Ukida li Pavle Subotu i praznike- Kolološanima 2,16.17?

Učlanjen(a)
22.07.2016
Poruka
11.403
Za datum pashe smo videli..nije telo Hristovo..već spomen. Hajde sada za subotu.

"Seti se da svetkuješ dan sabatni. Šest dana radi, i svršuj sve poslove. A sedmi je odmor Gospodu Bogu tvome; tada nemoj raditi nijednoga posla...jer je Gospod za šest dana stvorio nebo i zemlju, more i što je god u njima; a u sedmi dan počinu..", 2. Mojsijeva 20,8.9.10.11

Datum subotnji je uspomena na stvaranje za šest dana. Takođe ne predstavlja telo Hristovo.

Ali šta predstavlja telo Hristovo:"Jer zakon imajući sen dobara koja će doći, a ne samo obličje stvari, ne može nikada savršiti one koji pristupaju svake godine i prinose iste žrtve..jer krv junčija i jareća na može uzeti greha", Jevrejima 10,1.4

Evo definicije "sena" stvarnosti..krv junčija i jareća..žrtva. To je kontekst i u Kološanima. Nije praznik i datum praznika već žrtva i prinos tim praznicima.
 
Učlanjen(a)
22.07.2016
Poruka
11.403
Gdje bi to Kološani prinosili žrtve, pa su bili izloženi, kako i ti reče, pritiscima farizejske stranke da prinose žrtve?

Vidiš šta kaže Pavle da je sen budućih dobara:)..evo pročitaj Jevrejima 10 koje sam ti naveo:"Jer zakon imajući sen dobara koja će doći, a ne samo obličje stvari, ne može nikada savršiti one koji pristupaju svake godine i prinose iste žrtve..jer krv junčija i jareća na može uzeti greha", Jevrejima 10,1.4

Dakle, sen dobara koja će doći jesu žrtve i prilozi. Apostol Pavle tako govori. Krv junčija i jareća...pa sada ti poveži stvari. Da je apostol Pavle znao da će Slapu posle skoro 2000 godina trebati pojašnjenje onoga što je rekao onda bi to napisao u nekoj fusnoti tipa:"evo moje pojašnjenje za Slapa samo..pošto mu neće biti dovoljno što u Bibliji nigde se praznici i datumi ne navode kao telo Hristovo, a čak i pored moje posalnice Jevrejima 10 gde sam ukazao da su sen žrtve i prilozi, evo sada ću napisati da tamo u Kološanima 2,16.17 ću pojasniti da su Kološani imali problem sa farisejskom strankom među našim vereujućim i da su im oni nametali pored obrezanja što sam pojasnio u prethodnim poglavljima još i prinos i žrtve i da to predstavlja taj sen a ne sami praznici i subota tj. datumi praznika. Evo ja Pavao svedočim da bi Slap mogao razumeti"

Eto Slape kako da drugačije ukažem na tvoje pitanje koje postavljaš kada Pavle jasno pojašnjeva samog sebe i u Jevrejima 10,1.4 otklanja svaku dilemu šta je sen budućih dobara koje pominje i u Kološanima 2,16.17. I bez ovog iz Jevrejima 10 jasno je šta su datumi i praznici a šta prinosi i žrtve. Onda u Jevrejima 10 Pavle direktnije pojašnjava značenje ovog termina "sen" i onda neko pita a gde je Pavle pomenuo žrtve i prinos u Kološanima?

A gde bi prinosili..pa Isus je rekao da će doći vreme kada se neće moliti samo u Jerusalimu..sećaš se proročanstva. I onda su neki nazareni iz strnake farisejske nametali žrtvu i prinos nejvrejima u mestima gde su živeli. Pa zar to nisu isto radili i sa obrezivanjem? Zar i obrezivanje nije trebalo vršiti u hramu? Pa su ipak tražili da se obrezuju u svojim mestima:). Isto je i za žrtve i prinos. Opet Slape postaviš pitanje a da ne razmisliš baš ni malo o svim mogućim aspektima i odgovorima. Moraš sinhronizovati svoje verovanje...ovo je u mnogo stvari nepovezano na žalost. Voleo bih da je drugačije.

Pozdrav.
 
Poslednja izmena:
Učlanjen(a)
07.07.2014
Poruka
18.357
Vidiš šta kaže Pavle

Da vidimo što kaže Pavao.

Pošto jedino žrtva i prinos je telo Hristovo onda Pavle jasno ukazuje da su Kološani bili izloženi uticaju farisejske stranke da prinose i žrtve.

OK, još samo reci gdje su to Kološani trebali prinositi žrtve??

Da je apostol Pavle znao da će Slapu posle skoro 2000 godina trebati pojašnjenje onoga što je rekao onda bi to napisao u nekoj fusnoti

Da je Pavao znao da će tebi faliti Hram u Kolosima, možda bi nešto i smislio.
 
Učlanjen(a)
07.07.2014
Poruka
18.357
A šta bi sa obrezanjem? Kako su ih nagovorili da se obrezuju van hrama? A što bi onda za žrtve to tražili? Slape, sinhronizuj se molim te:)

Nema Hrama? OK, nema ni žrtava. Nema žrtava - nema dijelova subote. Nema dijelova subote - ostaje čista subota.

Zaključak teme - Pavle poručuje kršćanima:

- Ne morate se obrezati da biste postali kršćani
- Ne morate prvorođenca prikazati u Hramu da biste bili kršćani
- Ne morate plaćati hramski porez da biste bili kršćani
- Ne morate prinositi žrtve u Hramu da biste bili kršćani
- Ne morate svetkovati tri hodočasnička i još dva druga židovska blagdana da biste bili kršćani
- Ne morate obilježavati mlađake da biste bili kršćani
- Ne morate paziti što jedete i pijete da biste bili kršćani
- Ne morate odmarati subotom da biste bili kršćani
 
Član
Učlanjen(a)
03.06.2010
Poruka
14.301
Četvrtа zаpovest ne spominje dа je sedmi dаn oblik nečega što treba dа dođe.


Ona kаže: "Sjećaj se dana od odmora da ga svetkuješ... Jer je za šest dana stvorio Gospod nebo i zemlju, more i što je god u njima; a u sedmi dan počinu; zato je blagoslovio Gospod dan od odmora i posvetio ga" (2. Mojsijeva 20:8-11).

Postoji ogromna rаzlikа izmedju senke kao predskazivanja nečega što će doći i spomenika.

Senkа upućuje na nešto što će se dogoditi u budućnosti a spomenik upućuje na nešto što se već desilo u prošlosti. Ovaj kontrаst je veliki kao razlika izmedju noći i dana.

I dа bi pokаzao dа ovde nije imаo u vidu sedmičnu subotu, Sveti Duh je jаsno napomenuo da se reč "subote" odnosi na "sjen od onoga što šćaše da dođe". Svako može lako da proveri u grčkom leksikonu to da je ovde - u tekstu originala upotrebljena reč "subote" u množini što se odnosi na godišnje subote a ne na sedmičnu subotu.

Reč u grčkom jeziku koja je prevedena sa "praznik" u našem tekstu je "hoerte". Na primer, u Jevanđelju po (Jovanu 5:1), ova reč se upotrebljava da označi jevrejski godišnji praznik: "A potom bješe praznik (hoerte) Jevrejski, iziđe Isus u Jerusalim".

Ovo je jedan od svetih dаnа za koje je Pаvle govorio dа su ukinuti.

Tаko imamo sve više i više dokaza dа je аpsolutno pogrešno tvrditi kako ovi stihovi dokazuju dа je sedmična subota bila ukinuta.

Trebа takođe primetiti dа "senka" ukazuje nа Isusа kаo Spаsiteljа od grehа i to moramo imati na umu dok ovo razmatramo.

Subotni odmor je uspostavljen zа čovekа pre nego što je greh ikаdа kročio na svet. "Senke" koje su ukаzivale unаpred na Hristovu smrt kаo iskupljenje zа grehe sigurno nisu uspostavljene pre greha nego posle njega.


Ali Gospodnji dаn odmorа je postojao pre čovekove potrebe za Hristovom krvlju dа gа spаse od njegove krivice. Prema tome, pošto je sedmična subota bila uspostavljena pre grehа, isto kаo što je i institucija brаka uspostavljena pre greha, to nije bilа senkа Hristove smrti kаo Spаsiteljа od grehа.

Tako, Njegova smrt nikаdа nije ukinula sedmičnu subotu, ne više nego što je ukinula instituciju braka. Obe institucije su došle do nаs iz bezgrešnog rаjskog vrta.

Sam Pavlov jezik Hrišćаnima u Kolosi ukаzuje dа se on pozivа nа ceremonije koje su bile "senke" i kojimа se ukаzuje na nešto unаpred i koje su se zаvršile nа krstu.

Obrаtite pаžnju nа njegove reči: "I izbrisavši pismo uredbe koja bješe protiv nas, i to uzevši sa srijede prikova ga na krstu" (Kološаnimа 2:14).

Jasno koliko god je to moguće, Pavle proglašava da su to bili "propisi" koji su prikovаni na krstu.

“Zakon I Subota”, Alen Valker, str. 113-116
 
VIP
Učlanjen(a)
14.07.2011
Poruka
19.107
Subota jeste i simbol necega sto treba da dodje, a to je vecni mir u carstvu Bozjem koji odpocinje sa Hristovim drugim dolaskom i ulaskom vernih u nebo.

Hristos jos nije dosao, pa u tom smislu verni ce drzati subotu do kraja, dok se to ne ostvari.

Oni koji govore prottiv Subote, iskljucuju sebe iz Bozjeg carstva i vecnog mira u njemu.
 
Natrag
Top