Tehnokratija, NWO, Covid i vera..

[Jovan Prezviter]

Ja postavljao studije, pa si ignorisao!

Za beton nema studije za globalno zagrevanje. To sam Borivoju lepo pojasnio, pa da se ne ponavljam. A ti pokaži studiju koja govori o globalnom zagrevanju od betona. One skice što postavljate je merenje temperature na betonu a ne njegov doprinos globalnom zagrevanju. Nigde ni u jednom prikazu koji ste postavili se ne govori o globalnom zagrevanju . Inače nađi mi taj pasus u bilo kom prikazu koji postavite da navodi da ono utiče na globalno zagrevanje. Ne znam zašto ni sami ne čitate ono što postavite?

 

[stvarnoslap]

Za beton nema studije za globalno zagrevanje. To sam Borivoju lepo pojasnio, pa da se ne ponavljam. A ti pokaži studiju koja govori o globalnom zagrevanju od betona. One skice što postavljate je merenje temperature na betonu a ne njegov doprinos globalnom zagrevanju. Nigde ni u jednom prikazu koji ste postavili se ne govori o globalnom zagrevanju . Inače nađi mi taj pasus u bilo kom prikazu koji postavite da navodi da ono utiče na globalno zagrevanje. Ne znam zašto ni sami ne čitate ono što postavite?

Ti dakle tvrdiš da uklanjanje drveća i zelenih (travnatih) površina na zemlji, i njihova zamjena asfaltnim ili betonskim plohama ne izaziva 'globalno zagrijavanje'. 'Alal vera' i tebi i tvome mozgu!

 

[Jovan Prezviter]

Gde piše da beton pravi globalno zagrevanje? Možeš li mi to citirati?

 

[stvarnoslap]

Gde piše da beton pravi globalno zagrevanje? Možeš li mi to citirati?

Pitaš me gdje piše da zamjena, na primjer, 1 hektara šume ili livade asfaltnom ili betonskom pistom izaziva globalno zagrijavanje? Nije valjda da ni ovo ne znaš?

P.S. Zagrijava, zagrijava.

 

[Jovan Prezviter]

Ne pitam tebe nego gde taj prikaz koji navodiš jasno i nedvosmisleno tvrdi da beton ima uticaja na globalno zagrevanje?

Nigde. A zašto to ne piše nigde? Zato što efekat globalnog zagrevanja stvara nešto drugo i to svi naučnici navode. Ne, toplina sa betona.

 

[stvarnoslap]

Ne pitam tebe nego gde taj prikaz koji navodiš jasno i nedvosmisleno tvrdi da beton ima uticaja na globalno zagrevanje?

Na tisuće mjesta piše da deforestacija utječe na globalno zagrijavanje.

Nigde. A zašto to ne piše nigde? Zato što efekat globalnog zagrevanja stvara nešto drugo i to svi naučnici navode. Ne, toplina sa betona.

Uguglaj 'deforestacija'.

 

[Jovan Prezviter]

Evo tebi i Miretu ostavljam da navedete citat iz vaših prikaza, gde se navodi da beton proizvodi efekat globalnog zagrevanja.

Što se šuma tiče, to smo već pomenuli. Deforestacija dopinosi jer se tako povećava CO2. To ide u prilog onoga što govorim.

 

[stvarnoslap]

Što se šuma tiče, to smo već pomenuli. Deforestacija dopinosi jer se tako povećava CO2. To ide u prilog onoga što govorim.

I, što piše da je deforestacija? Citiraj ovdje definiciju deforestacije.

 

[Jovan Prezviter]

Nema problema:

Kako deforestacija doprinosi klimatskim promenama?​

"Direktni pokretači krčenja šuma i njihove degradacije su ljudske aktivnosti i akcije koje direktno utiču na smanjenje šumskog pokrivača i rezultiraju ispuštanjem ugljen-dioksida u atmosferu. Ukoliko bi se deforestacija zaustavila, ne samo da bi se sačuvalo stanište mnogih biljnih i životinjskih vrsta i omogućio njihov opstanak, već bi se i sprečilo vraćanje ugljen-dioksida u atmosferu, što bi dalje uticalo i na ublažavanje klimatskih promena."

Kako deforestacija doprinosi klimatskim promenama?

Istraživanja pokazuju da seča šuma, odnosno deforestacija, uzrokuje oko 10% ukupne svetske emisije gasova sa efektom staklene bašte

klima101.rs

Dakle, problem je ugljen dioskid koji odlazi u atmosferu, kao što i rekoh. Nikakva toplina betona ne utiče već ispuštanje CO2 kao posledica deforestacije.

 

[stvarnoslap]

Dakle, problem je ugljen dioskid koji odlazi u atmosferu, kao što i rekoh. Nikakva toplina betona ne utiče već ispuštanje CO2 kao posledica deforestacije.

Što su toplinski otoci?

Strukture kao što su zgrade, ceste i druga infrastruktura apsorbiraju i ponovno emitiraju sunčevu toplinu više od prirodnih krajolika kao što su šume i vodena tijela. Urbana područja, gdje su te strukture visoko koncentrirane, a zelenilo ograničeno, postaju “otoci” viših temperatura u odnosu na rubna područja. Ovi toplinski džepovi nazivaju se "otocima topline". Toplinski otoci mogu se formirati u različitim uvjetima, danju ili noću, u malim ili velikim gradovima, u prigradskim područjima, u hladnoj ili toploj klimi, te u bilo koje godišnje doba.

Pregledom istraživačkih studija i podataka utvrđeno je da u Sjedinjenim Državama učinak toplinskog otoka u urbanim područjima rezultira višim dnevnim temperaturama od 1 do 4 °C i noćnim od 1 do 3 °C od onih na rubnim područjima. Najveće temperaturne razlike doživljavaju vlažna područja (prvenstveno na istoku Sjedinjenih Država) i gradovi s većim i gušćim stanovništvom. Istraživanja predviđaju da će učinak toplinskog otoka jačati u budućnosti kako se struktura, prostorni opseg i gustoća naseljenosti urbanih područja mijenjaju i rastu.

Uzroci toplinskih otoka

Toplinski otoci nastaju kao rezultat nekoliko čimbenika:

• Smanjeni prirodni krajolici u urbanim područjima. Drveće, vegetacija i vodene površine imaju tendenciju hlađenja zraka osiguravajući hlad, ishlapljujući vodu iz lišća biljaka i s vodenih površina. Tvrde, suhe površine u urbanim područjima – kao što su krovovi, nogostupi, ceste, zgrade i parkirališta – pružaju manje hlada i vlage od prirodnih krajolika i stoga doprinose višim temperaturama.
  
• Svojstva urbanih materijala. Konvencionalni materijali koje je napravio čovjek, a koji se koriste u urbanim sredinama kao što su pločnici ili krovovi reflektiraju manje sunčeve energije te apsorbiraju i emitiraju više sunčeve topline u usporedbi s drvećem, vegetacijom i drugim prirodnim površinama. Često se toplinski otoci stvaraju tijekom dana i postaju izraženiji nakon zalaska sunca zbog sporog oslobađanja topline iz urbanih materijala.