PP
UTICAJ CAREVA NA CRKVENO UCENJE
Od pocetka 4. veka pa nadalje, carevi su imali veliki uticaj na promenu crkvenog ucenja.
Jos u Hristovo vreme, neprijetelji hriscanstva koristili su drzavnu vlast da bi silom nametnuli svoje ucenje hriscanima.
Car Irod je po nagovoru Irodijade naredio ubijstvo Jovana Krstitelja. Matej 14,6-10. A ubio ga je zbog toga sto ga je Jovan ukorio zato sto je uzeo snahu za zenu.
Po nagovoru jevresjkih verskih poglavara, sudija Pilat je osudio Hridsta na smrt iako je izjavio da na njemu ne nalazi nikakvu krivicu, Matej 27,24.
Neron je naredio ubistvo apostola Pavla i progonio hriscane.
Tako su Rimski carevi nanosili velikoga zla hriscanima.
UTICAJ DRZAVNIH VLADARA NA ZAKLJUCKE CRKVENIH SABORA
Mi se pitamo, kako su episkopi Hristove Crkve mogli da donesu ovakav Kanon na crkvenom saboru?
Na Laodikejskom saboru 364. godine, izmedju odstalih, izglasan je i 29. Kanon koji glasi:
“Hriscsani ne smeju svetkovati Subou i odmarati se toga dana, vec treba da toga dana rade; oni treba da svetkuju dan Gospodnji, i, kao hriscani, koliko je goid moguce, treba da se toga dana uzdrzavaju od rada. AKO BUDU I DALJE
SVETKOVALI SUBOTU NEKA BUDU PROKLETI.” Hefele,1, 2e, p. 1015.
Kako se to moglo dogoditi crkvenim vodjama da izglasaju Kanon koji se neposredno suprotstavlja Bogu i Zakonu koji je Sveznajuci Bog napisao na plocama zakon?
Pre nego sto bi neki bavcili kamenje na ove episkope, bice korisno da obratimo paznju da vidimo pod kojim uslovima su cesto delovali ti episkopi na crkvenim saborima.
Car Konstantin je sazvao i otvorio ovaj sabor.
Za vreme sabora, kada car nije mogao biti prisutan, bio je prisutsn njegov legat, koji je kontrolisao Sabor i dvao svoje sugestije, koje su isle u prilog cru i njegovim doglavnicima.
Tako episkopi su cesto morali da pristanu na zakljucke za koje nikada ne bi glasali da su bili potpuno slobodni.
Car Konstantin Veliki, da bi smanji tenziju izmedju mnogobozaca i hriscana koja je svakoga dana postojala sve veca; izdao je Edikt u kom je dao slobodu, do tada progonjenim, hriscanima. To je od velike koristi bilo hriscanima. Medjutim, da bi udovoljio i mnogoboscima izdao je zakon o obaveznom svetkovanju dana Sunca, tj. nedelje. (F.H. Just, Separation Church and State, p, 219)
Rim, da bi za svoju politiku pridobio careve pojedinih zamalja, oni koji su pristsali da slede njegova uputstva, davao im je vladarske krune.
Kada su Osmanlije zapretile caru Dusanu, i on je predlozio da se pravoslavni ujedine sa Rimom, jer se nadao da ce od Rima dobiti pomoc u odbrani zemlje od Turaka.
Tako Rim je podmicivao careve i samo onima koji su mu bili naklonjeni davao krune i takvi su bili priznati i od drugih vladara.
I Stefan Nermanjic dobio je krunu od Rima.
Istoricar Jevsevije Popovis tvrdi:
“U istoriji religioznih sporova ovog (IV) perioda videcemo, KAKO SU CESTO VIZANTISKI CAREVI PO SVOJIM POLOTICKIM INTERESIMA ILI NAZORIMA UTICALI NA SUDBE I ODLIUKE CRKVE.” Opca crkvena istorija, knjiga II str. 39.
“Ipak i u ovom periodu bese pojedinih patrijaraha, koji se nikako ne htedose pokoriti samovolji carevoj na polju crkvene uprave, crkvene discipline, crkvenog ucenja. Ponekad nisu smeli carevi da diraju u takve ljude, i da ih kazne, ALI PONEKAD IH ZBACIVAHU I PROGANJAHU.” Isto, str. 39.
“Uzalud je vecina pravoslavnih episkopa , sa Leonom velikim na celu, trazila drugi pravi vaseljenski sinod, a onaj nazvala neekumenskim, nego razbojnickim sinodom, eferskim razbojnickim sinodom... CAR JE PODRZAO ODLOKE ISTOGA.” Opca crkvena istorija, knjga I. str. 570.
Ovo nedvosmisleno svedoci kakvu tiraniju su carevi vrsili nad episkopima i patrijarsima.
Sta vi kazete u vezi ovakvih postupaka careva i episkopa sa ucenjem Crkve?
UTICAJ CAREVA NA CRKVENO UCENJE
Od pocetka 4. veka pa nadalje, carevi su imali veliki uticaj na promenu crkvenog ucenja.
Jos u Hristovo vreme, neprijetelji hriscanstva koristili su drzavnu vlast da bi silom nametnuli svoje ucenje hriscanima.
Car Irod je po nagovoru Irodijade naredio ubijstvo Jovana Krstitelja. Matej 14,6-10. A ubio ga je zbog toga sto ga je Jovan ukorio zato sto je uzeo snahu za zenu.
Po nagovoru jevresjkih verskih poglavara, sudija Pilat je osudio Hridsta na smrt iako je izjavio da na njemu ne nalazi nikakvu krivicu, Matej 27,24.
Neron je naredio ubistvo apostola Pavla i progonio hriscane.
Tako su Rimski carevi nanosili velikoga zla hriscanima.
UTICAJ DRZAVNIH VLADARA NA ZAKLJUCKE CRKVENIH SABORA
Mi se pitamo, kako su episkopi Hristove Crkve mogli da donesu ovakav Kanon na crkvenom saboru?
Na Laodikejskom saboru 364. godine, izmedju odstalih, izglasan je i 29. Kanon koji glasi:
“Hriscsani ne smeju svetkovati Subou i odmarati se toga dana, vec treba da toga dana rade; oni treba da svetkuju dan Gospodnji, i, kao hriscani, koliko je goid moguce, treba da se toga dana uzdrzavaju od rada. AKO BUDU I DALJE
SVETKOVALI SUBOTU NEKA BUDU PROKLETI.” Hefele,1, 2e, p. 1015.
Kako se to moglo dogoditi crkvenim vodjama da izglasaju Kanon koji se neposredno suprotstavlja Bogu i Zakonu koji je Sveznajuci Bog napisao na plocama zakon?
Pre nego sto bi neki bavcili kamenje na ove episkope, bice korisno da obratimo paznju da vidimo pod kojim uslovima su cesto delovali ti episkopi na crkvenim saborima.
Car Konstantin je sazvao i otvorio ovaj sabor.
Za vreme sabora, kada car nije mogao biti prisutan, bio je prisutsn njegov legat, koji je kontrolisao Sabor i dvao svoje sugestije, koje su isle u prilog cru i njegovim doglavnicima.
Tako episkopi su cesto morali da pristanu na zakljucke za koje nikada ne bi glasali da su bili potpuno slobodni.
Car Konstantin Veliki, da bi smanji tenziju izmedju mnogobozaca i hriscana koja je svakoga dana postojala sve veca; izdao je Edikt u kom je dao slobodu, do tada progonjenim, hriscanima. To je od velike koristi bilo hriscanima. Medjutim, da bi udovoljio i mnogoboscima izdao je zakon o obaveznom svetkovanju dana Sunca, tj. nedelje. (F.H. Just, Separation Church and State, p, 219)
Rim, da bi za svoju politiku pridobio careve pojedinih zamalja, oni koji su pristsali da slede njegova uputstva, davao im je vladarske krune.
Kada su Osmanlije zapretile caru Dusanu, i on je predlozio da se pravoslavni ujedine sa Rimom, jer se nadao da ce od Rima dobiti pomoc u odbrani zemlje od Turaka.
Tako Rim je podmicivao careve i samo onima koji su mu bili naklonjeni davao krune i takvi su bili priznati i od drugih vladara.
I Stefan Nermanjic dobio je krunu od Rima.
Istoricar Jevsevije Popovis tvrdi:
“U istoriji religioznih sporova ovog (IV) perioda videcemo, KAKO SU CESTO VIZANTISKI CAREVI PO SVOJIM POLOTICKIM INTERESIMA ILI NAZORIMA UTICALI NA SUDBE I ODLIUKE CRKVE.” Opca crkvena istorija, knjiga II str. 39.
“Ipak i u ovom periodu bese pojedinih patrijaraha, koji se nikako ne htedose pokoriti samovolji carevoj na polju crkvene uprave, crkvene discipline, crkvenog ucenja. Ponekad nisu smeli carevi da diraju u takve ljude, i da ih kazne, ALI PONEKAD IH ZBACIVAHU I PROGANJAHU.” Isto, str. 39.
“Uzalud je vecina pravoslavnih episkopa , sa Leonom velikim na celu, trazila drugi pravi vaseljenski sinod, a onaj nazvala neekumenskim, nego razbojnickim sinodom, eferskim razbojnickim sinodom... CAR JE PODRZAO ODLOKE ISTOGA.” Opca crkvena istorija, knjga I. str. 570.
Ovo nedvosmisleno svedoci kakvu tiraniju su carevi vrsili nad episkopima i patrijarsima.
Sta vi kazete u vezi ovakvih postupaka careva i episkopa sa ucenjem Crkve?
Poslednja izmena: