Tehnokratija, NWO, Covid i vera..

[stvarnoslap]

Modeliranje klimatskih promjena

Da bi se utvrdilo u kojoj mjeri klimatski model uspješno reproducira globalnu ili regionalnu (lokalnu) klimu, numeričke se jednadžbe moraju prvo integrirati za neko prošlo vremensko razdoblje za koje postoje izmjereni klimatski podaci. Onda kažemo da klimatski model simulira stvarnu klimu. Usporedbom simulirane klime sa stvarnom klimom (proces poznat kao validacija modela) određuje se stupanj povjerenja u klimatski model. Ukoliko je razlika između simulirane i stvarne klime velika kaže se da klimatski model ima veliku sustavnu pogrešku (engl. systematic error). Naša pouzdanost u kvalitetu klimatskog modela je obrnuto proporcionalna njegovoj sustavnoj pogrešci.

Modeliranje buduće klime

Klimatski modeli nezaobilazni su u procjenjivanju budućih klimatskih promjena koje mogu nastati zbog utjecaja čovjeka jer jedino oni mogu “predvidjeti” buduće stanje klimatskog sustava. Za taj proces važna je pretpostavka o budućim emisijama stakleničkih plinova, a koje pak ovise o socioekonomskom stupnju razvoja čovječanstva: broju stanovnika na Zemlji, proizvodnji i potrošnji energije, urbanizaciji, veličini i iskorištenosti obradivog zemljišta, korištenju vodnih resursa, biljnom pokrovu, prometu, itd. S obzirom da nije moguće precizno znati budući stupanj razvoja i da se on mijenja tijekom vremena, postoji višee scenarija emisija stakleničkih plinova koji se uvažavaju u klimatskim modelima kako bi se onda mogao odrediti njihov utjecaj na komponente klimatskog sustava. Onda govorimo o projekcijama budućeg stanja klime.

Neizvjesnost u klimatskom modeliranju

Uz gore prikazane rezultate, ali i uz modeliranje klime i klimatskih promjena općenito
vezano je niz neizvjesnosti (engl. uncertainties). Ovo je vrlo važno naglasiti, kako se
ne bi stekao dojam da su prikazane klimatske promjene apsolutne i nedvojbene. Neke
od neizvjesnosti smo već spomenuli ranije, a ovdje ćemo ih detaljnije prodiskutirati.
Hawkins i Sutton (2009) dijele izvore neizvjesnosti u tri grupe: a) unutarnja (prirodna) varijabilnost klimatskog sustava, b) nesavršenost klimatskih modela i c) nepoznavanje buduće koncentracije stakleničkih plinova. Na početku 2. poglavlja spomenuli smo prirođene varijacije unutar klimatskog sustava, primjerice dvije uzastopne vrlo različite zime (ili ljeta). Ako su česte i intenzivne, varijacije (ili klimatske fluktuacije) mogu “zamaskirati” buduće klimatske promjene.

Nesavršenost klimatskih modela je višeznačna. Prije svega naše znanstvene spoznaje
i razumijevanje klimatskog sustava su ograničene; postoji mnoštvo procesa u atmosferi, oceanima i ostalim komponentama klimatskog sustava koji još nisu dobro objašnjeni ili su nepoznati. Već ranije smo spomenuli da su numerička samo aproksimacije stvarnih rješenja. Nadalje, mnogi fizikalni procesi malih skala (turbulencija, mikrofizika oblaka, konvekcija, zračenje) u modelima nisu eksplicitno razlučeni zbog neadekvatne rezolucije samih modela te ih se mora parametrizirati empirijskim jednadžbama koje su izvedene iz podataka mjerenja.

Buduće koncentracije plinova staklenika i aerosola su možda najveća nepoznanica
u klimatskom modeliranju. Nitko sa sigurnošću ne može predvidjeti veličinu buduće
populacije na Zemlji, niti kakav će biti stupanj industrijskog i tehnološkog razvitka. Zbog toga su definirani različiti scenariji kako bi se mogle utvrditi, barem približno, donja i gornja granica klimatskih promjena.

Čedo Branković, viši znanstveni suradnik na Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ), Zagreb
----------------------
Pogledajte koliko je nepoznanica, pretpostavki, mogućih odstupanja i 'zamaskiranih' rezultata kada su u pitanju tzv. "modeli klimatskih promjena". A Jovan ovdje, ne samo da ih iznosi, nego u njih toliko vjeruje da ih na nivo dogme postavlja.

 

[mire000]

Ja sam samo tražio da mi pokažeš evo studiju, koja pokazuje koliko beton tačnodoprinosi globalnog zagrevanju. Ne zato što nećeš, znam da bi mi dao da imaš, već zato što ne postoji

Jovane, prvo mozda i postoji takva studija, ja nisam trazio. A zasto tebi stalno trebaju neke studije i potvrde zvanicnika? Ako je nesto ocigledno, zasto ti je potrebna studija..

Zato sam i rekao da ti slepo prihvatas sve ono sto struka kaze, ne proveravas i ne dovodis u pitanje ili si tvrdoglav i pristrasan!

A bice ovo drugo!

Zato Mire rekoh, teorija o betonu je nerelevantna jer niko nema tu studiju. Da ima, dao bi je. Zato kažem da je nerelavantno, jer nemamo Mire reference nikakve pa da onda o tome ozbiljno pričamo.

Relevantna je ako je u skladu sa fizickim zakonima i sa naucnim cinjenicama. Ja isto tako mogu da postavim hipotezu i da se o tome raspravlja.

Hoces da kazes da ja ne mogu da postavim hipotezu, ili da moja teorija nije u skladu sa naucnim zakonima? Dokazi da nije? To zelim, da mi dokazes da nije u skladu sa naucnim zakonima. A ti od toga bezis!

Ti nisi osporio moju teoriju, ali sve jedno pricas kako to nije relevantno, jer "to nisu rekli strucnjaci"..

Takav argumenat je besmislen i ovakva rasprava nema smisla ako ti jedino uvazavas autoritete..

Pa ni Tesla nije bio neki "autoritet" jer nije imao svrsenu skolu, ali je bio veci naucnik od svih njih..

Zato sam Mire i pisao da smo izneli svoje stavove, ja ne vidim da tema može biti obogaćena novim inforomacijama, pa zato rekoh da smo došli do nekog plafona

Daleko od toga da smo dosli do kraja, ima drugih koji ce diskutovati ako ti neces..

Potrazicu ja studiju koja dokazuje da beton utice na globalno zagrevanje, ili neki clanak o tome.. A ti ces i to osporavati.

Ti nazalost jesi pristrasan. Ti osporavas i naucnike kada govore o "evoluciji" svojim primedbama, dok globalno zagrevanje ne zelis dovesti u pitanje i to ne kritikujes!

Zato tvoji argumenti o nedostatku studije Jovane nemaju nikakvog smisla..

 

[mire000]

Lažno globalno zagrijavanje uzrokovano je betonom: Idaho daje živopisan primjer utjecaja toplinskih otoka​

Pročitajte ovdje. Većina službenih termometara koji bilježe dnevne temperature danas se nalazi u urbanim okruženjima (zračne luke su popularna mjesta) gdje beton, asfalt i metal podižu temperaturu okolnog područja. Kao rezultat toga, anomalije globalnog zatopljenja koje su prijavile službene agencije za klimu su pristrano toplije, koje nikada nisu pravilno prilagođene kako bi se uklonio utjecaj urbanih toplinskih otoka.



Ovaj grafikon iz 'The Inconvenient Skeptic' trenutni je primjer utjecaja 'urbanog toplinskog otoka' na temperature.

Izvor: https://www.c3headlines.com/2011/07...id-example-of-urban-heat-island-heat-imp.html

"Zapravo, globalno zatopljenje je uglavnom uzrokovano urbanim toplinskim otocima, kao što je zagrijavanje uzrokovano povećanom toplinom koju stvaraju gradovi, a ne porastom globalne temperature, što je glavni uzrok trenutnog razdoblja zatopljenja"​

Izvor: https://www.cometao.net/archives/3892/outline-global-warming-essay.htm?amp



Sve ove aktivnosti ili doprinose velikoj količini stakleničkih plinova (poput ugljičnog dioksida i metana koji olakšavaju povećanje atmosferske temperature) u atmosferu ili stvaraju urbane toplinske otoke, koji na kraju uzrokuju globalno zatopljenje!

Izvor: https://sciwri.club/archives/5838

​

"Zbog onoga što se naziva efektom urbanog toplinskog otoka, gusto izgrađene, nepropusne površine poput pločnika mogu apsorbirati sunčevo zračenje i zagrijati svoju okolinu ponovnim emitiranjem tog zračenja kao topline. Ova pojava predstavlja ozbiljnu prijetnju gradovima. Povećava temperaturu zraka za čak 7 stupnjeva Fahrenheita i pridonosi zdravstvenim i ekološkim rizicima - rizicima koje će klimatske promjene povećati.​

Izvor: https://news.mit.edu/2021/countering-climate-change-cool-pavements-0822



Prema istraživanju objavljenom u časopisu Science Advances u srijedu, asfalt ispušta opasne zagađivače zraka, osobito kada ga pogodi ekstremna vrućina i sunčeva svjetlost. Istraživači su otkrili da asfalt u zračnom bazenu Južne obale Kalifornije emitira više sekundarnih organskih aerosola ljeti nego motorna vozila na plin i dizel zajedno.
....

Istraživači su zagrijali asfalt na temperaturu od 104 stupnja Fahrenheita do 392 stupnja Fahrenheita i primijetili da su emisije asfalta postojane nakon zagrijavanja s ljetnim temperaturama, što sugerira da asfalt nastavlja ispuštati zagađivače zraka čak i nakon što ljetno sunce i vrućina prođu.

Izvor: https://www.cnbc.com/2020/09/02/cli...ul-air-pollutants-in-cities.html#:~:text=When hit with solar radiation,another author of the research.



Asfalt apsorbuje i pohranjuje više topline nego prirodne površine. Stoga se visoke temperature emitiraju iz konvencionalnih asfaltnih kolnika, nakon čega se toplina ispušta u atmosferu i pridonosi fenomenu urbanog toplinskog otoka

Izvor: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2095756421000404#:~:text=Abstract,heat island (UHI) phenomenon.



Crni asfalt apsorbira mnogo sunčeve topline te provodi i zrači tu toplinu u svoj osnovni materijal koji zauzvrat šalje tu toplinu do 12 stopa pod zemlju tijekom toplijih mjeseci. Dio te topline zrači natrag na površinu tijekom cijele zime. Zato se ulice u Teksasu ne zalede tako brzo kao mostovi za vrijeme hladnoće. Dakle, da, u određenoj mjeri asfalt pridonosi zagrijavanju okoline.

Izvor: Henry Froelich - Austin Community Colage



Asfalt na nekim mjestima zapravo može pridonijeti većoj emisiji (Aerosoli) nego automobili koji gutaju plin. U južnoj Kaliforniji vozila doprinose 900 do 1400 tona onečišćenja zraka, dok novo popločavanje i krovovi u regiji oslobađaju između 1000 i 2500 tona, navodi Science

Izvor: https://www.smithsonianmag.com/smar...ay-release-much-air-pollution-cars-180975756/



Toplinski otoci doprinose višim dnevnim temperaturama, smanjenom noćnom hlađenju i višim razinama onečišćenja zraka. Oni doprinose.. opća nelagoda, respiratorne poteškoće, toplinski grčevi, iscrpljenost toplinom i toplinski udar koji nije smrtonosan.

Toplinski otoci također mogu pogoršati utjecaj toplinskih valova koji se prirodno javljaju, a to su razdoblja nenormalno vrućeg i često vlažnog vremena. Osjetljive populacije posebno su u opasnosti tijekom ovih događaja.

Izvor: https://www.epa.gov/heatislands/heat-island-impacts



Urbane pustinje — gradovi se mogu smatrati virtualnim pustinjama gotovo bez vegetacije i materijala koji su gotovo potpuno nepropusni za kišu. Ova kombinacija dovodi do nedostatka evapotranspiracije što povećava osjetnu toplinu.

Studija dokazuje da postoje urbani toplinski otoci, čak i na Arktiku. Novi oblik efekta "urbanog toplinskog otoka" mogao bi objasniti zašto se daleki sjever zagrijava brže od ostatka svijeta, otkriva studija pet arktičkih gradova.​

Izvor: https://wattsupwiththat.com/2016/02/10/study-proves-urban-heat-islands-exist-even-in-the-arctic/



PS: GOOGLE CENZURISE PRETRAGU, TAKO DA JE APSOLUTNO NEMOGUCE PRONACI PODATKE O 'UTICAJU BETONA NA GLOBALNO ZAGREVANJE' NORMALNIM PUTEM...

 

[Jovan Prezviter]

A zasto tebi stalno trebaju neke studije i potvrde zvanicnika? Ako je nesto ocigledno, zasto ti je potrebna studija..

Mi takve studije imamo za CO2. Znamo da je njegovo prisustvo povećano i tačno koliko. I onda na osnovu toga imamo model globalnog zagrevanja. Voleo bih videti studije za beton da se utvrdi koliki je njegov doprinos. Eto samo to. Ništa više.

 

[Jovan Prezviter]

Lažno globalno zagrijavanje uzrokovano je betonom: Idaho daje živopisan primjer utjecaja toplinskih otoka​

Pročitajte ovdje. Većina službenih termometara koji bilježe dnevne temperature danas se nalazi u urbanim okruženjima (zračne luke su popularna mjesta) gdje beton, asfalt i metal podižu temperaturu okolnog područja. Kao rezultat toga, anomalije globalnog zatopljenja koje su prijavile službene agencije za klimu su pristrano toplije, koje nikada nisu pravilno prilagođene kako bi se uklonio utjecaj urbanih toplinskih otoka.

Mire, prvo svaki meteorlog će ti reći da se temperature ne mere na betonu, već u hladu, na travi i u visini od 2 metra. Dakle, u tom slučaju se dobijaju pravilne temperature, i one su zaštićene od uticaja asfalta i betona.

Evo i člank kako se meri temperatura: https://www.ozon.rs/vesti/2017/kako-se-ispravno-meri-temperatura-vazduha/

"Worl meteorological organization (Svetska Meteorološka Organizacija) je propisala standarde merenja temperature vazduha, po tim standardima kollika je zaista temperatura vazduha nećemo saznati ukoliko termometar držimo iznad usijanog asfalta, betona, stakla, metala. Kako bi tačno izmerili temperaturu vazduha potrebno je da termometar pre svega bude postavljen na 2 metra visine iznad travnate površine, jer se na taj način uticaj podloge smanjuje na minimum, u tzv. „meteorološki zaklon“."

Kao drugo, promene u klimi ne određuje toplina koja je na površini, tipa beton, asfalt, već ona koja doseže do gornjih slojeva atmosfere. Zato sam te pitao, da pokažeš dokle dostiže ta toplota sa betona tj.ako dostiže do tih gornjih slojeva, koliki je njen procenat tamo u tom zagrevanju jer sigurno nije isti kada putuje 10 kilometara i onaj na visini od nekoliko metara. Eto, to Mire, je suštna.

 

[mire000]

Mi takve studije imamo za CO2. Znamo da je njegovo prisustvo povećano i tačno koliko. I onda na osnovu toga imamo model globalnog zagrevanja. Voleo bih videti studije za beton da se utvrdi koliki je njegov doprinos. Eto samo to. Ništa više.

Imas studije uticaja betona i tacno pise koliki je taj uticaj. On je 10 puta veci nego uticaj CO2.

To sto ti hoces da pise da je u pitanju "globalni uticaj" a ne lokalni je nesto drugo. To u takvim studijama nece pisati, iz prostog razloga sto ne smeju to da napisu, jer to nije zvanican stav.

Ocekujes od naucnika koji primaju platu od zvanicnih institucija da idu protiv tih institucija, to je nerealno..

To je isto kao da trazis dokaze protiv evolucije. Naucnici koji pisu protiv evolucije gube posao ili ih oznace kao nepodobne. Primer je Tomislav Terzin, vas adventisticki naucnik.

Dakle, to je nerealno..

Mire, prvo svaki meteorlog će ti reći da se temperature ne mere na betonu, već u hladu, na travi i u visini od 2 metra. Dakle, u tom slučaju se dobijaju pravilne temperature, i one su zaštićene od uticaja asfalta i betona.

Ne dobijaju se pravilne temperarure. Jer nisu uracunali efekat toplotnih ostrva, odnosno nisu dobro podesili aparate. Oni i ne znaju koliki je stvarno uticaj betona na temperaturu, negde je visi negde manji u zavisnosti od materijala betona, zato oni ne mogu pravilno izracunati temperaturu.. Ne mogu napraviti diferencijaciju, koliki je uticaj betona a koliki uticaj CO2 na temperaturu..

Zato su sva ta merenja pogresna, to i pise u tekstu..

nećemo saznati ukoliko termometar držimo iznad usijanog asfalta, betona, stakla, metala. Kako bi tačno izmerili temperaturu vazduha potrebno je da termometar pre svega bude postavljen na 2 metra visine iznad travnate površine, jer se na taj način uticaj podloge smanjuje na minimum, u tzv. „meteorološki zaklon“."

Jovane, tekst lepo kaze da mere i tamo gde ima betona! To ne smes da radis! Vecina tih merenja nisu van naseljenih mesta. I ma koliko ga podigao iznad zemlje i dalje postoji uticaj! Beton zraci toplotu u atmosferu, isijava toplotu. To je u studijama lepo pokazano..

Cak i da meris van grada, ti ne znas koliki je stvarno uticaj betona na okolinu, jer uticaj varira od grada do grada, u zavisnosti od materijala, postoji i crni i beli beton, razliciti su materijali i to je u studiji lepo pokazano, da vrse razliciti uticaj!

Oni navodno uracunavaju uticaj betona kada mere, ali to je laz, jer oni ne znaju koliki je stvarno procenat, i zato su ta merenja temperature pogresna!

Ne mozes ti meni reci da postoji neka konstanta, neki odredjeni procenat uticaja betona koji je uvek konstantan, i da tako podesis teometar da merenje uvek bude tacno!

Ja ti lepo kazem, sva ta merenja su pogresna, i lazno se tvrdi da je CO2 krivac, dok je u stvari beton uzrocnik prekomernog zagrevanja!

Ja cak i ne negiram uticaj CO2, ali je on Jovane zanemarljiv u odnosu na beton!

 

[Jovan Prezviter]

Ovo lepo pokazuje koliki je uticaj betona. Gotovo nikakav. Jer je dovoljno odmakuti se nekoliko metara na travnatoj površini, da bi temperatura bila realna. Ako je ta temperatura realna sa tako malim udaljenjem od betona, onda njegov uticaj na gornje slojeve ne postoji.

 

[stvarnoslap]

Ovo lepo pokazuje koliki je uticaj betona. Gotovo nikakav.

Globalna urbanizacija i pretjerana betonizacija dovode do sve jačeg izražaja urbanih toplinskih otoka – fenomen u kojem gradovi imaju veće temperature nego okolna ruralna područja. Toplinski otoci uzrokuju zdravstvene probleme i povećanje potrošnje električne energije za hlađenje. Razlog zašto noćne temperature u gradovima mogu biti veće i do 12°C je, između ostalog, smanjenje površina pod vegetacijom na korist asfalta. Zbog toga su drveća posebno bitna kako bi se smanjio utjecaj urbanih toplinskih otoka i poboljšala mikroklima.

 

[Jovan Prezviter]

Ovo baš pokazuje da beton ima malo uticja. Sve van betona je drastično hladnije. Da beton ima jak uticaj onda bi okolina morala imati temperature koje su bliske temperaturi betona. Na šumu koja je nekoliko desetina metara udaljena je drastična razlika od čak 20 stepeni. To baš pokazuje koliko beton nema uticaja.

 

[stvarnoslap]

Ovo baš pokazuje da beton ima malo uticja.

temperature veće i do 12°C