Voćarski saveti

[Nostradamus]

Dunja

Iako je uzgoj dunje vrlo jednostavan,ona već spada u zaboravljene sorte voća.Dunja je izraziti heliofit,što znači da ima velike zahtjeve za sunčevom svjetlošću,tako da to nikako ne smijemo zaboraviti ukoliko se odlučimo na sadnju ove voćke..Prirodni i najprikladniji je oblikgrmolikog drva,koje doseže visinu 3-4 metra,a širinu biljke od 4-5m,iako se dunja uzgaja i kao stablo.Zahtjeva dosta oborina i veču relativnu vlagu zraka.Dobro podnosi kratkotrajne niske temperature.Traži teksturno lakša,dobro ocijedita tla neutralne do slabo kisele reakcije,što joj svakako više odgovara,jer u bazičnim tlima dolazi do kloroze lista(lišće žuti).Ima dosta plitak korjenov sustav,pri čemu treba dati dosta pozornosti,uslijed obrade tla.Rodnost počinje već u trečoj ili četvrtoj godini.Dunja ne smije ostati dugo na stablu,pogotovo one krupnije,jer se javlja pocrnjivanje mesa.U razdoblju rodnosti krošnja se prorjeđuje,a režu se preguste,stare i kose grane.Rez se ograničava na povremeno prorjeđivanje i na prikračivanje predugih jednogodišnjih izboja.Kao podloga koristi se sjemenjak dunje,a može i glog.

Plodovi su čvrsti,mirisni,gorko-kiselkasti,sazrijevaju od kraja rujna do studenog.Sirova se rijetko jede,ali kuhana daje izvrstan kompot.

 

[Nostradamus]

SORTE DUNJE
VRANJSKA,je najkrupnija dunja,poznata po cijelom svijetu.Oblik ploda je kruškolik.
BERECKI(BERECZKI).plodovi su kruškolikog oblika,zlatno-žute boje,vrlo veliki.Rast je jak i rodnost obilna.
ŠAMPION(CHAMPION)ima srednje krupan plod spljoštenog oblika,slično plodu jabuke,te je odlična za konzumiranje u svježem obliku.
LESKOVAČKA je dunja jakog rasta,vrlo krupnog ploda,mora se brati prije nego što sazri jer inače meso pocrveni.

 

[Nostradamus]

Lešnik

Liješnjak u nas uspijeva gotovo u svim krajevima.Divljeg ga možemo naći u šumama.Pitomi lješnjak uzgaja se u dva uzgojna oblika:kao grm ili kao stablašce.Prirodno svojstvo lješnjaka jest da raste u grmu.Prilikom sadnje,sadnica se jednako reže,bez obzira na to želi li se grm ili stablašce.
Bez obzira na to koliko je visoka sadnica,treba ju rezati sasvim kratko(30-50cm).U protivnom se lješnjak teško ili nikako ne primi.Iz tako prikračene sadnice istjera nekoliko izboja i sad se odlučujemo koji če mo uzgojni oblik odabrati.Pri uzgoju grma izbojke če mo u toku godine prikratiti na polovicu njihove duljine.Pri izboru stablašca izabrat če mo samo jedan izbojak,koji se najbolje razvio,a druge će mo u podnožiju ukloniti.Izbojak koji smo ostavili,dobro bi bilo privezati za kolac.Prikratit će mo ga onda kada dostigne duljinu koju želimo,na primjer 1,5 ili 2 metra.
U toku slijedeće godine za oblik grma na svakom primarnom izbojku,ostavit će mo dva sekundarna izbojka.Najbolje je ostaviti tri do četiri osnovna izbojka na koja se onda nadovezuju po dva sekundarna izbojka.Ukoliko su istjerali izbojci iz zemlje,njih je potrebno ukloniti.Sekundarni se izboji prikraćuju tokom godine opet na polovicu njihove duljine.

 

[Nostradamus]

Pri uzgoju stablašca istjerat će u određenoj visini tri i više izbojaka.Ostavi se najviše pet izbojaka,od kojih četiri prikraćujemo u istoj bisini,dok središnji ostavljamo da bude oko 2-3cm viši.Taj če služiti i kao grana povodnica.Svi ostali izboji koji su istjerali po deblu i ispod zemlje postupno se uklanjaju u tjeku godine.
Rez lijeske provodi se ljeti,a sastoji se samo u prorjeđivanju,bez prikraćivanja.No ukoliko je to potrebno.provodi se i rez prikraćivanja radi uravnoteženja krošnje.Budući da se rez vrši samo ljeti,on treba da bude postupan,da ne bi smo najednom skinuli previše lišća.
Lješnjake treba za najviše deset godina i pomlađivati,a to vršimo na način da se grm oreže gotovo do zemlje,a krošnja isto tako tri do četiri oka iznad debla.Time se postiže izbijanje mnogo novih izbojaka,od kojih će se opet izabrati,kao i u početnoj sadnji,određeni broj izbojaka za oblikovanje grma ili krošnje.Pomlađivanje se može razdjeliti na dvije ili tri godine,što je osobito važno za veće nasade.Ako su lješnjaci sađeni u redovima,pomladimo svaki drugi ili treći red jedne godine,a drugih godina pomlađuju se drugi redovi,kad su prvi već došli u rodnost.Na takav naćin neće nam se dogoditi da jedne godine ostanemo bez roda.

 

[Nostradamus]

Kod nas u uzgoju lješnjaka još se uvijek dosta griješi pri izboru zemljišta.kao i sadnog nasada.Opčenito se smatra da lješnjak može podnijeti temperature i do -25 °C,ali samo ukoliko su one kratkotrajne.Zbog toga je najpogodnije područije za njegov uzgoj mediteranski dio,posebno Istra,dok u kontinentalnom dijelu prednost pri uzgoju treba dati područijima s zaštićenim položajima blagog nagiba.
Liješnjak je tipični heliofit,što znači da za svoj rast i razvoj treba dosta svijetla.Također zahtijeva i dosta vode tokom svog vegetacijskog razdoblja,pa ga je,ukoliko izostanu oborine,potrebno opskrbiti vodom uz pomoć sustava za navodnjavanje,Tla za uzgoj trebaju biti prozračna,sa blago nagnutim terenom,PH 5,0-7,5.
Preporućene sorte za našu zemlju su :
Istarski dugiii,Rimski,Tonda di Giffoni,Halski div i Negret
Najčešće bolesti koje se javljaju na lijeski su:
pepelnica
bakterijska palež
bakterijski rak
Zaštita se provodi pravilnim odabirom odgovarajućih fungicida.

 

[Nostradamus]

Istarski dugi Grm ove sorte je dosta bujan više ide u širinu nego u visinu, pa ima loptasti oblik. Ovo je najmasovnija sorta u Hrvatskoj, zastupljena je sa cca 80% u svim plantažama. Široka rasprostranjenost uvjetovana je njenim dobrim osobinama. U usporedbi sa nekim drugim sortama daje redovitiju i obilniju berbu, a manje strada od lijeskotoča jer ima tvrdu ljusku. Prema vremenu cvjetanja ove sorte utvrđena je mogućnost njenog oprašivanja drugim sortama: odlično se oprašuje sortama apolda i bandnuss, vrlo dobro sortama northampthon, rimski lješnjak i ludolf, a slabo ju mogu oprašiti sorte princess royal i comune.
Omotač je duži od ploda. Vrh mu je nazubljen, sužen i savijen, tako da se plod ne vidi. Omotač je sastavljen od 2 lista, koji su s jedne strane spojeni. Plod istarskog dugog je krupan, ovalno duguljastog oblika, pravilno zasvođen. Kapica mu je velika, okruglog oblika, pravilno zasvođena. Pupak je izražen samo na pojedinim plodovima.
Prosječne biofizičke osobine ploda su: masa ploda 3,437 g, dužina 26,240 mm i širina 20,130 mm. U grozdu ima od 1 do 10, a najčešće 2 ploda.

 

[Nostradamus]

Ljuska ploda je tamno smeđa, s tamnijim prugama. Vrh ploda je prekriven sivim dlačicama, koje ponekad dopiru do njegove sredine. Šav je slabo izražen. Debljina joj iznosi 1,430 mm.
Pokožica jezgre je tamnosmeđa i glatka. Pelikula je tanka i lako se odvaja od glatke jezgre. Jezgra je krupna, izdužena, sa izraženim šiljkom. Biofizičke osobine su: masa 1,492 g, dužina 19,768 mm, širina 13,806 mm, a prosječan randman joj je dobar i iznosi 43,489 %. Jezgra sorte istarski dugi sadrži: sirovih masti 64,38%, bjelančevina 16,62% i invertnog šećera 3,34%.
List je velik, neprevilnog okruglog oblika, bez izraženog šiljka.

 

[Nostradamus]

RimskiIma vrlo bujno stablo. Iako je grm, raste uspravno. Formira malo izdanaka. U periodu početne rodnosti prevladavaju grančice sa cvijetovima od 16 - 25 cm, dok kod starijih stabala (16 - 20 godina) grančice prevladavaju od 1 - 5 cm. Ova sorta ponekad prerodi, pa alternativno rađa. Ne formira mnogo resa, o bično su u grupi 2 - 3 zajedno. Rano počinju cvjetati ženski cvijetovi, još u studenom. Samosterilna sorta, ali je dobar oprašivač za standardne sorte bademoliki i kosford, nije dobra za trebizonde.
Plodovi su teški oko 3,12 g. okruglastog oblika, malo izduženi, dimenzija 20x20x32 mm. Zajedno su do 3 ploda. Ljuska je debela, teško lomljiva, izdrži oko 31,07 do 33,78 kg na cm 2 . Omotač je ravan sa vrhom ploda, sastavljen od dva lista koji se pilasto po obodu završavaju. Sazreli plodovi lako iz nje ispadaju. Jezgra je dobro razvijena i u masi ploda sudjeluje 42,07%. Sadrži 64% masti, 17% bjelančevina, i 5,7 mg% nezasićenih masnih kiselina.
Slabo formira izdanke, pa se može uzgajati i kao stablašica na vlastitom ko rijenu. Dobrom agrotehnikom i pomotehnikom može se umanjiti alternativnost rađanja ove sorte, što joj je inače značajniji nedostatak.

 

[Nostradamus]

BAKTERIOZE LIJESKE
Na lijeski mogu doći dvije vrste bakterioza, ali su simptomi dosta slični. Jedna bakterioza se naziva bakterijska palež (Xanthomonas arboricola pv. Corylina), a druga bakterijski rak(Pseudo-monas syringae pv. Avellanae). Simptomi se očituju na svim dijelovima biljke u obliku tamnih pjega i stvaranjem rak-rana na granama. Na zaraženim dijelovima pojavljuje se karakteristični žućkasti bakterijski iscjedak. Zbog razvoja bolesti suše se pojedini dijelovi biljke, a nekada i cijelih stabala. Bolesti se intenzivnije javljaju u vlažnim i kišovitim godinama.
BAKTERIJSKA PALEŽ LIJESKE

 

[Nostradamus]

Mjere suzbijanja
Zaštita se provodi uklanjanjem zaraženih dijelova biljke (grana) i primjenom fungicidima nabazi bakra (Champion WP, Champ Formula FL SC, Nordox 75 W G i dr.) prije i na samom početku kretanja vegetacije u vrijeme otvaranja pupova. Ako je potrebno može se provesti i jedno tretiranje potkraj ljeta i početkom jeseni nekim organskim fungicidima na bazimankozeba, kaptana i metirama (Dithane M-45 WP, Captan WP, Merpan WP i dr.). Kod nas nema registriranih fungicida za ovu bolest.