Voćarski saveti

[Nostradamus]

Iako cijepljeni orasi prve plodove mogu dati već u 3. - 4. godini, značajniji rod ne daju prije 8. godine. U punom pak rodu dobro održavan nasad može dati i 3,5 do 4 t oraha u ljusci.
Orah plodove donosi na ženskim cvjetovima koji se nalaze na ovogodišnjem prirastu. Muški cvjetovi (rese) fizički su odvojeni od ženskih te se razvijaju na prošlogodišnjem izboju. Iako su poželjne, rijetke su sorte kod kojih se redovito poklapa vrijeme cvatnje muških i ženskih cvjetova s istog stabla. Znatno su češći slučajevi da prije cvatu muški cvjetovi (Protandrija) ili pak ženski cvjetovi (Protaginija). Radi toga je za stabilnu rodnost u nasadu potrebno posaditi više sorti koje će se međusobno poklapati u cvatnji. Orah se dominantno oprašuje vjetrom, dakle i u odsustvu pčela. Kad je riječ o muškim cvjetovima tj. resama one često zbunjuju ljude jer pri njihovoj masovnoj pojavi (što nije rijetko) skloni su očekivati velik rod, što se međutim ne dogodi. Ženski cvjetovi o kojima najviše ovisi rodnost teže su uočljivi sa zemlje. Njihova je pak brojnost i raspored vezana za sortu. Tako postoje sorte koje ženske cvjetove razvijaju isključivo iz izboja koji nastaje iz vršnog pupa prošlogodišnjeg prirasta (terminalni pup) i one kod kojih se ženski cvjetovi razvijaju i iz bočnih (lateralnih) pupova.. Uz to postoje i tzv. racemozne sorte kod kojih na jednom izboju grupira više ženskih cvjetova zajedno. Posebno su dakle poželjne sorte koje rađaju i na lateralnim izbojima (npr. sorta Šampion) i one koje daju grozdast raspored ženskih cvjetova (npr. sorta Tisa).

 

[Nostradamus]

Vrijeme kretanja vegetacije i cvatnje još je jedan elemenat koji često odvaja pogodne od nepogodnih sorti za naše područje. Naime i vrlo kvalitetne sorte koje ranije kreću mogu biti potpuno nepovoljne za neku lokaciju je su podložne čestim stradanjima od kasnog, proljetnog mraza. S druge strane ima sorti koje cvatu tek krajem travnja ili početkom svibnja (npr. Novosadski kasni ili Franquette) i time redovito izbjegavaju mraz te osigura

 

[Nostradamus]

Gnojidba oraha je vrlo važna agrotehnička mjera, različiti organi oraha troše različite količine hranjivih tvari, lišće troši kalij i magnezij, a plodovi fosfor i dušik. Gnojidba pomaže u otpornosti prem mrazevima,, bolestima i štetnicima, pomaže u ostvarenju bolje kvalitete ploda i dugovječnosti stabla.Bitna je informacija da u mladim nasadima oraha najveće su potrebe za dušikom koji se dodaje prije početka vegetacije i krajem svibnja i početkom lipnja, količina čistog dušika potrebna za gnojidbu jednog stabla u prvoj godini iznosi 100 g , a svake sljedeće, zaključno s petom količina se povećava dva puta.Dušik je potreban za zametanje plodova do kraja vegetacije. Potrebno je voditi računa prilikom gnojidbe tla i paziti na količinu primjene mineralnih gnojiva jer ako se dodaju u prevelikim količinama mogu narušiti strukturu tla, te djelovati štetno na orah, dok je preporučljivo uz organsko gnojivo dodati i mineralno gnojivo, jer organsko ne sadrži dovoljno mineralnih tvari, te da tlo sadrži dovoljno humusavaju redovitu rodnost.

 

[Nostradamus]

Od kvalitetnih sorti, posljednjih se godina na tržištu Hrvatske mogu pronaći slijedeće: Šejnovo, Drjanovski, Plovdivski, Jupiter, Apolo, Saturn, Lake, Mars, Sulfred, Seifeldorfer, Šampion, Tisa, Novosadski kasni, Ibar, Elit, Maribor, Geisenheim 139, Franquette, Mayet, San Julian, Milotai 10, Alsosentivani, Tisačeči 83... . Svaka od njih ima više ili manje dobrih svojstava ali i po neku manu. Bitno je stoga prije sadnje utvrditi koja bi najbolje odgovarala lokalitetu na kojem namjeravamo uzgajati orahe.
Povoljnost pri proizvodnji i plasmanu oraha predstavlja činjenica da se orasi u ljusci dobro i dugo čuvaju i u priručnim skladištima i to kroz duži vremenski period. Pri tom valja naglasiti da se velika vrijednost u orasima može čuvati na relativno malom (nešto svježijem, zatamljenom i prozračnom) prostoru.
Na kraju je dobro znati da, iako orah dobro podnosti širok raspom uzgojnih uvjeta, treba izbjegavati mrazišta, zatvorene terene na kojima se zadržava magla ili pak suvišna voda. Najpogodniji su tzv. vinogradarski tereni, koji su dobro osunčani, prozračni i ocjediti.

 

[Nostradamus]

Plod oraha je koštunica a za prehranu se u stvari koristi sjemenka tj. jezgra oraha. Ona je skrivena najprije u mesnatom ovoju iz kojeg pri dozrivanju ispada, a zatim i u koštičavoj ljusci veće ili manje tvrdoće. Budući se na tržištu pojavljuje ili u ljusci ili kao očišćena jezgra njihov vizualni utisak je vrlo bitan. Više se cijene i orasi u ljusci i jezgre svijetle boje. Bitna osobina oraha je i veličina ploda. Ona bi trebala prelaziti 10g . Udio jezgre u takvom plodu kod kvalitetnih sorti redovito prelazi 50% (randman). Orah se, nadalje treba lako čistiti, tako da se po mogućnosti čitava jezgra, uz što manje lomljenja, može izvući iz ljuske.

 

[Nostradamus]

Breskve i nektarine

Breskve i nektarine ne vole jako hladne zime i ne uspijevaju u krajevima gdje temperature padaju ispod -10°C, što ovisi o sorti, ali i o fiziološkom stanju voćke. Moglo bi se stoga zakljućiti da bi ovim voćkama submediteranska klima na području sjevernog Jadrana sasvim odgovarala.
No, to je samo donekle tako. Breskvi i nektarini su, naime, nešto niže zimske temperature, one ispod 7,2 stupnja Celzija, ipak potrebne da bi dobro napredovale i dobro i redovito rodile, a koliko dana, odnosno sati temperature trebaju biti niže od tog limita umnogome ovisi o sorti. Stoga, želimo li saditi breskve i nektarine u primorskim krajevima, moramo znati klimatske pokazatelje, osobito kretanje temperatura tijekom godine, a uz to moramo i dobro odabrati sorte pogodne za ovo podneblje. Za poželjan rast, očekivanu rodnost i postizanje dobre kvalitete plodova, nužno je osigurati dosta topline. Većina sorti breskve može podnijeti relativno niske apsolutne temperature tijekom zime i do –22°C. Kasni proljetni mrazevi mogu biti velika opasnost uzgoju breskve. U toplijim južnim krajevima gdje su veće temperature tijekom vegetacije, gdje je veća evapotranspiracija, potrebna je veća količina vode. Hladni vjetrovi za vrijeme cvatnje mogu značajno smanjiti oplodnju a time i ugroziti urod. Pojava tuče može biti opasna za plodove, mladice i jednogodišnje izboje.

 

[Nostradamus]

Položaj za sadnjuZa uspješan uzgoj breskve treba osigurati duboka, dobro drenirana tla, lakšeg teksturnog sastava, dobre strukture i dobro opskrbljena humusom (najmanje 2-2,5%) i biogenim elementima. Poželjna su pjeskovito-ilovasta i ilovasto-pjeskovita tla u kojima se korjenova mreža može nesmetano širiti u dubinskom i lateralnom smjeru. Pogodna su neutralna do slabo kisela tla.
Nadalje, mjesto na koje želimo posaditi ove voćke mora biti sunćano i otvoreno da se ne bi zadržavao hladan zrak, ali ne smije biti izloženo jakim vjetrovima. Podzemne vode ne smiju biti visoke, a nisu poželjne ni česte kiše u doba cvatnje. Tlo bi trebalo biti barem 70 do 80 cm duboko i ispod te dubine ne bi smio biti nepropusni sloj.
Informaciju koliko je pojedino tlo prikladno za sadnju ovih voćaka i može li ga se »popraviti« gnojidbom, najbolje je doznati kemijskom analizom, odnosno slanjem uzorka zemlje u neki od laboratorija, koji obićno daju i preporuku što ućiniti da se pojedino zemljište osposobi za sadnju ovih vočnih vrsta.

 

[Nostradamus]

Breskve i nektarine nije dobro saditi na zemljištu na kojem je prethodno rasla šuma, vinograd ili neka druga drvenasta kultura, jer se u njemu još dosta dugo zadržavaju gljive, koje napadaju korijenje novih sadnica, na što su ove voćke posebno osjetljive. Stoga bi nakon krčenja i vađenja zaostalog korijenja takvo zemljište trebalo barem tri godine pripremati za sadnju, odnosno na njemu sijati zeljaste kulture, prvenstveno one za zelenu gnojidbu, koje če mo zaorati i tako tlo obogatiti humusom.

 

[Nostradamus]

Podizanje intenzivnih nasada

Želimo li uzgajati breskve ili nektarine na intenzivan nčin, tada se i priprema zemljišta za sadnju, ali i razmak sadnje i oblikovanje krošnje dosta razlikuje od sadnje nekoliko stabala na okučnici. Tako je za podizanje intenzivnog nasada potrebno rigolati, odnosno duboko obraditi cijelu površinu zemljišta. Za vrlo intenzivne nasade u idealnim zemljišno-klimatskim uvjetima u novije se vrijeme ove voćke često uzgajaju u obliku vretenastog grma i sade gusto, na razmak od 1,5 do 2 metra u redu i 4 do 4,5 metara između redova. Za sadnju jednog hektara takvog voćnjaka potrebno je čak 1.100 do 1.670 sadnica. Na vretenastom grmu breskve i nektarine brže rode, ali je trajnost takvog nasada krača od nasada koji su formirani u manje intenzivnim uzgojnim oblicima.

 

[Nostradamus]

Za intenzivni uzgoj prihvatljiva je i slobodna palmeta - donekle spljošten uzgojni oblik kod kojeg su razmaci sadnje nešto veći, iznose 4-5 metara između redova i 2,5 do 4 metra u redu. I napokon, uzgojni oblik u nekim nasadima je vaza ili kotlasta krošnja koja je prikladna i za donekle intenzivne voćnjake, ali i za uzgoj na okučnicama. Za nasad koji će mo formirati u obliku vaze potrebno je oko 630 sadnica za površinu od jednog hektara. Za podizanje takvog nasada, po okvirnim kalkulacijama, treba oko 10.000 eura. Dohodak koji je moguće s te površine ostvariti mogao bi u punoj rodnosti iznositi gotovo 7.000 eura godišnje, ali uz uvjet da se dobro odaberu sorte i podloge, da se sadnja obavi kvalitetnim sadnicama, zemljište dobro pripremi, osigura navodnjavanje te da se sve potrebne agrotehničke mjere obave točno i na vrijeme.