Vocarstvo

[Nostradamus]

NAČINI SADNJE:

• pojedina stabla oraha sadimo tako, da svojom sjenom ne štete drugim biljkama, posebice stoga što cijepljen orah ne raste toliko u visinu kao necijepljen orah.
• isto tako sadimo orah na manje primjeren teren – kamenit, glinen, te sjeverniju stranu sa slabijom osunčanošću;
• orah možemo saditi i u drvored - uz cestu, ogradu ili kao zaštitu za vrt;
• možemo saditi i čiste orahove nasade – po sustavu istostraničnog trokuta zbog boljeg osvjetljenja. Razmak između sadnica ovisan je o položaju, nagibu terena, bujnosti sorti i kvaliteti zemljišta;
• nasad oraha sadimo zajedno s nasadima drugih voćnih vrsta. Cijepljeni orasi dosižu punu rodnost poslije 15 godina, kada krošnje popune cijeli prostor. Do tada možemo redni i mogući međuredni prostor popuniti nekom drugom voćnom vrstom koja će roditi u najkraćem vremenu. Poslije petnaestak godina možemo je postupno iskrčiti iz nasada oraha. Među mladi nasad oraha sadimo breskve, marelice, višnje i lješnjake. U prvim godinama možemo uzgajati jagode, maline, ribizl i slično.
• i stari vinograd, kojega namjeravamo u nekom vremenu iskrčiti, možemo zasaditi s orasima, te ga postupno, po potrebi krčimo (vadimo staro trsje).

 

[Nostradamus]

potrebi krčimo (vadimo staro trsje).

Prilikom sadnje pojedinih orahovih stabala ili nasada važan je pravilan izbor sorti, kako glavnih, tako i oprašujući ih, ovisno o vremenu vegetacije. Kod oraha, koji se oprašuje vjetrom, visoku rodnost postižemo primjerenim sortama koje su skladne po vremenu cvjetanja. Prilikom sadnje ne radimo ništa na pamet, već uzimajući u obzir sve uvjete, napravimo nacrt sadnje.

Izrigolan, duboko prekopan ili izoran i dobro pognojen teren očistimo od svih starih panjeva i korijenja, te ga iskolčimo. Ukoliko teren nije izrigolan, iskopamo veće sadne jame i dobro ih pognojimo. Prvih par godine sadnica zahtijeva jaku zaštitu (oporu) jaki kolac, tako da je vjetar i drugi vremenski uvjeti ne oštete. Prvih godina također oblikujemo krošnju, poštujući visinu debla, prvih rodnih grana i njihov pravilni raspored. Uzgojni oblik krošnje je okrugao ili piramidalan. Djelomičnim skraćivanjem voditeljice na vrhu debla i rodnih grana potičemo rast postraničnih izdanaka, čime pripomažemo visokom rodnom potencijalu lijepo razraslih grana krune stabla u kasnijim godinama razvoja. Ono što je potrebno režemo u proljeće, a ostalo u ljetnoj rezidbi u kolovozu. Sve nastale rane zaštitimo pastom za cijepljenje.

 

[Nostradamus]

Tlo pod stablima prvih godina ostavljamo neobrašćeno, što postižemo čistim obrađivanjem, košnjom, malčarenjem ili prskanjem herbicidima , oko stabla nabacamo košenu travu. Po potrebi, od proljeća do ljeta, sadnicu dohranjujemo, prskamo i gnojimo putem listova.

Prije berbe plodova, tlo ispod stabala potrebno je očistiti, kako bi se plodovi lakše brali. Dozrele plodove otresamo sa stabla, no ne tresemo ih nikakvim pomagalima, jer time oštećujemo rodne grane i smanjujemo prinos slijedeće godine. Obrane plodove sušimo u polusjeni ili u zračnom potkrovlju.

Imamo i mlađi nasad cijepljenih oraha posađenih godine 1992., koji svake godine dopunjujemo novim sortama, kao što su: ELIT, FRANQUETTE, PARISIENNE, MAYLANNAISE, MB-24, JUPITER, LARA, ŠAMPION, RASNA, PETOVIO, RAČE sel. 866, NS - KASNI, KASNI GROZDASTI, MIRE, MEDVEĐA, GEISENHEIM sel. 139, sel. 26, sel. 251, sel. 1239 (crvena jezgra). Sorti je ukupno 19, a stabala 45. Prilikom sadnje kopao sam veće jame, svaku sam dobro pognojio, dodao kompost i po cijeloj sadnoj jami sam prilikom zasipavanja dodavao približno 70 grama AGROGELA, sredstva za zadržavanje vlage u zemlji sa višegodišnjim djelovanjem. U blizinu korijena dodavao sam i po tri briketa PLANTELA za brži rast sa trogodišnjim djelovanjem. Na području gdje se nalazi nasad, nema mogućnosti zalijevanja, tako da se AGROGEL pokazao izvrsnim. Sadnice oraha su vitalne, neke su već drugu godinu po sadnji imale i plodove, a rodnost im se s godinama povećava.

 

[Nostradamus]

[h=1]SADNJA VOĆAKA[/h] PITANJA I ODGOVORI
U stručnoj literaturi se uvek insistira na jesenjem podizanju voćnjaka. U čemu je prednost?
- Sadnja voćaka u jesen daje sadnicama vremenski period od dva do tri meseca da se prime, tj. da se ostvari funkcionalna veza između korenovog sistema i podloge, a sve to u vreme kada je vlažnost zemljišta optimalna. Sadnice posađene u jesen napreduju znatno brže od onih posađenih u proleće. Njih u proleće ne treba zalivati što u velikoj meri smanjuje ulog rada za zasnivanje voćnjaka. Na kraju prve vegetacije voćke posađene u jesen su i do 50% razvijenije nego one posađene u proleće. U jesen je izbor sadnog materijala puno bolji, kako po sortimentu, tako i po kvalitetu, jer se uvek prvo proda ono najkvalitetnije.

 

[Nostradamus]

Na šta treba posebno obratiti pažnju prilikom podizanja voćnjaka?
- Kada su u pitanju plantažni voćnjaci, pre svega treba izvršiti hemijske analize zemljišta. Prema klimatskim karakteristikama područja gde će se saditi treba izvršiti izbor voćne vrste. Pre zasnivanja zasada, a na bazi hemijskih analiza treba uraditi meliorativno đubrenje, duboko oranje rigolovanjem na 50-60 cm, razmeravanje zemljišta i plan sadnje sa rastojanjima voćaka koja su za svaku sortu i podlogu drugačija. Izbor sorte za gajenje u velikoj meri zavisi od karakteristika tržišta i načina prodaje. Treba gajiti samo visoko kvalitetne sorte koje će jedine imati svoje pravo mesto na savremeno organizovanom tržištu.

 

[Nostradamus]

Koliko je bitno korišćenje bezvirusnog sadnog materijala?
- Sadnja bezvirusnog sadnog materijala je izuzetno značajna, pre svega, kod koštičavih voćnih vrsta. Virusi kao što je Šarka, Prunus virus 7, su limitirajući faktor gajenja šljive, a u velikoj meri ugrožavaju intenzivnu proizvodnju kajsije i breskve. Voćnjaci zasnovani inficiranim sadnim materijalom najčešće se krče već u prve dve godine, nikada ne vrate investiciju, a zarazu prenose i na zdrava okolna stabla.

 

[Nostradamus]

[h=2]SADNJA VOĆAKA[/h] Sadnju voćaka najbolje je obaviti u jesen, jer preseci žila brže kalusiraju, sadnice su bolje obezbeđene vodom i brže i bolje se primaju. Zimi se sadnja može obaviti ako vremenske prilike dozvole i zemljište nije smrznuto,a prolećnu sadnju je najbolje obaviti što ranije.
Pred sadnju sadnice treba pripremiti tako što se sve povređene i sasušene žile skrate do zdravog dela a sve duže žile skrate na 15-20 cm.
Ukoliko je zemljište dobro pripremljeno (orano ili podrivano ), kopaju se rupe 40 x 40 cm a ukoliko se vrši đubrenje u rupu kopaju se rupe 60 x 60 cm. Ako se vrši sadnja na nepripremljenom zemljištu (ledini) kopaju se rupe 80 x 60 cm.
Đubrenje u rupu se obavlja tako što se na dno rupe stavi zgorelo stajsko đubrivo (2 -3 lopate ) i mineralno đubrivo (oko 2 šake) koje se zatim zagrne sa zemljom kako žile ne bi došle u direktan kontakt sa đubrivom.

 

[Nostradamus]

[h=2]NAČIN SADNJE[/h] Stavimo sadnicu u rupu, koren zagrnemo sa zemljom, sadnicu blago povučemo napolje tako da kalemljeno mesto viri dva prsta iznad zemlje, nagazimo dobro zemlju na žile i ostalu količinu zemlje vratimo u rupu bez gaženja. Kod jesenje sadnje nije potrebno zalivanje dok kod prolećne sadnje treba ostaviti blago udubljenje oko sadnice i svaku zaliti sa 8 - 10 l vode.
Na proleće je jako bitno da se sadnice prekrate, jabučaste vrste na 80 cm od kalemljenog mesta (jabuka, kruška, dunja, mušmula) a koštičave na 1-1.2 m (šljiva, kajsija, višnja, trešnja, breskva). Kod sadnica breskve i badema je takođe bitno da se i sve bočne grančice skrate na dva pupoljka!
Orah se prekraćuje na prvi zdrvenjeni pupoljak. Leska se prekraćuje na 40 cm od zemlje, dok se za jagodaste voćne vrste kao što su ribizla i kivi preporučuje skraćivanje na 3-4 pupoljka.
Presecanje se vrši blago ukoso iznad pupoljka, tako da kosina preseka bude suprotno od pupoljka i da se ne ostavlja patrlj.

 

[Nostradamus]

[h=1]STANDARDNE JABUKE[/h]

[h=2]SORTIMENT JABUKE STANDARDNOG TIPA RASTA ZA PROIZVODNE ZASAD[/h]

 

[Nostradamus]

Zahvaljujući oplemenjivačkom radu, savremeno jabučarstvo danas ima sve elemente umetnosti. U novim sortama i klonovima standardnih sorti, kao što su zlatni delišes, crveni delišes i greni smit, karakteristike ploda i biljke dovedene su do savršenstva, a MAVM tehnologija zasnivanja i eksploatacije voćnjaka omogućava realizaciju punog genetičkog potencijala na prinos i kvalitet ploda.
Greni smit spur ima znatno manju bujnost od standardne sorte, izuzetnu rodnost a svojim listovima znatno bolje zasenjuje plodove čime ih štiti od pojave bledog rumenila.