Vocarstvo

[Nostradamus]

S obzirom na njegu i uzgoj, oskoruša je vrlo skromna biljka, obrezivanje se vrši samo ako je nužno. Pri sađenju se iskopaju veće jame, koje pognojimo; prvih godina potrebno je više puta prekopati zemlju pod sadnicom, da je bez korova, po potrebi dognojimo tako da sadnica čim prije izraste i oblikuje se u drvo – koje je lijepo i dekorativno. Oskoruše dočekaju zavidnu starost – više stotina godina. Kod nas, na našem području rastu oskoruše zavidne starosti. Izmjeren je opseg 5 stabla, mjerenje 1,3 m od tla. Najdeblije i najstarije stablo oskoruše kod nas u Sloveniji ima obseg stabla 3,76 m, i procjena je da je staro oko 500 godina, poznaje se mu starost, oštečeno je od strijela i vremenskih nepogoda. Drugo stablo oskoruše ima opseg stabla 2,95 m. Treče stablo ima opseg 2,45 m, četvrto 2,05 m, a peto 1,98 m. Sva četiri stabla su vitalna sa velikim, snažnim krošnjama, te velikom rodnosti. Na fotografijama se vidi njihova snažna krošnja.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Stablo oskoruše staro
oko 500 godina [/TD]
[TD="align: center"] Plodovi oskoruše
u rakiji[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

 

[Nostradamus]

Svaku jesen se kod nas u Krškoj vasi kod Brežica mogu pogledati plodovi različitih sorti oskoruša. Svježi i sušeni, te u boce umočeni u domaću rakiju se mogu i degustirati. Sadnice oskoruša su cijepljene i ne narastu visoko, petu godino poslije sadnje, daje rod. Nekada su sadnice oškoruše uzgajivali sa sjemenom, takvu stablo dugo raste i je kasno zarodilo

 

[Nostradamus]

Dobro uspijeva i u kontinenatalnoj klimi
[h=1]Kaki jabuka[/h][TABLE="align: right"]
[TR]
[TD]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]sl. 1 - Kaki plodovi[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Domovina kakija je Kina i Japan, stoga ga zovu istočna ili zlatna jabuka. Voćna vrsta kaki (Diospyros kaki) izuzetno je lijepa kao stablo. Ima tamno zelene kožnate listove, lijepe cvjetove i plodove. U jesen mijenja boju lišča je i ukrasno drvo, kada lišće počinje opadati, plodovi ostaju na stablu, pustimo ih što duže tako dobivaju na kvaliteti i ubiremo ih prije jačih mrazeva. Plodove nekih sorti kaki jabuke možemo uživati i izravno ih ubravši sa stabla. Plodovi dozorijevaju u različito vrijeme, ovisno o sorti, vremenu, osunčanosti i osvjetljenosti, te položaju sadnje, nadmorskoj visini, prehranjenosti stabla, itd.
[TABLE="align: left"]
[TR]
[TD]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]sl. 2 - Kaki plodovi u jesen[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Stablo kakija razvija piramidastu krošnju, te su donje grane dosta duge. Pri početnom uzgoju, krošnju je potrebno oblikovati po etažama, savijanjem mladih jednogodišnjih izdanaka sa posebnim savijačevima grančica i kraćenjem grana. Pri sadnji biramo sunčani položaj koji će omogućiti što veću osunčanost tijekom lijeta a posebno jeseni. U sadnu jamu, koja mora biti što veća i što bogatija gnojem, stavljamo i mineralna gnojiva kako bi ih biljka imala na zalihi. Na korijenje, koje prije sadnje kratimo, treba staviti finu humusnu zemlju. Kod sadnje stavljamo i posebne hranljive tablete PLANTELA za sadnju, te AGROGEL za zadržavanje vlage (vode), oboje s višegodišnjem djelovanjem.

 

[Nostradamus]

[TABLE="align: right"]
[TR]
[TD]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]sl. 3 - Kaki tipo[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Sadnicu treba poduprijeti sa jačim kolcem, po mogućnosti od kestena ili bagrema, za kojeg vežemo sadnicu, koju na proljeće kratimo na onu visinu na kojoj želimo imati krošnju. Izdanke koje trebamo za vođenje i oblikovanje krošnje uzgajamo tako da pustimo rasti samo one izdanke koje trebamo, dok ostale odstranimo. Mlade izdanke obavezno savijamo s posebnim nastavcima za savijanje grana da ne rastu okomito, jer je drvena masa kakija krhka i pod težinom plodova može se slomiti. Kod nas možete dobiti nastavke za savijanje grana i uputstva za uporabu, a preporučam ih za brzu i jednostavnu uporabu za sve vrste voćnih sorti.
[TABLE="align: left"]
[TR]
[TD]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]sl. 4 - Kaki tipo - zreli plod[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Dvije do tri godine poslije sadnje, kada je krošnja već razvijena, iz pupoljaka se počinju oblikovati cvijetovi koji cvatu 14 – 20 dana, početkom lipnja i koje obilazi mnoštvo pčela. Cvijetovi kakija su pretežno ženski, a mogu biti i dvospolni. Plodovi se mogu razviti i bez oprašivanja i oplodnje, te za takve plodove možemo reći da su nastali partenokarpno. Takvi plodovi nemaju sjeme, dok plodovi oprašeni muškim cvjetovima imaju sjeme.

 

[Nostradamus]

Plodovi kakija su jabučnog tipa, a ovisno o sorti mogu biti plosnati, okrugli ili duguljasti, različite debljine. Stablo u vegetaciji samo otpušta plodove, jer kaki ima tu mogućnost da sam obavi tri otpuštanja plodova, čime regulira svoju rodnost. U jesen ostavljamo plodove na stablu da što bolje dozore, no svejedno ih uberemo prije jačih mrazeva. Obiranje obavljamo pomoću produženih škara, jer su peteljke plodova skoro sraštene s granama. Plodove po obiranju slažemo u kutije tako da su pregledni, te ih odlažemo u hladan prostor. Plodovi su bogati vitaminom A i sadrže kalij, kalcij i željezo, te vlakna koja blagotvorno djeluju na probavu. Ukoliko želimo da su plodovi prije za konzumaciju i slađi, slažemo ih u pvc vrećicu u kojoj se nalaze jabuke ili banane, pa plodovi kakija nakon nekoliko dana postanu potpuno zreli.

Tijekom zimskog mirovanja sadnica bez posljedica može podnijeti niže temperature, pod uvjetom da takve temperature ne traju predugo. Stoga preporučam da se prve dvije godine sadnica zimi štiti oblogom od lišća, slame, borovih grana na području korjenja. Stablo pak zaštitimo debelim slojem paprati, slame ili kukuruzovine kojeg omotamo pvc folijom kako bi spriječili vlaženje obloge i to samo onda kada nastupa hladna i duga zima.

 

[Nostradamus]

sl. 6 - Kaki sadnica s plodovima zimi

Kaki stablo po potrebi orezujemo, odstranjujemo nepotrebne izdanke, savijamo novoizrasle izdanke, te ukoliko je potrebno, grane s puno plodova vežemo sa špagom za jače grane ili ih podupiremo dodatnom potporom. Vršimo dohranjivanje azotom, fosforom i kalijem, stajskim gnojem ili Biogrenom, a gnojivo zakopavamo u zemlju oko sadnice. Prskanje protiv bolesti i štetnika nije potrebno.
sl. 7 - Kaki hachiya
zanimljiv oblik ploda

Kod nas u Krškoj Vasi pored Brežica imamo sadnice kaki jabuke koji rastu i daju plodove u većim posudama, ali i različite sorte koje svake godine bogato rode, što je vidljivo i na proloženim fotografijama. Imamo posađene slijedeće sorte: KAKI TIPO, HACHIYA, HIRATANE, ROJO BRILLANTE, plodovi moraju dozorjevati pohranjeni u klijeti, Imamo i sorte koje možemo uživati (brati) izravno sa stabla, to su tako zvani tvrdo užitni plodovi, to su sorte: VANIGLLIA (Vanilija), O`GOSHO, JIRO, FUYU. Kod tih sorti se ponekad javljaju plodovi koji moraju neko vreme stajati (uzoriti), da su dobri za konzumacijo i isto su tvrdi i jedemo ih kao jabuke sa korom. Po mome izkustvu imamo ponekad više plodova na stablima kaki jabuka u kontinentalnom dijelu Slovenije nego imaju u primorskoj klimi.

 

[Nostradamus]

NASHI, AZIJSKA KRUŠKA I NOVA VOĆNA VRSTA BENITA
[h=1]Azijska kruška ili nashi[/h] Azijska kruška ili nashi (Naši) je nova voćna vrsta, podrijetlom, kao što joj i ime govori, iz Azije. Njezini su plodovi slični jabukama, boja je smeđkasta do zlatnožuta, s iznimkom japanske vrte nashija, koja je žutozelena. Osobite su i točkice po plodu, kojeg je meso izvanredno sočno, hrustavo i aromatično. Nashi vrlo povoljno djeluje na ljudski organizam, jer pospješuje izučivanje vode i smanjuje količinu otrovnih tvari u tijelu, te što je posebno zanimljivo – ublažava učinak alkohola.

U Krškoj Vasi pored Brežica sam godine 1992. / 93. probno cjepio nashi na različite sorte krušaka i dunju, pa i na podlogu jabuke. Na jabuku su se cjepovi primili, pa čak i cvjetali, no nisu rasli, čime sam se uvjerio kako nashi s jablanom nije kompatibilan. To me je uvjerilo kako nashi nije križanac između jabuke i kruške, kao što neki tvrde. Nashi nije skladan niti sa dunjom, stoga u tom slučaju zahtjeva posrednu podlogu.

Na kruški je prijem cijepa očekivano bio idealan, a kao najidealniji posrednik pokazale su se sorte krušaka hardy i pastorčica. Imam posađena 16 godina stara stablja nashija koja imaju bogati urod, što je vidljivo i na fotografijama.

Kod uzgoja stabla potrebno je izdanke savinuti, jer imaju vrlo okomit rast. Za savijanje mladih izdanaka upotrebljavam posebne savijače grana za brzo savijanje, koje stavljam na novo izrasle izdanke. Cijeli postupak savijanja grančica traje nekoliko sekundi. Navedeni postupak potreban je većini vrsta voćaka u razdoblju od svibnja do kraja srpnja, kako bi se pobudilo formiranje cvijetnih nastavaka za slijedeću godinu.

Cvjetovi naši kruške su vrlo privlačni pčelama, a različite vrste nashija se oprašuju međusobno, isto se oprašivanje može izvršiti i s kruškinim cvijetovima. Cvjetni nastavak je obilan, kao i brzi urod, zato je plodove potrebno prorijediti.

Sorta KOSUI dozrijeva 10 dana prije kruške vilijamovke, sorta SHINSSEIKI dozrijeva isto kada i vilijamovka, dok sorte HOSUI i NIJISSEIKI dozrijevaju 10 dana nakon vilijamovke.

Plodovi se mogu ubirati i koristiti izravno sa stabla, što je odlika proljetnih sorti, koje su nešto manje postojane od jesenskih, primjerenijih za zimsko skladištenje. Plodovi jesenskih sorti skladište se u podrumu i hladionicama. Plodovi nashija najukusniji su kada su ohlađeni, pa možemo uživati u njima kao u "piću na peteljci". Isto tako, izvrstan su dodatak voćnim i pikantnim salatama. Nashi, kojeg beremo izravno sa drveta, daleko je ukusniji od onoga kojeg možemo susresti na policama trgovina.

Rodnost nashija je izvanredna, a prije svega brza. Prirast je iznad očekivanja, stoga se može očekivati kako će se navedena nova voćna vrsta kod nas brzo raširiti.

Nova voćna vrstu Benita je križanac između nashija i kruške.

 

[Nostradamus]

[h=1]Američka borovica[/h][TABLE="align: left"]
[TR]
[TD]

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
U ovo vrijeme dok nije smrznuta zemlja se mogu saditi sve vrste voćaka, među njima je i AMERIČKA BOROVNICA (Vaccinium carymbosum L.), sadnice su uzgojene u kontejnerima, koje imaju dobro razvijen korijen, preporučuje se sadnja trogodišnjih sadnica. Jesenja sadnja je povoljnija, borovnica ima bolje uvjete za rast u sljedećoj godini, sadnice imaju snažnije izdanke i brže se razvijaju, plodove imaju već sljedeću godinu.

Sadnja borovnica se obavlja u to pripremljene kanale ili iskopane sadne jame u kojima mora biti odgovarajuća kisela struktura zemlje, bogata humusom i pognojena. Sorte se sade različite, zbog međusobnog oprašivanja i različitog vremena zorenja plodova, s obzirom da postoje rane, srednje rane i kasne sorte borovnica. Razmak sadnje sadnica u redu je 1m do 1,2m to važi za manje bujne sorte američke borovnice, sorte su: EARLIBLUE, BLUETTA, SPARTAN, i DUKE, ostale sorte sadnica se sade na 1,5 m u redu. Između redova
[TABLE="align: right"]
[TR]
[TD]

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
je razmak sadnje od 2,5 m nadalje, sve ovisi o načinu obrađivanja (košnja, malčarenje, gnojenje, itd…) tome prilagodimo razmak između redova.


Nasadi borovnice traju najmanje 20 do 30 godina (u Americi 70 godina), kad se žbun izrodi je potrebno pomlađivanje, izrezivanje starih grana, da izrastu novi izdanci, koji daju krupne plodove, potrebno je i pojačano gnojenje pojedine sadnice ili cijelog nasada.

Visoko grmasta borovnica se može uspješnu gajiti na manjim nadmorskim visinama, iako uspjeva i na većim visinama do 1.000 m, gdje treba saditi ranije i sredne sorte po vremenu zorenja. Dobro uspjeva i na sjenovitim područjima posađena iza kuće, iza drveća ili posađena u veću teglu, ili posađena u vrtu, borovnica je otporna na zimu, mrazove i na bolesti zato prskanje nije potrebno. Zorenje pojedine sorte traje od 3 do 5 tjedana, pojedina sorta se bere postupno po intervalima 4 do 7 puta, sve je odvisno o vremenu i području sadnje, zato ću navesti informativni početak zorenja pojedinih sorti:

 

[Nostradamus]

[TABLE="align: center"]
[TR]
SortaDoba zrijanjaVrsta[/TR]
[TR]
[TD]EARLIBLUE, BLUETTA, IVANHOE, SPARTAN, DUKE[/TD]
[TD]Od sredine do kraja mjeseca lipnja[/TD]
[TD]Rane sorte[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]BLUECROP, BLUERAY, BERKELEY[/TD]
[TD]Od početka do sredine 7 mjeseca[/TD]
[TD]Srednje rane sorte[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]JERSEY, COVILLE, HERBERT, ELLIOTT[/TD]
[TD]Od sredine 7 mjeseca nadalje[/TD]
[TD]Kasne sorte[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

[TABLE="align: left"]
[TR]
[TD]

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
U punoj rodnosti je prinos po jednom grmu od 8 do 12 kilograma plodova, plodovi su krupni, sve zavisi o sortama i uslovima rasta, prehranjivanju, navodnjavanju. Zreli plodovi se beru u veće gajbice (sandučiće), tako da nisu u debelom sloju, voze se doma, gdje se sortiraju i pakuju u različitu ambalažu. Plodovi imaju poznata ljekovita svojstva, mogu se sušiti, zamrzivati i prerađivati.

 

[Nostradamus]

CIJEPLJENI I OTPORNI NA KASNE PROLJETNE MRAZOVE
[h=1]Orah kasne vegetacije[/h] U vrtovima, voćnjacima i seoskim dvorištima, između ostalih voćnih vrsta, nalazimo i orahe, koji ljeti daju ugodan hlad, a u jesen nas obdaruju plodovima.

Velika većina oraha je sjemenska, uzgojena iz ploda. Plod ne prenosi sve dobre osobine na tako uzgojeno drvo, te nam se nakon deset godina pokaže kako nismo uzgojili najbolju sortu. Orasi, takozvani koščaki, imaju male plodove s tvrdom ljuskom, dok kod pojedinih stabala s debljim plodovima, njihovu meku, nezaštićenu ljusku vrlo lako probijaju i uništavaju ptice, kada takvi plodovi padnu na zemlju, jezgre ploda lako napada plijesan. Debeli (krupni) plodovi imaju i taj nedostatak, da im je jezgra u usporedbi s veličinom ploda izuzetno mala. Velike štete na tim stablima prouzrokuje proljetni mraz (pozebe), zbog kojeg plod može potpuno izostati.

Orasi kasne vegetacije imaju kraće vrijeme rasta, a u proljeće kasnije pupaju, dok u jesen normalnu dozrijevaju. Otporniji su i na bolesti, a plodove daju već prve godine po sadnji. Plodovi tih oraha imaju brojne dobre osobine i primjerenu debljinu. Dioba jezgre, ovisno o sorti, je od 45% do 58%. Ljuska im je primjereno tvrda, lijepo zatvorena i donekle glatka, a svijetle i ukusne jezgre sadrže dosta masti i bjelančevina. Sadnice imaju visok genetski potencijal, visoku rodnost, što ovisi o tome da li su rodne i lateralne (postrane) grane, te o broju ženskih cvjetova. Sadnice oraha, obično dvije godine nakon prve pojave ženskih cvjetova, oblikuju i muške cvjetove (mačice).

Sve sorte oraha su cijepljene (kalemljene), dvogodišnje sadnice, u ponudi sadnica je 17 sorti: GEISENHEIM sel. – 1239, GEISENHEIM sel. – 139, LARA, JUPITER, RASNA, ADAMS, HARTLEY, ELIT, FRANQUETTE, PARISIENNE, MB-24, NS-kasni, FERNOR, FERNETTE, MEYLANNAISE, KASNI GROZDASTI, RONDE de MONTIGNAC.