Protekle je 2008. godine iznadprosječno velika količina oborina zabilježena tijekom srpnja i kolovoza (na većini lokaliteta izmjereno više od 230 mm), pa je bila moguća kasna pojava krastavosti plodova pred samu berbu na slabije zaštićenim nasadima. Ove godine u prva smo dva mjeseca zabilježili čak trostruko veću količinu oborina u obliku snijega, susnježice i kiše u odnosu na višegodišnje prosjeke, što će sigurno pogodovati "saprofitskom" razvoju bolesti na otpalom inficiranom lišću. Upravo zbog jačeg prezimljujućeg potencijala bolesti valja upozoriti na neke posebnosti u zaštiti jabuka protiv krastavosti tijekom proizvodne 2009. sezone. Uz znanje i tehničko-organizacijske čimbenike uspješnosti zaštite jabuka i krušaka protiv krastavosti, proteklih su sezona nepovoljni meteorološki uvjeti bitno utjecali na konačnu zdravstvenu ispravnost jabuke. Naime, zbog niskih noćnih temperatura u tijekom mjeseca svibnja i početkom lipnja 2005. i 2006. (6ºC ili manje) značajno je bila umanjena djelotvornost tzv. kurativnih fungicida iz skupine triazola na uzročnika krastavosti (npr. Score 250 EC, Baycor WP, Anvil (Alvin) 5 SC, Punch 10 EW, Systhane 12E, Topas 100 EC i sl.). Poznato je da su navedeni pripravci slabije djelotvornosti na temperaturama nižim od 10°C. U takvim uvjetima prednost dajemo pripravcima iz skupine anilino-pirimidina (npr. Clarinet SC, Chorus WG).
Veliku pomoć vlasnicima plantažnih nasada jabuka i krušaka daju mjerni agro-meteorološki uređaji (npr. "CDA-Agra", "Methos") pri odsjecima poljoprivredno-savjetodavne službe (HZPSS), koji temeljem temperatura i zadržavanje vlage u krošnji voćaka određuju uvjete za zarazu uzročnikom krastavosti. U desetgodišnjem praćenju optimalnih uvjeta za razvoj krastavosti jabuke u Međimurju (1996.-2006.) u kritičnom razdoblju za oslobađanje zimskih askospora od početka ožujka do sredine lipnja bilježimo 9-16 uvjeta za primarne zaraze. Temeljem takvih informacija određujemo stvarnu potrebu i biramo različite skupine pripravaka za usmjerenu kemijsku zaštitu.
U prvim zaštitama jabuka i krušaka protiv krastavosti prednost dajemo primjeni različitih bakarnih fungicida (npr. Nordox, Kocide, Champion, Cuprablau-Z, Champ F2, Kupropin, Neoram i dr.). Do cvatnje koristimo različite organske fungicide (npr. ditianon, pirimetanil, ciprodinil, mankozeb), a tijekom cvatnje prednost dajemo strobilurinima (krezoksim-metil = Stroby DF, trifluoksistrobin = Zato WG).
Osnova uspješne zaštite plantažnih nasada jabuka i krušaka je preventivna zaštita prije ostvarene zaraze, ali ukoliko naknadno (kurativno) suzbijano krastavost 2-3 dana nakon početnih infekcijskih uvjeta koristimo triazolne pripravke (npr. Score 250 EC, Punch 10 EW, Indar 5 EW, Systhane 12E i dr.).
Procjenjujemo da veća opasnost od primarnih zaraza zimskim askosporama završava oko 10. lipnja o.g., ali je u nasadima gdje postoje znakovi bolesti na lišću moguće "naknadno ili sekundarno" širenje na plodove čestim i obilnim ljetnim pljuskovima. U plantažnim nasadima u programu zaštite plodova jabuke tijekom ljeta preporučujemo obavezno koristiti površinske fungicide na osnovi kaptana, npr. Merpan ili Captan ili Stoper WP ili umjesto njih koristiti Delan 700 WDG. Barem 60-tak dana nakon završetka cvatnje je moguće započeti primjenom dodina (Chromodin, Dodine ili Syllit S-65 WP).
Broj "ljetnih" tretiranja određuju oborine, odnosno zaštita se ponavlja nakon 40-tak mm kiše ili svakih 10-14 dana. U zadnjim zašitama plodova za čuvanje od skladištnih bolesti često koristimo ciprodinil (Chorus WG) (karenca 35 dana) ili trifluoksistrobin (Zato WG) (karenca 21 dan) ili njegovu kombinaciju s kaptanom (Zato Plus WG) (karenca 21 dan) ili noviji pripravak na osnovi boskalida i piraklostrobina (Bellis WG) (karenca 7 dana jabuka za hladnjaču ili 10 dana jabuke za tržište), uz pridržavanje propisanih karenci.
Volumen krošnje u plantažnim nasadima s prosječno 2.600 voćaka/ha, na sortama Idared, Jonagold, Elstar, Zlatni delišes, Breaburn krajem cvatnje u našim uvjetima iznosi oko 10.000 m³/ha (tad su mjere zaštite moguće uz samo 400 litara škropiva/ha), ali početkom lipnja su izmjerene vrijednosti volumena 13.000-20.000 m³/ha. Najmanji utrošak škropiva u takvim nasadima mora s uređajima za aplikaciju bez dodatne opreme iznositi 600-800 lit./ha.
Prema navedenoj tzv. antirezistentnoj strategiji valja u integriranoj proizvodnji jabuke planirati godišnju zaštitu od uzročnika krastavosti. Kod kruške postoje određene posebnosti, jer vrsta Venturia pyrina prezimi najčešće kao micelij na dvogodišnjem drvu, pa su na krastavost posebno osjetljivi plodovi. Zbog posebne morfološke građe lišće kruške je manje osjetljivo na krastavost, pa početkom svibnja lišće kruške bude gotovo uvijek zdravstveno ispravno. Za zaštitu plodova kruške koristimo pozitivna saznanja da je uvijek bolja preventivna zaštita površinskim pripravcima, a kurativna primjena triazolnih pripravaka daje slabije rezultate.
Autor: mr. Milorad Šubić
