Ukida li Pavle Subotu i praznike- Kolološanima 2,16.17?

[stvarnoslap]

Ne mora biti napisano direktno.

Dakle, ne postoji mjesto u čitavom Novom gdje se sveti Pavao, ili netko drugi od apostola, okupio s kršćanima u subotu na bogoslužje.

Zna se da Marija kako kaže ostade na miru po zakonu.

Prije Pedesetnice nema kršćana. Ja sam tražio da nađeš primjer u Novom zavjetu gdje se netko od apostola okupio s kršćanima subotom na bogoslužje.

 

[DarthShone]

Dakle, ne postoji mjesto u čitavom Novom gdje se sveti Pavao, ili netko drugi od apostola, okupio s kršćanima u subotu na bogoslužje.

Naravno da ne postoji. Od Pedesetnice, od rođenja Crkve, Kristovi se okupljaju prvoga dana u sedmici, pšo hebrejskom kalendaru. Uostalom, kog dana su apostoli bili okupljeni kada su im dvojica učenika što iđahu u Emaus javila da su Krista Uskrsloga videli? Prvoga dana u sedmici.

Prije Pedesetnice nema kršćana. Ja sam tražio da nađeš primjer u Novom zavjetu gdje se netko od apostola okupio s kršćanima subotom na bogoslužje.

Neće ga ni naći. Što samo svedoči o tome da je čitav "trud" usmeren ka tome da se Kristovima (kršćanima) nametne shabat uzaludan.

 

[Laodikeja]

Ko poznaje istoriju - zna da su Hriscani sve do polovine 2 veka postovali Subotu, a potom iz razloga uticaja mnogobostva i kompromisa Rimske crkve koja je prihvatila mnogobozacku nedelju, i Konstantinovog edikta kojim je nedelju proglasio danom za odmor, doslo je do podela izmedju onih koji su ostali verni Bogu postovanjem Subote, i onih koji su prihvatili otpad Rimske crkve.

PAVLE ZAPOVEDA CRKVAMA DA POCINU SVAKE SUBOTE:

JEVREJIMA POSLANICA 4. 9

"Dakle je ostavljeno još Subotnje počivanje narodu Božijem"

"So that there is still a Sabbath-keeping for the people of God"

ISUS PO OBIČAJU ODLAZI U HRAM U SUBOTU:

"I dođe u Nazaret gdje bješe odrastao, i uđe po običaju svome u dan subotni u zbornicu, i ustade da čita.
I daše mu knjigu proroka Isaije, i otvorivši knjigu nađe mjesto gdje bješe napisano:
Duh je Gospodnji na meni; zato me pomaza da javim jevanđelje siromasima; posla me da iscijelim skrušene u srcu; da propovjedim zarobljenima da će se otpustiti, i slijepima da će progledati; da otpustim sužnje;
I da propovijedam prijatnu godinu Gospodnju.
I zatvorivši knjigu dade sluzi, pa sjede: i svi u zbornici gledahu na nj.
I poče im govoriti: danas se izvrši ovo pismo u ušima vašima" ( Jevandjelje po Luki 4. 16 - 21 )

PAVLE PO OBIČAJU SVOME UĐE U HRAM U SUBOTU:

"Prošavši pak Amfipolj i Apoloniju dođoše u Solun, gdje bješe zbornica Jevrejska.
I Pavle po običaju svome uđe k njima, i tri subote razgovara se s njima iz pisma,
Pokazujući i dokazujući im da je trebalo Hristos da postrada i vaskrse iz mrtvijeh, i da ovaj Isus kojega ja, reče, propovijedam vama, jest Hristos" ( dela apostola 17. 1 - 3 )

PAVLE PROPOVEDA U HRAMU U SUBOTU, NEZNABOSCI MOLE PAVLA DA IM PROPOVEDA I U DRUGU SUBOTU:

"A oni otišavši iz Perge dođoše u Antiohiju Pisidijsku, i ušavši u zbornicu u dan subotni sjedoše.
A po čitanju zakona i proroka poslaše starješine zborničke k njima govoreći: ljudi braćo! ako je u vama riječ utjehe za narod, govorite.
A Pavle ustavši i mahnuvši rukom reče: ljudi Izrailjci i koji se Boga bojite! čujte....
A kad izlažahu iz zbornice Jevrejske, moljahu neznabošci da im se ove riječi u drugu subotu govore.
A kad se sabor raziđe, pođoše za Pavlom i za Varnavom mnogi od Jevreja i pobožnijeh došljaka; a oni govoreći im svjetovahu ih da ostanu u blagodati Božijoj.
A u drugu subotu sabra se gotovo sav grad da čuju riječi Božije" ( dela apostolska 13. 14 - 44 )

PAVLE RADI SEST DANA A SUBOTOM A ODLAZI U HRAM I PROPOVEDA O HRISTU"

"Potom se odluči Pavle od Atine i dođe u Korint,
I nađe jednoga Jevrejina, po imenu Akilu, rodom iz Ponta, koji bješe skoro došao iz Talijanske sa ženom svojom Priskilom (jer bješe zapovjedio Klaudije da svi Jevreji idu iz Rima), i dođe k njima.
I budući da bješe onoga istog zanata, osta kod njih i rađaše, jer bijahu ćilimarskog zanata.
A prepiraše se u zbornicama svake subote, i nadgovaraše Jevreje i Grke" ( dela apostola 18. 1 - 4 )

 

[Jovan Prezviter]

Dakle, ne postoji mjesto u čitavom Novom gdje se sveti Pavao, ili netko drugi od apostola, okupio s kršćanima u subotu na bogoslužje.

Ok, ako baziraš svoje verovanje da ni subotu ni praznike Pavle ne poštuje samo zato što ne piše direktno mogu razumeti zašto tako veruješ. Nikakav problem. Mada hajde da pomenem da se pominje da su braća žurili na Tročin dne-Duhove-Penteksot u Jerusalim i Pavle sa njima i sl..ali dobro. Dobro je uostalom da iznesemo stavove na osnovu kojih smatramo da je ispravno to što verujemo.

Dakle, tvoj stav je da oni nisu to držali jer se ne ponavlja u Novom Zavetu osim u Jevanđeljima i neposredno nakon Hristove smrti i vaskrsa.

Ja pak smatram da trebalo decidno stajati da su prestali držati praznike a to ne piše.

Prije Pedesetnice nema kršćana. Ja sam tražio da nađeš primjer u Novom zavjetu gdje se netko od apostola okupio s kršćanima subotom na bogoslužje.

Imamo posredne primere da jesu tipa da su u subotu propovedali Jevrejima i Grcima, da su išli po sinagogama..no razumem zašto ćeš smatrati da to nije dovljno.

Opet ću podsetiti da nema decidnog stiha gde oni odbacuju držanje praznika. To bi trebalo stajati nakon one izjave da "ostaše na miru po zakonu" nakon Hristove smrti. Da li je to slučajno zabeleženo da ostaše na miru po zakonu ili sa namerom da ukaže da zakon i nakon Hristvog zamaljskog života važi ostaviću da svako za sebe razmisli.

 

[DarthShone]

Dakle, tvoj stav je da oni nisu to držali jer se ne ponavlja u Novom Zavetu osim u Jevanđeljima i neposredno nakon Hristove smrti i vaskrsa.

Nije u pitanju njegov, moj, tvoj, bilo čiji stav. U pitanju je činjenica da se ni jedan jedini praznik, mlađaci, shabat ne pominju kao nešto što su Hrišćani sledili nakon Pedesetnice.

Ja pak smatram da trebalo decidno stajati da su prestali držati praznike a to ne piše.

Vidi, i mi smatramo da treba decidno da piše da su držali praznike, shabate, mlađake, obrezanje.. da treba decidno da piše da je shabat (o njemu se najviše i radi) obavezan za sve, a ne kao što decidno piše samo i isključivo samo za krvne sinove Israela.

Naravno, nakon ovoga sledi ponavljanje o večnosti Dekaloga, kao i u težim slučajevima (kao što je ovaj) kada se argumentacija judaizatora nađe licem u lice sa istom takvom argumentacijom, ponavljanje stihova Izaije:

»Držite se prava i činite pravdu, jer će uskoro doći moj spas i objaviti se moja pravednost. A sinove tuđinske koji pristadoše uz Gospodina da mu služe i da ljube ime Gospodnje i da mu budu službenici, sve koji poštuju subotu i ne oskvrnjuju je i postojani su u savezu mojem, njih ću dovesti na svoju svetu goru i razveseliti u svojem domu molitve. Njihove žrtve paljenice i klanice bit će ugodne na mojem žrtveniku, jer će se dom moj zvati dom molitve za sve narode.«

Problem je što se ovo odnosi na hebreje, sinove Israela, ne i na Hrišćane. Hebrejima ali i ostalima Bog kroz usta i pero Izaije poručuje:


Protiv vjerskog licemjerja
10 Čujte riječ Jahvinu,
glavari sodomski,
poslušaj zakon Boga našega,
narode gomorski!
11 "Što će mi mnoštvo žrtava vaših?"
- govori Jahve. -
"Sit sam ovnujskih paljenica
i pretiline gojne teladi.
I krv mi se ogadi
bikova, janjaca i jaradi.
12 Kad mi lice vidjet' dolazite,
tko od vas ište da gazite mojim predvorjima?
13 Prestanite mi nositi ništavne prinose,
kad mi omrznu.
Mlađaka, subote i sazive -
ne podnosim zborovanja i opačine.
14 Mlađake i svetkovine vaše
iz sve duše mrzim -
teški su mi,
podnijet' ih ne mogu!
15 Kad na molitvu ruke širite,
je od vas oči odvraćam.
Molitve samo množite,
ja vas ne slušam.
Ruke su vam u krvi ogrezle,
16 operite se, očistite.


No sve i da ovo u svom posednuću zakonom datim isključivo sinovima Israelovim tumačite onako kako vama odgovara sledeći tekst pokazuje da niste u pravu:

[TABLE]
[TR]
[TD]

[TABLE]
[TR]
[TD]

"Tada se vratiše u Jerusalim sa gore zvane Maslinska, koja je blizu Jerusalima jedan subotni dan hoda."

Subota kao mera za dužinu - "subotni dan hoda", pošto su Jevreji imali propis koliko se koraka sme napraviti subotom.
Nema Hrišćana koji svetkuju subotu.​

[Dela 13:14,27,42,44]
"A oni otišavši iz Perge, dođoše u Antiohiju Pisidijsku, i ušavši u sinagogu u dan subotni sjedoše... Jer oni što žive u Jerusalimu, i starješine njihove, ne poznaše Ovoga, nego osudivši ga, ispuniše proročke riječi koje se čitaju svake subote... A kad oni izlažahu iz sinagoge judejske, moljahu neznabošci da im se ove riječi i u drugu subotu govore... I u iduću subotu sabra se gotovo sav grad da čuje riječ Božiju"

Pavle i Varnava propovedaju okupljenim Jevrejima i jevrejskim prozelitima u sinagogi u Antiohiji. "Neznabošci" koji se ovde pominju su nejevreji koji su želeli da prime Judaizam, što jedino objašnjava njihovo prisustvo u jevrejskoj sinagogi. Inače ne bi imali razloga da budu tamo.
Nema Hrišćana koji svetkuju subotu.​

[Dela 15:21]
"Jer Mojsej ima od davnih vremena u svim gradovima one koji ga propovijedaju, pošto se u sinagogama čita svake subote."

I dalje je jasno da apostoli svetkovanje subote strogo vezuju za "sinagogu" - jevrejsku zbornicu.
Nema Hrišćana koji svetkuju subotu.
[TABLE]
[TR]
[TD]

​

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

[Dela 16:13]
"I u dan subotni iziđosmo van grada na rijeku, gdje se smatralo da je bogomolja; i sjednuvši govorismo ženama koje se bijahu sabrale"

Jevreji su sinagoge gradili (ako je moguće) blizu reka - zbog starozavetnih obrednih pranja. U Filipima očigledno nije bilo sinagoge, pa su se žene sabrale tamo gde je verovatno bilo predvidjeno mesto za izgradnju sinagoge - pored reke. Pavle i Timotije propovedaju tim zenama, koje tada prvi put cuju za Hrista.
Nema Hrišćana koji svetkuju subotu.​

​

[Dela 17:2]
"I Pavle po svome običaju uđe k njima, i tri subote raspravljaše s njima o Pismu"

Pavle se "tri subote" raspravlja sa Jevrejima u sinagogi u Solunu. Šta je bio njegov "običaj"? Očigledno, da prvo propoveda Jevrejima koji su se okupljali subotom u sinagogi. Razlog njegovog odlaska je bio misionarski, a ne "svetkovanje". Na kraju bi obično od Jevreja dobio batine i bio oteran iz sinagoge štio Dela 17 lepo ilustruju.
Nema Hrišćana koji svetkuju subotu.​

[Dela 18:4]
"A raspravljaše u sinagogi svake subote, i uvjeravaše Judejce i Jeline"

Pavle se subotom raspravlja sa Jevrejima i prozelitima u sinagogi u Korintu, a ubrzo zatim odustaje od njih i odlazi da propoveda
neznaboscima [Dela 18:6]. Neznabošci se svakako nisu okupljali "u sinagogi svake subote"...
Nema Hrišćana koji svetkuju subotu.​

Kao sto vidimo, svi ovi stihovi odnose se na Jevreje i jevrejske prozelite koji su se okupili u sinagogi, a nijedan na zajednicu verujućih Hriscana. Čitamo da je Pavle imao običaj da prvo ide da propoveda i raspravlja se sa Jevrejima koji su se okupljali subotom u svojoj zbornici, a kada bi se oni razgnevili, napustao ih je i odlazio da propoveda neznaboscima. Osim toga, sami Jevreji uče da svetkovanje subote nije namenjeno neznabošcima - potpuno biblijski.​

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]​

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD]Jedini stih Biblije koji govori o odnosu Hrišćana prema suboti glasi:

"Da vas, dakle, niko ne osuđuje za jelo ili piće, ili za kakav praznik, ili za mladine, ili za subote, Što je sjenka onoga što će doći, a tijelo je Hristovo."

[Kol 2:16,17]
Postoje samo dva opisa hrišćanskog bogosluzenja u Bibliji:

"A u prvi dan nedjelje, kad se sabraše učenici da lome hljeb, besjeđaše im Pavle, jer namjeravaše sutradan da otide, i produži besjedu do ponoći"
[Dela 20:7]
"Svakog prvog dana nedjelje, neka svaki od vas ostavlja kod sebe sakupljajući koliko može, da ne bivaju prikupljanja onda kada dođem"
[1.Kor 16:2

Ovo dokazuje da u Bibliji nema ni jednog jedinog primera da su prvi Hrišćani svetkovali subotu. Naprotiv, iz Biblije je očigledno da su se prvi Hrišćani okupljali nedeljom.[/TD]
[/TR]
[/TABLE][/TD]
[/TR]
[/TABLE]

To bi trebalo stajati nakon one izjave da "ostaše na miru po zakonu" nakon Hristove smrti.

Zaista? Isto tako je decidno trebalo stajati nakon vizije Stefanove da se njemu samo pričinjavalo, i da će se to što je video možda dogoditi tek u budućnosti. A nije stajalo. Isto tako je trebalo stajati da je "sin čovečiji" u stvari Mihael, a nije stajalo, niti stoji.

Vidi, isuviše toga što se povlači kao argumentacija za održavanje mlađaka, shabata, obrezanja, praznika decidno ne stoji, niti će ikada stajati.

Shodno tome, ne bi trebalo da ikoga čudi, ili čak uvredi to što se na juridičke optužbe, pitanja, odgovara na isti način. Jednostavno, želite da juridički argumentujete svoj neo judaizam, jurudčki će isti biti rušen.

 

[stvarnoslap]

Mada hajde da pomenem da se pominje da su braća žurili na Tročin dne-Duhove-Penteksot u Jerusalim i Pavle sa njima i sl..ali dobro. Dobro je uostalom da iznesemo stavove na osnovu kojih smatramo da je ispravno to što verujemo.

To ti je blagdan Duhova - rođendan Crkve. To Crkva sve do dana današnjeg slavi. I to ti je točno pedeseti dan nakon Isusova uskrsnuća i uvijek ti je nedjeljom.

Imamo posredne primere da jesu tipa da su u subotu propovedali Jevrejima i Grcima, da su išli po sinagogama..no razumem zašto ćeš smatrati da to nije dovljno.

Ali tamo tih subota ne bijaše kršćana. Čitaj malo i Novi zavjet, pa vidi što se sve događalo na tim "židovsko-tamburaškim subotama" pri susretima Pavla sa Židovima. U pravilu bi sveti Pavao naviještao Krista Spasitelja, a onda bi Židovi u bijesu, najprije psovkama izvrijeđali Pavla, a onda nasrnuli na njega da ga još i "natamburaju". Tada bi se Pavao od batina spašavao uglavnom bijegom.

P.S. Imaj bar minimum poštovanja prema kršćanima. Nemoj ih ni u primislima dovoditi u vezu s ovim "Židovima tamburašima" kojima je Pavao propovijedao subotama i od čijih se batina spašavao bijegom, jednom prilikom čak kroz prozor. Slijedećeg dana, u nedjelju, Pavao i ostali apostoli sastajali bi se s kršćanima na lomljenje kruha, Euharistiju.

 

[Jovan Prezviter]

Nije u pitanju njegov, moj, tvoj, bilo čiji stav. U pitanju je činjenica da se ni jedan jedini praznik, mlađaci, shabat ne pominju kao nešto što su Hrišćani sledili nakon Pedesetnice.



Vidi, i mi smatramo da treba decidno da piše da su držali praznike, shabate, mlađake, obrezanje.. da treba decidno da piše da je shabat (o njemu se najviše i radi) obavezan za sve, a ne kao što decidno piše samo i isključivo samo za krvne sinove Israela.

Naravno, nakon ovoga sledi ponavljanje o večnosti Dekaloga, kao i u težim slučajevima (kao što je ovaj) kada se argumentacija judaizatora nađe licem u lice sa istom takvom argumentacijom, ponavljanje stihova Izaije:

»Držite se prava i činite pravdu, jer će uskoro doći moj spas i objaviti se moja pravednost. A sinove tuđinske koji pristadoše uz Gospodina da mu služe i da ljube ime Gospodnje i da mu budu službenici, sve koji poštuju subotu i ne oskvrnjuju je i postojani su u savezu mojem, njih ću dovesti na svoju svetu goru i razveseliti u svojem domu molitve. Njihove žrtve paljenice i klanice bit će ugodne na mojem žrtveniku, jer će se dom moj zvati dom molitve za sve narode.«

Problem je što se ovo odnosi na hebreje, sinove Israela, ne i na Hrišćane. Hebrejima ali i ostalima Bog kroz usta i pero Izaije poručuje:


Protiv vjerskog licemjerja
10 Čujte riječ Jahvinu,
glavari sodomski,
poslušaj zakon Boga našega,
narode gomorski!
11 "Što će mi mnoštvo žrtava vaših?"
- govori Jahve. -
"Sit sam ovnujskih paljenica
i pretiline gojne teladi.
I krv mi se ogadi
bikova, janjaca i jaradi.
12 Kad mi lice vidjet' dolazite,
tko od vas ište da gazite mojim predvorjima?
13 Prestanite mi nositi ništavne prinose,
kad mi omrznu.
Mlađaka, subote i sazive -
ne podnosim zborovanja i opačine.
14 Mlađake i svetkovine vaše
iz sve duše mrzim -
teški su mi,
podnijet' ih ne mogu!
15 Kad na molitvu ruke širite,
je od vas oči odvraćam.
Molitve samo množite,
ja vas ne slušam.
Ruke su vam u krvi ogrezle,
16 operite se, očistite.


No sve i da ovo u svom posednuću zakonom datim isključivo sinovima Israelovim tumačite onako kako vama odgovara sledeći tekst pokazuje da niste u pravu:

[TABLE]
[TR]
[TD]

[TABLE]
[TR]
[TD][/TD][/TR][/TABLE]​

[TABLE][TR][TD]

"Tada se vratiše u Jerusalim sa gore zvane Maslinska, koja je blizu Jerusalima jedan subotni dan hoda."​

Subota kao mera za dužinu - "subotni dan hoda", pošto su Jevreji imali propis koliko se koraka sme napraviti subotom.​

Nema Hrišćana koji svetkuju subotu.​

[Dela 13:14,27,42,44]​

"A oni otišavši iz Perge, dođoše u Antiohiju Pisidijsku, i ušavši u sinagogu u dan subotni sjedoše... Jer oni što žive u Jerusalimu, i starješine njihove, ne poznaše Ovoga, nego osudivši ga, ispuniše proročke riječi koje se čitaju svake subote... A kad oni izlažahu iz sinagoge judejske, moljahu neznabošci da im se ove riječi i u drugu subotu govore... I u iduću subotu sabra se gotovo sav grad da čuje riječ Božiju"​

Pavle i Varnava propovedaju okupljenim Jevrejima i jevrejskim prozelitima u sinagogi u Antiohiji. "Neznabošci" koji se ovde pominju su nejevreji koji su želeli da prime Judaizam, što jedino objašnjava njihovo prisustvo u jevrejskoj sinagogi. Inače ne bi imali razloga da budu tamo.​

Nema Hrišćana koji svetkuju subotu.​

[Dela 15:21]
"Jer Mojsej ima od davnih vremena u svim gradovima one koji ga propovijedaju, pošto se u sinagogama čita svake subote."

I dalje je jasno da apostoli svetkovanje subote strogo vezuju za "sinagogu" - jevrejsku zbornicu.
Nema Hrišćana koji svetkuju subotu.
[TABLE]
[TR]
[TD]


[/TD]
[/TR]
[/TABLE]​

[Dela 16:13]​

"I u dan subotni iziđosmo van grada na rijeku, gdje se smatralo da je bogomolja; i sjednuvši govorismo ženama koje se bijahu sabrale"​

Jevreji su sinagoge gradili (ako je moguće) blizu reka - zbog starozavetnih obrednih pranja. U Filipima očigledno nije bilo sinagoge, pa su se žene sabrale tamo gde je verovatno bilo predvidjeno mesto za izgradnju sinagoge - pored reke. Pavle i Timotije propovedaju tim zenama, koje tada prvi put cuju za Hrista.​

Nema Hrišćana koji svetkuju subotu.​

​

[Dela 17:2]​

"I Pavle po svome običaju uđe k njima, i tri subote raspravljaše s njima o Pismu"​

Pavle se "tri subote" raspravlja sa Jevrejima u sinagogi u Solunu. Šta je bio njegov "običaj"? Očigledno, da prvo propoveda Jevrejima koji su se okupljali subotom u sinagogi. Razlog njegovog odlaska je bio misionarski, a ne "svetkovanje". Na kraju bi obično od Jevreja dobio batine i bio oteran iz sinagoge štio Dela 17 lepo ilustruju.​

Nema Hrišćana koji svetkuju subotu.​

[Dela 18:4]​

"A raspravljaše u sinagogi svake subote, i uvjeravaše Judejce i Jeline"​

Pavle se subotom raspravlja sa Jevrejima i prozelitima u sinagogi u Korintu, a ubrzo zatim odustaje od njih i odlazi da propoveda​

neznaboscima [Dela 18:6]. Neznabošci se svakako nisu okupljali "u sinagogi svake subote"...​

Nema Hrišćana koji svetkuju subotu.​

Kao sto vidimo, svi ovi stihovi odnose se na Jevreje i jevrejske prozelite koji su se okupili u sinagogi, a nijedan na zajednicu verujućih Hriscana. Čitamo da je Pavle imao običaj da prvo ide da propoveda i raspravlja se sa Jevrejima koji su se okupljali subotom u svojoj zbornici, a kada bi se oni razgnevili, napustao ih je i odlazio da propoveda neznaboscima. Osim toga, sami Jevreji uče da svetkovanje subote nije namenjeno neznabošcima - potpuno biblijski.​

[/TD]

​

[/TR]

​

[/TABLE]

​

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD]Jedini stih Biblije koji govori o odnosu Hrišćana prema suboti glasi:

"Da vas, dakle, niko ne osuđuje za jelo ili piće, ili za kakav praznik, ili za mladine, ili za subote, Što je sjenka onoga što će doći, a tijelo je Hristovo."

[Kol 2:16,17]
Postoje samo dva opisa hrišćanskog bogosluzenja u Bibliji:

"A u prvi dan nedjelje, kad se sabraše učenici da lome hljeb, besjeđaše im Pavle, jer namjeravaše sutradan da otide, i produži besjedu do ponoći"
[Dela 20:7]
"Svakog prvog dana nedjelje, neka svaki od vas ostavlja kod sebe sakupljajući koliko može, da ne bivaju prikupljanja onda kada dođem"
[1.Kor 16:2

Ovo dokazuje da u Bibliji nema ni jednog jedinog primera da su prvi Hrišćani svetkovali subotu. Naprotiv, iz Biblije je očigledno da su se prvi Hrišćani okupljali nedeljom.[/TD]
[/TR]
[/TABLE][/TD]
[/TR]
[/TABLE]



Zaista? Isto tako je decidno trebalo stajati nakon vizije Stefanove da se njemu samo pričinjavalo, i da će se to što je video možda dogoditi tek u budućnosti. A nije stajalo. Isto tako je trebalo stajati da je "sin čovečiji" u stvari Mihael, a nije stajalo, niti stoji.

Vidi, isuviše toga što se povlači kao argumentacija za održavanje mlađaka, shabata, obrezanja, praznika decidno ne stoji, niti će ikada stajati.

Shodno tome, ne bi trebalo da ikoga čudi, ili čak uvredi to što se na juridičke optužbe, pitanja, odgovara na isti način. Jednostavno, želite da juridički argumentujete svoj neo judaizam, jurudčki će isti biti rušen.

Ok, kažem. Verujem da Bog neće gledati na čin već na motiv. Argumentacija da je za svaki segment zakona moralo stajati ponovan poziv je meni razumljiv kod zastupnika takvog stava. Ja kažem, lično sam osvedočen drugačije iz mnogih razloga a pre svega što ne stoji jasan otklon prema prema praznicima. Recimo imamo jasnu naznaku kada je obrezanje u pitanju ili prinos žrtve(i u Kološanima 2,16.17 se radi o žrtvi...na praznike) ali praznike nisu apostoli pomenuli u kontekstu ukidanja ili ispunjenja u Hristu kada prestaje potreba za njima.
Zato smatram da ko ih drži ne greši zasigurno. Naravno, svakom kroz savest to treba da se razjasni.
A ako je pobuda za nepraznovanje opet čista i zasnovana na ličnom uverenju ja smatram da nije za osudu. Bar ja to ne bih činio jer je Bog istinski sudija.

 

[Jovan Prezviter]

To ti je blagdan Duhova - rođendan Crkve. To Crkva sve do dana današnjeg slavi. I to ti je točno pedeseti dan nakon Isusova uskrsnuća i uvijek ti je nedjeljom.



Ali tamo tih subota ne bijaše kršćana. Čitaj malo i Novi zavjet, pa vidi što se sve događalo na tim "židovsko-tamburaškim subotama" pri susretima Pavla sa Židovima. U pravilu bi sveti Pavao naviještao Krista Spasitelja, a onda bi Židovi u bijesu, najprije psovkama izvrijeđali Pavla, a onda nasrnuli na njega da ga još i "natamburaju". Tada bi se Pavao od batina spašavao uglavnom bijegom.

P.S. Imaj bar minimum poštovanja prema kršćanima. Nemoj ih ni u primislima dovoditi u vezu s ovim "Židovima tamburašima" kojima je Pavao propovijedao subotama i od čijih se batina spašavao bijegom, jednom prilikom čak kroz prozor. Slijedećeg dana, u nedjelju, Pavao i ostali apostoli sastajali bi se s kršćanima na lomljenje kruha, Euharistiju.

I ja smatram da Crkva i dalje slavi Pentekost. I to je dobro. Trebalo bi vernicima ukazivati sve na šta se odnosi taj praznik, na sve aspekte. Važan je duhovni smisao. Recimo, ono predstavlja i završetak obrtnog snopa tj.praznika prvina. A te prvine ukazuju na vaskrs prvih pravednika i pobedu nad smrću recimo. Jako važan datum i praznik. Osim silaska Duha Svetoga važno je istaći i ovaj segment. Zato i kažem, divni su praznici Gosoodnji. A šta bi tek mogli ispričati za Pesah(i to je Crkva preuzela spojivši ga sa Vaskrsom) ili kolibe.
Šta je meni recimo kod subote značajno. Recimo, znamo da su se praroditelji prisetili na delo stvaranja još u raju. Tada su bili bez greha i bili su savršeni i besmrtni. Slaveći taj spomen mi time zapravo podržavamo ono vreme bez greha, savršenstva. Time kao da je Gospod dao nadu da će se to ponovo vratiti...jer zašto učestvovati u onome što se nikada neće ponoviti. Baš time nam Gospod kaže...vratiće se..jer je Bog Bog živih a ne mrtvih.
Eto malo sagledah stvari sa jednog afirmativnog načina

 

[stvarnoslap]

Trebalo bi vernicima ukazivati sve na šta se odnosi taj praznik, na sve aspekte. Važan je duhovni smisao.

Zašto sveti Pavao kršćane koje je on "rodio" nije poučio da svetkuju "židovske" starozavjetne blagdane??? Zašto nitko od Kološana, Solunjana, Galaćana, ... , nije nikada obdržavao niti tjedne subote, niti godišnje blagdane niti mlađake???

 

[DarthShone]

Zašto sveti Pavao kršćane koje je on "rodio" nije poučio da svetkuju "židovske" starozavjetne blagdane??? Zašto nitko od Kološana, Solunjana, Galaćana, ... , nije nikada obdržavao niti tjedne subote, niti godišnje blagdane niti mlađake???

Kristovi znaju odgovor na sva ta pitanja. Svi su se ti blagdani, mlađaci, obezanja, shabati... ispunili, prestali s Kristom. Do utelovljenja, do ispunjenja prorečenog, najavljivanog kroz Stari Zavjet, blagdani, mlađaci, obrezanja, shabati imali su svrhu, od Križa nemaju. Ispunili su se.

Tko ima Krista, ima sve. Tko Krista slavi, u Krista veruje, ne trebaju mu blagdani, mlađaci, shabati, obrezanje. Slaveći Krista, bivajući Njegovima, mi smo s Bogom. Jer On (Krist) je Emmanuel, S Nama (Među nama) Bog.

Slaveći Krista, slavimo i Oca, jer Otac i Sin jedan su, Sin je u Ocu i Otac u Sinu. A gde su Otac i Sin, tu je i Duh Sveti. Bog je nedeljiv. Slaveći Sina mi slavimo i Oca. Direktno, bez posrednika, bez "posredstva" blagdana, mlađaka, shabata, obrezanja.

No, nešto drugo se pojavljuje kao pitanje. Naime, zašto i pored svih reči Apostola, pored svih reči koje je Duh Sveti objavio preko njih, preko Svetoga Apostola Pavla, pojedini, čitave "zajednice čak" uporno ne vide da je Stari Zavet ispunjen, da je na snazi, da smo pod Novim Zavetom?

Jer o tome se naime radi. Sve ove diskusije, sva naklapanja, nametanja, sve počiva na odbijanju da se Kristu poveruje, na odbijanju da se Novi Zavet prihvati, na upornom posednuću (jer to je posednuće) Starim Zavetom.

Sve i da ponavljaju kako je sam Isus rekao da neće ukinuti ni slova, nemaju argument, jer su se te Isusove reči odnosile na ispunjenje, a Stari Zavet se na Njemu ispunio.

Dakle, radi se o nepoverenju, neverovanju u Krista. Ne onom hebrejskom - židovskom, otvorenom, reklo bi se iskrenom, nego prikrivenom, tajnom. Zato i tvrde za sebe da su Kristovi, da bi prikrili istinu da u Njega ne veruju, da Mu ne veruju.

Hebreji i dalje čekaju političkog mesiju, i dalje čekaju "proroka", ali samo čoveka. I iskreni su u tom svom nepriznavanju Krista. Oni što se Kristovima nazivaju, ali Mu u suštini ne veruju, jer insistiraju na održavanju judejskih pravila, neiskreni su, jer ne zaboravimo da se u pitanjima vere, u odnosu prema Bogu, radi o apsolutima.

Doslovno. Ili smo Kristovi, a to podrazumeva da Mu bespogovorno verujemo, da u Njega verujemo, dakle da za nas kao Njegove Stari Zavet više ne važi, jer se ispunio. Ili nismo Kristovi, jer Mu ne verujemo, niti u Njega verujemo i dalje čekamo.

Sredine i pomirenja ova dva NEMA.