Vocarstvo

[Nostradamus]

[h=4]Najčešće vrste na jezgričavim voćkama[/h]

​

[h=5]Jabučna zelena uš (Aphis pomi)[/h] Vrlo je česti štetnik kod nas. Proširena je u cijeloj Europi. Osim jabuke napada krušku, te glog, oskorušu, mušmulu, Cotoneaster i Chaenomeles vrste. Ne migrira s vrste na vrstu te se ubraja u monoecijske vrste.
Tijelo je dugo 1,5-2 mm, žutozelene boje (sl. 2, sl. 3). Zimska jaja odlaže najčešće na jednogodišnjim izbojima. Javlja se u vrijeme bubrenja pupova. Živi na vršnom lišću. Može imati do 17 generacija. Siše i još zelene neodrvenjene vrškove izboja pa se ti izboji deformiraju i zaostaju u rastu. Prve krilate generacije javljaju se krajem proljeća ili početkom ljeta i šire zarazu dalje u voćnjaku. Pragom odluke za suzbijanje smatra se 10-15 kolonija na 100 izboja vizualnom metodom. Izlučuje mnogo medne rose.

 

[Nostradamus]

[h=5]Jabučna brašnena ( pepeljasta ) uš (Dysaphis plantaginea)[/h] Relativno je velika vrsta, od 1,8 – 2,4 mm. Abdomen je sive boje s velikom tamnom pjegom preko cijelog abdomena (sl. 4, sl. 5). Pokrivena je brašnavim voštanim prevlakama. Proširena je u Europi i većini drugih kontinenata. Važan je štetnik jabuke kod nas. Heterecijska i holociklička je vrsta. Primarni domaćin joj je jabuka ( u toplijim krajevima i kruška ), a sekundarni su joj domaćini biljke iz roda Plantago.
Stvara velike kolonije na naličju lišća jabuke i na vrhovima izboja. Lišće se kovrča oko srednje žile i to prvo vršno lišće, a zatim žuti i suši se. Izboji zaostaju u rastu, plodovi kržljave i otpadaju. Sisanjem na cvjetovima izaziva deformacije plodova. Uš intenzivno izlučuje mednu rosu.
Zbog velike štetnosti ove vrste, prag tolerancije je izrazito nizak i iznosi samo 1-2 zaražena lisna pršljena prije cvatnje na 100 pregledanih organa vizualnom metodom. Ovu vrstu treba suzbiti prije cvatnje. Postoje sorte koje su otpornije na ovu vrstu uši.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"] Slika 4
[/TD]
[TD="align: center"]Slika 5
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

 

[Nostradamus]

[h=5]Kruškina brašnena uš (Dysaphis pyri)[/h] Dužine 1,8-2,5 mm, pokrivena je brašnavom voštanom prevlakom. Primarni je domaćin kruška, a sekundarni su domaćini korovi roda Galium (G. Aparine i G. mollugo). Heterecijska i holociklička je vrsta. Prezimi na kruški, prve generacije sisanjem oštećuju samo vršno lišće. Lišće žuti i kovrća se (sl.6). Na kruški razvija 3-4 generacije i početkom ljeta seli se na zeljaste korove. Izlučuje obilnu mednu rosu.

 

[Nostradamus]

[h=5]Jabučne uši šiškarice (Dysaphis devecta i druge)[/h] Više vrsta ovog roda su česta pojava na jabukama. Uzrokuju vrlo vidljive promjene na lišću jer se zaraženo lišće deformira i dobije jako purpurno crvenu boju (sl. 7). To su velike uši sivkastoljubičaste boje. Navedena vrsta je monoecijska i cijeli život je na jabuci, a ostale vrste migriraju na druge ljetne domaćine. Štete od tih uši su kratkotrajne i najčešće manje, no zato jako uočljive. Uši žive u kolonijama na naličju lišća, pod deformiranim listom.



[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Slika 6
[/TD]
[TD="align: center"]Slika 7
[/TD]
[TD="align: center"]Slika 8[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

 

[Nostradamus]

[h=5]Smeđa kruškina uš (Melanaphis pyraria)[/h] Malena tamnosmeđa uš, duga 1,3-2,1 mm. Heterecijska i holociklička je vrsta. Na kruški uzrokuje vrlo specifične simptome: transverzalno ili dijagonalno kovrčanje lišća uz srednju žilu (sl. 8). Ljetni su domaćini biljke iz porodice trava (Triticum, Poa, Holcus, Brachypodium, Arrhenatherum). Na ljetnim domaćinima uš mijenja boju. Izlučuje obilnu mednu rosu.

 

[Nostradamus]

[h=5]Jabučna krvava uš (Eriosoma lanigerum)[/h] Smatra se da je ova vrsta iz Sjeverne Amerike. U Europu je donesena krajem 18. stoljeća. Vrlo je proširena kod nas i to najčešće u plantažnim voćnjacima, nego u zapuštenim voćnjacima. Ima više razloga za to. Krvava uš rado naseljuje brojne rane nastale rezidbom. Primjena većine sredstava za zaštitu bilja više uništava prirodnog neprijatelja te uši ( osicu Aphelinus mali ) nego što sredstvo uništava uš. Intenzivnija gnojidba te uzgoj u plantažama također poboljšavaju uvjete za pojavu te uši.
Odrasle uši su crvenosmeđe boje, dužine 1,8 – 2,3 mm. Pokrivene su gustom bijelom voštanom prevlakom pa se uopće ne vide (sl. 9). Ako se prevlaka makne i uši zgnječe, vidi se crvena tekućina. Po tome je dobila ime. Beskrilne su uši duge 1,2 – 2,6 mm. Purpurne su, crvene ili smeđe boje, pokrivene voštanom prevlakom ( sl. 10). Na mjestima gdje sisaju stvaraju se izrasline, tzv. rak rane, pa ako se uš i suzbije, rak rane ostaju. Hrane se na korijenju, razvijenim granama i mladim izbojima. Posljedica napada je sušenje grana, pucanje kore i stvaranje rak rana. Na rak rane se mogu naseliti i drugi štetnici (staklokrilka).


[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"] Slika 9
[/TD]
[TD="align: center"]Slika 10
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]


Jabučna krvava uš je monoecijska i gotovo monofagna vrsta jer se uglavnom nalazi samo na jabuci, vrlo rijetko na dunji, a gotovo nikad na kruški. No, na tim kulturama nije štetna kao na jabuci. Može se naći i na vrstama Cotoneaster i Crataegus. Postoje dosta velike razlike u osjetljivosti pojedinih sorti jabuka na napad te uši, no može se reći da su osjetljive sorte Cox´s Orange, Kanada, Boskop, Starking i grupa crvenih delišesa. Otpornije su Jonathan, Ontario, Bobovac, Zlatni Delišes. Kod podloga izuzetno je osjetljiva M9, dok su MM selekcije otpornije. Postoji puno dvojbi oko biologije te vrste. Na jabuci je uvijek anholociklička.
Ličinke prezime na vratu korijena i debljem korijenju te pukotinama debla i rak ranama grana. Podnose temperature i do – 27 °C. Vrlo rano, krajem zime počinje partenogenetski razvoj. Ima 10-15 generacija godišnje. Uš se uspješno suzbija osicom Aphelinus mali stoga se i zaštita prilagođava sredstvima koja ne uništavaju tog parazita. Zimsko prskanje uljanim sredstvima i prskanje insekticidima pred cvatnju kad voštane prevlake koje štite uš još nisu preguste ne utječu negativno na osicu koja tada još nije skroz aktivna.

 

[Nostradamus]

[h=4]Suzbijanje lisnih ušiju[/h]
Zimskim prskanjem voćaka se uništavaju jaja lisnih ušiju, a u južnim područjima i odrasli oblici nekih vrsta. U tu svrhu se koriste mineralna ulja ili mineralna ulja u dodatku s organofosfornim insekticidom. Djelotvornost tih sredstava je veća ako se koriste tik prije kretanja vegetacije. Suzbijanje lisnih uši u vegetaciji može se provesti primjenom određenih insekticida. Postoje selektivni insekticidi – aficidi na bazi imidakloprida (Confidor, Boxer, Dali, Rapid), acetampirida (Mospilan, Acelan 20 SP), tiakloprida (Calypso) , tiametoksama (Actara) itd. Djelotvorni su i ostali sistemični pa i neki kontaktni insekticidi.
Pri izboru treba točno utvrditi namjenu za koju su utvrđeni jer većina insekticida ima dozvolu za primjenu samo na određenim kulturama, npr. samo u voćarstvu, a i tamo samo na nekim vrstama. Biološko suzbijanje je također moguće. Treba svakako obratiti pozornost na rezistentnost lisnih ušiju prema pojedinim insekticidima, piretroidima naročito, te se treba strogo držati uputstava primjene i racionalne upotrebe insekticida određene kemijske grupe. Također treba voditi računa da korišteni insekticid bude tolerantan prema biološkim predatorima lisnih ušiju.

Nino Ivančan, dipl.ing.agr.
​

 

[Nostradamus]

[TABLE="class: contentpaneopen"]
[TR]
[TD="class: contentheading, width: 100%"]Bakterijska palež jabuke i kruške (Erwinia amylovora)
[/TD]
[TD="class: buttonheading, width: 100%, align: right"]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[TABLE="class: contentpaneopen"]
[TR]
[TD="colspan: 2"] Bakterijska palež jabuka i krušaka je opasna bakterijska bolest ne samo jabuke i kruške, već i brojnih drugih vrsta. Bolest napada oko 160 biljnih vrsta iz 30 rodova. Osim jabuka i krušaka bolest napada dunju, glog, oskorušu, mušmulu, te još neke koštićave i ukrasne vrste.
Bolest je donesena iz Amerike u Europu 1957. godine. Prvi je put ustanovljena u Engleskoj. Dalje se širila najprije po zapadnoj Europi, a kasnije i po svim drugim područjima Europe. U Hrvatskoj je ustanovljena 1995. godine u Nuštru i okolici Osijeka, a zatim po čitavoj istočnoj Slavoniji. Prema HZPSS-u u Republici Hrvatskoj proširena je u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj, Virovitičko-podravskoj, Međimurskoj, Koprivničko-križevačkoj i Varaždinskoj županiji uz tendenciju daljnjeg širenja zaraze.
U praksi je neophodno provoditi prognozu pojave bakterijske paleži kako bi se obavilo pravovremeno preventivno suzbijanje i usporilo njeno širenje izvan karantenskog područja te smanjile štete u voćnjacima. Bakterijska palež je uz krastavost najvažnija bolest jabuke i kruške u svijetu.
Nakon pojave bolesti u Republici Hrvatskoj 1995. poduzete su sve mjere propisane za karantenske bolesti. Zaražena stabla su krčena i spaljivana. U toj akciji je prema HZPSS-u iskrčeno 199.432 stabla jabuka, 142.479 krušaka, 148 dunja i 152 mušmule. Bolest nije iskorijenjena unatoč uloženim naporima.
Bolest se inače na engleskom kaže „fireblight“ (palež) jer napadnuti dijelovi voćke podsjećaju kao da su spaljeni vatrom ili plamenom.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD][/TD]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

Slika 1​

[/TD]
[TD]

Slika 2​

[/TD]
[TD]

Slika 3​

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Simptomi: Oboljelo se stablo prepoznaje po suhom lišću, suhim izbojcima i plodovima koji izgledaju kao opaljeni vatrom. (sl. 1,2). Prvi simptomi bolesti primjećuju se u cvatnji (sl. 3). Uzročnik bolesti je bakterija koja prodire u voćku kroz cvijet. Nažalost, često su upravo vektori (prenosioci) te bolesti baš pčele koje su nužne za oprašivanje navedenih vrsta (sl. 4). Napadnuti cvijet se suši. Bakterija iz cvijeta, prije nego se osuši preko peteljke prodire u izbojak (sl. 5), pa na granu, i u deblo. Svi napadnuti dijelovi potamne i osuše se (sl. 6). Često puta mladi izboji se osuše, listovi pocrne i drže se još uvijek na izboju, dok se izboj svine u obliku drške kišobrana (sl. 7,8).

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

Slika 4​

[/TD]
[TD]

Slika 5​

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD][/TD]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

Slika 6​

[/TD]
[TD]

Slika 7​

[/TD]
[TD]

Slika 8​

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Početni simptomi na listu su promjena boje peteljke i srednje žile u smeđu ili crnu. Kod krušaka se boja listova i izbojaka mijenja crno, dok se kod jabuka mijenja u tamno smeđu. Lišće često tako ostane stajati do dugo u zimu. Plodovi na zaraženom stablu pocrne i mumificiraju se te ostaju i drže se ( sl. 9). Infekcija se može i vizualno pratiti kako napreduje (15 – 30 cm kroz nekoliko dana).

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

Slika 9​

[/TD]
[TD]

Slika 10​

[/TD]
[TD]

Slika 11​

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Ova bolest se često puta zna zamijeniti s jednim štetnikom, s kruškinom osom srčikaricom (Janus compressus) koja napada kruške i jabuke, ali za razliku od bakterijske paleži, izboj dalje kasnije nastavlja svoj rast i osušeni dio mladog izboja otpada.
Osim kroz cvijet, bakterija može u voćku prodrijeti i kroz nedozreli izbojak. Napadnuto drvo se poznaje po crvenosmeđoj boji kore. Često nastaju rak rane, kora puca i ljušti se (sl. 10). Na napadnutim dijelovima je prisutna bjelkasta izlučevina – eskudat, u obliku kapljica koja kasnije posmeđi (sl. 11). Eskudat je sluzava masa u kojoj je bakterija.
Biologija: Bakterija se najčešće širi u proljeće kod cvjetanja (sl. 12). Optimalna temperatura za širenje bakterije je od 16°C naviše. Nakon 5 – 30 dana vide se prvi simptomi ovisno o temperaturi. Naknadno cvjetanje voćaka nakon raznih stresova (suša, tuča) je posebno opasno radi širenja infekcije. Postoje sorte koje su sklone naknadnom cvjetanju, šta također pospješuje zarazu. Bakterija se može širiti iz rak rana vjetrom i kišom sa zaraženih stabala na nova nezaražena stabla.
Također ju je moguće prenijeti priborom za rezidbu i precjepljivanje, sadnim materijalom, sadnicama, podlogama, plemkama. Ipak najvažniji prenosioci su insekti. Zaraza cvijeta je najčešća kad su insekti aktivni. Pogodna temperatura za to je između 20 i 30°C. Insekte privlače kapljice eskudata i tako postanu infektivni. Posjećivanjem cvjetova prenose dalje bakteriju. Nakon kiše ili jače rose bakterija je u kratkom vremenu u biljci. To je primarna zaraza.
Do sekundarne zaraze dolazi preko bolesnih stabala u blizini. U ovom slučaju prenosioci su najčešće insekti koji sišu sokove preko zaraženih stabala na zdrava ( lisne uši, muhe, cikade), ali i kiša, vjetar, alat za rezidbu i cijepljenje. Sekundarne zaraze mogu rezultirati propadanjem cijele biljke. Ciklus širenja bakterijske paleži je na slici 13.
Iz zaraženog izboja može se tako bolest proširiti na cijelo stablo, ali i na drugo, zdravo stablo. Stabla iz kojih se širi zaraza ne moraju biti iste vrste. Mogu biti druge ukrasne biljke i grmovi. Bakterija ima veći broj domaćina. To su: Amelanchier, Chaenomeles, Cotoneaster, Crataegus, Eriobatrya, Mespilus, Sorbus, Pyracantha, Spirea, Rosa, Rubus, Cydonia, Prunus, Amygdalus, naravno i druge Pyrus i Malus vrste ( „divlje“ jabuke i kruške).

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD]

​

[/TD]
[TD]

​

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

Slika 12​

[/TD]
[TD]

Slika 13​

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Zaštita:
Od ove bolesti danas su nam na raspolaganju jedino preventivne mjere zaštite. Ako je bolest uznapredovala, jedini lijek je krčenje i spaljivanje stabala, te sprečavanje širenja zaraze. Jedna od osnovnih mjera je sadnja otpornih sorata (Tablica 1). Jabuke su puno manje osjetljivije i tu se dobrim izborom sorte može dosta napraviti. Kruške su jako osjetljive, kao i dunje i mušmule i tu se malo može postići. Posebno su osjetljive sorte Krasanka i Santa Maria.

Tablica 1​

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD]

Jako osjetljive sorte​

[/TD]
[TD]

Umjerno osjetljive sorte​

[/TD]
[TD]

Relativno otporne sorte​

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="colspan: 3"]

JABUKE​

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Jerseymac[/TD]
[TD]Zlatni Delicious[/TD]
[TD]Red Delicious[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Vista Bella [/TD]
[TD]Mutsu[/TD]
[TD]Liberty[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Bjeličnik[/TD]
[TD]Empire[/TD]
[TD]Enterprise[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Breaburn[/TD]
[TD] Granny Smith
[/TD]
[TD]Freedom[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Fuji[/TD]
[TD]Macintosh[/TD]
[TD]Winesap[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Gala[/TD]
[TD]Spartan[/TD]
[TD]Prima[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Idared[/TD]
[TD]Summered[/TD]
[TD]Priscilla[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Jonagold[/TD]
[TD]Gold Rush[/TD]
[TD]Redfree[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Jonathan[/TD]
[TD]Nova Easygro[/TD]
[TD]M7 - podloga[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Rome Beauty[/TD]
[TD]Grimes Golden[/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Pink Lady[/TD]
[TD]Jonafree[/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Lodi[/TD]
[TD]MM106 – podloga[/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]M9 – podloga[/TD]
[TD]MM111 - podloga[/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]M26 – podloga[/TD]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]M27 – podloga[/TD]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="colspan: 3"]

KRUŠKE​

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Passe Crassane[/TD]
[TD]Seckel[/TD]
[TD]Harrow delight[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Santa Maria[/TD]
[TD] [/TD]
[TD]Harrow sweet[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Starkrimson[/TD]
[TD] [/TD]
[TD]Harvest Queen[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Clapp´s Favorite[/TD]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Abbe Fetel[/TD]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Conference[/TD]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Boskova bočica[/TD]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Anjou[/TD]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Viljamovka žuta[/TD]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Viljamovka crvena[/TD]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Cascade[/TD]
[TD] [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[/TABLE]

• gotovo sve sorte krušaka su jako ili umjereno osjetljive na bakterijsku palež
• sve sorte dunja su jako osjetljive na bakterijsku palež

Voćnjak treba pratiti i pregledavati. Voćnjak na kojem je zaraza uočena prošle godine treba pomno pregledati. Na zaraženim stablima lišće često ostaje na stablu sve do proljeća. Grane na kojima je ostalo to lišće treba energično stresti tako da padne. Ukoliko ima zaraženih plodova treba ih odnijeti iz voćnjaka i spaliti. Posebno treba obratiti pozornost na promjene na granama i deblu. Na kori debla i grana nastaju uleknuća nešto tamnijih površina. Taj dio kore u početku postaje mekši, nabubri, a zatim se isušuje te kora ima drugu nijansu. Moguće je jasno raspoznati granicu između zdravog i bolesnog tkiva.
Također se može primijetiti jantarnožuti ili smeđi iscjedak – eskudat.
Sve grane na kojima se primijeti zaraza treba orezati ispod prijelaza iz bolesnog u zdravi dio tkiva i to barem 30 cm ispod prijelaza kod jabuke i barem 50 cm ispod prijelaza kod kruške ili dunje. Mjesto reza potrebno je premazati 3% otopinom bakrenog pripravka. Zaražene grane, plodove, a tamo gdje je moguće i lišće treba sakupiti u vreće i spaliti. Prilikom svakog zahvata reza potrebno je dezinficirati alat (škare ili pilu) u 70%-tni alkohol ili varikinu.
Za preventivno suzbijanje bakterijske paleži na jabukama i kruškama registrirano je nekoliko preparata na bazi bakra i fosetila. Od kretanja vegetacije do cvatnje treba primjenjivati fungicide na osnovi bakra (Champion, Cuprablau, Kocide, Nordox). Koncentracije treba prilagoditi razvojnom stadiju voćaka, smanjujući koncentraciju u prskanjima prema cvatnji (Tablica 2).
U cvatnji se mogu koristiti fungicidi na bazi fosetila (Aliette, Avi) u koncentraciji od 0,25%, fungicidi na osnovi bakra u smanjenim koncentracijama od 0,03 – 0,07 % ili kombinaciju fosetila i fungicida na osnovi bakra (Tablica 2).

Tablica 2​

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD]

FENOFAZA ​

[/TD]
[TD]

A - B ​

[/TD]
[TD]

C – C3 ​

[/TD]
[TD]

C3 – D –D3 ​

[/TD]
[TD]

E – F – G - H​

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Champion[/TD]
[TD]

0,25 %​

[/TD]
[TD]

0,2 %​

[/TD]
[TD]

0,1 %​

[/TD]
[TD]Aliette ili Avi - 0,25%
ILI
Cuperblau Z 0,03% + Aliette ili Avi - 0,2%
Kocide 0,02% + Aliette ili Avi - 0,2%
Nordox 0,01% + Aliette ili Avi - 0,2%
ILI
Champion 0,07%
Cuprablau Z 0,06%
Kocide DF 0,05%
Nordox 0,03%[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Cuprablau Z[/TD]
[TD]

1,0 %​

[/TD]
[TD]

0,5 %​

[/TD]
[TD]

0,3 %​

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Kocide DF[/TD]
[TD]

0,75 %​

[/TD]
[TD]

0,5 %​

[/TD]
[TD]

0,3 %​

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]Nordox[/TD]
[TD]

0,2 %​

[/TD]
[TD]

0,15 %​

[/TD]
[TD]

0,1 %​

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Termini i broj prskanja se određuju na osnovi prognoze poljoprivredno savjetodavne službe. Ako to nije dostupno, intervali između prskanja u cvatnji bi trebali iznositi 6-8 dana. Kod fungicida na osnovi bakra se treba strogo pridržavati preporučenih koncentracija (Tablica 2) jer u suprotnom može doći do ožegotina na cvjetovima i lišću.
Također prema nekim istraživanjima jesensko tretiranje fosetilom (Aliette, Avi) pojačava otpornost biljke pa su proljetna tretiranja učinkovitija. Neki noviji regulatori razvoja koji se koriste u voćnjacima doprinose smanjenju bolesti. Također se preporučuje krčenje navedenih biljaka domaćina (glog i dr.) u blizini voćnjaka ili rasadnika koji su lako infektivni materijali idealni za širenje paleži.

Nino Ivančan, dipl.ing.agr.​

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

 

[Nostradamus]

[TABLE="class: contentpaneopen"]
[TR]
[TD="class: contentheading, width: 100%"]Pepelnica jabuke (Podosphaera leucotricha)
[/TD]
[TD="class: buttonheading, width: 100%, align: right"]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Pepelnica jabuke (Podosphaera leucotricha) je nakon krastavosti (fuzikladija) najčešća bolest u nasadima jabuka. Pojavu bolesti pospješuju blage zime, suho i toplo vrijeme u proljeće, jača gnojidba, osjetljive sorte, moderan način uzgoja. Pepelnicu je teže suzbijati od fuzikladija. Osim toga bitno se od fuzikladija razlikuje što se više javlja za toplijih, manje kišnih godina, te na više sunčanim, manje vlažnim i toplijim položajima. To je uvjetovano drugačijim zahtjevima te gljive u pogledu vlage zraka i padavina.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD]

​

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

Slika 1​

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Simptomi: Na listu se bolest pokaže odmah nakon listanja. Svi su listovi koji izbijaju iz jednog pupa pokriveni bijelo-pepeljastom prevlakom, osobito na licu plojke. Zaraženi su listovi tvrdi, uspravni i kao lijevak uvijeni. Zaraza se širi prema novim vršnim listovima kako izbojak iz tog pupa raste.

Zaraženi listovi postepeno se suše i otpadaju, osim vršnog lišća koje otvrdne poprimi metalnu boju i sasuši se, ali ostane na vrhu izboja. Stoga je na stablu jabuke karakterističan veliki broj golih ili polugolih izboja s nekoliko suhih ili polusuhih listova na vrhu dok je krošnja stabla rijetka. Bolest se također pokazuje na cvijetovima, mladicama i plodovima. Latice cvjetova zaostanu u rastu te ostaju vrlo malene, nemaju normalnu (ružičastu) boju, nego zelenkasto-vodenastu. Lapovi su pokriveni pepeljastom prevlakom. Latice su uske i malene i u takvim cvjetovima se jače ističu prašnici i tučak. Takvi cvjetovi su sterilni. Redovito su zaraženi svi cvjetovi jednog cvata koji su se razvili iz cvjetnog pupa. Pepelnicom mogu biti zaraženi i zeleni ovogodišnji izboji koji se najčešće suše.
[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD]

​

[/TD]
[TD]

​

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

Slika 2​

[/TD]
[TD]

Slika 3​

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

U nekih sorti može doći do napada na mlađim plodovima. Prevlaka nije intenzivna, već se uočava kasnije, nakon prestanka zaraze. Na pokožici ostane mrežasta navlaka kao posljedica djelomičnog odumiranja pokožice ploda što umanjuje kvalitetu (boju) plodova.

Biologija: Gljiva prezimljuje na dva načina:

• u pupu (lisnom ili cvjetnom), osobito vršnom te
  ​
• kao kleistotecij (peritecij)
  ​

Za razvoj gljive osobito je važan način prezimljenja u pupu. Prije nego što se zatvore pupovi, inficirani su gljivom i to tako da gljiva raste preko lisne peteljke do pupa i hife ulaze u pup dok još nije zatvoren. Hife ulaze između zametaka budućih listova i tako prezimljuju. Čim na proljeće takav pup potjera, počinje i razvoj gljive i zaraza. Tim načinom prezimljenja objašnjeno je zašto se gljiva u jačoj mjeri javlja iza listanja jabuke, kao i zašto su zahvaćeni svi listovi (i cvjetovi) jednog izboja. To je primarni napad.

Tako zaraženi pupovi su osjetljivi na zimu, stradaju na – 15 do -20°C i u pravilu se smrznu. Stoga je redovita pojava da je napad pepelnice jak nakon blagih zima.
[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD]

​

[/TD]
[TD]

​

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

Slika 4​

[/TD]
[TD]

Slika 5​

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Drugi način prezimljenja je putem kleistotecija. Na zaraženim listovima, a još više na kori zaraženih izboja u jesen razvijaju se smeđe-crna, kuglasta tijela – kleistoteciji. Oni prezime na kori izboja i na otpalom lišću te u proljeće pucaju. U njima se nalaze askusi s 8 askospora. One se oslobađaju i vjetar ih prenosi na mlado lišće, te tu kliju i vrše zarazu. Zaraza je u početku lokalna za razliku od zaraze u pupu, gdje su zahvaćeni svi listovi. Ona se postepeno širi. Bijelo-pepeljastu prevlaku čine micelij, konidiofore i konidije pepelnice. Pepelnica je kao i ostale vrste pepelnica ektoparazit. Ona zalazi haustorijama u stanice epiderme lista, cvijeta i plodova crpeći hranu. Dakle, djeluje na površini lista.

Na konidioforima se razvije obilje konidija i to osobito za sunčanih i toplih dana s dovoljno vlage u zraku. Te konidije dovode do sekundarnih infekcija, a šire se vjetrom. Za klijanje konidija pepelnice nije potrebna kap vode na organu biljke. Potrebna je samo određena vlažnost zraka (80-90%). Stoga se pepelnica razvija i za manje vlažnog vremena, po čemu se razlikuje od fuzikladija koji traži kišovito vrijeme. Zaraza se konidijima širi tokom čitave vegetacije s tim da zahvaćeni mogu biti samo mladi listovi koji se neprestano razvijaju na vrhu izboja. Tek prema kraju vegetacije prestaje širenje gljiva konidijama i dolazi do stvaranja kleistotecija i ulaženja u pup.
Infekcije su moguće u širokom rasponu temperature, od 4 – 32° C, ali je optimum po danu oko 20° C. Vrijeme inkubacije je 6-7 dana pri 22° C, a pri 12° C 9-10 dana. Jak vjetar i jaka insolacija zaustavljaju zarazu, kao i temperature iznad 33° C.
[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD]

​

[/TD]
[TD]

​

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

Slika 6​

[/TD]
[TD]

Slika 7​

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

[h=6]Zaštita:[/h] Pepelnicu suzbijamo brojnim fungicidima - (erizificidima): preventivno, kurativno i putem para.

• Sumporni pripravci: Kumulus, Kossan, Chromosul, Sumpor SC 80, Sulfolac. Djeluju kontaktno i putem para na pepelnice, preventivna sredstva na koje gljive ne mogu razviti rezistentnost.
  ​
• Triazoli: Baycor, Score, Punch, Clarinet, Anvil, Meteor, Sabithane, Systhane, Topas, Folicur, Bayleton, Cros, Rotondo. Sistemični preparati namijenjeni suzbijanju pepelnica te fuzikladija na jabukama. Često dolaze u kombinaciji s drugim preparatima.
  ​
• Pirimidini: Rubigan, Nimrod Sistemici za suzbijanje pepelnica i fuzikladija.
  ​
• Strobilurini: Stroby, Zato. Suzbijaju pepelnice i fuzikladij preventivno posebnim mehanizmom djelovanja
  ​
• Anilinopiridini: Chorus, Clarinet. Fungicidi sistemičnog djelovanja na krastavost i pepelnicu jabuke, potpuno novi mehanizam djelovanja, primjenjuju se preventivno i kurativno
  ​
• Dinokap: Karathane. Kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnica
  ​
• Triforin: Saprol N. Sistemik za suzbijanje pepelnica i fuzikladija
  ​

Nino Ivančan
​

 

[Nostradamus]

Krastavost lista i ploda jabuke (Venturia inaequalis)

Krastavost ili fuzikladij jabuke (Venturia inaequalis) je kod nas i u svijetu najvažnija i najštetnija bolest jabuke. Gljiva, uzročnik bolesti krastavosti lista i ploda jabuke, prezimljuje na dva načina: Prvo, na jako zaraženim stablima kao micelij ili konidija na kori, između ljuski pupa, u udubljenjima na kori grančica... Nakon blagih zima kao što je ova iz micelija se već u veljači mogu razviti konidije i uzrokovati zarazu mladih listića već u fazi "mišjih ušiju". Optimalna je temperatura za klijanje konidija oko 16 °C uz relativnu vlažnost zraka od 90 %. Drugo, s jesenskim opadanjem zaražena lišća gljiva prelazi u zimski stadij peritecija s askusima u kojima se nalazi osam askospora. Najpovoljnija je temperatura za stvaranje askusa 4 °C. Za proljetni let askospora potrebna je kap vode koja uzrokuje stvaranje tlaka na opni askusa koji pucanjem oslobodi askospore. Askospore izlete na visinu 1-5 cm, a onda ih već i vjetrić odnese na veće udaljenosti. Poslože li se dnevni temperaturni uvjeti, stvara se mogućnost za primarnu infekciju lista jabuke: temperatura 2 - 22 °C; kap vode na listu od 9 do 50 sati.
[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD]

​

[/TD]
[TD]

​

[/TD]
[TD]

​

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

Slika 1​

[/TD]
[TD]

Slika 2​

[/TD]
[TD]

Slika 3​

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Jačina infekcije i brzina inkubacije ovise o duljini vlaženja lista i temperaturi (npr. pri temperaturi od 10° C list mora biti vlažan 14 sati za slabu zarazu, 19 sati za srednju i 29 sati za jaku zarazu prof. I. Ciglar). Mladi list jabuke najosjetljiviji je i najprije se na njemu traže simptomi infekcije (zaraze).

U ranom razdoblju zaštite jabuke i kruške važno je izabrati fungicid koji je i pri nižim temperaturama posve učinkovit. Predlažemo fungicid CHORUS 75 WG, koji s djelatnom tvari ciprodinilom pokazuje važna obilježja u ranom razdoblju zaštite:

• zahvaljujući lipofilnim osobinama lako prolazi kroz kutikulu i voštanu prevlaku lista (već dva sata nakon primjene kompletno prodire u list pružajući zaštitu);
  ​
• nakon primjene kreće se sistemično ksilemom (akropetalno);
  ​
• pruža jedinstvenu zaštitu pri niskim temperaturama;
  ​
• pošteđuje korisne insekte;
  ​
• protektivno djeluje 5-7 dana;
  ​
• kurativno djeluje 2 dana.
  ​

CHORUS 75 WG primijenite 300 g/ha, u fazi "mišjih ušiju" jabuke i kruške. Ponovite tretman nakon 5-7 dana. Primarne infekcije mogu se kvalitetno suzbiti i jednim od ovih fungicida: DELAN 700 WDG u koncentraciji 0,075% ili CHROMODIN S-65 u koncentraciji 0,08% ili STROBY WG u koncentraciji 0,02%. Svaki od tih fungicida potrebno je primijeniti od fenofaze 'mišjih ušiju' jabuke, i to u blok-metodi od dva prskanja za redom. Razmaci prskanja ovise o vremenskim prilikama i iznose 5-7 dana. Kvalitetnom zaštitom od krastavosti omogućite voćkama nesmetan početan razvoj.

Renato Vilenica, dipl.ing.agr.​