Zdrava ishrana

PYC

Član
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
11.506
Zdravlje na prvom mestu

Letnji plodovi korisni za organizam



Izvor: Blic M. Radović | 28. 06. 2011. - 16:19h

Voće je prirodni dezert koji ne može da nam škodi. Treba uživati u letnjim plodovima, koji su bogati raznim sastojcima, veoma korisnim za naš organizam.

38224_6_f.jpg


Kajsija, marelica


Sezona: jul i avgust

Voće treba da se bira po mekoći, jer crvena boja koja bi trebalo da simbolizuje zrelost, vrlo često zna da bude suprotan znak. Postoji više vrsta marelica, koje su inače vrsta kajsija. Velike i čvrste s jakim mirisom, narandžaste, dosta tvrde ali finog mirisa, zatim narandžaste s crvenim mrljama, a veoma ukusne i mekane su svetloo-narandžaste marelice.


Zdravlje:

Marelice su veoma korisne za vid, štite kožu i pripremaju kožu za sunčanje jer su bogate provitaminom A (od 1,5 do 3 mg). Bogate su i kalcijumom što pomaže kod visokog pritiska i utiče na bolji san. Za kožu i sunčanje dobre su i dinje koje su bogate betakarotenom, kao i paradajz bogat likopenom.

Kalorije: 35 kcal/100g


Nektarina i breskva

Sezona: jul i avgust

Birajte one koje su mekane na dodir, jer breskve ne sazrevaju posle berbe. Žute sorte su kiselije od belih, dok su crvenkaste vinogradske breskve poznate po finom okusu.

Zdravlje:

Bogate su flavonoidima i zahvaljujući njima štiti se krv. Uspostavljaju ravnotežu u odnosu na kiseline iz nekih drugih namirnica. Žute sorte bogatije su vitaminom C od belih sorti.

Kalorije: 40 kcal/100g
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
So u ishrani

So u ishrani

Z. O. Joksović | 04. jul 2011. 12:55 | Večernje novosti

So je smatrana izvorom zdravlja, zbog čega je i dobila ime po rimskoj boginji zdravlja, Sal, a u sebi sadrži vrlo važne minerale, natrijum i hlor, neophodne za čovekov organizam

1.jpg

Nezaobilazna u ishrani, u nekim epohama i simbol bogatstva, u poslednjih pedeset godina na so se obrušava većina stručnjaka sa svih strana sveta uz obrazloženje da, sa ostalim faktorima rizika, može biti okidač za pojavu mnogih bolesti. Etiketirana je čak i kao “bela smrt”. Iz tog razloga lekari insistiraju da je što manje zastupljena u jelovniku, naročito u ishrani dece.

Međutim, istraživanja pokazuju da nema čvrstih dokaza da povećan unos soli kod dece kasnije dovodi do pojave hipertenzije, na koju se najčešće upozorava. Ali su zato istraživanja pokazala nešto drugo. Ukoliko se novorođenčadi daje više soli, petnaest godina kasnije njihov pritisak će biti drugačiji u odnosu na decu koja nisu jela slanu hranu u najranijem periodu života.

2.jpg

U populaciji dece od 7. do 19. godine rađene su analize unošenja soli, ali dosoljavanjem. Sa sedam godina, između 60 i 70 odsto mališana dosoljava hranu posle probanja. Od 3 do 10 procenata uvek dosoljava hranu, a da je ne proba, dok 35 odsto nikada hranu ne dosoljava. Sa devetnaest godina, procenat onih koji hranu nikada ne dosoljavaju smanjuje se na 20 odsto, dok ostale navike ostaju gotovo iste. Čak 60 odsto odraslog stanovništva dosoljava hranu posle probanja, 10 odsto dosoljava, a da je i ne proba, dok samo 30 odsto nikada ono što jede ne dosoljava. Praktično, hranu dosoljava većina, ali više u gradu nego u selu, zbog navike stečene za slanijim ukusom, u različitim industrijskim proizvodima, kao što su čips, grickalice, kikiriki... A da nije industrijskih proizvoda kojima smo prosto okruženi, a koji radi ukusa imaju više soli, priča bi bila nešto drugačija, ističu stručnjaci. Ne treba zaboraviti da je so prisutna veoma dugo u ishrani. Pronađeni zapisi kažu još od neolita. A sve do sredine prošlog veka kuhinjska so izuzetno je cenjena kao začin. U pojedinim periodima, privilegiju da koriste so imali su samo bogati narodi i imućne porodice. Smatrana je izvorom zdravlja, zbog čega je i dobila ime po rimskoj boginji zdravlja, Sal.
Ako se koristi na umeren način, so to i jeste. U sebi sadrži vrlo važne minerale natrijum i hlor, koji su za čovekov organizam esencijalni. S obzirom na to da su dnevne potrebe za natrijumom između jedan i jedan i po gram, a za hlorom od jedan i po do dva i po grama, dnevno je dovoljno uzeti samo dva i po grama soli i nadomestiti ove minerale, koji se nalaze i u drugim namirnicama.
Dok nije bilo industrijski gotove hrane, čovek je ove zahteve mogao bez problema da ispoštuje. Uvođenjem brze hrane koja je zbog intenziviranja ukusa slanija, sve smo manje u mogućnosti da kontrolišemo količinu soli u onome što jedemo. Primera radi, pašteta namazana na hleb ima 0,4 grama soli, supa u kesici i do 10 grama, čips od 50 grama ima 0,7 grama soli...
A prekomeran unos soli povezan je sa pojavom mnogobrojnih oboljenja, a pre svega hipertenzijom. Uz druge faktore rizika, povišen krvni pritisak može da dovede do drugih kardiovaskularnih oboljenja, pa čak i infarkta i moždanog udara. Japanci, primera radi, imaju povećan broj obolelih od karcinoma želuca, zahvaljujući, jednim delom, i tradicionalnom prisustvu veće količine soli u ishrani. Osim toga, veliki unos natrijuma kroz so, može dovesti do povećanog izlučivanja kalcijuma, što je posebno nepovoljno kod osteoporoze.

Vrućine i so

Na letnjim žegama i izuzetno visokim temperaturama, organizam znojenjem gubi velike količine elektrolita. U takvoj situaciji preporučuju se slanije supe i druga slanija jela, da bi se njihov nedostatak nadoknadio.

3.jpg

Dnevne potrebe
Da bi stanovništvo unosilo so u normalnim količinama, Britanski komitet za ishranu dao je skalu dnevnih potreba. Po ovoj skali predškolci treba da unose manje od dva grama soli, osnovci između tri i četiri grama, a odrasli pet do sedam grama ovog životno važnog sastojka u ishrani.
Inače, povećana gojaznost kod dece smatra se posledicom stvaranja navike za jačim slanim i slatkim ukusima. Takva deca imaju potrebu za unosom veće količine hrane, da bi zadovoljila potrebe za intenzivnijim ukusima, što se u kasnijem, odraslom dobu, teško iskorenjuje. Zato deci između prve i druge godine ne treba davati jako začinjena jela, već ih navikavati na blage ukuse.

Pogoduje razvoju helicobakter pylori

Ishrana bogata solju povećava rizik od karcinoma želuca, tvrde britanski istraživači. Visoke koncentracije natrijum hlorida unete slanom hranom naročito pogoduju razvoju helicobakter pylori, bakterije odgovorne, u najvećem broju slučajeva, za pojavu čira na želucu i dvanaestopalačnom crevu. Zato, ako baš ne možete bez slanog, dobro je posle obroka popiti čašu vode, savetuju stručnjaci. Voda smanjuje koncentraciju soli i pomaže lakšem varenju hrane.


 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Integralne žitarice

Integralne žitarice

Vodič kroz integralne žitarice

1.jpg

Žitarice… Koliko ih zapravo dobro poznajemo?
U većini slučajeva u našoj kuhinji koristimo integralnu rižu te cjelovito pšenično brašno.
Ali na policama trgovina zdrave hrane postoji toliko vrsta žitarica, na koje zaboravljamo ili o kojima ništa ne znamo, pa ih izbjegavamo.
Saznajte više o integralnim žitaricama i njihovim ljekovitim svojstvima.
Počnite kuhati raznovrsno, ukusno i zdravo!

U ovu listu uključili smo i biljke koje zvanično ne pripadaju porodici žitarica, ali zbog svojih nutritivnih svojstava su vrlo slične žitaricama.

Bezglutenske žitarice označene su tipkom "gluten free".

1. Dinkel

2.jpg

Krupnik, dinkel ili pir je jedna od najstarijih žitarica, koja potiče iz Azije. Spominje se u Starom zavjetu.
Dinkel sadrži nešto više proteina od pšenice, nezasićene masti, vitamine A, C i skupine B, minerale (kalcij, selen, kobalt, željezo, fosfor, magnezij, kalij, bakar) te vlakna.
Pomaže u borbi protiv anemije, djeluje laksativno i okrepljujuće. Ima izraženo antioksidativno djelovanje. Povoljno djeluje kod kožnih i alergijskih osipa, neurodermitisa, reumatskih oboljenja te povišenog kolesterola.
Da bi se pojačalo njegovo korisno djelovanje, preporučuje se da se rabi u proklijalom obliku.
U trgovinama možete pronaći mekinje, griz, kuskus i brašno pira. Pir se koristi za izradu kruha i peciva, piva i proizvoda za djecu. Prepržena i mljevena zrna pira koriste se kao zamjena za kavu.
Dinkel je lako probavljiv, zato je pogodan za prehranu bolesnih, starijih osoba te djece.

2. Amarant
bezglutena.jpg


3.jpg

Amarant, ili štir, je jedna od najzdravijih žitarica.
Poput quinoe i heljde, amarant se smatra pseudo-žitaricom (tehnički gledano ove biljke nisu žitarice).
Istraživanja potvrđuju da amarant možemo svrstati među najstarije žitarice na svijetu.
Njegovo podrijetlo je Srednja i Južna Amerika. Sa sustavnim istrebljenjem ovih naroda štir je gotovo u potpunosti nestao.
Danas se štir ponovno otkriva. Moderna nutricionistika mu pridaje veliko značenje.
Amarant sadrži visokokvalitetne proteine i lizin u većem postotku nego druge žitarice.
Sposobnost biološke asimilacije njegovih proteina je veća nego kod mlijeka, soje, ječma i pšenice.
Štir je poseban i po tome što ne sadrži gluten. Štir je bogat mineralima (kalcij, željezo, fosfor, magnezij). Količina kalcija u amarantu premašuje onu koju sadrži mlijeko.
Amarant u zrnu možete kuhati kao i ostale žitarice. Njegovo brašno možete pomiješati sa pšeničnim brašnom i koristiti za izradu kruha.

3. Proso
bezglutena.jpg


4.jpg

Proso je bezglutenska žitarica, koja dolazi sa Istoka. Njegovo podrijetlo nije sasvim poznato, ali sigurno je uzgajano u Kini prije više tisuća godina.
U srednjem vijeku proso je bilo popularno u mnogih dijelovima Europe i smatralo se odličnom zamjenom za meso.
Moglo se čuvati u skladištima dugi niz godina - čak i do dvadeset godina.
Venecija se od opsade Đenovljana spasila upravo zahvaljujući prosu sačuvanom u svojim skladištima.
Zrno prosa je veoma bogato škrobom i po tome se može usporediti sa kukuruzom.
Proso je odličan izvor proteina, vitamina A i B te minerala - posebice željeza, magnezija, fosfora i silicija.
Zbog visokog sadržaja salicilne kiseline proso se smatra pravim kozmetičkim preparatom - odlično djeluje na nokte, kožu, kosu i zubnu caklinu.
Proso čisti organizam, uspostavlja ravnotežu, regulira probavu i jača imunitet. Preporučuje se u slučajevima povećanog fizičkog i psihičkog napora, trudnicama i dojiljama.
Proso se brzo i lako priprema. Zrno mu je slatkasto zbog čega je vrlo ukusno. Ova žitarica ne sadrži gluten, ali može se miješati sa pšeničnim brašnom i koristiti za izradu kruha i tjestenine.

4. Quinoa
bezglutena.jpg


5.jpg

Quinoa je drevna južnoamerička biljka i jedna od najstarijih žitarica na svijetu. Kultivirana je u Andama još prije 5000 godina.
Inke su prepoznale ovu namirnicu kao izvor snage i izdržljivosti. Zvali su ju “zlatom Inka” i “majkom žitarica”.
Quinoa je bogata visokokvalitetnim proteinima i sadrži sve esencijalne aminokiseline. Osobito je bogata lizinom, koji sudjeluje u procesima rasta i zacjeljivanja tkiva.
Od minerala quinoa sadrži kalcij, željezo, magnezij, fosfor, cink i bakar. Od vitamina - tiamin, riboflavin, niacin, vitamin B6, folnu kiselinu, vitamine A i E. Bogata je vlaknima i karotenoidima.
Quinoa pomaže kod migrena, poboljšava zdravlje srca i krvnih žila, smanjuje kolesterol i krvni tlak, sprečava alergije i astmu.
Prije kuhanja quinou dobro operite, jer njezina ljuska sadrži saponin - prirodnu gorkastu tvar. Operite i procijedite quinou, a zatim ju kuhajte kao paštu (u velikom loncu sa puno vode) ili poput riže na pari (u omjeru 2 šalice vode na 1 šalicu quinoe).

5. Kamut

25967105.jpg


Kamut je drevna žitarica, bliski rođak današnje tvrde (durum) pšenice.
Zrno kamuta je malo zakrivljeno na sredini i 2-3 puta veće od zrna klasičnih sorti pšenica.
Po hranjivoj vrijednosti, kamut je također superiorniji. Sadrži 20-40% više bjelančevina, više masnoća, aminokiselina, vitamina i minerala.
Okus mu je slatkast zbog čega su ovu žitaricu prozvali “slatkom pšenicom”.
Zbog visoke energetske vrijednosti kamut je posebno pogodan za tjelesno aktivnije ljude i sportaše.
Ljudi alergični na gluten pokazuju 70% manju osjetljivost na kamut. Stoga je kamut između alergičara prozvan “pšenicom koju možete jesti”.
Kamut možete koristiti za kruh, kolače, palačinke i u mnogim drugim receptima, gdje se inače koristi pšenica. Od kamuta se mogu pripremati kuskus i tjestenine.

6.Ječam

42214836.jpg


U mnogim civilizacijama ječam je bio poznat još prije 12000 godina. Spada u najstarije biljke koje je čovjek koristio za svoju prehranu.
Međutim, danas upotreba ječma u ljudskoj prehrani se sve više smanjuje. Sada riječ ječam većinu nas podsjeća samo na pivo.
Ječam je iznimno hranjiv. Bogat je škrobom, proteinima, šećerima, vlaknima, mineralima (kalcij, željezo, fosfor, kalij, silicij) te vitaminima A,B1,B2 i B5.
Ova žitarica čisti organizam od otrova, ima svojstva diuretika, potiče stvaranje mlijeka, jača kosti, obnavlja organizam i čisti krvne žile.
Ječam možete koristiti u juhama, kuhanim jelima (kao i rižu), te za doručak u obliku pahuljica.

7. Zob

90145784.jpg


Danas se zob koristi prije svega za ishranu stoke, ali u prošlosti je imala veliko značenje u ljudskoj prehrani.
Kinezi su poznavali zob još prije više tisuća godina, a koristili su ju i stari Rimljani i drugi narodi u antičkom razdoblju.
Danas se zob još uvijek koristi u velikim količinama u Rusiji, Škotskoj i Irskoj. Poznati poridž se priprema od zobi kuhane na vrlo niskoj temperaturi.
Zob je jedna od najhranjivijih žitarica. Njezina kalorična vrijednost je čak 400 kalorija na 100 grama.
Ova žitarica je bogata proteinima, mastima te vlaknima. Sadrži veliku količinu minerala (kalcij, željezo, fosfor, magnezij) i vitamina skupine B.
Zob jača organizam, povećava stvaranje tjelesne topline, regulira metabolizam, pomaže kod anksioznosti i depresije.
U zrnu zobi prisutan je hormon rasta zajedno sa velikim količinama kalcija. Zbog toga zob je idealna hrana za mlade u fazi razvoja i trudnice.
Zob se koristi u mnogim preparatima za njegu tijela. Čisti kožu, omekšava je, hidrira, smiruje i štiti.

8. Tef
bezglutena.jpg


21073295.jpg


Tef je minijaturna žitarica, koja raste u Etiopiji.
Tef sadrži više kalcija i željeza, nego ostale žitarice. Tef je dobar izvor fosfora, magnezija, cinka i tiamina.
Ova žitarica sadrži 8 esencijalnih aminokiselina i odličan je izvor proteina.
Od brašna tefa sa pravi poznata injera - kruh, koji etiopčani jedu svaki dan.
Tef je bezglutenska žitarica i zbog toga je pogodna za osobe alergične na gluten.
Od tefa možete napraviti kašu, a njegovo brašno dodavati u kruh i peciva.

9. Kukuruz
bezglutena.jpg


30894203.jpg


Kukuruz je zaista čudesna biljka. Raste brzo i njegova zrna postaju jestiva još prije nego što sazore. Raste skoro “sam” - njegov uzgoj ne zahtjeva puno truda.
Kukuruz potiče iz Južne Amerike, gdje ga smatraju božanskom biljkom.
Kukuruz sadrži ugljikohidrate, proteine, nezasićene masti, vitamine i mnoge minerale (željezo, fosfor, magnezij, kalij).
Ova žitarica ima diuretička, hranjiva i okrepljujuća svojstva. Potiče rad jetre i bubrega. Aktivno djeluje na tiroidnu žlijezdu, usporavajući njezin rad. Preporučuje se u slučajevima nervoze i razdražljivosti. Jača srce, krvne žile, mišiće i kosti.
Svježa kukuruzna zrna mogu se u obliku klipa kuhati ili peći.
Od kukuruznog brašna se pravi palenta, tjestenina, kruh i kolači. Kukuruz možete konzumirati i u obliku kokica ili pahuljica, koje se jedu za doručak.
Za razliku od toga što možda mislite, popcorn je jedna od najzdravijih grickalica. Pod uvjetom da za njegovu izradu ne koristite velike količine ulja, ne pripremate ga u mikrovalnoj pećnici i ne pravite ga od GMO kukuruza.

10. Raž

72716930.jpg


Raž se tradicionalno smatra siromašnom namirnicom, ali nije takva. Raž je namirnica sa značajnim nutritivnim svojstvima: sadrži ugljikohidrate, proteine, minerale (željezo, fosfor, kalcij), vitamine (skupine B i E). Bogata je vlaknima i lizinom.
Ova žitarica čisti organizam, djeluje okrepljujuće, sprečava bolesti crijeva i sklerozu, potiče cirkulaciju, usporava starenje krvnih žila.
Raž je posebno pogodna za osobe izložene intelektualnom stresu, trudnice, dojilje te starije osobe.
Raž možete koristiti u obliku cijelih zrna, ali češće se rabi njezino brašno. Prepržena i mljevena zrna raži mogu zamijeniti kavu.
Mogu se koristiti i ražene pahuljice, koje su odlične za doručak, za pripremanje musli ili kao dodatak kremama i juhama.

11. Heljda (hajdina)
bezglutena.jpg


76691927.jpg


Iako ne pripada porodici žitarica, heljda je po sastavu i načinu upotrebe srodna žitaricama. Heljdino porijeklo je Azija, a danas se ova biljka najviše uzgaja na području Rusije.
Heljda je vrlo izbalansirana namirnica. Izuzetno bogata dragocjenim proteinskim tvarima. Sadrži vitamine skupine B, E i P, minerale (kalcij, željezo, fosfor, magnezij, bakar) te esencijalne aminokiseline (lizin i triptofan).
Heljda jača organizam i povećava tjelesnu toplinu, zbog čega je pogodna prije svega za zimsku sezonu.
Zbog svog okrepljujućeg djelovanja heljda se posebice preporučuje sportašima, trudnicama, dojiljama te mladima u razvoju.
Heljda čisti organizam, štiti krvne žile, sprečava bolesti bubrega i spolnih organa.
Od preprženog zrna heljde u Rusiji se priprema fina kaša. Način kuhanja kaše je sličan kao i kuhanje riže na pari.
Od mješavine heljdinog i pšeničnog brašna izrađuje se kruh.

12. Sirak
bezglutena.jpg


59471122cw.jpg


Sirak, ili sorghum, je žitarica koja se koristi za ljudsku i stočnu hranu. Njegovo porijeklo je Afrika, a danas je ova žitarica popularna u Indiji, Africi i Kini.
Sirak je bogat željezom, kalijem i fosforom. Od vitamina sadrži tiamin i niacin. Sirak je dobar izvor proteina i vlakana i ne sadrži gluten.
Sorghum je dobar kao prevencija bolesti srca, dijabetesa, artritisa, prekomjerne težine i alergije.
Od sirka možete napraviti kašu, njegovo brašno se koristi za izradu kruha i kolača. Sa malom količinom ulja u voku možete pripremiti ekspandirani sirak - zdravu zakusku, sličnu kokicama.

13. Riža
bezglutena.jpg


35426766.jpg


Riža, nakon pšenice, je druga najpopularnija žitarica u našoj kuhinji.
Na Istoku riža je dominantna biljka i pokriva čak 80-90% prehrane azijskih naroda.
Konzumiranje integralne riže osigurava organizmu neophodne ugljikohidrate, proteine, vitamine (posebno skupine B), minerale (kalcij, željezo, fosfor) i enzime.
Ova žitarica ima antialergijsko djelovanje i s obzirom na to da ne sadrži gluten, lako se probavlja.
Riža blagotvorno utječe u slučaju hipertenzije, kolitisa i želučanih tegoba. Koristiti ju smiju i dijabetičari, jer se škrob iz riže probavom pretvara u dekstrozu, a ne u glukozu.
Osim u zrnu, riža se koristi u obliku pahuljica i brašna. Pahuljice, koje se dobivaju gnječenjem zrna riže, mogu se koristiti za lagan i zdrav doručak. Integralno rižino brašno možete rabiti za pripremu kruha i kolača.

14. Pšenica

44131793.jpg


Pšenica je najčešće korištena žitarica u našoj kuhinji.
Ova biljka je prvobitno uzgajana u Aziji i Africi, a pretpostavlja se da je stara više od 17000 godina.
Postoji dvije vrste pšenice: mekana i tvrda (durum).
Mekana pšenica se koristi za izradu kruha, peciva, kolača, dok tvrda - za izradu tjestenine.
Pšenica ima nevjerojatna nutritivna svojstva. Ova žitarica sadrži sve što nam je potrebno za život - proteine, masti, ugljikohidrate, vitamine, minerale i enzime.
Ako biste imali samo pšenicu za jesti, ne biste samo proživjeli, nego i ostali zdravi. Pod uvjetom da ju koristite u integralnom obliku.

Oprez - pseudo integralni proizvodi

Sa povećanim zanimanjem za zdravu hranu, pojavilo se veliko mnoštvo pseudo integralnih proizvoda - posebno kruha i brašna.
Kao integralno, podmeće se “reintegrirano” brašno - mješavina rafiniranog brašna i mekinja, što je pokušaj obnavljanja onoga što je ranije uništeno. To nema nikakve veze sa pravim integralnim brašnom.
Razlikovati pravo integralno brašno možete na sljedeći način:
Reintegrirano brašno je bijelo sa puno tamnijih točkica, dok je pravo integralno brašno ujednačeno i ima tamnožutu boju.

Gdje kupiti?

Većinu integralnih žitarica sa ove liste možete pronaći u trgovinama zdrave hrane.

Integralne žitarice su vrlo zdrave. Znanstvenici povezuju njihovo redovito korištenje sa smanjenim rizikom od dijabetesa, visokog krvnog tlaka te mnogih vrsta raka.

Zato uvrstite ove žitarice u Vaš meni i jedite ukusno i zdravo!

Izvor: Alternativa

 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Krompir postaje nova superhrana?

Krompir postaje nova superhrana?

SrbijaNet 02.09.2011 09:42

212752.jpg

Iako je mnoge ljude krompir sinonim za nezdravu hranu, novo istraživanje pokazalo je da ovo povrće zapravo ime višestruko dobro dejstvo i da bi moglo da postane nova superhrana.

Tako se pokazalo da dve porcije krompira dnevno mogu da snize krvni pritisak i, što je još vrlo bitno, uopšte ne goje. Ovo je u skladu sa prethodnim studijama koje su pokazale da krompir sadrži sastojak sličan onom u lekovima za regulisanje pritiska. Naučnici tvrde da je za zdravlje odličan krompir spremljen u mikrotalasnoj rerni, bez putera, ulja ili kečapa, a dobar je i pečeni krompir kao i pire.

Do ovih rezultata naučnici su došli istraživanjem u kojem je učestvovalo18 muškaraca i žena, koji su jeli šest do osam krompira veličine loptice za golf za ručak ili večeru kao deo redovne ishrane. Većina testiranih je imala je prekomernu težinu i redovno pila lekove za snižavanje pritiska. Međutim, pritisak im je nakon mesec dana značajno pao, a nijedan od ispitanika se nije ugojio tokom ispitivanja.


Iako je u istraživanju korišćen ljubičasti krompir koji sadrži samo 12 kalorija, naučnici veruju da i običan krompir ima pozitivne učinke na zdravlje. Istakli su da je najbolje da ovo povrće bude kuvano ili spremljeno u mikrotalasnoj i obavezno sa korom, u kojoj se nalazi najveći deo zdravih sastojaka.

 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Najzdravije namirnice svijeta: limun

Najzdravije namirnice svijeta: limun

limun(1).jpg

Limun je jedna od najkorisnijih namirnica na našem planetu.

Limun štiti od tolikog broja bolesti, da ga s pravom možemo nazvati super-hranom.

Limun je pun nutrijenata - sadrži bioflavonoide, pektin, folnu kiselinu, vitamini C, A, B1, B6, kalij, kalcij, magnezij, fosfor, mangan.

Povoljno djeluje na rad jetre, crijeva, želuca, imunog, živčanog i kardiovaskularnog sustava.

Ako redovito konzumirate limun, možete spriječiti bolesti poput laringitisa, bronhitisa, gripe, prehlade, artritisa, visokog krvnog tlaka, bakterijskih infekcija, bubrežnih i žučnih kamenaca, a prema najnovijim istraživanjima i raka!

Postoji puno načina da ovu namirnicu uvrstite u Vaš svakodnevni meni.

Ipak, najjednostavniji način je svaki dan popiti 1-2 čaše mlake vode sa limunom.

Voda sa limunom

Čaša vode sa limunom odmah nakon buđenja ima iznenađujuće dobar učinak na zdravlje.
Joga i ayurveda koriste ovaj postupak za stimulaciju probave i eliminaciju ame (toksina) iz organizma.
Međutim, voda sa limunom ima i mnoge druge dobrobiti za naše zdravlje.

19 razloga zbog kojih trebate svakodnevno popiti čašu vode sa limunom

  1. Limun čisti jetru i stimulira njezin rad.
  2. Prirodni je antiseptik i antioksidans. Sprečava gripu, prehladu i mnoge vrste infekcija.
  3. Pomaže kod kolika i želučanih tegoba.
  4. Limun je odlično sredstvo protiv peruti i masne kose.
  5. Voda sa limunom pomaže probavi, jer je njezin sastav sličan želučanoj kiselini.
  6. Limun potiče stvaranje enzima u jetri.
  7. Voda sa limunom normalizira rad crijeva i olakšava njihovo pražnjenje.
  8. Limun sprečava gingivitis i stomatitis.
  9. Pomaže u snižavanju krvnog tlaka i povećava razinu dobrog (HDL) kolesterola.
  10. Limun alkalizira organizam.
  11. Voda sa limunom razblažuje mokraćnu kiselinu, a time pomaže kod artritisa i gihta.
  12. Limun pomaže eliminirati višak sluzi iz organizma.
  13. Sprečava grčeve i bolove u mišićima.
  14. Limun regulira rad metabolizma.
  15. Štiti od stresa i depresije.
  16. Smanjuje rizik od moždanog udara.
  17. Sprečava nastanak bubrežnih i žučnih kamenaca.
  18. Limun štiti od osteoporoze.
  19. Voda sa limunom pomaže mršavljenju.

Osim toga, limun je odlična namirnica za čišćenje organizma, te učinkovito ekološko sredstvo za čišćenje doma.

Priprema napitka sa limunom

U čašu mlake vode iscijedite pola limuna i popijte odmah ujutro, natašte.Tokom dana možete popiti još 2-3 čaše vode sa limunom. Ako ne podnosite kiseli okus, zasladite napitak javorovim ili agava sirupom.

Najbolje je koristiti limun iz biološkog ili domaćeg uzgoja. Uzgojiti limun kod kuće nije uopće teško.
Uzgojite stabalce limuna u stanu

Limun i rak

U zadnje vrijeme sve češće čujemo o djelovanju limuna na rak.
Mnogi alternativni liječnici govore o tome, da je limun snažno sredstvo protiv raka, jer ubija kancerogene stanice puno bolje od kemoterapije.
Pretpostavlja se da je limun 10000 puta jači od adriamicina - popularnog lijeka za kemoterapiju.
Još jedna prednost limuna je u tome, da on djeluje samo na stanice raka i ne uništava zdrave stanice.
Ovu činjenicu su otkrili znanstvenici, ali pretpostavlja se da farmaceutska industrija striktno čuva ovu tajnu.
Osim stanica raka, limun ubija bakterije, viruse i gljivice, a djeluje i na parazite.

Ova super-namirnica ima toliki učinak na zdravlje da zaslužuje da ju koristimo svaki dan.
Zapravo, zašto ne biste sada uzeli čašu vode, istisnuli u nju pola limuna i odmah to popili?

Izvor: Alternativa

 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Lekovita priroda - grožđe

Lekovita priroda - grožđe

Deluje kao prirodni tonik, usporava starenje, sprečava demenciju i degenerativne očne bolesti

16-velika_620x0.jpg

Uživanje u grožđu (Vitis vinifera) datira još od drevnih naroda. Njegovi suvi ostaci nađeni u egipatskim i drugim predbiblijskim grobnicama širom srednje Azije i istočne Evrope, međutim pretpostavlja se da je prvo grožđe raslo oko obala Crnog mora šireći se ka jugu, još pre osam hiljada godina. Veruje se da su prva vina nastajala nekontrolisano na visokim temperaturama, gde je brzo dolazilo do vrenja soka grožđa. Takva vina su bila prava dionizijevska poslastica- gusta, sirupasta i slatka. Najčešće su razređivana sa vodom i mešana sa začinskim biljem, medom i sirom.

Iako postoje brojne sorte, većina uživalaca zna za belo i crno grožđe.
Crno grožđe treba da bude što tamnije, skoro crno, a kada se grozd protrese zrna ne smeju da ispadaju. Kožica crnog grožđa je vrlo vredna jer obiluje fenolnim materijama koje mu daju boju i ukus, a ljudima zdravlje. Sadrži i polifenole rezveratrole, antocijane, katehine i kvercetine. Oni su antioksidansi koji uništavaju štetne supstance, kao i slobodne radikale koji mogu da izazovu tumor. Čuvaju i prohodnost arterija smanjujući tako rizik za bolesti srca. Smanjuju i zgrušavanje krvi i snižavaju loš holesterol. Za rezveratrol je dokazano da pozitivno utiče na mentalne i druge funkcije mozga, smanjujući rizik od moždanog udara.

Crno grožđe bi trebalo jesti što češće i zbog kalijuma, mangana, vitamina C, B1 i B6. Ali i zbog obilja biljnih vlakana, kalcijuma i gvožđa. Istraživanja su pokazala da crno grožđe povećava nivo melatonina, hormona neophodnog za dobar san.
Belo grožđe je u mnogo čemu slično crnom. Ima približno istu energetsku vrednost, što znači oko 20 odsto šećera, ali je u odnosu na crno grožđe siromašno fenolima. Takođe nije preterano bogato ni sa kalijumom i kalcijumom.
Suvo grožđe je, zbog svoje slatkoće i lepljivosti dugo izbegavano jer se smatralo da dovodi do propadanja zuba. Novija istraživanja su dokazala suprotno. Supstance iz suvog grožđa suzbijaju rast bakterija odgovornih za nastanak karijesa i bolesti desni, zato što obiluju fruktozom i glukozom a ne saharozom, glavnim krivcem za oboljenja usne duplje.
Vinsko sirće bi trebalo da se nađe u svakom domaćinstvu jer je istovremeno hranljivo i lekovito. Ono hladi i steže, smiruje dijareju i krvarenje. Od vinskog sirćeta se spremaju obloge za razne bolesti, a povremeno pranje celog tela mešavinom sirćeta i vode čisti kožu i otvara pore, pospešuje cirkulaciju, čime organizam postaje otporniji na razne bolesti i spoljašnje štetne uticaje.
Ovo ljudima omiljeno voće, osim što osvežava, predstavlja i lek za čišćenje krvi, regulisanje varenja, uklanjanje masnih naslaga iz tela, lečenje upalnih procesa, uklanjanje reumatičnih tegoba i kožnih alergija. Grožđe deluje kao prirodni tonik organizma, usporava starenje, odnosno sprečava demenciju i degenerativne očne bolesti.

ČUVAR SRCA
Vino, najznačajniji proizvod od grožđa, treba piti u umerenim količinama, odnosno sto mililitara dnevno. Vino, a naročito crno, dobar je antioksidans koji štiti krvne sudove i srce. Istovremeno, povećava nivo estrogena, deluje baktericidno i usporava delovanje virusa.

ČISTAČ KRVI
Grožđe sadrži jabučnu i vinsku kiselinu, pektine, odnosno materije koje usporavaju resorpciju masti, tanine, među kojima posebno antocian, važan za obnavljanje krvi. Od vitamina sadrži vitamin A i C, i vitamine B grupe, a od minerala kalcijum, kalijum, gvožđe, magnezijum. S obzirom na to da sveži sok sadrži takođe sve ove sastojke, predstavlja izuzetan čistač jetre, a takođe pomaže pri izbacivanju urinske kiseline iz tela.

DIJETA
Dijeta sa grožđem je jedna od najboljih. Ukoliko zdravlje dozvoljava, dvadesetak dana treba držati dijetu. Preporučeno je da se jede 1 do najviše 2 kilograma grožđa, bolje crnog jer je zdravije i uspešno čisti organizam od raznih toksina. Primenom dijete sa grožđem, ne samo što će se skinuti višak kilograma, već će se regulisati varenje i apetit, a koža će zablistati svežinom. Naravno, potrebno je i da dodatna hrana bude nemasna i lagana.

Izvor: Večernje novosti

 
Član
Učlanjen(a)
14.04.2010
Poruka
50
POZDRAV svima,
Pre neki dan sam dobila od koleginice KOMBUHU,pa me interesuje kakva
su vasa iskustva,jer sam cula da je jako dobra za jacanje i oporavak
organizma.
Nisam naisla na ovu temu,a ako vec postoji gde je smestena
Hvala unapred.
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
čudesna gljiva

KOMBUHA

ČUDESNA GLJIVA


Čajna gljiva kombuha odnedavno je postala poznata kod nas, ali se čaj od nje vekovima koristi u Rusiji i Aziji jer čisti organizam, potpomaže dugovečnost i pije se radi opšteg zdravlja

Thumbkombucha.jpg

Kombuha je neobičan kompleks mikroorganizama (kvasca i bakterije) sposoban da iz malog broja komponenata stvori obilje različitih nutritivnih i farmakološki korisnih supstanci. To su: glukoza, fruktoza, vitamini B1, B2, B3, B5, B6, B12, B15, vitamin C, biotin, folna kiselina, lecitin, mlečna, glukonska i glukuronska kiselina, voćne kiseline (vinska, oksalna, limunska, sirćetna, malonska), 14 amino-kiselina, biogeni amini i neki antibiotici. Zbog ovakve sposobnosti kulture kombuhe, ne iznenađuje njen naziv čudesna gljiva i svrstava se u grupu gljiva značajnih lekovitih karakteristika.

Lek za sve

Postoji pravo obilje iskustva vezanog za kombuha gljivu. Osim njene upotrebe kao osvežavajućeg napitka, u gotovo svim izveštajima može se čitati o njenoj upotrebi kao leku. U tekstovima iz najstarijih vremena navodi se veliki broj bolesti kod kojih se koristio kombuha čaj. Paleta seže od najbezazlenijeg neraspoloženja do najozbiljnijih bolesti. Kao što je dokazano, naročito od strane ruskih istraživača, mnoge od njenih komponenata imaju antibiotske i detoksikacijske karakteristike koje igraju presudnu ulogu kod biohemijskih procesa u telu. Zahvaljujući metaboličkim svojstvima, ona može ponovo da uspostavi normalno stanje ćelijskih membrana bez štetnih nuspojava i tako poboljšava kvalitet života. Ovu prirodnu snagu možemo iskoristiti za održavanje vitalnosti, aktivnosti, kao i mentalnih i psihičkih sposobnosti.


Kombuha kao lek

Naučnici su otkrili da se lek koristi kao regulator crevnih aktivnosti, a takođe može da izleči i hemoroide. Iskustvo govori da se pomoću ovog čudesnog napitka uklanjaju i jake glavobolje i nervne smetnje. Osim toga, deluje na čišćenje krvi i odstranjivanje otrova i pruža izvrsnu pomoć kod osipa kože lica. Nadalje, prema lekarskim uputstvima i procenama, on je delotvoran kod trajne glavobolje, bolova u udovima, gihta, reumatizma i drugih problema starenja. Lenjost creva i propratni efekti takođe se mogu otkloniti. Ona daje rezultate kod kalcifikacije bubrega i kapilara mozga. Lekari takođe ističu da se opšti efekat čajne gljive pokazuje već za nekoliko nedelja kroz poboljšano opšte stanje i kroz porast kondicionih sposobnosti. Pored toga, kombuha stimuliše metabolizam, pomaže u pročišćavanju tela i eliminaciji otrova.


Delotvoran u borbi protiv raka

Godine 1961. dr med. Valentin Kohler svojim člankom „Glukuronska kiselina ohrabruje pacijente od raka" u časopisu Medical Practice pokrenuo je diskusiju o terapeutskoj upotrebi glukuronske kiseline. Glukuronska kiselina je jedan od produkata koji se stvaraju za vreme procesa fermentacije u kombuha čaju. U tom periodu doktor Kohler je izveštavao o ohrabrujućim rezultatima u tretiranju pacijenata obolelih od raka glukuronskom kiselinom. Istraživanja su pokazala da kombuha čaj snažno utiče na endobionte i na taj način se bori protiv raka i njegovih ranih stadijuma. Upravo ti endobionti eliminišu crvena zrnca kod nepovoljne promene pH.


Unapređuje metabolizam

Kombuha gljiva, kao i njen ekstrakt, pokazuju se kao odlična preventiva protiv dijabetesa, a naročito protiv problema starenja kao što su arterioskleroza, visok krvni pritisak sa svojim posledicama, kao na primer, vrtoglavica, giht, hemoroidi; a na kraju krajeva kao prijatan laksativ.
Uzimanjem ovog čaja dolazi do značajnog okrepljenja čitavog endokrinog sistema i unapređenja metabolizma. Kombuha čaj se toplo preporučuje sportistima i svima koji se bave napornim mentalnim radom.


Kombuha čaj kod kuće

Kombuha napitak se vrlo jeftino može napraviti u svakoj kući. S obzirom na to da gljiva stalno raste, može se početi s komadićem čajne gljive i omogućiti piću, koje je izvor za unapređenje zdravlja, da vri. Priprema nije problem ako imate tačna uputstva. Od drevnih dana kombuha napitak se priprema u sopstvenom domu, a čajna gljiva ide od porodice do porodice kao znak prijateljstva. Danas se povremeno pojavljuju upozorenja - koja većinom dolaze zbog ignorisanja recepta ili ekonomskih interesa - da se ne pravi svoj kombuha čaj jer se znanje o tačnom načinu pripreme više puta izgubilo i ljudi pogrešno eksperimentišu umesto da ostanu pri proverenom receptu.


Autor:
Milica Prelević
Stil magazin

 
Član
Učlanjen(a)
14.04.2010
Poruka
50
Hvala puno,
Imam niz ,,malih ,,problema sa zdravljem i krvnom slikom,
pijem kombuhu od pre nekoliko dana,pa cu vam javiti za
rezultate.POZDRAV
 
Natrag
Top