Zdrava ishrana

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
I nutricionisti su verovali u njih: Ovo su najveće zablude u ishrani

U nutricionističkim krugovima još uvek kruže neke zablude o brojnim namirnicima, njihovim hranjim vrednostima i mogućim lošim posledicama po zdravlje. Ima dosta stvari koje kažu vam neće pomoći, ali mogu da naškode. Ove su najčešće zablude koje su kružile i još kruže.

z9ymVD9.jpg

Večita dilema: Više manjih obroka ili da se odmah ljudski najedete

Jaja su nezdrava
Jaja sadrže visok nivo holesterola, pa su ovu zdravu namirnicu svi nutricionisti blatili.
Skoro je dokazano da holesterol u ishrani ne utiče na povećanje holesterola u krvi. Ona sadrže dosta dobrog holesterola I ne utiču na srčane probleme.
Ova namirnica je bogata dobrim stvarima I sadrži vrstu antioksidanta koji pozitivno utiče na vid. Jako je važno da znate da ćete lakše smršati ako jedete jaja za doručak nego pecivo iz pekare.

Zasićene masti su loše po zdravlje
Nekoliko decenija u nazad su nutricionisti odlučili da je okidač za epidemiju srčanih bolesti unos više masti. Pogotovo zasićenih. To je zasnovano na nekoliko površnih istraživanja.
Rad koji je objavljen 2010. godine je obuhvatio 21 istraživanje i dokazao je da ne postoji veza između zasićenih masti i srčanih bolesti. Suprotno tome one su dobre za povećanje nivoa dobrog holesterola u krvi. Nemojte se plašiti mesa, kokosovog ulja i sira.

Svi treba da jedu žitarice
Ova ideja nikada nije bila preterano pouzdana. Žitarice nisu toliko bogate hranjivim sastojcima, pogotovo ako se upoređuju sa drugim namirnicama, kao na primer, sa povrćem.
One su bogate kiselinom koja vezuje minerale u crevima i sprečava organizam da ih apsorbuje.
Pšenicu ljudi najviše konzumiraju a ona se smatra razlogom brojnih zdravstvenih problema. Sve više ljudi pokazuje osetljivost na gluten, protein iz pšenice.

Previše belančevina je loše za kosti i bubrege
Kažu da je ishrana bogata belančevinama tvorac osteoporoze i bubrežne bolesti. Zapravo, dugoročnom konzumacijom belančevine pomažu u jačanju kostiju i smanjuju rizik od lomljenja.
Istraživanja nisu pokazala visok nivo belančevina kod bubrežnih bolesnika. Glavni rizici za bolesti bubrega su dijabetes i visok krvni pritisak.

Namirnice sa manje masti su najbolji izbor
Znate li kakav je ukus hrane kada se iz nje odstrani sva masnoća? Kao stiropor. Proizvođači hrane to znaju pa koriste dodatne aditive kako bi nadoknadili gubitak ukusa.
Oni najčešće dodaju šećer i aditive koji su povezani sa dijabetesom, srčanim blestima i depresijom.
Tako da se dobije lošija namirnica od one koja sadrži više masti.

Tokom dana bi trebalo pojesti više manjih obroka
Ideja je da treba jesti više puta u toku dana manje obroke i tako se metabolizam održava u konstantom radu. Postoji tvrdnja da je to mit koji nema smisla.
Konzumacijom manjih obroka ubrzavate metabolizam, dok se hrana vari u želudcu. Ali količina hrane koju ste uneli određuje koliko će energije biti potrošeno a ne broj obroka.
Naše telo nije naučeno da konstantno bude sito. U prirodi smo povremeno bili bez hrane i nismo jeli često koliko današnji čovek jede. Kada neko vreme ne uzimate hranu, u telu se događa statični proces putem koga se izbacuju štetne stvari.

Ugljeni hidrati treba da budu najveći izvor kalorija
U svetu postoji mišljenje da treba jesti hranu sa manjim procentom masti, a da ugljeni hidrati trebaju da budu u 60 odsto namirnica koje unesemo u toku dana.
Ovaj način ishrane sadrži mnogo žitarica i šećera i malu količinu mesa i jaja. Za neke osobe je ova dijeta savršena, ali to obično važi za vitke osobe.
Za ljude sklone gojenju, koji imaju problem sa metabolizmom ili dijabetesom, ova količina ugljenih hidrata može biti opasna.

Semenke bogate sa omega 6 i biljna ulja su dobra
Nezasićene masti se smatraju zdravim zato što je nekoliko istraživanja pokazalo da smanjuju rizik od srčanih bolesti.
Postoje omega 3 i omega 6 masne kiseline. Omega 3 deluju tako što smanjuju upale i rizik od pojave mogućih bolesti povezanih sa procesima upala. Ako unosite više omega 6 kiselina, možete stvoriti probleme.
Ljudi najviše unose ove kiseline u obliku soje, kukuruza i ulja suncokreta. Tokom evolucije ljudi nisu imali pristup omega 6 mastima i neprirodno ih je unositi u tolikoj količini, kakvoj se danas unose. One povećavaju rizik od srčanih bolesti.

Ishrana sa malo ugljenih hidrata je opasna
Prehrana sa malo ugljenih hidrata smanjuje telesne masti. Ona smanjuje krvni pritisak i šećer u krvi. Povećava nivo dobrog holesterola i smanjuje nivo lošeg.

Izvor: Blic Žena
 
UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
10.549
Dve nedelje su jeli samo organsku hranu, a ovo su rezultati
IZVOR: DNEVNIK,B92


Retki su oni koji paze da hrana koju unose u organizam nije tretirana pesticidima.


1721733168554c7e4920f5b496553889_orig.png

YouTube Printscreen



Hranu koju unosimo u organizam prečesto uzimamo zdravo za gotovo. Retki su oni koji pažljivo biraju da im sastojci koji će se naći na tanjiru nisu tretirani raznim hemikalijama.

Jedna švedska porodica bila je podvrgnuta eksperimentu. Rekli su kako kupuju neorganske namirnice jer su jeftinije. A onda im je testiran urin.

Nivo hemikalija pronađenih u mokraći bio je visok. Na dve nedelje neorgansku hranu zamenili su organskom, a testiranje urina otkrilo je kako se nivo hemikalija u njihovim telima značajno smanjio.

Testove je sprovodio Švedski institut za istraživanje okoline. Diskutabilno je jesu li količine pesticida pronađene u urinu štetne, ali pristup "ćutanja" koji se neguje u javnosti o neorganskoj hrani nije zdrav.

Stoga jedan švedski lanac trgovine organskom hranom želi da podstakne razgovore o uticaju pesticida i kombinaciji raznih hemikalija kojima se tretira voće, povrće i životinje, a koje na kraju završe i u našim telima.

 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Ovo je već toliko puta ponovljeno da verovatno svi znaju, ali nije loše ponoviti još jednom, za one koji eventualno nisu čuli, ili tome ne pridaju važnost.

Namirnice koje izazivaju teške bolesti

Koliko god vodili računa o tome da hrana koju jedemo bude zdrava, potkradu nam se neki prehrambeni proizvodi koje nipošto ne bi trebalo da koristimo. Namirnice koje vam NE preporučujemo stavljene su na "crnu listu" zbog izuzetno loših efekata koje ostavljaju na organizam.

Gazirana pića

i7rU5qD.jpg

Gazirani sokovi puni šećera i svačega nezdravog

- Gazirana pića nisu hrana, a previše se konzumiraju u modernoj ishrani. Jedna limenka sadrži 40 grama šećera, a sve što sadrži više od osam grama šećera smatram preteranim - rekla je nutricionista Meril Pričard. Njena koleginica Elisa Gudman dodala je da veštački zaslađivači u gaziranim pićima doprinose nastanku gojaznosti i dijabetesa.

Glukozno-fruktozni sirup

Keli Levek tvrdi da izbegava ovaj sastojak koji se često nalazi u brzoj hrani i začinima, "kao da je kuga". Ona objašnjava da se fruktoza 100 odsto metaboliše u jetri i prolazi kroz Majlardovu reakciju, tačnije formiraju se superoksidni slobodni radikali koji mogu prouzrokovati upalu jetre. Sirup se takođe brže pretvara u masno tkivo od bilo kojih drugih ugljenih hidrata i povezuje se s metaboličkim sindromom i otpornošću na insulin.

Industrijski obrađena ulja

Ova ulja su visoko obrađena i hemijski tretirana, i obično im se dodaje miris kako bi bila jestiva.

- Ona brzo oksidiraju, što uzrokuje stvaranje mnoštva slobodnih radikala. Takođe su puna omega-6 masnih kiselina, što uzrokuje dalju neravnotežu omega masnih kiselina u telu - objašnjava Levek.

Umesto industrijskih ulja, nutricionisti preporučuju ulja koja imaju visok procenat omega-3 i nezasićenih kiselina, kao što su ono od kokosa, maslina i avokada.

Industrijski obrađena soja

Soja se poslednjih godina preporučivala i za konzumiranje i izbegavanje, skoro u jednakoj meri. Ali nutricionista Levek tvrdi da industrijski obrađene verzije defiitivno treba izbegavati po svaku cenu.

- Slobodna glutaminska kiselina ili MSG, koja je snažan neurotoksin, formira se tokom obrade soje. Sojini fitoestrogeni potencijalno mogu uzrokovati hipotireozu, pa mogu dovesti do neplodnosti i povećati šansu za pojavu raka dojke kod odraslih žena - kaže nutricionista.

Mesne prerađevine

FT5K3IG.jpg

Sve dole navedeno ne važi za domaći kisački kulen i druge specijalitete od mesa koji se prave bez hemikalija i po receptima starim stotinama godina

- Ovo meso obično dobijamo od životinja koje se drže u zatvorenim prostorima u kojima se šire zaraze i koje su izložene brojnim hormonima i antibioticima - napominje Gudman i dodaje:

- One su takođe pune natrijum nitrata, koji se koristi kao hemijski pojačivač ukusa, konzervans i pojačivač boje.

Kad ih unosite u telo one se pretvaraju u hemikalije koje uzrokuju karcinom, a mogu se naći u različitim salamama, kobasicama, šunki i slanini.

Kokice za mikrotalasnu rernu

Ova vrsta kokica predstavlja veliku opasnost za zdravlje.

- U omot su dodate sintetičke hemikalije, pogotovo u industriji brze hrane, koje bi trebalo da spreče da masti iscure napolje - objašnjava Gudman i dodaje: - Kokice za mikrotalasnu su pune tih hemikalija, koje se, kad se zagreju, automatski šire u same kokice. One štetno deluju na endokrini sistem, a povezane su s razvojem karcinoma, povišenim lošim holesterolom, smanjenim imunitetom, bolestima štitne žlezde i neplodnošću.

Margarin

TEBwAbF.jpg

Margarin je obrađeno biljno ulje najnižeg kvaliteta

To je visoko obrađeno biljno ulje, krcato trans-masnim kiselinama.

- Ustvari, proizvodi se od najjeftinijeg ulja najslabijeg kvaliteta - kaže Gudman.

Dakle, pravi se od onih industrijskih ulja koje bi trebalo izbegavati, a tokom prerade na visokoj temperaturi, stvaraju se slobodni radikali koji povećavaju rizik od karcinoma, srčanih bolesti i hormonske neravnoteže. Osim toga, sadrže dodatne aditive i hemikalije, kao i omega-6 masne kiseline.

Namirnice sa niskim procentom masnoća

Namirnice sa smanjenim procentom masti zvuče kao nešto dobro, ali ovakve namirnice su vrlo nezdrave.

- Prehrambena industrija počela je da zamenjuje životinjske masti nezasićenim biljnim uljima koja su dovela do povećanja potrošnje trans-masti. A kako bi to nadoknadili, proizvođači su počeli da dodaju velike količine šećera, između ostalog - kaže Gudman.

Drugim rečima, rizikujete gojaznost, dijabetes, srčane bolesti i rak.

(B92)
 
ADMINISTRATOR
Učlanjen(a)
11.10.2009
Poruka
66.907
fdbe4378hd-600x418.jpg





Ovo je samo vrh liste toksičnih prehrambenih proizvoda koje bi, prema mišljenju stranih, ali i domaćih nutricionista, trebalo izbegavati.

- Najveći neprijatelj zdravlja je prerađena hrana s mnoštvom aditiva, a još se ne zna koje su dugoročne posledice konzumiranja ove hrane – smatra Rejčel Harvest, nutricionista iz Njujorka.

U ishrani su podjednako nepoželjne viršle, kobasice i salame, jer je prerađeno meso puno masnoća, a može da sadrži čak i do 400 odsto više soli i 50 odsto više konzervansa od običnog crvenog mesa, a kako bi se maskirala slanost, u ove proizvode dodaje se dekstroza.

- Mnogi ne znaju da parizer i posebna salama nisu isto. Parizer sme da sadrži samo proteine mesa, dok posebne kobasice mogu da sadrže i soju, gluten i kožice. Isti je slučaj i s tirolskom i alpskom kobasicom. Tirolska sadrži samo proteine mesa, a alpska i proteine drugog porekla – kaže Milovan Brkić, tehnolog u jednoj prehrambenoj kompaniji.


On objašnjava da su i pica šunke prerađevine lošeg kvaliteta, jer se za njih koristi najlošija kategorija mesa koja se hidrira, a zatim i usitnjava kako se ne bi video ogroman procenat vode.




Branka Mirković, nutricionistkinja, kaže da industrijski prerađena hrana nema nikakve nutritivne vrednosti.

- Ona ima previše soli i šećera, veštačkih boja koje organizam ne može da preradi. Prerada tokom koje se dodaju razne arome koristi se i u mesnoj i mlečnoj industriji. Imate margarin sa ukusom maslaca, posni kačkavalj od biljnog prerađenog ulja. Sve je to nezdravo, opterećuje jetru i bubrege, začepljuje arterije i povećava rizik od srčanog i moždanog udara – objašnjava Mirkovićeva.

Šta bi trebalo da izbegavamo

PAŠTETE


Za pravljenje pašteta koristi se najjeftinije i meso najlošije kategorije u koje spadaju kožice, kosti, papci, hrskavice…


Više od polovine paštete čine voda, masnoće, kožice, iznutrice, skrob, so, začini, emulgatori i ostala hemija, dok mesa u pojedinim vrstama pašteta ima jedva 30 odsto.

U paštete ide velika količina soli.

Posebno bi trebalo izbegavati paštete u crevu, jer su one još lošijeg kvaliteta od onih u konzervama.



MARGARIN


Margarin se proizvodi od biljnih ulja, koja se iz suncokreta izvlače uz pomoć hemikalija.

Visoka temperatura u procesu prerade ulja uništava sve vitamine i antioksidante koje sadrži i dovodi do stvaranja slobodnih radikala koji mogu izazvati velika oštećenja na ćelijama i povećati rizik od raka.

Ta ulja su već u startu užegla i nezdrava, a dodavanjem novih hemikalija pretvaraju se u čvrsto stanje zbog čega nastaju transmasne kiseline, za koje je dokazano da su vrlo štetne za zdravlje.

Margarina é um dos produtos que passarão pela redução de sódio

SIR U LISTIĆIMA
Ovaj sir ne pravi se od čistog sira, nego od onoga što ostane u procesu proizvodnje sireva.

U njemu, u stvari, ima samo 50 odsto sira, a ostalo su proteini surutke, voda, masnoće, emulgatori i veštačke boje kako bi konačni proizvod imao što verniji ukus.

U ovom siru ima dva puta više soli nego u običnom, dok masnoća ima više nego u bilo kom drugom mlečnom proizvodu.

Procesom topljenja ubijaju se sve probiotske i druge bakterije koje imaju pozitivno delovanje na naš organizam.



KOKICE

Na listi posebno nezdrave hrane su i kokice za mikrotalasnu pećnicu, jer se u njima nalazi hemikalija za koju je dokazano da može da poveća rizik od raka, utiče na plodnost i ometa rad bubrega.

Mnoge kokice za mikrotalasnu sadrže veštačke ukuse i transmasne kiseline, kao i hemikalije koje mogu da izazovu glavobolje i mučninu.

Preporuka nutricionista je da ljubitelji kokica prave ovu grickalicu na tradicionalan način – u šerpi, na ringli.



VIRŠLE

Sve iznutrice, koža, nokti, papci, creva, žile, hrskavice, masnoće, kosti, ligamenti, i meso najlošijeg kvaliteta samelje se do neprepoznavanja.

Zatim se dodaju povrće, soja, začini, skrob, voda, mnogo soli, konzervans natrijum-nitrat kako bi proizvod bio dugotrajan, zatim kalijum i kalcijum trifosfati, polifosfati, natrijumov askorbat i karmin – boja koja se nalazi i u ruževima za usne i ekstrakt paprike. I eto viršle.



Šta se sve nalazi u njima

Natrijum-nitrit
To je začin i konzervans koji se često koristi u suhomesnatim proizvodima poput slanina, kobasica i šunke. Stručnjaci ga povezuju s povećanim rizikom od raka, a postoje istraživanja da može da prouzrokuje probleme sa srcem.

Karagenan
Ovaj aditiv spada u grupu najštetnijih. Proizvodima u tekućem stanju osigurava homogenost i odgovarajući stepen gustine, dok se u suhomesnate proizvode stavlja da bi vezao što više vode kako bi bili teži. Potencijalni je izazivač raka debelog creva.




Polifosfati
Polifosfati su uobičajena pojava u ovdašnjim suhomesnatim prerađevinama, a proizvođačima nimalo ne smeta što njegovo preterano unošenje u organizam može izazvati mutacije gena.

Mononatrijum glutaminat
Njegova je uloga da gotovim proizvodima da bolji ukus, zbog čega ga još zovu „ukusni otrov“. Danas je gotovo nemoguće pronaći gotov proizvod koji ga ne sadrži. Remeti rad hormona, stvara hiperaktivnost kod dece, dovodi do hroničnog umora, naglih promena krvnog pritiska, glavobolje.

Transmasne kiseline
Reč je o veštačkim mastima koje se dodaju prerađenoj hrani kako bi joj se produžio rok trajanja. Transmasne kiseline povećavaju štetni holesterol LDL, a smanjuju dobri HDL, povećavaju rizik od srčanih oboljenja i moždanog udara, zakrčuju arterije.

Izvor :Blic
 
ADMINISTRATOR
Učlanjen(a)
11.10.2009
Poruka
66.907
Piramida zdrave ishrane
Predstavljamo vam šest različitih kategorija namirnica od kojih se sastoji piramida zdrave ishrane i koje bi trebale da budu zastupljene u ishrani svaki dan. Umerenost i ravnoteža su krucijalni za kvalitet organizma i linije, a raznovrsna i zdrava hrana je upravo ono što nam pomaže u tome.

piramida-ishrane.png


Fizička aktivnost:
Svakodnevna fizička aktivnost od 30 minuta više je nego poželjna u očuvanju zdravog duha i jačeg imuno sistema. Dakle, šetajte, izbegavajte lift, igrajte neki sport, vozite bicikl pored reke, a ukoliko vremenski uslovi to ne dozvoljavaju jednostavno upišite aerobik ili sve aktuelniju Zumbu.

Žitarice:
U ovu kategoriju spadaju namirnice poput hleba od žitarica sa celim zrnom, testenina, pirinač i sl. Žitarice je dozvoljeno konzumirati čak šest do jedanaest puta dnevno.

Povrće:
Poželjno je konzumirati dve do tri porcije u svežem ili kuvanom obliku. Izvorom energije smatra se povrće poput kukuruza ili krompira, kao i tamnozeleno lisnato povrće i ono crveno poput šargarepe.

Voće:
Dnevno se preporučuju dve do tri porcije voća, koje bi trebalo da bude raznoliko. Voće kao što su jabuke, šljive, pomorandže, borovnice ili grejpfrut zadovoljiće dnevne količine koje stručnjaci savetuju.

Meso i mahunarke:
Konzumirati meso sa niskim sadržajem masti. Dnevno se preporučuju dve porcije mesa, mesnih proizvoda i mahunarki. Obratite pažnju da se u ishrani nalaze namirnice koje sadrže visok nivo omega 3 masnih kiselina kao što je npr. riba (losos, haring ili pastrmka).

Mlečni proizvodi:
Vredan izvor kalcijuma, koji nam je svakodnevno potreban za rast, razvoj i održavanje koštane mase. Konzumirati mleko i mlečne proizvode sa smanjenim procentom masti.

Masti:
Pametno ograničite upotrebu zasićenih masnih kiselina. Inače, masti koje dolaze iz izvora hrane poput ribe, koštunjavih plodova i biljnih ulja predstavljaju prirodan izvor vitamina E i nezasićenih masnih kiselina, što znači da povoljno deluju na zdravlje.

Slatkiši:
Grickalice i slatkiši su jedni od najvećih neprijatelja vitke linije, zbog čega se i nalaze na samom vrhu piramide namirnica koje su najrizičnije za pojavu gojaznosti. Njihovo unošenje u organizam strogo ograničite.


izvor : Superzena.b92.net
 
ADMINISTRATOR
Učlanjen(a)
11.10.2009
Poruka
66.907
Ako ste ljubitelj brze hrane i redovno je konzumirate, pročitajte ovaj tekst i razmislite još jednom da li ćete nastaviti da je jedete


Fibi1-620x350.jpg




Bez obzira na to što svi, manje-više, znamo koliko je brza hrana zapravo štetna za nas i u kolikoj meri dovodi do problema kao što su gojaznost, seksualna disfunkcija i promene raspoloženja, i dalje je konzumiramo, prečesto i u velikim količinama.


Brza hrana koju treba izbegavati

Ipak, šta se tačno desi organizmu nakon sedam dana konzumiranja isključivo brze hrane? Na ovo pitanje odgovor je dala 24-godišnja Fibi Džekson-Edvards.

Pre početka eksperimenta, devojka je prošla sve zdravstvene testove, uključujući analize krvi, urina, merenje masnoće kože i procenta masti u organizmu. Procenat masti u njenom organizmu je pre početka ovog eksperimenta iznosio 23 odsto i bila je u prilično dobrom zdravstvenom stanju.

Ipak, nakon samo tri dana na brzoj hrani, Fibi je osetila manjak energije.


Fibi2.jpg



– Smučila mi se sva ta masnoća i počela sam da žudim za povrćem. Ipak, nisam imala baš previše opcija, sva hrana koju sam mogla da naručim je bila uglavnom napravljena od mesa i žitarica – napisala je.

Rekla je kako je počela da oseća tegobe psihičke i emocionalne prirode.

– Imala sam probleme sa koncentracijom, nivo energije mi je bio dosta niži nego inače i stalno sam se osećala umornom, čak i nakon dobro prospavane noći. Bilo mi je teško da ostanem fokusirana na poslu, bila sam nestrpljiva i sve me je nerviralo – napisala je devojka.

Fibi3.jpg



Kad su u pitanju fizički simptomi, kaže da joj je koža postala masna, a kosu je morala češće da pere.

Pitala sam se – zar je moguće da samo sedam dana na brzoj hrani može da napravi ovakvu promenu mom organizmu?

Kad se Fibi vratila u kliniku, rezultati nisu bili ohrabrujući. Procenat masti u njenom organizmu porastao je sa 23 na 25 odsto. Količina masti na njenim bedrima je porasla sa 6,1 po centimetru na 11,8.


Raznorazno015.jpg



Jedino iznenađenje je došlo nakon dermatoloških testova koji su pokazali kako je njena koža više hidrirana nego ranije. Ipak, radilo se samo o površinskoj hidrataciji budući da je koža bila masna.

– Lekari su mi rekli da je potrebno u proseku jedan mesec da se izgubi jedan odsto telesne masti, tako da će mi trebati dva meseca da se vratim u početno stanje. Ne mogu, a da ne razmišljam šta ljudi koji se svakodnevno hrane na ovaj način zapravo rade svom telu. Mislim da hamburger više nikad neću gledati na isti način – kazala je Fibi Džekson-Edvards.



izvor : Telegraf.rs
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Doktori saglasni: Ne ubijaju masti, već šećer

Dosad smo verovali da je mast izuzetno štetna za naše zdravlje, te da začepljuje naše arterije i povećava rizik od bolesti srca. Ipak, sve češće možemo čuti lekare koji tvrde da to, zapravo, nije tačno, te da masti zapravo povoljno deluju na naš organizam. Među njima je i kardiolog Asim Malotra, koji tvrdi da su punomasni proizvodi dobri za zdravlje i da čak štite od pojedinih bolesti, dok je čovekov najveći neprijatelj zapravo šećer.

Dbkdor6.jpg

Izbegavajte proizvode sa malim sadržajem masti: Punomasni su sasvim u redu

Ovaj kardiolog kaže da postoje brojni dokazi koji pokazuju da masti ne samo što ne dovode do srčanih problema, već ishrana koja uključuje punomasne mlečne proizvode štiti od srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2.

Dr Malotra kaže da ohrabruje svoje pacijente da jedu masti, a da izbegavaju proizvode koji imaju mali sadržaj masti.

- Savetujem im da jedu punomasne proizvode i namirnice koje sadrže zasićene masti. Kada im uz to kažem da se drže podalje od svega što navodno snižava holesterol, gledaju me otvorenih usta kaže - kardiolog.

On objašnjava da svi proizvodi koji navodno snižavaju holesterol povećavaju rizik od srčanih bolesti i dodaje da masti nisu krivac za gojaznost.

- Izbegavao sam punomasne proizvode, trenirao, ali sam svejedno imao salo na stomaku. Tada sam počeo da istražujem uticaj masti na zdravlje.

Dr Asim Malotra tvrdi da je najveća opasnost po zdravlje šećer, a profesor pedijatrije Robert Lusting, koji je takođe istraživao ovu temu, kaže da bi proizvodi koji sadrže šećer trebalo da imaju istaknuta upozorenja kao što to imaju neka alkoholna pića.

Sve je više stručnjaka koji smatraju da glavni krivac za gojaznost i bolesti nisu masti, već šećer.

- Ne gojite se od masti, baš kao što ne postajete zeleni od povrća koje jedete - kaže kardiolog.

I fizijatar dr Gari Tobes saglasan je sa tim.

- Gojaznost nema veze sa brojem kalorija, već sa tim šta jedemo.

U prilog tome govori i činjenica da se oko 23 odsto populacije u Švedskoj pridržava režima ishrane koji podrazumeva punomasne proizvode i konzumaciju što manje ugljenih hidrata.

Švedski fizijatar dr Andreas Enfeldt kaže da mnogi misle kako je to "tempirana bomba, ali dok je svuda u svetu sve više gojaznih, stopa gojaznosti se u toj državi postepeno smanjuje".

Istraživanja Švedskog saveta pokazala su da je upravo ovakav režim ishrane najbolji ne samo za skidanje kilograma, već i da se na taj način smanjuje rizik obolevanja od kardiovaskularnih bolesti kod gojaznih.

Osim toga, dve studije koje je 2014. godine sproveo Savez za medicinska istraživanja na Kembridžu, pokazale su da zasićene masti iz mlečnih proizvoda - naravno, ukoliko se konzumiraju umereno, smanjuju rizik od dijabetesa tipa 2 i srčanih bolesti.

(Vestionline)
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Semenke lana superhrana

Lignani koji se nalaze u semenkama lana deluju preventivno na pojavu raka, srčanih oboljenja i osteoporoze

OjCY89h.jpg


LANENO seme je deo ishrane mnogih naroda već stotinama godina, a danas je sastavni deo mnogih zdravih jelovnika. Ova namirnica bogata je omega-3 masnim kiselinama koje imaju neverovatan uticaj na zdravlje, zato ne čudi što je nutricionisti nazivaju supernamirnicom. Samo tri kašike lanenog semena sadrže onoliko omega 6 i omega 9 masnih kiselina koliko se nalazi u 1/2 kg ribe.

Laneno seme je veoma bogato vlaknima, pa tako utiče i na pravilno varenje i sprečava zatvor. Lignani koji se nalaze u semenkama lana deluju preventivno na pojavu raka, srčanih oboljenja i osteoporoze. Takođe, smanjuju upale i efikasno ublažavaju tegobe usled artritisa i lupusa.

Semenke lana vam mogu pomoći i da smršate jer značajno produžavaju osećaj sitosti.

U vaša omiljena jela dodajte semenke lana, pa ćete u organizam uneti pravo bogatstvo lekovitih sastojaka.

Smanjuje nivo lošeg holesterola u krvi i do 50 procenata, a nivo triglicerida za 25-60 procenata.

Lanene semenke utiču preventivno i protiv pojave dijabetesa i regulišu nivo šećera u krvi.

(Novosti)
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Čija seme daje snagu, čuva zdravlje

Lekovita priroda: Čija seme, hrana drevnih Asteka, ima 6 puta više kalcijuma nego punomasno mleko, 3 puta više gvožđa nego spanać. Deluje hidrirajuće, olakšava varenje, reguliše ravnotežu elektrolita

zyejk3.jpg


Izuzetno bogato hranljivim sastojcima, čija seme (Salvia hispanica), s razlogom je uvršćeno na listu super namirnica i u poslednjih nekoliko godina postalo popularno širom sveta. Potiče iz Meksika i Gvatemale, ne spada u žitarice, ali se priprema i konzumira na sličan način. Kao osnovna hrana prvi put se spominje kod Asteka koji su ga koristili i u medicinske svrhe, ali i u religijskim obredima, kao "hranu za bogove".

Ova bezgluteska namirnica, sa zavidnim količinama kalcijuma i omega 3 masti, ujedno je i savršeni antioksidans i odličan izvor vlakana i energije. Zbog ovih svojstava preporučuje se deci, sportistima, ali i u dijetama za mršavljenje za sve koji imaju višak kilograma.

Za očuvanje dobrog zdravlja i dugovečnost nutricionisti preporučuju dozu od najviše dve supene kašike semenki na dan. Ova količina podmiruje dnevne potrebe u dijetetskim vlaknima, kalcijumu, omega 3 i omega 5 masnim kiselinama koje u ovom sićušnom zrnevlju blagog ukusa imaju idealan odnos. Semenke sadrže i gvožđe, magnezijum, forfor, kalijum, cink, bor i bakar, kao i vitamine B kompleksa.

Koliko je ova namirnica vredna i hranljiva najbolje ilustruje podatak da sadrži šest puta više kalcijuma nego punomasno mleko, tri puta više gvožđa nego spanać, čak 15 puta više magnezijuma nego brokoli, 20 odsto više vlakana nego laneno seme. U čija semenu se nalazi neverovatnih 60 procenata omega 3 masnih kiselina!

Ova super-namirnica hidrira organizam, olakšava varenje, reguliše ravnotežu elektrolita. Istovremeno, ubrzava razgradnju masti i topi kilograme, pruža osećaj sitosti, revitalizuje mišiće. Zbog obilja blagotvornih efekata i okrepljujućeg dejstva, nutricionisti je posebno preporučuju osobama koje se osećaju slabo i bez energije.

Čija seme u ishrani može da se koristi presno, kuvano, pečeno, celo i mleveno, kao dodatak jelima, zdravim poslasticama i šejkovima. Bogato proteinima, može da posluži kao zamena za jaja kao i u bezglutenskim receptima.

ZDRAVE POSLASTICE

*Za brzi puding u kome će uživati i vaši mališani potrebno je: 2 šolje kokosovog, pirinčanog sojinog ili bademovog mleka (po vašem izboru), pola šolje čija semenki, 2 do 3 kašičice kakaoa, malo zaslađivača (po želji).

Sastojke izmiksajte u blenderu, a zatim ih, ne duže od 10 minuta, ostavite u frižideru da se stegnu. Po želji dodajte voće, semenke, vanilu, cimet...

*Vrlo ukusna zdrava poslastica može da se pripremi tako što se čija semenke potope u kokosovo mleko i izblendiraju sa šakom badema.

*Čija seme može da se koristi kao dodatak za vitaminske salate, ali i da se jede bez mešanja sa drugim sastojcima. Važno je da se potopi 15 minuta u vodu i da naraste 10 puta više od uobičajene veličine. Što je seme veće, pre će utoliti glad.

KOŽA, KOSA I NOKTI

Istraživanja su pokazala da konzumiranje čija semena blagotvorno utiče na zdravlje kože, kose i noktiju, zbog izuzetno velikih koncentracija proteina i riznice drugih sastojaka. U njemu se nalazi čak 20 odsto proteina neophodnih za očuvanje zdrave kose i noktiju. Inače, koreni noktiju i vlasi stvoreni su od proteina keratina.

(Novosti)
 
Učlanjen(a)
10.11.2010
Poruka
11
Koju kolicinu semena cija je potrebno da se konsumira na dnevnoj osnovi?
 
Natrag
Top