Da li je Hristos Božanske prirode na zemlji?

[Jovan Prezviter]

Ako sam te dobro razumio,

Nisi ..vrlo slabo razumevanje. Ali dobro.

Idemo dalje sa citatima..ima li još koji u vezi teme?

Otac zapravo i nije Otac.

Ali ako izraz "Otac" razumemo ispravno u ovom tekstu

Ovde je naglašeno "u ovom tekstu"..ima tekstova gde je ovo fraza ili ima šiiri smisao..a ima tekstova gde je izraz "Otac" doslovan, iskljujčiv i nedvosmislen..zapravo većina tekstova su takva gde je ovo izraz za Lice Božanstva. Ali "U OVOM TEKSTU" kao što rekoh ima ovo šire značenje. Sada bi "Slava presvetoj" da mi nametne kao da ja svugde ovo podrazumevam. Naravno, ne čitaš pažljivo da sam rekao "U OVOM TEKSTU"..ali dobro.

i dobro je da si priznao kako to ne piše nigdje u Bibliji, nego je to naprosto posljedica nužde da "zakrpaš" svoju dogmu kako Isus nije Bog.

Jednostavno ako ne protumačiš ovako..a u Bibliji ima mnoštvo ovakvih fraza onda ovaj tekst gde Isus kaže da samo Otac zna jeste moćan tekst antitrinitaraca u dokazu da samo Jedno Lice jeste Bog...dakle tebi se ne dopada ovo razumevanje Pisma koje pomaže u razumevanju da ovaj tekst ne govori da samo Otac zna dok Duh i Isus u Božanskoj prirodi ne zna već daje jasan argument antitrinitarcima da nemaju izgovor..ne smatraš ovo tumačenje i razumevanje relevantim a ne znaš da je ono upravo ono tumačenje koje izbija glavni argument antitrinitaraca..ali dobro..nerazumevanje proističe iz činjenice da se mora opovrgavati svaki argumet jer ne potiče iz tabora koji je moj..

 

[stvarnoslap]

ne smatraš ovo tumačenje i razumevanje relevantim a ne znaš da je ono upravo ono tumačenje koje izbija glavni argument antitrinitaraca..

Krasno, učenjem Jehovinih svjedoka nasrnut ćeš na antitrinitarce.

 

[mire000]

Toga sam se i plašio i zato sam i uvideo svu opasnost ove telogije..da se u krajnjoj istanci čovek deifkuje što je protivno Biblijskoj veri.

Nema nikakve "deifikacije", covek ne postaje BOG doslovno vec postaje slican Bogu! To je bila njegova namera od pocetka, po naravi i licnosti on postaje identican svom Tvorcu, ne po atributima i sposobnostima i u pogledu moci.. I Hristos je na zemlji imao covecju prirodu, pa cemo tako i mi, ali ta priroda ce imati i Bozanski elemenat koja nadilazi andjeosku. To je sustina..

Opet još jedna sumnjiva i opasna postavka stvari..izgleda da je dobro što smo sagrešili...navodi se u nekom smislu

To nisam rekao! Greh nije pozitivan..

Ali covek cak i da nije sagresio opet bi postao "kao bogovi" poznajuci dobro i zlo. Jer to je bila Bozja namera od pocetka, kada je postavio drvo usred vrta, covek bi na kraju jeo sa njega i sazreo bi, ali tada nije bio spreman. Zato mu je Bog zabranio. Bio je nevin kao malo dete, a detetu ne dajes da se igra stvarima za odrasle.

djavo nije bas sve lagao, covek bi zaista postao "kao bogovi" (namerno mnozina) i Bog potvrdjuje da djavo nije lagao kada je to rekao govoreci - "eto covek postade kao jedan od nas, poznajuci dobro i zlo". A morao ga je kazniti, jer se neposlusno dete kaznjava..

naravno da to ti nisi rekao direktno ali po ovome ispada tako.

Kao prvo nisam ja to rekao nego tvoja Elen White, to su njene reci, a drugo to nije u tom smislu receno..

Greh nam je doneo samo udaljanje od Boga a Hristovo spasenje nas je samo vratilo gde smo trebali biti

U nekom smislu da, u drugom ne. Jer mi smo dobili mnogo vise iskupljenjem, jer mi nikada ne bismo imali priliku da sedimo licno sa Bogom na prestolu, da sudimo andjelima, da posedujemo ovakvu vlast i takvo poverenje nam nikada ne bi bilo ukazano, ne bi nam bilo dato da vladamo licno sa Bogom. A sve to pokazuje koliko nas Bog voli, on nas je je uzvisio na mnogo veci polozaj nego sto bi smo ikada imali da nikada nismo sagresili.. Andjeli nemaju tu vlast niti prirodu..

Hristova priroda je "BOGOCOVECANSKA" i mnogo je bitna za nas, jer telo ne moze naslediti vecni zivot na nebu - "telo i krv ne mogu naslediti carstva Bozjega" kaze Pavle, a niti obican covek moze boraviti u njegovoj prisutnosti, niti moze vladati.

Zato se nasa priroda menja i postaje slicna Hristovoj.. Ona se oblikuje u skladu sa Hristovom covecanskom, jer on je na zemlji bio "manji od Boga" ali je imao i Boga u sebi, a tako cemo i mi imati! I vec sada mozemo to osetiti.. Dakle, ne radi se o deifikaciji, mi sko manji od Boga.

Na kraju Hristos je i na nebu ČOVEK u posredništvu za nas.On kao naš posrednik će bitu zauvek čovek. On je uzeo naše obličje kao večno spomen šta je Bog učinio za nas

Ovo je teologija Elen White. To je unizavanje Hrista, potpuno nebiblijsko i nepotkrepljeno ucenje! Ispade po vama Hristos i na nebu SAMO COVEK!

Rekao sam, ovo je najogora jeres, jer unizava Hrista i oduzima mu Bozanstvo!

Hristo na nebu NIJE COVEK, on je Bog, koji je samo uzeo ljudsku prirodu radi nas, da bi smo mi mogli imati mogucnost da vaskrsenjem budemo njemu slicni, jer drugacije ne bismo mogli boraviti u njegovoj slavnoj prisutnosti! - "Budući, pak, da deca imaju telo i krv, tako i On ( Isus ) uze deo u tome, da smrću satre onog koji ima državu smrti".

On je postao covekom radi nas, a ne radi sebe!

Ps...Mire znam da ovo pišeš iz najbolje namere i da si iskren u želji verujući iskreno da dobijamo neko obličje našeg Gospoda i da tako učestvujemo u Božanskoj prirodi. Ali molim te razmisli još jednom. Ovo su veoma intrigantne teze o oboženju čoveka. Molim te dakle, razmisli.

Nema niceg opasnog niti intrigantnog u tome, pogledaj sta kaze postanje, i sam Bog govori - "covek postade kao jedan od NAS". To znaci postati ne po prirodi autoritetu i vlasti, vec postati po naravi. Medjutim, da bi smo boravili na nebu u Bozjoj prisutnosti i nasa priroda se mora promeniti u skladu sa Hristovom "Bogocovecanskom"!

Naveo sam ti citate iz Biblije:

"Nego znamo da kad se pokaže, bićemo kao i On, jer ćemo Ga videti kao što jeste".

Mozes li ti biti "kao Bog"?
Ko je kao Bog???

"Jer koje napred pozna one i odredi da budu jednaki obličju Sina njegovog, da bi On bio prvorođeni među mnogom braćom."

Znaci bicemo kao Hristos, kao Bog. Pogledaj:

"A koji ga primiše dade im vlast da budu sinovi Božiji, koji vjeruju u ime njegovo. Koji se ne rodiše od krvi, ni od volje tjelesne, ni od volje muževlje, nego od Boga"

"Sije se tijelo tjelesno, a ustaje tijelo duhovno. Ima tijelo tjelesno, i ima tijelo duhovno.. Prvi je čovjek od zemlje, zemljan; drugi je čovjek Gospod s neba.. I kako nosimo obličje zemljanoga tako ćemo nositi i obličje nebeskoga."

"Blago onima koji su čistoga srca, jer će Boga vidjeti"

"Tako sad vidimo kao kroz staklo u zagonetki, a onda ćemo licem k licu"

"I slavu koju si mi dao ja dadoh njima, da budu jedno kao mi što smo jedno"

"Odredivši nas naprijed kroz Isusa Hrista sebi na posinaštvo, po ugodnosti volje svoje"

"Kad sede Sin čovečiji na prestolu slave svoje, sešćete i vi na dvanaest prestola i suditi nad dvanaest kolena Izrailjevih"

"Ne znate li da cemo andjelima suditi a kamo li stvarima ovoga sveta"

To se u teologiji naziva "obozenjem" ili "postati bog po balgodati". Mozda se i mogu sloziti da ova terminologija kod neopreznih moze izazvati kontra efekat, ali je sasvim jasno o cemu se radi i da nema reci o nekakvoj deifikaciji. Jedini razlog zasto to pominjem je sto odgovara na tvoje pitanje - zasto je Hristos morao biti "Bogo-Covek" na zemlji. Prosto morao je to radi nas, da promeni nasu prirodu!

 

[mire000]

Vidi, ovde nema poetike već činjenica da je Otac sve pokrova Sinu a onda se i Sin pokorava

Isus ce vladati na zemlji kao kralj 1000 godina, a zemaljsko kraljevstvo se uvek pokorava nebeskom, pa tako i zemaljski kralj se mora podloziti nebeskom. Sta ti je tu nejasno? Ovde se radi o vladavini i oblastima vladanja, a ne o tome ko je veci ili ko je manji kao osoba! Isus je jedno sa Ocem!

Ovo je činejnično stanje na osnovu kojeg vidimo status u poretku.

Vidis status zemaljskog kraljevstva a ne status Isusa!

Ako ovde doslovno primeniš izraz Otac("samo Otac zna") onda to znači da Isus ni kao Bog ne zna ni Duh Sveti ne znaju.

Ne razumes ovo pravilno, Isus ne zeli znati buducnost, ni na nebu ni na zemlji ne zeli znati, jer je takvu odluku doneo da prepusti to Ocu. Postoje zaduzenja i svaka od tri osobe obavlja razliciti posao..

To ne znaci da Isus nije sveznajuci, i da on ne zna. To ti je slicno kao kada prorok ima sposobnost da vidi buducnost, ali bira da je ne vidi.. Isus je to odabrao..

Isto tako, hula na Boga se oprasta a hula na Duha Svetog se ne oprasta, pa bi ti mogao slobodno reci da je Sveti Duh veci od Oca? Ali nije tako, radi se o tome da je uloga Svetog Duha u planu spasenja veca od Oceve!

Tako ove tri licnosti obavljaju razlicite poslove, kao sto na tvom telu ruka ne obavlja posao noge ili noga posao ruke, ali rade uskladjeno i u tandemu! A sve su deo istog tela..

 

[Jovan Prezviter]

Hristova priroda je "BOGOCOVECANSKA" i mnogo je bitna za nas, jer telo ne moze naslediti vecni zivot na nebu - "telo i krv ne mogu naslediti carstva Bozjega" kaze Pavle, a niti obican covek moze boraviti u njegovoj prisutnosti, niti moze vladati.

Moj Mire, "telo i krv" podrzumeva ljudsku prirodu sklonu grehu u kojoj se sada nalazimo...Adam u bezgrešnom stanju pre pada je imao potpuno ljudsku prirodu kao i mi što imamo i kao što ćemo imati. Međutim, izraz "telo i krv" ili na drugom mestu "čovečiji" ukazuje na ovu našu sadašnju prirodu sklonu grehu. E zato kada Hristos dođe i kada se preobraze verni imaće ponovo bezgrešnu prirodu..koja ni je sklona grehu kao što je imao Adam pre pada ia kao što je Bog to zamislio od samog početka.

Hristos je imao istu prirodu kao i mi..čak sklonu grehu ali nije sagrešio. Tako da nama ne treba bogočovečanska priroda niti ćemo je dobiti već isključivo ljudsku ali ne sklonu grehu

Nema niceg opasnog niti intrigantnog u tome, pogledaj sta kaze postanje, i sam Bog govori - "covek postade kao jedan od NAS". To znaci postati ne po prirodi autoritetu i vlasti, vec postati po naravi. Medjutim, da bi smo boravili na nebu u Bozjoj prisutnosti i nasa priroda se mora promeniti u skladu sa Hristovom "Bogocovecanskom"!

Naveo sam ti citate iz Biblije:

"Nego znamo da kad se pokaže, bićemo kao i On, jer ćemo Ga videti kao što jeste".

Mozes li ti biti "kao Bog"?
Ko je kao Bog???

"Jer koje napred pozna one i odredi da budu jednaki obličju Sina njegovog, da bi On bio prvorođeni među mnogom braćom."

Znaci bicemo kao Hristos, kao Bog. Pogledaj:

"A koji ga primiše dade im vlast da budu sinovi Božiji, koji vjeruju u ime njegovo. Koji se ne rodiše od krvi, ni od volje tjelesne, ni od volje muževlje, nego od Boga"

"Sije se tijelo tjelesno, a ustaje tijelo duhovno. Ima tijelo tjelesno, i ima tijelo duhovno.. Prvi je čovjek od zemlje, zemljan; drugi je čovjek Gospod s neba.. I kako nosimo obličje zemljanoga tako ćemo nositi i obličje nebeskoga."

"Blago onima koji su čistoga srca, jer će Boga vidjeti"

"Tako sad vidimo kao kroz staklo u zagonetki, a onda ćemo licem k licu"

"I slavu koju si mi dao ja dadoh njima, da budu jedno kao mi što smo jedno"

"Odredivši nas naprijed kroz Isusa Hrista sebi na posinaštvo, po ugodnosti volje svoje"

"Kad sede Sin čovečiji na prestolu slave svoje, sešćete i vi na dvanaest prestola i suditi nad dvanaest kolena Izrailjevih"

"Ne znate li da cemo andjelima suditi a kamo li stvarima ovoga sveta"

To se u teologiji naziva "obozenjem" ili "postati bog po balgodati". Mozda se i mogu sloziti da ova terminologija kod neopreznih moze izazvati kontra efekat, ali je sasvim jasno o cemu se radi i da nema reci o nekakvoj deifikaciji. Jedini razlog zasto to pominjem je sto odgovara na tvoje pitanje - zasto je Hristos morao biti "Bogo-Covek" na zemlji. Prosto morao je to radi nas, da promeni nasu prirodu!

Mi nećemo imati "bogočovečansku" prirodu niti nam eje ta priroda potrebna za spasenje. Mi ćemo imati i dalje ljudsku kao i Hristos.

Sve ovo oko "posinaštva" i "biti kao On" ukazuje na bezgrešnu prirodu a ne na neki Biožanski element. I svaki od ovih nabrojanih tekstova ne govori o nekom Božanskom entitetu ili elementu koji ććemo imati osim ljudske prirode. Govori o slavi preobraženog tela.

Isus ce vladati na zemlji kao kralj 1000 godina, a zemaljsko kraljevstvo se uvek pokorava nebeskom, pa tako i zemaljski kralj se mora podloziti nebeskom. Sta ti je tu nejasno?

Pokoravanje je nešto što ukazuje na status. Taj poredak ne može da bude u poretku Božasnkog između Hrista i Oca. Ono jasno odražava da jedan subjekt nije Bog a drugi jeste. U tom poretku jasno je da se ne radi o Hristovoj Božanskoj prirodi i vlasti. Ovaj poredak je vrhunac onog koji je nastao od Hristovog utelovljenja. Vrhunac je da Mu sve bude pokoreno.

Ne razumes ovo pravilno, Isus ne zeli znati buducnost, ni na nebu ni na zemlji ne zeli znati, jer je takvu odluku doneo da prepusti to Ocu. Postoje zaduzenja i svaka od tri osobe obavlja razliciti posao..

To Mire moj, nije objašenje. Isus "ne zna" rekao je i sam. Dakle, obličje u kojem je Isus ne zna jer da ima element koji zna tj- Božasnki u sebi onda bi Njegove reči bile neistinite. On ne da ne želi da zna nego ne zna kao što i kaže. Jedino ako je Njegova priroda potpuno ljudska bez elemenata Božasnke ove reči imaju smisla. I tako i jeste. On zaista je u ljdskoj prirodi koja ne zna.

To ne znaci da Isus nije sveznajuci, i da on ne zna. To ti je slicno kao kada prorok ima sposobnost da vidi buducnost, ali bira da je ne vidi.. Isus je to odabrao..

Ne, ili zna i li ne zna. Isus nije sveznajući u telu svom. Tu nema delić prirode koja je sveznajuća jer kažem ako i to tako bilo onda bi Isusuove reči bile neistinitie. A On svakako ne bi govorio neistinu.

Isto tako, hula na Boga se oprasta a hula na Duha Svetog se ne oprasta, pa bi ti mogao slobodno reci da je Sveti Duh veci od Oca? Ali nije tako, radi se o tome da je uloga Svetog Duha u planu spasenja veca od Oceve!

Upravo jeoš jedan fraza "Duh Sveti" u ovoj rečenici. Kao što postoji nekada fraza za korišćene izraz "Otac" ne uvek..zapravo ne u većini slučajeva tako je i ovde izraz "Duh Sveti"tj. hula na Njega fraza koja označava nešto drugo..a to oznalava činjenje neoprostivog greha...jer kaže "to se neće oprostiti ljudima"...dakle činjenej neoprostivog greha...to vode predstavlja izraz "hula na Duha Svetoga". Naravno da je Duh Sveti jedank Ocu i Sinu...u poretku Božasntva..niko nije viši niti niži...niko važniji ili manje važniji.

 

[stvarnoslap]

Tko je Isus Krist

Među Židovima je uvriježeno mišljenje da se Židovu može dogoditi svaki grijeh, nevjera, čak i zastranjenje, no priznati drugog Židova Bogom može se dogoditi tek teškom psihičkom bolesniku! Takvo se uvjerenje izravno veže s poviješću biblijske Objave koja svjedoči o teškim kušnjama židovskog naroda kroz koje je prolazio, učeći se razlikovati Istinu o Bogu od istine o čovjeku. Svaki Židov jako dobro zna tko je Bog, a tko je čovjek. I svaki zna da niti Bog može biti čovjek, niti čovjek može biti Bog.

U tom kontekstu potrebno si je postaviti nekoliko pitanja: Je li se Isus smatrao Bogom? Jesu li apostoli (Židovi od krvi i mesa) smatrali Isusa Bogom? I općenito, tko je i kada u povijesti Crkve počeo u Isusu gledati Boga?

.......

Suđenje Isusu najneobičniji je sud u povijesti svijeta. Isusu nije suđeno zbog onoga što je učinio, već poradi onoga tko je bio.

“A on je šutio i ništa mu nije odgovarao. Veliki ga svećenik ponovo upita: ‘Ti li si Krist, Sin Blagoslovljenoga?’ A Isus mu reče: ‘Ja jesam! I gledat ćete Sina Čovječjega gdje sjedi zdesna Sile i dolazi s oblacima nebeskim.’ Nato veliki svećenik razdrije haljine i reče: ‘Što nam još trebaju svjedoci? ‘” (Mk 14, 61-63).

Odluka Sinedrija o razapinjanju Isusa znači samo to da su Židovi dobro razumjeli Njegove izjave na temu Njegova božanstva. Isus je znao da je Bog. Poradi te istine spreman je i umrijeti.

Apostoli mijenjaju mišljenje

Vratimo se na pitanje postavljeno na početku: zar je moguće da jedan Židov odjednom počne drugog Židova smatrati Bogom? Promotrimo stav apostola.

U Evanđelju nalazimo nekoliko mjesta na kojima su pristalice i učenici Isusovi silno uznemireni i primorani postaviti pitanje o Njegovom identitetu. Najjednostavniji primjer: smirivanje oluje. Toliko nam je to već običan primjer da najčešće ne primjećujemo da je upravo to bio događaj koji je doveo u pitanje poimanje Židova o Mesiji.

Matej evanđelist piše: “A ljudi u čudu rekoše: ‘Tko je ovaj da mu se i vjetrovi i more pokoravaju?'” (Mt 8, 27). Radi se o tome da svatko može govoriti da je jednak Bogu. Staviti sebe na mjesto Gospodara Subote (odnosno Boga koji je ustanovio subotu) može svatko. Ali umiriti vjetar može jedino Bog: “Tada zavapiše Gospodinu u svojoj tjeskobi i on ih istrže iz svih nevolja. Smiri oluju u tihi povjetarac, valovi morski umukoše.” (Ps 107, 28-29). Taj put Isus zapravo uopće nije morao govoriti o sebi. Bilo je dovoljno što je utišao vjetar i upitao učenike gdje im je vjera. Vjera u što? Vjera u ono što On jest. Prestao je govor, a nastupila su djela – apostoli su morali, suočeni s činjenicama, promijeniti mišljenje.

Ta je promjena najuvjerljivije opisana u Ivanovom evanđelju (20, 28) na primjeru Tome apostola. Čitamo: “Gospodin moj i Bog moj! – izjavi Toma”. Tobože da Toma tako nešto nije rekao; neki pokušavaju tu njegovu izjavu razdijeliti na: “Gospodin!” što bi se odnosilo na Isusa, i na “Bog” što bi se odnosilo na Boga Oca. Pa ipak, problem leži u tome da je Toma Židov, a Židov bi u takvim situacijama rekao: “Gospodine, Bože naš” (hebr. Adonaj Elohejnu). No Toma je rekao: “Gospodin moj i Bog moj!” (hebr. Adonaj we Elohaj) što jednoznačno upućuje da se ta fraza odnosi na Isusa kojeg je Toma upravo dotaknuo.

Kako ne bih nabrajao puno primjera, želim samo podsjetiti čitatelje na Savla iz Tarza koji je sam sudjelovao u kamenovanju đakon Stjepana upravo zato jer je riječi o Isusu koji stoji zdesna Oca smatrao bogohulom. Nekoliko godina kasnije, taj isti Savao, napisao je o Isusu da je postojao u obličju Boga (bio je Bog), ali se ponizio postavši čovjekom (Fil 2, 6-7). Zlobnici bi rekli da je poludio, no Savao je jednostavno morao promijeniti mišljenje zbog težine dokaza koji su upućivali da Isus jest Bog. Jednako tako kao što su Isusa Bogom morali priznati i svi njegovi apostoli i učenici. Jednostavno, On im nije ostavio izbora!

Zaključak
Isus se smatrao Bogom i čini sve da ga Židovi, koji su ga okruživali, razumiju. Oni su ga jako dobro razumjeli – jedni su to smatrali bogohulom i osudili ga, a drugi su morali promijeniti svoje dotadašnje stavove i uvjerenja.

Apostoli su dali svoju potvrdu vjere u Isusovo božanstvo, između ostalog, uvodeći nomina sacra. Zapisivali su Isusove govore i jednoznačno ga potvrdili kao Boga. Pred kraj 1. stoljeća Ivan evanđelist izravno je nazvao Isusa Bogom i vjera u Presveto Trojstvo na početku 2. stoljeća vrlo je dobro dokumentirana.

Mislim da bi trebale ove činjenice biti dovoljne kako bi nas uvjerile da je Isus istovremeno i Bog i čovjek i da je njegovo božanstvo jednako božanstvu Boga Oca. Čak ako to i ne možemo shvatiti, prirodna logika nas primorava priznati da se Isus nije samo smatrao Bogom već da je i svoje učenik uvjerio da je On uistinu Bog.

“Tko je lažac, ako ne onaj koji tvrdi da Isus nije Krist? Antikrist je onaj tko niječe Oca i Sina. Svaki koji niječe Sina, nema ni Oca, a tko priznaje Sina, ima i Oca.” (1 Iv 2, 22-23)

(Miroslav Rucki, Izvadak iz rada)

 

[DarthShone]

Nema nikakve "deifikacije", covek ne postaje BOG doslovno vec postaje slican Bogu!

Doslovno čovek postaje ono za šta je i stvoren, Slika Božija. No, Jovan se toga "boji" jer navodno nije "Biblijski" (dok su mu biblijske budalaštine Ellen Gould Harmon White, biblijske su mu i blasfemije kurana).

 

[Jovan Prezviter]

Doslovno čovek postaje ono za šta je i stvoren, Slika Božija.

Mala ispravka. Čovek ne postaje "slika Božija" jer je Adam već to bio. Mi se samo vraćamo na sliku Božiju koja je već Adam bio. Dakle, Adamovim padom mi smo izgubili sliku Božiju..više nismo slika Božija..tek sa preobraženim telom mi ćemo se vratit na sliku Božiju.

ps....spasenom ljudskom rodu će trebati mnogo dok ne dostigne ono što je Adam bio pre pada. Plodovi za "oporavak narodima" zato i postoje u Novom Jerusalimu...mi tek treba do dosegnemo ono što je Adam bio...on u svom nevinom stanju je bio slika Božija kao i Eva. Mi dakle se ne borimo da postanemo nešto što ni Adam ni Eva nisu bili..mi tek treba da postanemo ono što su oni bili tj. prava slika Božija u savršenstvu karaktera, ljubavi i naravno savršenstvu tela....za oporavak od ovog stanja će trebati mnogo i nakon preobraženja naših tela.

Tako se ne treba zanositi idejom da smi mi ne znam šta...i čak proglasiti pad da je doneo nešto uzvišenije. Ne, nikako. Pad je doneo takvo uniženje da je potrebno toliko vremena i procesa da samo dođemo u stanej u kome su bili Adama i Eva.

 

[stvarnoslap]

Isus "ne zna" rekao je i sam. Dakle, obličje u kojem je Isus ne zna jer da ima element koji zna tj- Božasnki u sebi onda bi Njegove reči bile neistinite. On ne da ne želi da zna nego ne zna kao što i kaže. Jedino ako je Njegova priroda potpuno ljudska bez elemenata Božasnke ove reči imaju smisla. I tako i jeste. On zaista je u ljdskoj prirodi koja ne zna.

Ne, ili zna i li ne zna. Isus nije sveznajući u telu svom. Tu nema delić prirode koja je sveznajuća jer kažem ako i to tako bilo onda bi Isusuove reči bile neistinitie. A On svakako ne bi govorio neistinu.

Ti gore reče kako naprosto "ne možeš prihvatiti da bi Isus govorio neistinu", pa slijedom toga mora biti istina da Isus nešto ne zna, a idući dalje slijedom iste logike, zaključuješ: Isus nije Bog, jer sam prizna da nešto ne zna, a pravi Bog je Sveznajući - sve zna.

Na ovu tvoju logiku, i na slijed zaključivanja ja u principu nemam niti jednu primjedbu. Naprosto je jasno da ne može biti jasnije - Pitam: "Isuse, znaš li ti "to i to"? Isus odgovara: "Ne znam". "Oprosti Isuse, ali ti ne možeš biti Bog, Bog sve zna, Bog je sveznajući".

Međutim, je li, i koliko je pametno samo na temelju jedne izvučene Isusove izjave izvoditi ovako dalekosežan zaključak, zaključak o kojem nam možda ovisi dobitak ili gubitak vječnog života. U Novom zavjetu piše da se spašavamo samo vjerom u Isusa Krista. Znači li to da nas spašava bilo kakva vjera u Isusa? Sigurno ne. Ako je Isus pravi Bog, kako će nas spasiti vjerovanje da je Isus rođen samo kao čovjek, i nijekanje Isusova Boštva. Vrijedi i obrnuto. Ako je Isus rođen samo kao čovjek, vjerovanje u čovjeka kao Boga sigurno nije spasonosno.

Sve ovo naveo sam isključivo zato da pokažem koliko je važno "ispravno vjerovati" - spasenje nam ne ovisi o vjerovanju, nego o ispravnosti našeg vjerovanja. Kad je to tako, smijemo li tako olako, kao Jovan gore, izvući jednu Isusovu izjavu iz teksta (a i konteksta) i na temelju nje zaključiti: Isus nije i ne može biti Bog. Ne može jer ne zna sve, a Bog je Sveznajući, sve zna. Ne činimo li ovako istu grešku koju bismo napravili da se, na primjer, nađemo u križanju u kojem bar iz četiri smjera može naletjeti jureći auto, mi pogledamo i provjerimo sam jedan smjer, i onda zagazimo na kolnik!?!? Kad bi vam to vaše dijete učinilo, u strahu i bijesu biste uzviknuli: "Idiote jedan, što ti je? Pogledaj na sve strane." A ne treba li onda "pogledati na sve strane" kad je u pitanje naše spasenje? Mnogo je smjerova u "križanju na putu spasenja", ali pogledajmo ovdje, na primjer, ovaj:

Iv 21,17: Ražalosti se Petar što ga upita treći put: "Voliš li me?" pa mu odgovori: "Gospodine, ti sve znaš! Tebi je poznato da te volim."Ražalosti se Petar što ga upita treći put: "Voliš li me?" pa mu odgovori: "Gospodine, ti sve znaš! Tebi je poznato da te volim."
--------------------------------------------
Što ćemo sada Jovane? Ja se gore složih s tobom da ne smijemo odbaciti ono što je Isus rekao, i ne smijemo to smatrati neistinom. OK, ali što ćemo sa ovim što sveti Petar reče? Može li biti neistina ovo što reče Petar, a zapisa sveti Ivan? Naravno da ne može, i ove Petrove riječi su istinite i moramo ih prihvatiti kao istinite.

Jovan gore reče, baš zato što nije "okrenuo glavu u svim smjerovima", kako oni koji tvrde je Isus Bog imaju nepremostiv problem - jer eto, taj "njihov Bog" "o danu i času" ništa ne zna. Međutim, nepremostiv problem ima i Jovan, kad tvrdi da Isus ne zna sve, jer gore čitamo Petrovo očitovanje: Gospodine, ti sve znaš! Dakle:

1. Tvrdimo li da je Isus Bog, imamo nepremostiv problem objasniti kako to da Bog nešto ne zna.

2. Tvrdimo li da je Isus čovjek, imamo nepremostiv problem objasniti kako to da čovjek sve zna.

Kako riješiti ovu prilično "šizofrenu" situaciju? Samo na jedan način. Moramo prihvati da je Isus i Bog i čovjek, u jednoj osobi. Tako, kad Isus kaže da nešto zna samo Otac, obraća nam kao čovjek. Ali, kad Isus kaže: "Čuli ste da je rečeno: .... A ja vam kažem ..", Isus nastupa kao Bog, Zakonodavac - Mt 7,28-29: Kad Isus završi ove svoje besjede, mnoštvo osta zaneseno njegovim naukom. Ta učio ih kao onaj koji ima vlast, a ne kao njihovi pismoznanci.

 

[Jovan Prezviter]

Iv 21,17: Ražalosti se Petar što ga upita treći put: "Voliš li me?" pa mu odgovori: "Gospodine, ti sve znaš! Tebi je poznato da te volim."Ražalosti se Petar što ga upita treći put: "Voliš li me?" pa mu odgovori: "Gospodine, ti sve znaš! Tebi je poznato da te volim."
--------------------------------------------
Što ćemo sada Jovane?

Slape, nikakav to nije problem. Pogledaj šta ga Isus pita i pogledaj kada Petar odgovara na šta misli Petar prvenstveno u pogledu "znaš sve". Petar Isusu kaže ti sve znaš u vezi ovoga..u vezi mog odnosa prema tebi. Petar ne govori ovde od sveznanju Božanskom već govori o Isusovom poznavanju Petra i njegovog odnosa prema Njemu. Gospode ti sve znaš dakle u vezi ove stvari..znaš da te ljubim.

Zato to okretanje kako ti reče na sve strane upravo je potrebno u tumačenju ovog što je Petar rekao..jer Petar ovde ne govori o svemu drugom osim o ljubavi koju on ima prema Hristu. Izraz "SVE ZNAŠ" se ne odnosi i na znanje o danu i času gde sam Isus i kaže da ne zna.To je sada u potpunom skladu razumevanja svega što je Isus govorio u vezi teme znanja i neznanja.

Inače bi Isus govorio neistinu kada je dan i čas u pitanju.