Voćarski saveti

[Nostradamus]

REGINA

Nova sorta, porjeklom iz Njemačke koja je tržišno sve zastupljenija među komercijalnim sortama tamno crvene trešnje. Regina dobro podnosi zimske mrazeve i tolerantna je prema hladnijim vremenskim uslovima sa većom količinom padalina. Plod je krupan, čvrst, veoma dobrog ukusa, otporan je na pucanje. Sorta kasnog vremena cvijetanja i sazrevanja. Samobesplodna je.

 

[Nostradamus]

EARLY BIGI (RANA BIGI)

Proizveo ju je selekcionar P. Argot u Francuskoj. U proizvodnju je puštena prvi put 1998. godine. Vrlo je rana sorta, a preporučuje se za uzgoj na mjestima gdje postoje uslovi za vrlo rano sazrijevanje. Ova vrlo rana sorta dozrijeva 2 do 5 dana prije cijenjene vrlo rane sorte Burlat i njezina klona Burlat C1, a to bi bilo oko 20. svibnja. Sorta razvija vrlo bujna stabla sa širokim krošnjama, s velikom obrastajućom rodnom površinom. Osim velike bujnosti, rano ulazi u produktivno doba i daje redovne i visoke prinose. Cvijeta kasno.Nije samooplodna već se oplođuje peludom sorti Burlat, Lapinsa i Sweewt heart. Plod je veliki, prosječna masa ploda iznosi od 9 do 10 grama. Oblik je okruglasto plosnati,a kožica mu je crvena. Meso je čvrsto, crvene boje, slatkog do slatko-kiselkastog ukusa. Plodovi dozrijevaju vrlo rano ali ne jednolično, pa berbu treba provesti u tri navrata. Inače su plodovi srednje osjetljivi na pucanje kožice i mesa, ako u vreme dozrijevanja, odnosno bubrenja ćelija učestalije padaju kiše.

 

[Nostradamus]

ENRICA (ENRIKA)

Sortu je uzgojio istaknuti talijanski selekcionar i stručnjak za trešnju prof. dr. G. Bargioni na Institutu za voćarstvo u Veroni. Sorta je puštena u proizvodnju 1997. godine. Plodovi joj dozrijevaju izmedu 16 i 20 dana poslije sorte Burlat, što bi odgovaralo približno oko 15. lipnja, što zavisi prije svega o klimatskim uslovima proizvodnog područja. Razvija bujna stabla sa srednje širokim krošnjama. U rod, ulazi vrlo rano, a rodi obilno i redovno. Cvijeta srednje rano. Sorta je samooplodna, pa se može oploditi sopstvenim peludom. Plod je srednje velik, srcolik, tamnocrvene boje. Meso je dosta čvrsto, crvene boje, dobrog slatko-kiselkasta okusa. Peteljka je srednje duga. Sorta je prikladna za mašinsku berbu, odn. trešenje. Ukoliko u vrijeme zrenja učestalo padaju kiše tada puca kožica na plodu.

 

[Nostradamus]

BURLAT

Francuska sorta, trešnje sazrijeva krajem druge nedjelje zrenja trešnje. Srednje ranog cvijetanja, dobro podnosi transport. Plod je snažan, tamnocrvene boje, srednje veličine ili veliki, veoma sladak i sočan, sa čvrstim mesnatim dijelom. Kao rana trešnja u vrijeme zrenja nije podložan napadu trešnjine muhe. Sorta je djelimično samoplodana i oprašuje se takođe sa drugim ranim sortama trešanja. Dobri oprašivači su Van, Stela, Lionska rana i Suvenir. Može se uzgajati na blago-kiselim zemljištima.

 

[Nostradamus]

STELA

Samooplodna kanadska sorta, srednje ranog cvijetanja. Sazrijeva sredinom četvrte nedjelje zrenja trešnje.

 

[Nostradamus]

ASENOVA RANA

Nastala je križanjem Droganove žute (Drogan's Yelow) sa Majovom ranom 1974. godine.

 

[Nostradamus]

ČARNA

Stvorena je križanjem sorte Majova sa sortom Šeken Bigaro (Shrecken Bigarreau) 1974. godine u Institutu za voćarstvo u Čačku a za sortu je priznata 1988. godine.

 

[Nostradamus]

VIGRED

Nova sorta trešnje pod imenom "Vigred" selekcionirana je u Sloveniji. Nastala je križanjem sorti Germersdorfer x Burlat. Ova sorta zaslužuje pažnju zbog svojih izvarednih odlika i jedna je od glavnih sorti slovenskog voćnog izbora za trešnje.Rast nove sorte jest srednje bujan, donekle raširen, grane lijepo obrastaju. Cvijeta srednje kasno i obilno, a u nepovoljnim vremenskim uslovima cvatnja kasni. Cvijet je velik, a takav je i list. Ima odličnu rodnost, a dozrijeva u trećoj trešnjinoj nedjelji. Plod je velik, srcolik, težak od 7 – 10 grama. Plod je slijedećih dimenzija: visina 24 mm, širina 22 mm i deblina 26 mm. Kožica ploda je žarko do tamno crvene boje, blista se, a meso je čvrsto i lijepo se odvaja od koštice, koja je sitna. Plod ima srednje dugu peteljku. Prilikom višegodišnjeg uzastopnog ocjenjivanja ploda, ova sorta dobila je odlične ocjene.Vigred je sorta vrlo otporna na uobičajene bolesti, a u usporedbi s ostalim sortama nije osjetljiva na mraz. Plodovi su otporni na pucanje i dobro se skladište.

 

[Nostradamus]

Mušmula

U područjima umjereno vlažne i tople klime, sa 600-700 mm oborina na godinu, na dubokim, plodnim, propusnim, umjereno vlažnim tlima, najbolje uspijeva mušmula, lat. Mespilus germanica, nisko stablo ili grm iz porodice ruža, visok 2-5 m. Odlično podnosi sušu i niske temperature; čvrsto i žilavo drvo sporo raste pa ne strada ni pri temperaturama od minus 35 °C. Cvate kasno, potkraj svibnja, pa joj ne škode ni kasni proljetni mrazovi. Može se uzgajati u krajevima sa srednjom godišnjom temperaturom 8-9 °C, čak i na nadmorskim visinama 900-1000 ma.
Jednogodišnje sadnice mušmule, dobivene okuliranjem ili običnim spajanjem plemke mušmule i sjemenjaka mušmule, divlje kruške ili oskoruše te dunje MA ili BC-29 kao podloge, posadite u jesen, za blage zime ili u rano proljeće. Malo stablo mušmule lijepo pristaje uz rub tratine ili ispred visokog drveća uz ukrasne niskostablašice i grmlje.

 

[Nostradamus]

Potrebno joj je 15 četvornih metara, a jama za sadnju, promjera 1 m, mora biti duboka oko 60 cm. Kako biste oblikovali nisko stablo, u proljeće sadnicu prikratite na visini 60-70 cm, a iduće godine za vegetacije ostavite 4-5 najljepših mladica za glavne kosturne grane. Sve ostale izbojke na deblu i granama ljeti redovito odstranjujte. Druge godine u proljeće glavne grane prikratite na duljinu od 30 cm kako bi se razvila pravilna piramidalna krošnja.
Sljedećih nekoliko godina grane redovito prikraćujte, a poslije krošnju redovito prorjeđujte da ne bude pregusta. Mušmula prve plodove razvija u trećoj ili četvrtoj godini poslije sadnje, a u punoj rodnosti može dati 60-70 kg po stablu.
Za redovito plodonošenje jednogodišnje grančice svake godine prikratite na polovicu. Poslije dvadesete godine krošnju povremeno pomladite kako donji dijelovi ne bi ogoljeli. Mušmula je otporna na bolesti i štetnike pa je dovoljno jedno prskanje bakrenim pripravcima u kasnu jesen ili u proljeće prije početka vegetacije. Uz redovitu rezidbu, gnojidbu, obradu i zastiranje tla ta voćka, s plodovima pomalo neobična oblika što nalikuje na zvrk, svake godine obilno rađa. Od cvatnje do dozrijevanja potrebno je 180-190 dana. Zelenkastosmeđi, tamnosmeđi ili čokoladnosmeđi plodovi s proširenom čaškom, za berbe u kasnu jesen, tvrdi su i opori.
Jedite ih svježe tek kad omekšaju, a smeđe, sočno, kiselkasto meso postane kremasto. Mogu se i prerađivati u voćnu pastu, marmeladu, liker, rakiju, a dodaju se i jabučnici za brže bistrenje. Sve su sorte mušmule samooplodne, a mogu biti krupnoplodne ili sitnoplodne, jabukolike ili kruškolike. U nas se najčešće uzgaja domaća krupnoplodna, krupna nizozemska i kraljevska.