Nije samo to brate Sarrdy ima jos jeresi:
E.G.Vajt je videla u viziji da je Dan Pomirenja (jevrejski praznik Yom Kippur) bio 22. oktobra 1844. dok svi rabinski i karaitski kalendari dokazuju da je Dan Pomirenja bio ponedeljak 23. septembra 1844. Osim toga, sam ovaj "rođendan adventizma" je pun kontradikcija... [TABLE]
[TR]
[TD="width: 100%, align: center"] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 100%, align: center"] [TABLE]
[TR]
[TD]
Pogledajmo šta o tome piše E.G.Vajt u knjizi "Velika borba": "Po starozavetnoj službi veliki Dan očišćenja, ili čišćenja svetinje bilo je desetoga dana sedmoga jevrejskoga meseca (3.Mojsijeva 16:29-34). Kada je sveštenički poglavar obavio čišćenje za ceo Izrailj i tako iz svetinje uklonio njihove grehe, izašao napolje i blagoslovio narod. Tako se verovalo da će Hristos, naš Poglavar sveštenički doći da očisti Zemlju uništenjem greha i grešnika i da će svome narodu dati besmrtnost. Deseti dan sedmoga meseca - vreme očišćenja svetinje i veliki Dan očišcenja, koji je 1844. godine padao 22. oktobra smatrao se danom Hristovog ponovnog dolaska."
[E.G.White, "Velika Borba", g.22 "Ispunjena prorocanstva", str.327]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 100%, align: center"] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 100%, align: center"] [TABLE]
[TR]
[TD]
Prema Ranim Spisima u poglavlju "Kraj 2300 dana" EGW govori da je na Dan Pomirenja Isus napustio tron i da je to mesto zauzeo satana (!?) i da su se svi koji su se molili posle Dana Pomirenja u stvari molili satani a ne Hristu: "Okrenula sam se da pogledam prema grupi koja se još uvek klanjala pred prestolom; oni nisu znali da ga je Isus naustio. Satana se pretvarao da je na prestolu, pokušavajući da nastavi Božiji posao. Videla sam ih kako gledaju prema prestolu i mole "Oče, daj nam svog Duha." Satana bi onda dunuo na njih bezbožnu moć; u njoj je bilo svetla i puno sile, ali ne slatke ljubavi, radosti i mira. Satanin cilj je bio da ih održi obmanutim i da zavede i obmane Božiju decu."
[Rani spisi, str.56]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 100%, align: center"] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 100%, align: center"] [TABLE]
[TR]
[TD="width: 100%, align: center"] [TABLE]
[TR]
[TD="bgcolor: #E6E6E6, colspan: 7"]
[h=2]Jevrejski kalendar - Septembar 1844[/h] [/TD]
[/TR]
[TR]
Nedelja Ponedeljak Utorak Sreda Četvrtak Petak Subota [/TR]
[TR]
[TD="width: 13%, bgcolor: white, align: left"]
1
[/TD]
[TD="width: 13%, bgcolor: white, align: left"]
2
[/TD]
[TD="width: 13%, bgcolor: white, align: left"]
3
[/TD]
[TD="width: 13%, bgcolor: white, align: left"]
4
[/TD]
[TD="width: 13%, bgcolor: white, align: left"]
5
[/TD]
[TD="width: 13%, bgcolor: white, align: left"]
6
[/TD]
[TD="width: 13%, bgcolor: white, align: left"]
7
Parashat Nitzavim-Vayeilech [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 13%, bgcolor: white, align: left"]
8
[/TD]
[TD="width: 13%, bgcolor: white, align: left"]
9
[/TD]
[TD="width: 13%, bgcolor: white, align: left"]
10
[/TD]
[TD="width: 13%, bgcolor: white, align: left"]
11
[/TD]
[TD="width: 13%, bgcolor: white, align: left"]
12
[/TD]
[TD="width: 13%, bgcolor: white, align: left"]
13
Erev Rosh Hashana [/TD]
[TD="width: 13%, bgcolor: white, align: left"]
14
Rosh Hashana 5605 [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 13%, bgcolor: white, align: left"]
15
Rosh Hashana II [/TD]
[TD="width: 13%, bgcolor: white, align: left"]
16
Tzom Gedaliah [/TD]
[TD="width: 13%, bgcolor: white, align: left"]
17
[/TD]
[TD="width: 13%, bgcolor: white, align: left"]
18
[/TD]
[TD="width: 13%, bgcolor: white, align: left"]
19
[/TD]
[TD="width: 13%, bgcolor: white, align: left"]
20
[/TD]
[TD="width: 13%, bgcolor: white, align: left"]
21
Parashat Ha'Azinu
Shabbat Shuva [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 13%, bgcolor: white, align: left"]
22
Erev Yom Kippur [/TD]
[TD="width: 13%, bgcolor: #E6E6E6, align: left"] [TABLE]
[TR]
[TD]
23
Yom Kippur
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[TD="width: 13%, bgcolor: white, align: left"]
24
[/TD]
[TD="width: 13%, bgcolor: white, align: left"]
25
[/TD]
[TD="width: 13%, bgcolor: white, align: left"]
26
[/TD]
[TD="width: 13%, bgcolor: white, align: left"]
27
Erev Sukkot [/TD]
[TD="width: 13%, bgcolor: white, align: left"]
28
Sukkot I [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 13%, bgcolor: white, align: left"]
29
Sukkot II [/TD]
[TD="width: 13%, bgcolor: white, align: left"]
30
Sukkot III (CH''M) [/TD]
[TD="width: 13%, bgcolor: white, align: left"] [/TD]
[TD="width: 13%, bgcolor: white, align: left"] [/TD]
[TD="width: 13%, bgcolor: white, align: left"] [/TD]
[TD="width: 13%, bgcolor: white, align: left"] [/TD]
[TD="width: 13%, bgcolor: white, align: left"] [/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Hebcal - Interactive Jewish calendar
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 100%, align: center"] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 100%, align: center"] [TABLE]
[TR]
[TD="align: center"]
Poznati adventistički autor Mirko Golubić u knjizi "Hristovo slavno delo pomirenja" piše sledeće:
"Taj praznik slavio se desetog dana sedmoga meseca, desetog tišrija, što odgovara našem mesecu oktobru." (str. 79)
"Dan očišćenja bio je veliki dan u izrailjskom narodu. Praznovao se desetog tišrija što odgovara kraju našeg meseca oktobra." (str. 143)
Kao što smo već videli, ovi podaci su potpuno pogrešni. Jevrejska Nova godina (Rosh Hashana) pada se sredinom meseca septembra, a 10. Tišri, Dan pomirenja (Yom Kippur) je deset dana kasnije, dakle krajem meseca septembra.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 100%, align: center"] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 100%, align: center"] [TABLE]
[TR]
[TD="align: center"]
Šta ovo zapravo znači? Pošto je Ellen promasila Dan Pomirenja za 29 dana to znači da se, prema njenoj viziji, i ona tih mesec dana molila satani, i to pretpostavljajući da je Gospod dozvolio satani da se pretvara da je na prestolu i da odgovara na molitve vernih ljudi. Samuel L. Snow je u stvari bio covek koji je prvi došao do datuma 22.10.1844. pa je to propovedao, a E.G.White je dobila viziju kojom je to potvrdila. On je kasnije sebe proglasio prorokom Ilijom i istupio iz "crkve" [The Seventh-day Adventist Encyclopedia vol. 10, p. 1357]
Prema "Seventh-day Adventist Bible Students Source Book", vol. 9, p. 61. Adventisti znaju da je 10 Tishri (Dan Pomirenja) bio 23.09.1844, ali i dalje su uporni i govore o 22.10.1844 jer bi ispalo da se Ellen prevarila i molila satani citavih mesec dana. Iako upitani za dokaze, EGW Estate nikada nisu dali ni jedan dokaz da je Dan Pomirenja pao na 22.10.1844. Ako znamo da je Dan pomirenja bio 23.09.1844 i ako je EGW dobila viziju da je satana od dana pomirenja seo na presto, onda se i ona molila njemu tih 29 dana do 22.10.1844 kad je opet pogrešila jer Isus nije došao ali onda je verovala da su vrata milosti zatvorena i nema koristi više ni propovedati ni moliti se jer je satana seo na presto...
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
"I ovo neka vam bude vjecna uredba: deseti dan sedmoga mjeseca mucite duše svoje i ne radite nikakoga posla, ni domorodac, ni došljak koji se bavi medu vama. Jer u taj dan biva ocišcenje za vas, da se ocistite; bicete ocišceni od svijeh grijeha svojih pred Gospodom." [3.Mojsijeva 16:29,30]
Nije li čudno datume novozavetnih događaja određivati prema (za Hrišćane) davno ispunjenim i ukinutim jevrejskim praznicima? Osim toga, datum praznika koji su proračunali
bio je pogrešan... [TABLE]
[TR]
[TD="width: 100%, align: center"] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 100%, align: center"] [TABLE]
[TR]
[TD]
Evo jevrejskih meseci približno upoređenih sa našim kalendarom:
1. Nisan (30 dana) - Mart/April
2. Iyyar (29 dana) - April/Maj
3. Sivan (30 dana) - Maj/Jun
4. Tammuz (29 dana) - Jun/Jul
5. Av (30 dana) - Jul/Avgust
6. Elul (29 dana) - Avgust/Septembar
7. Tishri (30 dana) -Septembar/Oktobar
8. Cheshvan (29 ili 30 dana) - Oktobar/Novembar
9. Kislev (29 ili 30 dana) -Novembar/Decembar
10. Tevet (20 dana) - Decembar/Januar
11. Sh'vat (30 dana) - Januar/Februar
12. Adar (29 dana) - Februar/Mart
Na osnovu podataka iz "Opšte Jevrejske Enciklopedije" (1939) tom 2, prvi dan meseca Tišrija 1844. je bio 14. septembar po našem kalendaru. Yom Kippur (Dan pomirenja) počinjao je 10 dana kasnije, u utorak 24. septembra 1844. Na osnovu biblijskog i jevrejskog računanja vremena, dan počinje zalaskom sunca, pa je prema tome Dan pomirenja počeo uvece u ponedeljak 23. septembra 1844, a ne 22. oktobra kako je tvrdila E.Vajt.
Pošto nema sumnje da su ortodoksni Jevreji svetkovali Dan pomirenja 23. septembra, adventisti tvrde da ga je mala jevrejska sekta - karaitski Jevreji - svetkovala 22. oktobra. Karaitski Jevreji zapravo nemaju odredeni kalendar praznika, vec konkretan dan odreduju na osnovu vidljivosti mladog meseca i žetve ječma u Izraelu [3.Mojsijeva 23]. Samuel Snow je 1844. uradio upravo ono što Karaiti zameraju rabinima - pokušao je da predvidi tačan dan praznika, dok Karaiti dan praznika određuju bukvalno na osnovu posmatranja vidljivosti mladog meseca i početka žetve u Izraelu. U XIX veku karaitske zajednice koje su bile van Izraela, dane su proračunavale na različite načine, a pošto nemaju jedinstveni centar (ni kalendar) mnoge su koristile upravo rabinski kalendar, dok su one u Izraelu datum određivale posmatranjem pomenutih događaja.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 100%, align: center"] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 100%, align: center"] [TABLE]
[TR]
[TD]
G. Sydney Cleveland, pisac knjige "White-Washed, Uncovering the Myths of Ellen G. White", istraživao je datum Dana pomirenja 1844. u savremenim rabinskim i karaitskim krugovima. Evo nekih komentara:
"U stvari, ne postoji tako nešto kao stalni karaitski kalendar, pošto se svetkovanje praznika obicno utvrduje na osnovu posmatranja. Oni koriste kalendare samo da bi im pomogli 'kada da gledaju'" Dr. Daniel Frank
"Za razliku od rabinskih kalendara, ne postoji trajni karaitski kalendar." Dr. Philip E. Miller, Klau biblioteka, Jevrejski Union College - Jevrejski Institut za Religiju, New York
"U XIX veku Karaiti su obicno određivali praznike na osnovu veoma netačnih i primitivnih proračuna, a ne na stvarnom posmatranju mladog meseca. Osim toga, u tom periodu različite karaitske zajednice su koristile različite načine za proračun i mogli su varirati za par dana u svojem svetkovanju." Nemija Gordon, Jerusalim Izrael
"Mislim da nije moguce da Yom Kippur (Dan pomirenja) padne toliko kasno kao što je 22. oktobar po Hillel kalendaru. Mislim da najkasnije može pasti negde oko 15. oktobra." Trejsi Rič, Judaism 101
"Dan pomirenja nikada ne pada tako kasno u godini kao što je 22. oktobar." Prof. Prohovski, Purdue univerzitet
Važno je da savremeni istraživaci razumeju da su Karaiti bili mala, veoma raštrkana jevrejska sekta bez rukovodeceg centra. Nije postojao opšte prihvacen karaitski kalendar i zato je moguće da su različite karaitske zajednice svetkovale praznike različitim danima i bile nesaglasne sa rabinskim Jevrejima. U svakom slučaju, ta razlika je 1844. mogla biti jedan ili dva dana, a ne celih mesec dana.
Na primer, razmotrimo kako karaitski proračuni mena meseca 1844. i praznika 1998/1999 neznatno variraju u odnosu na rabinske Jevreje:
[TABLE]
[TR]
[TD="width: 100%, bgcolor: #C0C0C0, colspan: 3, align: center"]Mene meseca 1844.[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 33%, align: center"] [/TD]
[TD="width: 33%, align: center"]Karaiti[/TD]
[TD="width: 34%, align: center"]Rabini[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 33%, align: center"]Mlad mesec[/TD]
[TD="width: 33%, align: center"]12. septembar[/TD]
[TD="width: 34%, align: center"]14. septembar[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 33%, align: center"]Pun mesec[/TD]
[TD="width: 33%, align: center"]28. avgust[/TD]
[TD="width: 34%, align: center"]28. avgust[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[TABLE]
[TR]
[TD="width: 100%, bgcolor: #C0C0C0, colspan: 3, align: center"]Praznici 1998/1999[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 33%, align: center"] [/TD]
[TD="width: 33%, align: center"]Karaiti[/TD]
[TD="width: 34%, align: center"]Rabini[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 33%, align: center"]Roš Hašana (nova godina)[/TD]
[TD="width: 33%, align: center"]22. septembar[/TD]
[TD="width: 34%, align: center"]21. septembar[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 33%, align: center"]Jom Kipur (dan pomirenja)[/TD]
[TD="width: 33%, align: center"]1. oktobar[/TD]
[TD="width: 34%, align: center"]30. septembar[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 33%, align: center"]Sukot[/TD]
[TD="width: 33%, align: center"]6. oktobar[/TD]
[TD="width: 34%, align: center"]5. oktobar[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 33%, align: center"]Pasha[/TD]
[TD="width: 33%, align: center"]1. april[/TD]
[TD="width: 34%, align: center"]1. april[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Na osnovu ovih proračuna, može se zaključiti da su Karaiti mogli da svetkuju Dan pomirenja istog dana, ili do dva dana pre ili posle rabinskih Jevreja. Medutim, postoji dokument koji pokazuje da su Karaiti 1844. svetkovali Dan pomirenja istog dana kao i rabinski Jevreji. Vodeći karaitski rabin 1939. u Kairu, Egipat, Jusuf Ibrahim Marcuk, u odgovoru na jedno pitanje o danu u koji su oni svetkovali Dan pomirenja 1844. piše:
"U vezi dana Pashe i Yom Kippur (Dan pomirenja), oni su bili sledeći:
Po karaitskim Jevrejima godine 1843 Yom Kippur (Dan pomirenja) je bio u sredu 4. oktobra istog dana kao i po rabinskom kalendaru. Godine 1844 bio je ponedeljak 23. septembar i za karaitske i za rabinske Jevreje."
Kopiju originalnog pisma možete videti ovde. Ovo je pismo objavljeno u knjizi "The Gathering Call", Maj-Jun, 1941, E.S.Balenger-a. Mourad el-Kodsi u svojoj knjizi "Karaitski Jevreji u Egiptu" strana 221. piše: "Jusuf Ibrahim Marcuk (1882-1952): član verskog saveta, potom dugogodišnji predstavnik zajednice. Povremeno, posebno tokom 1930-tih bio je jedini autoritet. ..."
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 100%, align: center"] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 100%, align: center"] [TABLE]
[TR]
[TD="width: 100%, align: center"]
Još jedan zvanični karaitski dokument
Dragi gospodine,
Ranije ste pitali u vezi karaitskog datuma Yum Kippura 1844. U poslednje vreme dobio sam još pitanja povodom toga i istražio tu temu. Evo mojih preliminarnih rezultata:
Tokom Srednjeg veka, Karaiti su vatreno držali da biblijska godina počinje sazrevanjem roda žita u Izraelu (koji Biblija naziva "Aviv"). Rabinski kalendar je prvobitno pratio ovu praksu, ali su oko IX veka oni prihvatili 19-to godišnji ciklus umetanja (prestupne godine) koje je približan Avivu, ali daleko od toga da bude precizan. To je često uzrokovalo razliku u mesecu izmedu karaitskog i rabinskog kalendara. Adventisti sedmog dana su izgleda čuli za ovaj karaitski običaj ili su možda podrazumevali da je to bio karaitski običaj na osnovu svoje (tačne) pretpostavke da Karaiti striktno slede Bibliju. Aviv je bio središnje pitanje za Karaite i do današnjih dana karaitski bračni ugovor sadrži zavet da će bračni par svetkovati praznike "na osnovu vidljivosti meseca i pojave Aviva u zemlji Izraelu." Medutim, već u Srednjem veku bilo je zajednica Karaita koje su polako prihvatile rabinski 19-to godišnji ciklus. Najpre su samo Karaiti koji su živeli u udaljenim zemljama rasejanja sledili rabinski 19-to godišnji ciklus. Oni su prigovarali da je teško dobiti vest o stanju roda žita u Izraelu zbog velike udaljenosti. Čak do XV veka su Karaiti u Svetoj Zemlji nastavili da slede Aviv iako su njihovi zemljaci u rasejanju prihvatili 19-to godišnji rabinski ciklus. U XV veku, karait Hacham Elijah Baschyatchi piše: "Pošto smo objasnili da je početak godine po zakonu naše Tore na osnovu Aviva koji se odreduje u zemlji Izraelu pod uslovima koje smo već pomenuli, zbog naših velikih grehova mi smo udaljeni od Svete Zemlje i nemamo mogućnost da odredimo Aviv, i prisiljeni smo da sledimo Proračun Dodavanja poput onoga koji su napravili naša braća Rabini..."
(...)
Kao što možemo videti, u Baschyatchijevo vreme, karaitsko rasejanje je sledilo rabinski 19-to godišnji ciklus, dok su oni u Izraelu sledili stvarnu pojavu Aviva i to je povremeno uzrokovalo razliku od jednog meseca u kalendaru.
Medutim, u XIX veku Karaiti su uopšte sledili 19-to godišnji rabinski ciklus u rasejanju i u Izraelu. U XIX veku Karait Hacham Shlomoh ben Afedah Haconen napisao je skraćeni prepis Baschyatchi-evog teksta. U svojem izvodu, Shlomoh Afedah parafrazira navedeni odeljak i dodaje sledeće:
"Već neko vreme određivanje Aviva je napušteno cak i u Izraelu i oni (stanovnici Izraela) umeću godine na osnovu navedenog sistema (tj. 19-to godišnjeg rabinskog ciklusa) kao i mi van Izraela, (to je) na osnovu zakonite odluke učitelja (tj. Baschyatchi-a) i Hachamim-a, verovatno sa ciljem da se ujedine sa svim drugim zajednicama i da ne bi imali međusobno neslaganje u određivanju godine."
(Iz "Gefen Ha'Aderet", Shlomoh ben Afedah Hacohen, Israel 1987, pp.22-23 (napisano 1860-te) [preveo sa jevrejskog Nehemia Gordon])
Očigledno, u vreme Shlomoh ben Efedah Hacohen-a (oko 1860) svi Karaiti svuda su već godinama koristili 19-to godišnji rabinski ciklus. Zbog toga, Karaiti su morali da svetkuju Yom Kippur krajem septembra 1844. u skladu sa 19-to godišnjim rabinskim ciklusom, a ne krajem oktobra 1844. Iako je kasni septembar mogao biti ili ne biti tačan mesec da se svetkuje Yom Kippur (samo izveštaj o žetvi te godine bi rešio to pitanje) to je bez sumnje bio mesec u kome su Karaiti svuda svetkovali. Da su Karaiti Yom Kippur 1844. svetkovali u septembru, a ne u oktobru je potvrđeno je natpisom sa karaitskog nadgrobnog spomenika koji citira Abraham Firkowitz u svojoj knjizi "Avnei Zicharon" ('Kamenje secanja' Vilna 1872).
(...)
Na strani 242 Firkowitz citira karaitski nadgrobni spomenik sa "Novog groblja" u Gozlovu koji glasi:
"Yosef Shlomoh je umro u sedamdeset sedmoj godini starosti. Ceo Izrael ga je žalio i oplakivao 'žalimo učitelja i žalimo njegovu slavu'. I sahraniše ga u velikoj časti na 12-ti dan meseca Teveta godine 605-e šestog milenijuma od stvaranja po našem računanju, a po racunanju Rima desetog u mesecu decembru u njihovoj godini 1844-oj ovde u Gozlovu, ili Jepetoriji, na Krimskom Poluostrvu u vreme vladavine velikog gospodara i silnog Cara, Kralja Rusije i drugih zemalja, a to je Imperator, njegovo veličanstvo Nikolaj prvi Pavlovic dvadesete godine njegove vladavine i šezdeset šeste godine vladavine Kraljeva Rusije Krimskim Poluostrvom od dana Carice Katarine Druge koja ga je osvojila iz ruku tatarskog kralja i Šekana Gari Kana koji je bio kralj Krima u to vreme." (prevod sa jevrejskog Nehemia Gordon)
Kao što možemo videti, karaitski datum 12. Tevet odgovara 10. decembru 1844. Imajući u vidu da je Rusko Carstvo koristilo julijanski kalendar 10. decembar julijanske godine mora biti shvaćen kao 22. decembar u gregorijanskoj godini (tj. Sistemu koji se svuda koristi danas). Ako je 12. Tevet odgovarao 22. decembru 844. (gregorijanski), onda je mesec Tevet počeo 10. decembra (gregorijanski). Imajući u vidu da je Tevet deseti jevrejski mesec, a Tišri (kada se Yom Kippur pada) sedmi jevrejski mesec, postaje jasno da je Yom Kippur 1844. morao biti svetkovan krajem septembra, a ne krajem oktobra. Ovo se vidi iz sledećeg odnosa meseca za mesece krajem 1844-te:
14/15 septembar = 1. Tišri (Yom Kippur = 23. septembar)
13/14 oktobar = 1. Hešvan
u novembru = 1. Kislev
10. decembar = 1. Tevet
(...)
Hvala vam,
Nemija Gordon
Jerusalim, Izrael
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[h=2]
True Faith[/h]
Pozdrav od Gere.