ju je Pavao i napisao:

Kol 2,16-17: Neka vas dakle nitko ne sudi po jelu ili po piću, po blagdanima, mlađacima ili subotama. To je tek sjena onoga što dolazi, a zbiljnost jest - tijelo Kristovo.

Kol 2,16-17: Μὴ οὖν τις ὑμᾶς κρινέτω ἐν βρώσει ἢ ἐν πόσει ἢ ἐν μέρει ἑορτῆς (blagdanima) ἢ νουμηνίας ἢ σαββάτων (subotama), ἅ ἐστι σκιὰ τῶν μελλόντων, τὸ δὲ σῶμα Χριστοῦ.

Pogledajte koju grčku riječ koristi sveti Pavao kada označava blagdane. Koristi potpuno istu grčku riječ (ἑορτῆς – heorte) kojom je prevedena hebrejska riječ moed i koja, vidjeli smo u Lev 23,4-37, obuhvaća svih pet starozavjetnih židovskih blagdana (godišnjih subota). Pogledajte kakvim se mizernim trikovima i podvalma služe adventisti ne bi li obranili ono što se obraniti ne može. Kažu adventisti, nije svih pet blagdana (godišnjih subota) nazvano istim imenom, pa tako blagdani u Kol 2,16 obuhvaćaju samo tri hodočasnička židovska blagdana, a subote u Kol 2,16 su ostale godišnje subote. Zaista smiješno i mizerno.

Sada kada smo vidjeli da Pavlovi „blagdani“ (grčki heorte) obuhvaćaju svih pet godišnjih blagdana (godišnjih subota), ostaje nam vidjeti što su onda subote u Kol 2,16. Uz to da ove subote nisu nikakve godišnje subote, jer su one sve obuhvaćene terminom blagdani (heorte), važno je znati da subote – σαββάτων, izraz koji sveti Pavao koristi u Kol 2,16 uvijek označavaju isto – tjedne subote. Tjedne subote javljaju se ukupno 166 puta u Svetom Pismu (107 puta u Starom zavjetu i 59 puta u Novom Zavjetu). I kako su nazvane? Svih 166 puta nazvane se upravo izrazom koji Pavao koristi u Kol 2,16 – σαββάτων. Dakle, subote (σαββάτων) u Kol 2,16 jesu upravo ono što su i svih ostalih 165 puta u Svetom Pismu – tjedne subote.

Upravu si. Ne mogu ovo da pobijem.
Ja nisam proveravao kako se kalsifikuju praznici kod Jevreja i zato sam pogresio..

Postoje tri grupe praznika u Starom Zavetu:

-Godisnji praznici (Pasha, Jom Kipur itd..)
-Mesecni praznici, svetkovanje mladog meseca(mladina)
-Sedmični praznici - (subota)

Mladina nikad nije bila ''uvrstena u praznike''.
A sedmicna subota je uvek bila posebno izdvojena od drugih praznika( i godisnjih i mesecnih).

Pa sad ako pogledamo, nacin Pavlovog izrazavanja:

(Kolosanima 2:16): ''Neka vas dakle niko ne osudjuje za jelo ili za pice(jestivne i nalivne zrtve), za praznike(godisnji praznici), mladine(mesecni praznici) ili subote(sedmicni praznici), koje je sve bilo sen od onoga sto je trebalo da dodje i telo je Hristovo...''

Ne mozemo mi ovo tumaciti drugacije, nego da je on kao i svaki obrazovani farisej klasifikovao i razvrstavao praznike po tradiciji i Svetome Pismu..

Zapravo ovo i jeste bio jedini problematicni stih(za mene), jer ako se on pogresno protumaci, ostajes svetkovatelj subote(a ja ga nisam ni pokusavao protumaciti smatrajuci da je nerazumljiv..)
Dok Pavle i za deset zapovesti kaze: ''Jer ako je bilo slavno ono sto prolazi, mnogo je slavnije ono što ostaje.''
Dakle, za Pavla su i ''deset zapovesti bile prolazne''.

Takodje ja sam i pre tebe postavio pitanje Laodikeji u vezi deset zapovesti, zasto ako su one ''jedini zakon''(i vecan zakon) nemamo u njima ''sve zakone''?
Recimo, gde se u deset zapovesti zabranjuje ''psovanje''??? Nigde!
Mi u NZ imamo zabranu ''psovanja'', ali u deset zapovesti ni jedne reci o tome?
Znaci ti kao Adventista mozes ''po zakonu biti bez mane'' i ''psovati do mile volje''!?

 

[Laodikeja]

Zrtve su se prinosile i u praznike, i u mladine, i u Subote, i Pavle kaze "DA NIKO NE TREBA DA OSUDJUJE VERNE STO NE PRINOSE ZRTVE - JESTIVE I NALJEVNE U OVE DANE PRAZNIKA"

To je smisao Pavlovih reci u skladu sa nacinom pisanja onoga vremena.

''Neka vas dakle niko ne osudjuje za jelo ili za pice (jestivne i nalivne zrtve koje su se prinosile) za praznike(godisnji praznici), mladine(mesecni praznici) ili subote(sedmicni praznici), koje je sve bilo sen od onoga sto je trebalo da dodje i telo je Hristovo...''

SEN ( TIPOS - predslika ) su zrtve, a ne Subota, jedna od deset Bozjih zapovesti.
Ako je Subota sen ili predslika Hristove zrtve - onda su to i ostalih devet zapovesti, i prema tome, mi imamo slobodu ili biblijske osnove da ih krsimo jer su one nasle svoje ispunjenje u Hristovoj zrtvi.

Svako neka sam donese sud o apsurdnosti ovakve teorije.

 

[mire000]

Zrtve su se prinosile i u praznike, i u mladine, i u Subote, i Pavle kaze "DA NIKO NE TREBA DA OSUDJUJE VERNE STO NE PRINOSE ZRTVE - JESTIVE I NALJEVNE U OVE DANE PRAZNIKA"

To je smisao Pavlovih reci u skladu sa nacinom pisanja onoga vremena.

''Neka vas dakle niko ne osudjuje za jelo ili za pice (jestivne i nalivne zrtve koje su se prinosile) za praznike(godisnji praznici), mladine(mesecni praznici) ili subote(sedmicni praznici), koje je sve bilo sen od onoga sto je trebalo da dodje i telo je Hristovo...''

SEN ( TIPOS - predslika ) su zrtve, a ne Subota, jedna od deset Bozjih zapovesti.
Ako je Subota sen ili predslika Hristove zrtve - onda su to i ostalih devet zapovesti, i prema tome, mi imamo slobodu ili biblijske osnove da ih krsimo jer su one nasle svoje ispunjenje u Hristovoj zrtvi.

Svako neka sam donese sud o apsurdnosti ovakve teorije.

Zasto onda Pavle označava deset zapovesti kao nesto sto "prestaje ", cija se vrednost gubi novim zavetom i potom imamo ono sto "ostaje" Hristov zakon?
Nece biti, po onom sto sam ja gore zaključio, Pavle nije drzao jevrejski zakon, kao sto je i Petra osudio da "paganski zivi", a to znaci da nije održavao zakon, pa samim tim ni subotu.
Ja nisam nigde nasao podelu zakona u NZ, ma koliko je trazio. To priznaje i Radisa Antic, kada kaze: "premda u NZ ne postoji podela zakona, mi cemo pokusati da napravimo jednu mogucu podelu".
Dakle podele nema, ali se ona vestacki pravi, zarad teologije...

 

[kainos]

Pocinje polako...

http://isra-news.net/2015/06/papa-se-zalaze-za-svetkovanje-nedelje-u-enciklici-spasiti-planetu/

 

[Marko1932]

Zasto onda Pavle označava deset zapovesti kao nesto sto "prestaje ", cija se vrednost gubi novim zavetom i potom imamo ono sto "ostaje" Hristov zakon?
Nece biti, po onom sto sam ja gore zaključio, Pavle nije drzao jevrejski zakon, kao sto je i Petra osudio da "paganski zivi", a to znaci da nije održavao zakon, pa samim tim ni subotu.
Ja nisam nigde nasao podelu zakona u NZ, ma koliko je trazio.

Postovanje Mire,
Gde si ti nasao da Petar, buduvci da je Jevrejin, nije praznovao subotu. To prvi put cujem.
Pavle je Petra osudio sto je bio dvolican. Kad je bio smao sa Jebvrejima pridrzavao se Mojsijevog zakona i jevrejskih obicaja, a kad je bio sa hriscanima iz mnogobostva, onda je postupao drugacije. Prema tome ne mozemo reci da Petar nije svetkovao subotu.

Kazes da nisi nasao podelu zakona u NZ. Da li onda mislis da Pavle govori o ukuidanju celog zakonskog sistema u Bibliji? Laodikeja je to dobro objasnio. Pavle govori o ukidanju onoga "sto je bilo SJEN onoga sto ce doci." Bog je Subotu dao prilikom stvaranje, dakle, pre pojave greha i ona nikako ne moze biti sjen nicega, nego je uspomena na stvaranje kao sto to tvrdi i cetvrta zapovest.[/QUOTE]

 

[mire000]

Postovanje Mire,
Gde si ti nasao da Petar, buduvci da je Jevrejin, nije praznovao subotu. To prvi put cujem.
Pavle je Petra osudio sto je bio dvolican. Kad je bio smao sa Jebvrejima pridrzavao se Mojsijevog zakona i jevrejskih obicaja, a kad je bio sa hriscanima iz mnogobostva, onda je postupao drugacije. Prema tome ne mozemo reci da Petar nije svetkovao subotu.

Pa jel vidis Marko sta si sad rekao, kad je bio sa Jevrejima drzao se Mojsijevog zakona i obicaja, a kad nije bio sa njima onda nije. Tako je radio i Pavle, kako je i sam rekao "svima sam bio sve, onima pod zakonom kao da sam pod zakonom, a onima bez zakona kao da sam bez zakona, da kako koga pridobijem ". Ne mozes ti "malo drzati a malo ne" zakon, ili drzis u potpunosti ili ne. Ili si pod zakonom ili nisi.
A posto mi nemamo podelu zakona niti u SZ niti NZ onda bi tu spadala i subota.
A da je to istina vidimo i po tome sto on 10 zapovesti naziva "prolaznim zakonom" i govori o onome sto "ostaje" a to je Hristov Zakon. Pavle uci da je on "pod Hristovim zakonom" a ne pod "Mojsijevim" koji ukljucuje i deset zapovesti. Ja nisam neposten pa da pokusavam bilo koje dokaze da ignorisem..

 

[Marko1932]

Slape je napisao:

Mire, godišnji blagdani su jedan put godišnje, subote su jedan put tjedno, a mlađaci jedan put mjesečno. Razumiješ li sada?

Slape, pokusaj da me razumes. Pavle ovako kaze: "Da vas niko ne osudjuje za JELO, ili za PICE,
ili za kakav PRAZNOK ili za MLADINE, ili za SUBOTE." Kolosanima 2,16

Pre svega obrati paznju na reci koje sam napisao velikim slovima. Da li su SVE u mnozini? Nisu!
Jelo, pice, praznik su u jednini. Mladine i Subote u mnozini.
Ako je Pavle ovde mislio na Subotu, onda Slape tvoja gornja recenica nije ispravna, kad si rekao da su SUBOTE sedmicni praznici,a to je istina da jesu, ali svaka sedmica ima samo jednu subotu a ne subote.

Medjutim, to je ako se samo uhvatimo toga stiha. Da bi smo ga pravilno razumeli, moramo uzeti i sledece: "KOJE JE SVE BILO SJENA, od onoga sto scase doci, i TELO JE HRISTOVO." Kolosanima 2,17.

Kljuc objasnjenja 16. stiha nije samo anliza istoga, nego je u 17. stihu. Pavle gore uopste ne govoriu o Dekalogu, nego govori o onome sto je bilo SJEN, odnosno sto je predstavljalo Isusa Hrist. E sada mi recite sta je to sto je bilo predslika Idsus Htrista i Njegove zrtve na krstu? Da li je Dekalog? Svakako da nije. KOJA BI OD DESET ZAPOVESTI MOGLA BITI SJEN HRISTOVOG STRADANJA I ZRTVE? NE MOZE SE NIJEDNA OD NJIH UKLOPITI U SJEN. Drugo, ako je Subota ukinuta, znaci da je ukinut ceo Dekalog. Pa da li je onda Bog pogresio sto je dao svoj zakon i pisao ga na plocama? Svakako da nije. Ne moze da postoji drzava koja nema zakona. Zakon je merilo pravde. Mozete li zamisliti da je Bog ukinuo svoj zakon na Zemlji i dozvolio bezvlasce i bezakonje?

Zato Subota ne moze biti SJEN Hristove zrtve na krstu, jer ju je Bog uspostavio u Edemu, pre greha i pre potrebe otkupitelja od greha, onda kada sjnke nisu ni bile potrebne niti su bile nagovestene Adamo pre pada u greh.

Onda sta su SJENKE? Sjenke su svi oni obredi u Starom zavetu koji su predskazivali i podsecali ljude na Hrista i Njegovu zrtvu. A To su zrtve, prinosi, posvecena jela, pica i praznici koji su na to ukazivali, kao sto su Pasha, Dan ociscenja i drugi
To jeste bio sjen Isusa Hrista i Njegove zrtve, a Dekalog nije sjen nicega osim uspomena na Bozje stvaranje, to vam jasnoi pise i u cetvrtoj zapovesti.

Mire je napisao:

Pa jel vidis Marko sta si sad rekao, kad je bio sa Jevrejima drzao se Mojsijevog zakona i obicaja, a kad nije bio sa njima onda nije. Tako je radio i Pavle.

Mire, cini mi se da me nisi dobro razumeo. Kada sam rekao da se Petar pridrzavao neki put Mojsijevog zakona i jevrejskih obicaja evo na sto sam mislio:
"A kada dodje Petar u Antiohiju, u oci njemu stadoh, jer bese zazoran.
Jer pre dok ne dodjose neki od Jakova (Jevreja)JEDJASE SA NEZANABOSCIMA, a kad dodjose, USTRUCAVASE SE I ODVAJASE SE BOJECI SE ONIH KOJI SU OD OBREZANJA." Galatima 2, 11-13.

Vidis o cemu sam ja gore govorio. Tu nije bila rec o Dekalogu, nego o jevresjskim obicajima po kojima Jevreji nisu smeli da se druze sa neznaboscima.
Ne mislis valjda da je Peter sa Jevrejima praznovao subotu, a sa nenaboiscima nedelju? Dekalog se u tome ne spominje. Mislim da ti je to sada jasno.
----------------
A posto mi nemamo podelu zakona niti u SZ niti NZ onda bi tu spadala i subota.

Pa upravoi sada smo zajedno videli da tu nema ni govora o suboti.
--------------

A da je to istina vidimo i po tome sto on 10 zapovesti naziva "prolaznim zakonom" i govori o onome sto "ostaje" a to je Hristov Zakon.

Zao mi je Mire, ali ja u svim Pavlovim poslanicama nisam nasao da on govori u odbacivanju Bozjeg zakona. Navedi taj tekst o kome govtris pa da voidimo. Samo moras sve Pavlove izjave da uskladis, ne sme jedna da se protivi drugoj.

 

[antonijadz]

Lako je tebi, ti mozes da gredsis koliko god ti je volja, mozes da kazes ta god hoces pa maar rekao i lazi, pa jednostavno odes ko svetog oca Pape, koje je "bezgresan", on samo napravi kriz i ti si oslobodjen od svih grega, i slobofdno mozes da nastivis i dalje po starom. Blago tebi kad imas "bexzgresnoga".

Vidis, mi p-4ravoslavni i protestanti, nemao Pape, i zato mora d apazimo da ne gresimo. Vidis kolko smo mi sitromasniji od tebe. Blago li je tebi kad si rodjen u sretni dan.

Nema bezgrešni ,i netreba brkat lončiće

Mozes li dokazati da nije tako?

Tuse nema što dokazivat , sam Krist je uskrsnuo u nedelju ,a Krist je Bog .
Kako dokazat daje Adam imao samo jednu ženu , ako u postanku piše stvori Bog čovjeka stvori ji muško i žensko stvori .
Tko je prije nastao , prije spavanja i vađenja rebra ,ili nasta prvo kokoš ili jaje ? Nema se tu što dokazivat , sve ljepo piše , samo svi drugačije tumačimo

 

[stvarnoslap]

Slape je napisao:

Mire, godišnji blagdani su jedan put godišnje, subote su jedan put tjedno, a mlađaci jedan put mjesečno. Razumiješ li sada?

Slape, pokusaj da me razumes. Pavle ovako kaze: "Da vas niko ne osudjuje za JELO, ili za PICE,
ili za kakav PRAZNOK ili za MLADINE, ili za SUBOTE." Kolosanima 2,16

Pre svega obrati paznju na reci koje sam napisao velikim slovima. Da li su SVE u mnozini? Nisu!
Jelo, pice, praznik su u jednini. Mladine i Subote u mnozini.
Ako je Pavle ovde mislio na Subotu, onda Slape tvoja gornja recenica nije ispravna, kad si rekao da su SUBOTE sedmicni praznici,a to je istina da jesu, ali svaka sedmica ima samo jednu subotu a ne subote.

Kakve veze ima što su subote ovdje u množini? U Kol 2,16 riječ je tjednim subotama, i da je sveti Pavao ovdje upotrijebio riječ subota u jednini, ponovo bi bila riječ o tjednoj suboti.

Ukupno 68 puta u Novom zavjetu nalazimo riječ subota (σαββάτου) – 43 puta u jednini i 25 puta u množini. Od tih 68 puta, 9 puta označavaju tjedan (period od sedam dana), a svih ostalih 59 puta označavaju sedmi dan (tjednu subotu), bilo da su u jednini ili množini. Idemo provjeriti:

Izl 31,13: Reci Izraelcima: Subote (množina) moje morate održavati, jer subota je znak između mene i vas od naraštaja do naraštaja
Izl 31,14 Držite, dakle, subotu (jednina), jer je ona za vas sveta.

Evo, subote u množini i subota u jednini, a u oba slučaja riječ je o tjednim subotama.

Medjutim, to je ako se samo uhvatimo toga stiha. Da bi smo ga pravilno razumeli, moramo uzeti i sledece: "KOJE JE SVE BILO SJENA, od onoga sto scase doci, i TELO JE HRISTOVO." Kolosanima 2,17.

Kljuc objasnjenja 16. stiha nije samo anliza istoga, nego je u 17. stihu. Pavle gore uopste ne govoriu o Dekalogu, nego govori o onome sto je bilo SJEN, odnosno sto je predstavljalo Isusa Hrist.

Da, i sveti Pavao piše i za tjednu subotu da je sjena.

E sada mi recite sta je to sto je bilo predslika Idsus Htrista i Njegove zrtve na krstu? Da li je Dekalog? Svakako da nije. KOJA BI OD DESET ZAPOVESTI MOGLA BITI SJEN HRISTOVOG STRADANJA I ZRTVE? NE MOZE SE NIJEDNA OD NJIH UKLOPITI U SJEN.

Ovu primjedbu moraš uputiti svetom Pavlu. Pavao i tjednu subotu svrstava u sjenu, jednako kao i sve židovske blagdane i mlađake.

Drugo, ako je Subota ukinuta, znaci da je ukinut ceo Dekalog. Pa da li je onda Bog pogresio sto je dao svoj zakon i pisao ga na plocama? Svakako da nije.
Ne moze da postoji drzava koja nema zakona. Zakon je merilo pravde. Mozete li zamisliti da je Bog ukinuo svoj zakon na Zemlji i dozvolio bezvlasce i bezakonje?

Nije riječ niti o ukidanju niti o bezakonju. Riječ je o "Novom zakonu", i Pavao ga imenuje "Kristovim zakonom". Kršćane obvezuje upravo taj "Kristov zakon", a od svetog Pavla doznajemo da kršćane ne obvezuju ni židovski blagdani ni tjedna subota, jer su sjene.

Zato Subota ne moze biti SJEN Hristove zrtve na krstu, jer ju je Bog uspostavio u Edemu, pre greha i pre potrebe otkupitelja od greha, onda kada sjnke nisu ni bile potrebne niti su bile nagovestene Adamo pre pada u greh.

"Subota ne moze biti SJEN Hristove zrtve na krstu, jer ju je Bog uspostavio u Edemu"!? Ovo nisi našao u Svetom Pismu, nego u spisima Ellen White. Kome vjerovati, Jeleni ili svetom Pavlu.

Onda sta su SJENKE? Sjenke su svi oni obredi u Starom zavetu koji su predskazivali i podsecali ljude na Hrista i Njegovu zrtvu. A To su zrtve, prinosi, posvecena jela, pica i praznici koji su na to ukazivali, kao sto su Pasha, Dan ociscenja i drugi
To jeste bio sjen Isusa Hrista i Njegove zrtve, a Dekalog nije sjen nicega osim uspomena na Bozje stvaranje, to vam jasnoi pise i u cetvrtoj zapovesti.

Ti opet "Jelenino" učiš, a do Pavlova uopće ne držiš. Kako iz Kol 2,16 zaključuješ da su, na primjer, Pasha i Dan očišćenja sjena a da tjedne subote nisu, kada Pavao jasno navodio i blagdane i mlađake i tjedne subote i za sve zajedno kaže je sjena?