Vocarstvo

[Nostradamus]

[h=3]Prskanje jezgričavih voćaka[/h] Na jezgričavim voćkama zimsko prskanje provodi se protiv pjegavosti lista i čađave krastavosti plodova-fuzikladija na jabuci (Venturia inaequali) i kruški (V. Pirina), pepelnice jabuke (Podosphaera leucotricha) i bakterijske paleži (Erwinia amylovora) na jabuci, kruški i dunji. Od štetnika provodi se protiv zimskih jaja crvenog voćnog pauka (Panonychus ulmi), šljivine štitaste uši (Eulecanium corni) i drugih vrsta štitastih ušiju, zimskih jaja lisnih uši (Aphis pomi) i drugih vrsta, zimskih jaja kruškine buhe (Psylla pyri) i jabučnog savijača (Carpocapsa pomonella).

 

[Nostradamus]

Budući da [COLOR=#018D25 ! important]gljivice[/COLOR], uzročnici fuzikladija, prezime na granama u neposrednoj blizini pupova, lako mogu zaraziti listiće zametnute u pupu. Osim zimskog prskanja, na jabukama i kruškama dobro je u jesen prije otpadanja listova izazvati defolijaciju, prskanjem s 5%-tnom ureom, zbog smanjena mogućnosti zaraze s fuzikladijom u proljeće...

 

[Nostradamus]

Zaštita plodova voća prije berbe









Tijekom ljeta pa sve do kraja vegetacije na plodovima raznih vrsta voćaka (jabuka, kruška, agrumi, šljiva, stolno grožđe, šipak, kivi, smokva, orah, lijeska i dr.) može se javiti veći broj bolesti, koje više ili manje mogu smanjiti kvalitetu plodova kao i sami prinos.

Bolesti plodova voća
Neke od tih bolesti se vrlo teško suzbijaju kad se pojave u nasadima, pa treba voditi računa da se sa suzbijanjem tih bolesti krene ranije, još na početku vegetacije. Posebno su opasne bolesti koje se razvijaju tijekom skladištenja i čuvanja plodova voća u skladištima i hladnjačama, što je posebno važno za jabuke, kruške i agrume (mandarine, limune i dr.) čiji se plodovi često drže u hladnjačama.

 

[Nostradamus]

Jabuka
Od bolesti na plodovima jabuka u našoj zemlji česta je krastavost plodova, trulež plodova ili monilioza kao i veći broj bolesti koje se javljaju tijekom skladištenja. Suzbijanje ovih bolesti provodi se uglavnom kemijskim fungicidima. Kao preventivna mjera također se preporučuje odmah nakon opadanja lišća prskanje 5%-tnom ureom, da bi se razgradilo lišće koje je izvor zaraze, jer gljiva prezimljuje u takvom otpalom zaraženom lišću.

 

[Nostradamus]

Bolesti jabuka tijekom skladištenja
Za plodove jabuka možemo reći da su jedno od rijetkih vrsta voća koje može biti na raspolaganju potrošačima tijekom cijele godine. Razlog tomu je upravo duga mogućnost čuvanja u skladištima, odnosno hladnjačama. Skladištenje i čuvanje plodova voća nakon berbe na određeno vrijeme, predstavlja vrlo važan dio tehnološkog procesa u suvremenoj voćarskoj proizvodnji.
Kao i na jabukama, i na kruškama je jedna od važnijih bolesti plodova krastavost plodova, bakterijska palež te također i neke bolesti koje se javljaju tijekom skladištenja. Suzbijanje ovih bolesti provodi se fungicidima, ali treba biti pažljiv jer kod nekih sorata kruške postoji velika opasnost od pojave fitotoksičnosti. Za prvo tretiranje pred kraj zime i u početku vegetacije mogu se koristiti neki fungicidi na bazi bakra. Za kasnija tretiranja od faze tzv. ružičastog pupa mogu
se upotrebljavati uglavnom isti fungicidi koji se koriste i protiv krastavosti na jabukama.

 

[Nostradamus]

Štetnici plodova voćaka
Za razliku od fizioloških štetnika voća, koji izravno ugrožavaju život voćke tako da oštećuju organe važne za život (list, korijen itd.), tehnološki štetnici isključivo napadaju organ zbog kojeg uzgajamo neku voćku, tj. napadaju plod. Tehnološki štetnici voća hrane se unutrašnjošću ploda (mesom i sjemenkama) te zagađuju plod svojim izmetom koji stvaraju u procesu hranjenja.
Ose su socijalni - društveni kukci koji poput pčela i mrava žive u zajednicama. Potkraj ljeta, za vrijeme zrenja plodova, često ih nalazimo u voćnjacima i vinogradima gdje se hrane na zrelom voću. Premda čine štetu hraneći se plodovima, ose su korisni kukci, prirodni neprijatelji drugih štetnika te se smatraju korisnim predatorima u voćarstvu.
Ose se potkraj ljeta često opažaju u voćnjacima i vinogradima gdje se hrane na zrelim plodovima.
Osim što njihova prisutnost u vrijeme berbe predstavlja opasnost za berače, ose hraneći se oštečuju plodove koji gube svoju tržišnu vrijednost. Preferiraju meke, sočne plodove poput
grožđa, breskve i šljive čiju kožicu mogu same probiti. No, napadaju i plodove s tvrdom kožicom
kao što su jabuka i kruška čija kožica je već prije oštečena napadom ptica ili nekih drugih štetnika.
Osim šteta koje uzrokuju hraneći se na voću, pčele uzrokuju štete i pčelarima tako da uzimaju
med pčela iz košnica te ulaskom u košnicu mogu ubiti maticu. Gubici voća variraju ovisno o vegetacijskoj sezoni, no gubici iz košnice mogu ponekad biti ozbiljni.

 

[Nostradamus]

http://www.agroklub.com/pretraga/zastita-vocnjaka/24/

Štetočinje koje prezimljuju na voćkama

Jesensko i zimsko prskanje koštičavog voća​

Višegodišnje kulture poput voćaka idealni su domaćini na kojima prezimljuju neki štetnici i neke bolesti. U cilju smanjena intenziteta zaraze u idućoj vegetacijskoj godini dosta se može učiniti prskanjem voćaka zvanim zimsko prskanje u stadiju mirovanja, a u nekim slučajevima i jesenskim prskanjem prije odbacivanja listova.

 

[Nostradamus]

Zimsko prskanje može se izvoditi od otpadanja listova sve do početka bubrenja pupova. Treba ga izvršiti temeljito. Voćke se moraju poprskati sa svih strana počevši od najviše grančice, spuštajući se naniže do vrata korijena, kako bi sredstvo ušlo u sve pukotine kore.
No nas prvenstveno interesira jesensko prskanje u doba otpadanja listova koje se provodi protiv nekih gljivičnih bolesti koštičavih voćaka. I kod ovog prskanja voćke trebaju biti temeljito poprskane sa svih strana, kao kod zimskog prskanja.

Od gljivičnih bolesti protiv kojih se ovo prskanje izvodi najčešća je bolest breskve i nektarine kovrčavos

 

[Nostradamus]

gljivičnih bolesti protiv kojih se ovo prskanje izvodi najčešća je bolest breskve i nektarine kovrčavost lista breskve s uzročnikom Taphrina deformans. Gljiva izaziva razvoj deformiranih listova iz tek otvorenih pupova. Zaraženi su listovi skovrčani, mjehurasti i zadebljali, crvenkaste ili blijedo zelene boje, lako pucaju i veći su od zdravih. Ponekad otpadnu. Gljiva uzročnik bolesti prezimi na kori, vršnim dijelovima grančica i na ljuščicama pupova. Sve vršne dijelove zaraženih grančica treba porezivati kako se razvijaju, a u jesen nakon berbe pred otpadanje listova napraviti plavo prskanje s jednim od fungicida na bazi bakra kao što su Bakreno vapno, Champion tekući, Champion 50 WG, Nordox 75 WG, Nordox Super 75, Bordoška suspenzija 20, Kupropin ili Neoram WG.

 

[Nostradamus]

Plavo prskanje bresaka treba vršiti zbog gljivične bolesti poznate pod nazivom krastavost ili pjegavost breskve, s uzročnikom gljivicom Fusicoccum carpophilum. Nije toliko česta, ali njene zaraze mogu dovesti do znatnijih šteta u nasadima najčešće vinogradarske breskve, na kojoj može učiniti vrlo značajne štete. U godinama s mnogo oborina (poput ove), bolest će napasti i kultivirane sorte bresaka. Bolest utječe na izgled i kvalitetu samoga ploda. Na pokožici ploda razvijaju se tamno smeđe pjege, 2-5mm, čiji broj raste za kišnih ljeta. Međusobno se spajaju, zaraženi plodovi najčešće pucaju do koštice ili se smežuraju i osuše. Razvoju bolesti pogoduju ljetne kiše i gusta neuređena krošnja.
Gljiva prezimljuje na grančicama, a one jače zaražene imaju šugavu koru. Sa zaštitom treba započeti već u fazi otpadanja listova s jednim od preparata na bazi bakra te ponoviti istim fungicidima nakon što su listovi otpali.