NEKI KLJUČNI DATUMI IZ POVIJESTI MOLITVENE OSMINE ZA JEDINSTVO KRŠĆANA
· Oko 1740. U Škotskoj se pojavljuje pentekostalni pokret, povezan sa Sjevernom Amerikom, čiji je poziv na obnovu vjere uključivao molitve za sve Crkve i sa svim crkvama.
· 1820. Vlč. James Haldane Stewart objavljuje Naznake za sveopće jedinstvo kršćana u obliku izljeva Duha – Hints for the Outpouring of the Spirit.
· 1840. Vlč. Ignatius Spencer, obraćenik na katoličanstvo, predlaže Savez molitve za jedinstvo.
· 1867. Prva Konferencija anglikanskih biskupa u Lambethu u Uvodu završne Rezolucije naglašava potrebu molitve za jedinstvo.
· 1894. Papa Lav XIII. potiče praksu Molitvene osmine za jedinstvo u okviru blagdana Duhova (Pedesetnice).
· 1908. Prvo održavanje molitvene Osmine jedinstva Crkve u siječanjskom terminu i na današnji način, na poticaj vlč. Paula Wattsona, koji je potom prihvatio puno sakramentalno zajedništvo u Katoličkoj Crkvi.
· 1926. Pokret Vjera i ustroj počinje objavljivati Prijedloge za molitvenu osminu za jedinstvo kršćana u terminu uoči Duhova.
· 1935. U Francuskoj se katolički svećenik Paul Couturier zauzima za Sveopći tjedan molitve za jedinstvo kršćana baziran na zajedničkoj molitvi za "jedinstvo kakvo Krist želi, sredstvima kojima On želi".
· 1941. Odbor Vjera i ustroj premješta termin na siječanjski, kako bi se podudarao s ranijom katoličkom inicijativom, da bi kršćani obiju grana mogli moliti u isto vrijeme godine.
· 1958. Ekumenski centar Kršćansko jedinstvo iz Liona u Francuskoj započinje pripravu materijala za Tjedan molitve u suradnji s Povjerenstvom Vjera i ustroj Svjetskog (Ekumenskog) vijeća Crkava.
· Papa Pavao VI. i Patrijarh Atenagora I. u Jeruzalemu, mole zajedno Isusovu molitvu "da svi budu jedno" (Iv 17, 21).
· 1964. Dekret o ekumenizmu Drugoga vatikanskog sabora ističe da je molitva duša ekumenskoga pokreta i potiče obilježavanje Tjedna molitve za jedinstvo.
1966. Povjerenstvo Vjera i ustroj Svjetskoga vijeća Crkava i Tajništvo za jedinstvo kršćana (danas Papinsko vijeće za promicanje jedinstva kršćana) odlučuju zajedno pripravljati službeni teksto za Tjedan molitve.
· 1968. Prva puta je molitva za jedinstvo slavljena na temelju teksta kojeg su zajednički pripremili Vjera i ustrojstvo i Tajništvo za promicanje jedinstva kršćana.
· 1975. Prvi puta se molitva za jedinstvo slavi na temelju nacrta teksta kojeg je pripremila jedna lokalna ekumenska skupina: početni nacrt te je godine načinila ekumenska skupina iz Australije.
· 1988. Materijali za Tjedan molitve za jedinstvo korišteni su na uvodnom bogoslužju prigodom osnutka Kršćanskog saveza Malezije, tijela koje povezuje veće kršćanske skupine u toj zemlji.
· 1994. Tekst za 1996. godinu pripravljen je u suradnji s laičkim ekumenskim Udrugama kršćanske mladeži: Kršćanskom udrugom muške mladeži (YMCA) i Kršćanskom udrugom ženske mladeži (YWCA).
· 2004. Papinsko vijeće za promicanje jedinstva kršćana (Katolička Crkva) i Povjerenstvo Vjera i ustroj Svjetskog vijeća Crkava (WCC) postižu sporazum koji veoma koristi jačanju suradnje, da će materijal za Tjedan molitve za jedinstvo u engleskoj i francuskoj inačici biti zajednički i pripreman i objavljivan.·
2008. U cijelom svijetu je obilježena stoljetnica Molitvene osmine za jedinstvo kršćana.
NEKI ZNAČAJNIJI DATUMI IZ NAŠE EKUMENSKE I MEĐURELIGIJSKO-DIJALOŠKE BAŠTINE
· 1617.-1683. U Hrvatskoj i drugim europskim zemljama živi i djeluje svećenik Juraj Križanić, erudita, koji zalažući se za pomirenje i sjedinjenje katolika i pravoslavnih na za ono vrijeme neuobičajeno tolerantan način postaje rani preteča suvremnog ekumenizma.
· 1815.-1905. U Hrvatskoj živi i djeluje Josip Juraj Strossmayer, biskup đakovački ili bosanski i srijemski, preteča suvremenog ekumenizma, čije je zalaganje za pomirenje i jedinstvo Crkava vidljivo i iz posvetnog natpisa iznad glavnih ulaznih vrata katedrale-bazilike koju je podigao u Đakovu: "Slavi Božjoj, jedinstvu Crkava, slogi i ljubavi naroda svoga".
· 1851. Mariborski biskup Anton Martin Slomšek utemeljio "Bratovštinu sv. Ćirila i Metoda" s namjerom promicanja "ćirilometodskog pokreta" i molitve za sjedinjenje pravoslavnih i katolika na hrvatskom i slovenskom prostoru.
1896. U Zagrebu počinje izlaziti časopis "'Balkan' – jedinstvu i bratskoj slozi" kojega je pokrenuo "papinski komesar" za uniju na Balkanu sarajevski nadbiskup Josip Stadler i kojemu je glavni urednik sveučilišni profesor A. Brešćenski, a suradnici su među ostalim ljubljanski biskup · A. B. Jeglič, križevački vladika J. Drohobeczky i A. Jagatić (časopis prestaje izlaziti 1903.).
· 1927. U kronici osječkog kapucinskog samostana zabilježeno da je u samostanskoj crkvi održana "svjetska oktava molitvena pro unione omnium catholicorum et acatholicorum", sukladno tadašnjim crkvenim zakonima i običajima (monokonfesionalne naravi).
· 1962. Hrvatski benediktinac Martin Kirigin u časopisu "Služba Božja" (br. 4) objavljuje članak "Što je irenizam?" u kojemu potiče na zaživljavanje ekumenizma na našim prostorima.
· 1964. Peteročlano izaslanstvo bogoslova, studenata Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, posjećuje 15.-17. veljače Pravoslavni bogoslovski Fakultet u Beogradu, i također, uzvratno, peteročlano izaslanstvo studenata Pravoslavnog Bogoslovskog fakulteta U Beogradu posjećuje 8.-9. ožujka zagrebačku bogosloviju i Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu.
· 1966. Izlazi prvi broj ekumenskog biltena "Poslušni Duhu".
· 1967. u Zagrebu objavljen hrvatski prijevod "Ekumenskog direktorija".
· 1967. Biskupska Konferencija osniva "Biskupsku komisiju za ekumenizam", koja je 1970. preimenovana u "Vijeće za ekumenizam BKJ".
· 1967. Susret kardinala Franje Šepera i vrhovnog starješine muslimana u SFRJ reis-ul-uleme Hadži Sulejmana ef. Kemura, 14. rujna, u Zagrebu.
· 1968. Susret najviših crkvenih izaslanstava predvođenih kardinalom Franjom Šeperom i patrijarhom Germanom, 26. lipnja u Srijemskim Karlovcima.
· 1968. U kapucinskoj crkvi u Osijeku se počinju organizirati ekumenske molitve i susreti svećenika i vjernika različitih kršćanskih Crkava i zajednica grada i okolice (multikonfesionalne i interkonfesionalne naravi).
· 1974. Biskupska konferencija upućuje "Pastirski poziv svim članovima Katoličke Crkve u Jugoslaviji na oživljavanje ekumenskog Duha i nastojanja".
· 1974. Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu osnovana katedra ekumenske teologije.
· 1974. U Mariboru se od 23. do 26. rujna održao Prvi od kasnijih osam Međufakultetskih ekumenskih simpozija, na kojima su svake druge godine sudjelovali Katolički Bogoslovni fakultet u Zagrebu, Teološka fakulteta iz Ljubljane i Pravoslavni bogoslovski fakultet u Beograd (KBF u Zagrebu nije sudjelovao na devetom, zadnjem simpoziju).
1975. Na proslavi Dana Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu sudjelovali i · izaslanici Katoličkog bogoslovnog Fakulteta uZagrebu.
· 1975. U Beogradu se, povodom pedesete obljetnice postojanja beogradske nadbiskupije, 22. studenog 1975. susreću zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić i srpski patrijarh German.
· 1984. Biskupska konferencija objavljuje dokument "Pastoralne upute o brakovima među kršćanima različitih vjeroispovijesti".
· 1984. U Zagrebu započinje prakticiranje Molitvene osmine na način postaja u crkvama i bogomoljama u gradu nazočnih konfesija, prvenstveno Katoličke, Pravoslavne, Evangeličke i Baptističke, koji se otada ustalio sve do danas.
· 1985. Povodom 1100. obljetnice smrti sv. Metoda Biskupska konferencija objavljuje dokument "Sveti Metod – apostol i učitelj Slavena".
· 1985. U Zagrebu održan 14. interkonfesionalni susret redovnica katoličke Crkve, te pravoslavnih, evangeličkih i reformiranih Crkava.
· 1985. Fakultetsko vijeće Katoličkog Bogoslovnog Fakulteta na sjednici 14. prosinca 1985. ustanovljuje Institut za ekumensku teologiju i dijalog.
· 1985. Susret kardinala Franje Kuharića sa srpskim patrijarhom Germanom 25. svibnja, povodom 200. obljetnice pravoslavne Crkve u Karlovcu. · 1987. Kardinal Kuharić 16. veljače posjećuje srpskog patrijarha Germana u Beogradu, a navodi se da je to bio njihov sedmi međusobni susret.
1991. Susreti najviših crkvenih izaslanstava predvođenih kardinalom Franjom Kuharićem i srpskim patrijarhom Pavlom, prvo 7. svibnja u Srijemskim Kar· lovcima, a potom i 24. kolovoza u Slavonskom Brodu.
· 1992. Susret najviših crkvenih izaslanstva predvođenih kardinalom Franjom Kuharićem i srpskim patrijarhom Pavlom, 23. rujna, u Ekumenskom institutu u Bossey-u kraj Ženeve.
· 1992. Ekumenski i međureligijski susret izaslanstva predvođenih vrhbosanskim nadbiskupom Vinkom Puljićem, srpskim patrijarhom Pavlom i reis‑ul‑ulemom hadži efendijom Jakubom Selimoskim, 24.-26. studenog, u Ermattingenu i Zürichu.
· 1994. Susret kardinala Franje Kuharića i nadbiskupa vrhbosankog Vinka Puljića sa srpskim patrijarhom Pavlom i ruskim patrijarhom Aleksejem II., 17. svibnja 1994., u Sarajevu.
· 1997. U Zagrebu je 23. siječnja održan prvi Susret visokih predstavnika Crkava u Hrvatskoj, na kojem je među ostalim osnovan “Ekumenski koordinacijski odbor Crkava u Hrvatskoj” (EKOCUH) kao interkonfesionalno radno tijelo u kojem surađuju Katolička, Srpska Pravoslavna, Evangelička, Reformirana, Baptistička i Evanđeoska crkva.
· 1998. Prvi poratni susret Komisija za dijalog Hrvatske biskupske konferencije i Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne Crkve, 18. studenog, u Zagrebu.
· 2001. U Zagrebu, 5. veljače, održan prvi od ukupno pet do danas održanih multilateralnih međureligijskih susreta visokih predstavnika vjerskih zajednica u Hrvatskoj, na kojima uz visoke predstavnike kršćanskih Crkava u Hrvatskoj sudjeluju i predstavnici židovske i islamske vjerske zajednice.
· 2006. Obnovljena dugogodišnja praksa uzajamnog pohađanja izaslanstava Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Univerziteta u Beogradu povodom Dana Fakulteta.
· 2006./2007. U Zagrebu se održava Europski susret mladih kao postaja “Hodočašća povjerenja na zemlji”, kojega je pokrenula ekumenska zajednica iz Taizéa.
· 2007./2008. Odlukama nadležnih fakultetskih vlasti na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu Univerziteta u Beogradu pojedine teološke kolegije započinju zajedno predavati katolički i pravoslavni profesori.
