Vocarstvo

[Nostradamus]

Brusnica - ljekovita biljka


Rijetko koja biljka je sa svojim plodovima kao brusnica, koja je prirodni antibiotik potvrdila svoj doprinos zdravlju. Plodovi su bogati različitim zaštitnim materijama, sadrže minerale, vitamin A, vitamin C, kalij i biljna vlakna. Crvena tvrda bobica ima zbog veće količine vitamina C kiselkast okus. Osim toga brusnica kao ljekovita biljka je već dugo poznata, od lišča i plodova se prave ljekoviti čajevi, u svježem obliku se prave sokovi, plodovi se mogu čuvati smrzavanjem ili sušenjem, a njime možemo pripremati đemove i ukusne umake i jela.
[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD]

​

[/TD]
[TD]

​

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

Slika 1​

[/TD]
[TD]

Slika 2​

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Svježe brusnice, sok, smrznute ili sušene su prirodan antibiotik koji, uništava štetne bakterije i gljivice u tijelu. Bioflavonoidi imaju posebnu antibakterijsko djelovanje tako su iztraživanja pokazala, da brusnice mogu spriječiti pojavu infekcije urinarnog trakta (E. Colli bakteriju), isto tako tvari brusnice djeluju na uništenje bakterije Helicobacter pylori, koja je uzročnik čira na želucu, smanjuje rizik od pojave bolesti zuba i zubnog mesa. Isto tako sastojci brusnice smanjuju rizik od različitih karcinoma, kao što su rak dojke i debelog crijeva, spriječava rast ćelija raka i širenja njegovo širenje po tijelu. Brusnica pomaže pri obnovi vida (očiju), smanjuje šećer u krvi, što je korisno za dijabetičare. Plodovi brusnice su iznimno cijenjeni u prehrani osoba izloženih stresu, prevencija su kod kardiovaskularnih bolesti (srca i krvnih žila).

Preporučuje se sok i čaj od plodova i lišča brusnice, djeci i starijim osobama, napomena, lišče se bere poslije berbe plodova.
[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD]

​

[/TD]
[TD]

​

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

Slika 3​

[/TD]
[TD]

Slika 4​

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Brusnica je crvena jagodica koja se kao namirnica upotrebljava za kolače i torte, marmelade sirupe te kaonadjevni u pecivima, ide kao sastojak voćnih kupova, frapea. Jela od mesa vepra i druge divljači zadržavaju svojstvenu aromu, koju umak od brusnica ublažava, tako se jelo čini ugodnijim i probavljivijim.

Plodove brusnice preradimo u sok, čaj, džem, umak, plodovi se suše ili zamrzavaju, kao jagodasto voće pravi su izvor ugode i zdravlja. Svatko tko želi si može na okućnici posaditi manji nasad brusnica tako da ima lišče i plodove na dohvat ruke, a u prolječe u početku ožujka i travanja je pravo vrijeme za sadnju brusnica.

 

[Nostradamus]

[h=6]Europska brusnica (Vaccinium vitis-idaea):[/h] Brusnica je lijepa, nisko grmasta, visoka 25 cm, skroz zelena, pokrovna biljka koja se širi po sadni jami, za svoju rast mora imati u sadnoj jami humusno kiselu zemlju, sa dodatkom gnojiva, vrijednost pH je između 4 i 5 kiselosti, kod sadnje upotrebljavamo kiseli treset, crnu zemlju izpod drva četinara i piljevinu četinara, za bolesti i štetnike je sadnica odporna biljka.

Sadnice brusnica se sade 30 cm u redu, ako je razmak između redova 90 cm, ili na 25 cm ako je razmak između redova 100 cm. U jarak dubine 20 do 25 cm, mora se napuniti kiselom zemlju, bogatom humusom i gnojeno sa Grenom, da nemamo oko sadnica korov. Između redova kosimo ili malčaramo.

Kad je brusnica posađena, pravi izdanke i napravi tepih tako da popuni prostor između sadnica. Plodovi zore prvi put krajem srpanja, drugi put krajem mjeseca rujna, sadnica ima puno plodova što se vide na fotografijama.
[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD]

​

[/TD]
[TD]

​

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

Slika 5​

[/TD]
[TD]

Slika 6​

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

 

[Nostradamus]

[h=6]Europska brusnica (Vaccinium vitis-idaea):[/h] Brusnica je lijepa, nisko grmasta, visoka 25 cm, skroz zelena, pokrovna biljka koja se širi po sadni jami, za svoju rast mora imati u sadnoj jami humusno kiselu zemlju, sa dodatkom gnojiva, vrijednost pH je između 4 i 5 kiselosti, kod sadnje upotrebljavamo kiseli treset, crnu zemlju izpod drva četinara i piljevinu četinara, za bolesti i štetnike je sadnica odporna biljka.

Sadnice brusnica se sade 30 cm u redu, ako je razmak između redova 90 cm, ili na 25 cm ako je razmak između redova 100 cm. U jarak dubine 20 do 25 cm, mora se napuniti kiselom zemlju, bogatom humusom i gnojeno sa Grenom, da nemamo oko sadnica korov. Između redova kosimo ili malčaramo.

Kad je brusnica posađena, pravi izdanke i napravi tepih tako da popuni prostor između sadnica. Plodovi zore prvi put krajem srpanja, drugi put krajem mjeseca rujna, sadnica ima puno plodova što se vide na fotografijama.
[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD]

​

[/TD]
[TD]

​

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

Slika 5​

[/TD]
[TD]

Slika 6​

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

[h=6]Američka Brusnica (Vaccinium Macrocarpon - Cranberry):[/h] Američka Brusnica ima izdanke koji su puzajući dužine od 1 do 2 m na njima izrastaju izdanci dužine 20 cm na kojima su cvatovi i kasnije plodovi, kod uzgoja se mogu pustiti da idu po zemlji ili se usmjeravaju u red ili se usjmeravaju na neku oporu tako da je lakše branje plodova. Izdanci su drvenasti, lišče je tamno zeleno, zimi u fazi mirovanja je lišče crvenkasto. Plodovi su puno krupniji nego kod europske brusnice, zore u jesen. Sade se na širem razmaku jer treba pustiti da se izdanci razrastu, sade se isto kao europska brusnica, u slučaju šuše treba sadnice zalijevat oko sadnice. Sve vrste sadnica su dugovječne, nasadi brusnica traju 30 i više godina, najviše se sade europske vrste brusnice.

Početkom proljeća u ponudi imamo sadnice američke i europske brusnice uzgojene u lončičima (kontejneri), kao zanimljivost sadnice europske brusnice imaju istu godinu plodove i to dva puta. Sve dodatne informacije možete pronaći u Brežicama (Slovenija) u tvrtki Rast.

• Slika 1 - Brusnica europska, sadnica ima sada puno plodova​
• Slika 2 - Brusnica, sadnica ima plodove​
• Slika 3 - Brusnica europska, sadnica uzgojena u kontejneru, sa plodovima​
• Slika 4 - Brusnica europska Idaea​
• Slika 5 - Ameriška brusnica puzajuća - branje zrelih plodova Cranberry​
• Slika 6 - Američka brusnica (Vaccium macrocarpa - Cranberry)​

Anton Baznik

Tvrtka "Rast" ​

Krška vas kraj Brežica ​

 

[Nostradamus]

Orah kasne vegetacije


U vrtovima, voćnjacima i seoskim dvorištima, između ostalih voćnih vrsta, nalazimo i orahe, koji ljeti daju ugodan hlad, a u jesen nas obdaruju plodovima. Velika većina oraha je sjemenska, uzgojena iz ploda. Plod ne prenosi sve dobre osobine na tako uzgojeno drvo, te nam se nakon deset godina pokaže kako nismo uzgojili najbolju sortu. Orasi, takozvani koščaki, imaju male plodove s tvrdom ljuskom, dok kod pojedinih stabala s debljim plodovima, njihovu meku, nezaštićenu ljusku vrlo lako probijaju i uništavaju ptice, kada takvi plodovi padnu na zemlju, jezgre ploda lako napada plijesan. Debeli (krupni) plodovi imaju i taj nedostatak, da im je jezgra u usporedbi s veličinom ploda izuzetno mala. Velike štete na tim stablima prouzrokuje proljetni mraz (pozebe), zbog kojeg plod može potpuno izostati.

Orasi kasne vegetacije imaju kraće vrijeme rasta, a u proljeće kasnije pupaju, dok u jesen normalnu dozrijevaju. Otporniji su i na bolesti, a plodove daju već prve godine po sadnji. Plodovi tih oraha imaju brojne dobre osobine i primjerenu debljinu. Dioba jezgre, ovisno o sorti, je od 45% do 58%. Ljuska im je primjereno tvrda, lijepo zatvorena i donekle glatka, a svijetle i ukusne jezgre sadrže dosta masti i bjelančevina. Sadnice imaju visok genetski potencijal, visoku rodnost, što ovisi o tome da li su rodne i lateralne (postrane) grane, te o broju ženskih cvjetova. Sadnice oraha, obično dvije godine nakon prve pojave ženskih cvjetova, oblikuju i muške cvjetove (mačice).
[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD]

​

[/TD]
[TD]

​

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

Slika 1​

[/TD]
[TD]

Slika 2​

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Sve sorte oraha su cijepljene (kalemljene), dvogodišnje sadnice, u ponudi sadnica je 17 sorti: GEISENHEIM sel. – 1239, GEISENHEIM sel. – 139, LARA, JUPITER, RASNA, ADAMS, HARTLEY, ELIT, FRANQUETTE, PARISIENNE, MB-24, NS-kasni, FERNOR, FERNETTE, MEYLANNAISE, KASNI GROZDASTI, RONDE de MONTIGNAC.

 

[Nostradamus]

NAČINI SADNJE:

• pojedina stabla oraha sadimo tako, da svojom sjenom ne štete drugim biljkama, posebice stoga što cijepljen orah ne raste toliko u visinu kao necijepljen orah.
  isto tako sadimo orah na manje primjeren teren – kamenit, glinen, te sjeverniju stranu sa slabijom osunčanošću;
  
• orah možemo saditi i u drvored - uz cestu, ogradu ili kao zaštitu za vrt;
  
• možemo saditi i čiste orahove nasade – po sustavu istostraničnog trokuta zbog boljeg osvjetljenja. Razmak između sadnica ovisan je o položaju, nagibu terena, bujnosti sorti i kvaliteti zemljišta;
  
• nasad oraha sadimo zajedno s nasadima drugih voćnih vrsta. Cijepljeni orasi dosižu punu rodnost poslije 15 godina, kada krošnje popune cijeli prostor. Do tada možemo redni i mogući međuredni prostor popuniti nekom drugom voćnom vrstom koja će roditi u najkraćem vremenu. Poslije petnaestak godina možemo je postupno iskrčiti iz nasada oraha. Među mladi nasad oraha sadimo breskve, marelice, višnje i lješnjake. U prvim godinama možemo uzgajati jagode, maline, ribizl i slično.
  
• i stari vinograd, kojega namjeravamo u nekom vremenu iskrčiti, možemo zasaditi s orasima, te ga postupno, po potrebi krčimo (vadimo staro trsje).
  

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD]

​

[/TD]
[TD]

​

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

Slika 3​

[/TD]
[TD]

Slika 4​

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Prilikom sadnje pojedinih orahovih stabala ili nasada važan je pravilan izbor sorti, kako glavnih, tako i oprašujući ih, ovisno o vremenu vegetacije. Kod oraha, koji se oprašuje vjetrom, visoku rodnost postižemo primjerenim sortama koje su skladne po vremenu cvjetanja. Prilikom sadnje ne radimo ništa na pamet, već uzimajući u obzir sve uvjete, napravimo nacrt sadnje.

Izrigolan, duboko prekopan ili izoran i dobro pognojen teren očistimo od svih starih panjeva i korijenja, te ga iskolčimo. Ukoliko teren nije izrigolan, iskopamo veće sadne jame i dobro ih pognojimo. Prvih par godine sadnica zahtijeva jaku zaštitu (oporu) jaki kolac, tako da je vjetar i drugi vremenski uvjeti ne oštete. Prvih godina također oblikujemo krošnju, poštujući visinu debla, prvih rodnih grana i njihov pravilni raspored. Uzgojni oblik krošnje je okrugao ili piramidalan. Djelomičnim skraćivanjem voditeljice na vrhu debla i rodnih grana potičemo rast postraničnih izdanaka, čime pripomažemo visokom rodnom potencijalu lijepo razraslih grana krune stabla u kasnijim godinama razvoja. Ono što je potrebno režemo u proljeće, a ostalo u ljetnoj rezidbi u kolovozu. Sve nastale rane zaštitimo pastom za cijepljenje.

Tlo pod stablima prvih godina ostavljamo neobrašćeno, što postižemo čistim obrađivanjem, košnjom, malčarenjem ili prskanjem herbicidima , oko stabla nabacamo košenu travu. Po potrebi, od proljeća do ljeta, sadnicu dohranjujemo, prskamo i gnojimo putem listova.

Prije berbe plodova, tlo ispod stabala potrebno je očistiti, kako bi se plodovi lakše brali. Dozrele plodove otresamo sa stabla, no ne tresemo ih nikakvim pomagalima, jer time oštećujemo rodne grane i smanjujemo prinos slijedeće godine. Obrane plodove sušimo u polusjeni ili u zračnom potkrovlju.

Imamo i mlađi nasad cijepljenih oraha posađenih godine 1992., koji svake godine dopunjujemo novim sortama, kao što su: ELIT, FRANQUETTE, PARISIENNE, MAYLANNAISE, MB-24, JUPITER, LARA, ŠAMPION, RASNA, PETOVIO, RAČE sel. 866, NS - KASNI, KASNI GROZDASTI, MIRE, MEDVEĐA, GEISENHEIM sel. 139, sel. 26, sel. 251, sel. 1239 (crvena jezgra). Sorti je ukupno 19, a stabala 45. Prilikom sadnje kopao sam veće jame, svaku sam dobro pognojio, dodao kompost i po cijeloj sadnoj jami sam prilikom zasipavanja dodavao približno 70 grama AGROGELA, sredstva za zadržavanje vlage u zemlji sa višegodišnjim djelovanjem. U blizinu korijena dodavao sam i po tri briketa PLANTELA za brži rast sa trogodišnjim djelovanjem. Na području gdje se nalazi nasad, nema mogućnosti zalijevanja, tako da se AGROGEL pokazao izvrsnim. Sadnice oraha su vitalne, neke su već drugu godinu po sadnji imale i plodove, a rodnost im se s godinama povećava.
Sadni materijal i sve dodatne informacije možete pronaći u Brežicama (Slovenija) u tvrtki Rast. (Napomena: Sadnice oraha svih sorti - dvogodišne orahove sadnice, cijepljene (kalemljen orah) imamo u prodaji u jesen i na proljeće.)
Anton Baznik

Tvrtka "Rast" ​

Krška vas kraj Brežica ​

 

[Nostradamus]

Nove sorte trešanja niskog rasta


Trešnja je prvo voće koje navješćuje ljeto i raste u gotovo svakom voćnjaku. Do sada su one bile cijepljene na različitim podlogama, o kojima je ovisila i veličina voćke. Branje zrelih plodova na visokim je voćkama otežano, jer su najkvalitetniji plodovi na vrhu i krajevima grana. Nemoguće je zaštititi voćku od ptica, a krošnje ujedno zauzimaju velik prostor. Sada se mogu odabrati i sadnice trešanja niskog rasta, kalemljene na novi trešnjevi podlozi Gisela 5, koje rastu u visinu 2,5 - 3 m, ovisno o uzgoju, rastu i terenu. Voćke se sade na udaljenosti jedna od druge 2,5 - 3 m, što omogućuje više voćaka na manjem prostoru. Sorte su izvanredne kakvoće, od ranih poluhrustavih do hrustavih. Vrijeme sazrijevanja od ranih do kasnih sorti je sedam tjedana.

Imamo sorte i sadnice raspoređene po vremenu zoridbe, sorte su poredane od ranih do kasnih po vremenu zoridbe: KASINOVA RANA, RIVERSOVA RANA, AERLY BURLAT; BURLAT, BIGARREAU MOREAU, ISABELLA, VIGRED, CELESTE, GIORGIA, GARNET, NEW STAR, STARKING HARDY GIANT, CANADA GIANT, HUDSON, NORDWUNDER, SYLVIA, VAN, SUNBURST, NAPOLEONKA, POPOVKA, SUMMIT, GERMERSDORSKA, BING, LAPINS, KRALJICA TRGA, KORDIA, REGINA, KARNIJEVKA, SWEETHEART, DENISENOVA ŽUTA.
[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD]

​

[/TD]
[TD]

​

[/TD]
[TD]

​

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

Slika 1​

[/TD]
[TD]

Slika 2​

[/TD]
[TD]

Slika 3​

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Nove trešnjine podloge, kao što je Gisela 5, omogućuju cijepljenje (kalemljenje) tako da dobivamo takozvane patuljaste sadnice trešanja . Na tim podlogama rađanju trešnje već drugu godinu nakon sadnje. Maksimalna je iskoristivost od 5. do 6. godine nadalje. Plodovi se beru praktički sa zemlje, pa se uloženo brže i vrati. Neke od tih sorta su samooplodne, omogućuju natapanje, naknadno gnojenje, savijanje grana i rezidbu.

Trešnje niskog rasta brzo ulaze u rodnost, što se vidi na priloženoj fotografiji. Kalemljenje na podlozi Gisela 5 napravio sam u kolovozu 1997., a u jesen sljedeće godine sadnica je bila posađena na određeno mjesto. Sadnica je imala već oblikovanu krošnju s nekoliko izdanaka, koje sam na proljeće 1999. skratio i savinuo s posebnim nastavcima za savijanje grana. Voćku sam posadio pod određenim kutom, a time sam sadnici još dodatno zaustavio rast u visinu. Sadnica trešnje je u proljeće 2000. bujno cvjetala, ali kako u blizini nije bilo sadnice trešnje druge sorte koja bi istodobno cvala, morao sam omogućiti oprašivanje tako da sam na držač objesio kantu napunjenu vodom, te dodao gnojivo Plantela za cvjetajuće biljke. U kantu sam stavio nekoliko cvjetajućih grana drugih sorti trešnje, koje sam donio s drugog mjesta. Svaki sam dan otopinu promješao i grane stavljene u otopinu skraćivao škarama za jedan centimetar, pa su normalno crpile vodu i cvale. Oprašivanje je uspjelo i voćka je bogato rodila. Na taj je način prikazano kako lako možemo pomoći kod svih vrsta voćaka u kojih imamo problema sa oprašivanjem, a u blizini nemamo primjerenog oprašivača. Kod nas u Krškoj vasi kod Brežica imamo i trešnje već posađene na tim podlogama.

Nove i zanimljive, patuljaste trešnje različitih sorti mogu rasti i u malo većim posudama s dodatkom AGROGELA za zadržavanje vlage u zemlji. U proljeće, kad procvatu i imaju plodove, lijep su ukras pred kućom, na terasi ili na balkonu… Zauzimaju malo prostora, jer se posuda sa sadnicom može premještati.
Sadni materijal i sve dodatne informacije možete pronaći u Brežicama (Slovenija) u tvrtki Rast.
Anton Baznik

Tvrtka "Rast" ​

Krška vas kraj Brežica ​

 

[Nostradamus]

Stare sorte jabuka

U svijetu je sve više prisutan trend potražnje voća koje je ekološki proizvedeno i nije uopće ili je u manjoj mjeri prskano. Obnavljaju se stari travnati voćnjaci i sade se stare sorte voćaka, koje su otporne i visokog rasta. Dugoročni cilj takvog trenda jest očuvanje starih i autohtonih sorti voćnih sadnica. Takvo očuvanje ima značajnog utjecaja i na mnoge ostale biljne i životinjske vrste, a značajno je i u ekološkom smislu zbog smanjenja zagađivanja okoliša. Tako je prisutan i trend potražnje za starim sortama jabuka. Stare sorte jabuka traže se kako za konzumaciju, tako i za pripravljanje soka, jabučnog octa, rakije, te sušenje. Mi cijepimo stare sorte jabuka na niske M9, srednje MM 106 i visoke podloge na sjemenjak, isto imamo na tim podlogama kalemljene i novije sorte jabuka. Takve se sadnice sade kod nas u jesen, i odmah kad je kraj zime i zemlja je ugrijana od sunca se može nastavit sa sadnjom.

Mi u Krškoj Vasi pored Brežica svake godine organiziramo izložbu voća, koja traje od kraja lisopada, pa sve do proljeća, sve dok se plodovi mogu očuvati. Izloženo je i oko 130 sorti jabuka. Većinom su to stare sorte, no imamo i nove, otpornije sorte. Izložba obuhvaća i kruške, nashi, mušmule, dunje, orahe, kestene, oskoruše, žižule, kivi, kaki, asiminu i druge vrste, što možete vidjeti.

 

[Nostradamus]

[h=6]STARE SORTE JABUKA:[/h] Vrijeme zriobe pojedine sorte može biti i drugčije sve ovisi o području sadnje, vremenu, nadmorskoj visini idr.

BELIČNIK: Plodovi su do srednje debeli sa zelenkastom do blijedo žutom kožicom. Meso je bijelo, prhko, prijatnog slatko – kiselkastog okusa. Dozrijeva oko 20. srpnja.

CRVENI ASTRAHAN: Plodovi su srednje debeli i okruglog plosnatog oblika. Plod je cijeli pokriven grimizno crvenom bojom i modrikastom voštanom presvlakom. Meso je bijelo, a tik pod kožicom crvenkasto, sočno i prijatnog okusa. Dozrijeva oko 25. srpnja.

ŠARLAMOVSKI: Plodovi su srednje debeli i okruglog plosnatog oblika. Kožica je zelenkasto žuta s intenzivno crvenim prugama. Meso je žućkasto – bijelo, prhko, sočno i kiselkasto. Dozrijeva nakon 15. kolovoza.

GRAFENŠTAJNC: Plodovi su srednje debeli i okruglog plosnatog oblika. Kožica je glatka, donekle masna, žute boje, a na sunčanoj strani svijetlo crvena, prugasta i šarena. Meso je žućkasto – bijelo, prhko, sočno, mirisno i slatko – kiselkastog okusa. Dozrijeva krajem kolovoza.

ŠARENI KARDINAL: Plodovi su debeli do vrlo debeli, nejednakomjerno razvijeni i grbavi. Kožica je slamnato žute boje s crvenkastim prugama koje su mjestimično izbrisane. Meso je žućkasto – bijelo, rahlo vinsko – kiselkastog osvježavajućeg okusa. Dozrijeva krajem kolovoza ili početkom rujna.

LORD LAMBOURNE: Plodovi su srednje debeli, plosnato okrugli, ravnomjerno razvijeni. Kožica je pomalo hrapava, žućkasto – crvena, na sunčanoj strani zagasito narančasta do smeđecrvene, s jakom voštanom presvlakom. Meso je bijelo do krem, donekle grube strukture, sočnog kiselkastog okusa. Dozrijeva oko 10. rujna.

ZLATNA PRAMENA: Plodovi su srednje debeli, okrugli, zlatno žute boje koja se prelijeva u narančasto – crvenu s crvenim prugama. Meso je čvrsto, sočno, mirisno, prijatnog okusa. Dozrijeva oko 10. rujna.

KOKSOVA NARANČASTA RENETA: Plodovi su srednje debeli, plosnati, prema dnu blago koničan. Kožica je žuto zelena, pokrivena crvenim prugama. Meso je sočno, topi se u ustima, odličnog slatko kiselkastog okusa. Dozrijeva oko 10. rujna.

JONATHAN: Plodovi so srednje debeli, prilično simetričnoga, okruglastokoničnog oblika.Kožica je zelenkastožute, na večom delu ploda je prekrivena živahnom vinskocrvenom bojom. Meso ploda je žučkastobijele boje , čvrsto, sočno, skladnog punog okusa sa ugodnom kiselinom i aromom. Dozrijeva nakon 15. rujna.

JAKOB LEBEL: Plodovi su debeli do vrlo debeli, plosnati i okrugli. Kožica je zeleno žuta, u manjem dijelu crvena. Meso je sočno, vinsko kiseloga okusa. Dozrijeva nakon 20. rujna.

HERBERTOVA RENETA: Plodovi su debeli, okrugli i blago spljošteni. Kožica je zelenkasto žuta, na sunčanoj strani crvena. Dozrijeva nakon 20. rujna.

DOLENJSKA VOŠČENKA: Plodovi su debeli, okrugli i spljošteni. Kožica je svijetlo zelena a kasnije voštano žuta. Meso je prhko, sočno, slatko kiselkastog prijatnog okusa. Dozrijeva krajem rujna.

LEPOCVETKA: Plodovi su srednje debeli do debeli. Kožica je limun žute boje, posuta točkicama. Meso je aromatično, sočno, prijatnog okusa. Dozrijeva u drugoj dekadi rujna.

BOSKOPSKI KOSMAČ: Plodovi su debeli, okrugli i spljošteni. Kožica je hrapava, zelenkasto smeđa, na sunčanoj strani crvenkasta. Meso je žućkasto, na početku čvrsto, prhko, sočno, dobrog okusa s prijatnom kiselinom i aromom. Dozrijeva oko 30. rujna.

KANADA: Plodovi su spljošteni i okrugli, nepravilnog oblika, debeli do vrlo debeli. Kožica je hrapava, posuta velikim smeđim pjegama, zelenkasto žute boje. Meso je čvrsto, a kasnije postej prhko, sočno, prijatnog okusa s ponešto kiseline. Dozrijeva oko 30. rujna.

OVČJI NOS: Plodovi su sitni do srednje debeli, duguljasti, suženi prema dnu, a u presjeku izgledaju kao ovčja glava, po čemu je sorta i dobila ime. Kožica je žuta, na sunčanoj strani zagasito crvena. Meso je bijelo, hrskavo, sočno, prijatnog slatkog okusa, blago kiselo. Dozrijeva krajem rujna i početkom listopada.

CAREVIĆ: Plodovi su srednje debeli, spljošteni i okrugli. Koža je zelenkasto žuta, na sunčanoj strani crvenkasta. Meso je sočno, topi se u ustima, slatko – kiselkastog okusa. Dozrijeva oko 1. listopada.

ANANAS RENETA: Plodovi su sitni, jajastog oblika. Kožica je zelenkasto žuta, ponekad na sunčanoj strani narančasto crvena. Cijeli je plod posut sitnim točkicama. Meso je sočno, slatko kiselkasto sa svojsvenom prijatnom aromom. Dozrijeva oko 1. listopada.

BAUMANOVA RENETA: Plodovi su srednje debeli, splošteni i okrugli. Široka čašna jamica je okružena blagim naborima. Kožica je glatka, žuta s crvenim prugama. Meso je donekle grube strukture, slatkog okusa. Dozrijeva oko 1. listopada.

GORIŠKA SEVKA: Plodovi su srednje debeli do debeli, spljošteni i okrugli. Kožica je glatka, svijetlo žuta, na sunčanoj strani crvenkasta, odnosno crvena. Meso je čvrsto, sočno, slatko s malo kiseline. Dozrijeva nakon 1. listopada.
DAMASONSKI KOSMAČ – LEDROVKA: Plodovi su srednje debeli, donekle spljošteni. Kožica je žućkasto zelena, prekrivena s hrapavom smeđkasom presvlakom. Meso je sočno, prijatnog slatko kiselog okusa. Dozrijeva oko 1. listopada.

ŠTAJERSKI POGAČAR: Ima i nekoliko sinonima: kolačara, božičnica, tanjirača, koturača, krugla i drugo. Plodovi su srednje debeli do debeli, splošteni, odnosno oblika pogače, rebrasti i grbavi. Kožica je glatka, ponekad mrežasto smeđkasta, zelenkasto žuta, na sunčanoj strani prekrivena smeđe crvenom do tamno crvenom zagasitom bojom, koja u klijeti dobiva voštanu presvlaku. Meso je zelenkasto bijelo, sočno, vinsko kiselog prijatnog okusa. Dozrijeva u prvoj polovici listopada.

LONDONSKI PEPING: Plodovi su srednje debeli, plosnatog okruglog oblika, s naznačenih pet rebara prema dnu. Kožica je glatka, masna i zelene boje, koja pri skladištenju požuti. Na sunčanoj strani ima bakreno crvenu boju. Meso je sočno, topi se u ustima, odličnog je okusa. Dozrijeva oko 10. listopada.

BIJELI ZIMSKI KALVIL: Plodovi su srednje debeli do debeli, široko konični i nesimetrični. Kožica je blijedo zelene i žute boje, a na sunčanoj se strani javljaju smeđkaste, odnosno narančasto crvenkaste pjege. Meso je zelenkasto do bijelo, sočno i prhko, blago kiselkasto s izninmo ukusnom aromom. Dozrijeva sredinom listopada.
ŠTAJERSKI MOŠANCELJ: Plodovi su sitni, okruglog valjkastog oblika. Kožica je čvrsta, donekle masna, zelenasto žute boje, na sunčanoj strani blago crvena. Meso je čvrsto, sočno, prijatnog slatko kiselkastog okusa i aromatično. Dozrijeva sredinom listopada.

GORENJSKA VOŠČENKA: Plodovi su debeli, okrugli i plosnati, na dnu rebrasti s voštanom presvlakom. Koža je svijetlo žuta, na sunčanoj strani crvena. Meso je čvrsto, kiselkasto i sočno. Dozrijeva sredinom listopada.
KRIVOPECELJ: Plodovi su duguljasti, srednje debeli do debeli. Većina plodova ima bradavicu u peteljkinoj jamici koja odmiče peteljku u stranu. Kožica je tanka, svijetlo žute boje, većim diejlom pokrivena crvenom bojom i prugama. Meso je čvrsto, sočno, osvježavajućeg slatko kiselog okusa. Dozrijeva početkom listopada.

ONTARIO: Plodovi su debeli, plosnati i rebrasti. Kožica je zelenkasto žuta, na sunačnoj strani crvenkasta. Meso je vrlo sočno, kiselkastog osvježavajućeg okusa. Dozrijeva nakon 20. listopada.

ŠAMPANJSKA RENETA: Plodovi su srednje debeli, plosnatog oblika i rebrasti. Kožica je zelena, kasnije dobiva žuti preljev, na sunčanoj strani je crvenkasta. Meso je sočno, izrazito kiselog okusa. Dozrijeva u drugoj polovici listopada.

ZVONČASTA JABUKA: Plodovi su veliki, nesimetrični, srednje debeli do debeli, izduženog koničnog oblika, slični zvonu, po čemu je ova osrta dobila ime. Kožica je slamnato žuta, na sunčanoj strani blago narančasta do crvenkasta. Meso je bijelo, čvrsto, manje sočno i kiselkasto. Dozrijeva krajem listopada.

BOBOVEC: Plodovi su srednje debeli, duguljasti, zelene boje s crvenkastima prugama. Meso je izvanredno čvrsto, sočno i kiselkastog okusa. Dozrijeva u zadnjoj dekadi listopada.

 

[Nostradamus]

[TABLE]
[TR]
[TD]
[/TD]
[TD="width: 375"][SIZE=-1]breskva-minijaturna. Italijanska sorta, krupnih, socnih i zdravih plodova, zutog mesa. Sazreva sredinom jula. Moze se koristiti i kao ukrasna biljka.
[/SIZE][/TD]
[/TR]
[/TABLE]

 

[Nostradamus]

[h=3]PATULJASTA BRESKVA[/h][h=4]"BONANCA"[/h] [TABLE]
[TR]
[TD]

[/TD]
[TD]Sigurno najmanja breskva na svetu!

Italijanska sorta, krupnih, socnih i zdravih plodova, zutog mesa. Sazreva sredinom jula. Moze se koristiti i kao ukrasna biljka.

Naraste do 80cm. Biljke treba saditi na rastojanju 1m jednu od druge. Moze se saditi i uvece saksije, koje ostaju preko zime na otvorenom. [/TD]
[/TR]
[/TABLE]