LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
Barselona - Grad kojem su večnost dali moreplovci, Gaudi i Pikaso
Barselona - Grad kojem su večnost dali moreplovci, Gaudi i Pikaso
Barselona više živi evropskim nego španskim životom i Katalonci više uživaju u fudbalu, nego u "baletu smrti" toreadora i bika. Katalonci su prema Madridu oduvek osećali rivalstvo. Napredak glavnog grada Španije nije ih ostavljao ravnodušnim. Naprotiv, moglo bi se reći da ih je izazivao, pa su se svojski trudili da budu drugačiji. Pred očima turista danas se uporno razmeću svojom, katalonskom autentičnom tradicijom u muzejima katalonske umetnosti, pozorišta, istorije ili muzike. Međutim, zaljubljenicima u cakum-pakum gradove kakav je Madrid, Barselona deluje frustrirajući razvučeno, jer je neophodno prevaliti velika rastojanja da bi se videlo sve što vredi. Da bi se otišlo do Gaudijevog parka Guelj treba izdvojiti kompletno popodne, pa je topla preporuka odlazak metroom. Da bi se videlo brdo Monžuik, Špansko selo i muzeji arheologije (koji čuva izuzetnu kolekciju balearske umetnosti) i Katalonije potreban je gotovo ceo dan. Sama Barseloneta sa plažom zaslužuje jedan dan!
Barsa može da se “preleti” i za tri, ili sedam dana, ali ni deset dana nije dovoljno da se upozna ovaj veseli grad koji svake godine menja izgled. Naime, do Olimpijade 1992. godine Barsa je bila okrenuta brdu Tibidabo i planini Monserat. Od tada grad se iz temelja “zaljuljao” i ponovo okrenuo Mediteranu, pa su izgrađeni Barseloneta, Olimpijska luka, luksuzni hoteli, bezbroj kafića, diskoteka i prodavnica. Gotski kvart je kompletno preuređen, a Barsa je nastavila da se menja, što najbolje dokazuje i večita izgradnja katedrale Sagrada familija. Međutim, tek kada je pre dve godine završena Žan Nuvelova kula Tore Agbar, visoka 114 metara, koja noću menja boju i liči na klip kukuruza, svi su shvatili da je Barselona večiti grad koji se ničeg ne boji.
Iako je Trg Španije (Plaza Espanja) neuporedivo lepši, Trg Katalonija je "centar sveta", odakle sve počinje. Već s proleća, a naročito leti, kao da sve kreće iz stare luke Port Bel, Maremagnum, odakle počinje Rambla, jedna od najpopularnijih evropskih ulica u kojoj vrvi od uličnih svirača, živih statua, cvećara i koja ima pandan u svakom španskom gradu. Tu je i muzej moreplovstva od kojeg je, kažu, veći samo muzej u Griniču. Iz tog muzeja pruža se pogled na Kolumbov toranj, koji je podignut na mestu na kojem su veliki moreplovac i Indijanci kročili na evropsko tle posle otkrića Amerike. Muzej, preostale karavele, stara luka i srednjovekovni dokovi, svedočanstvo su vremena kada su katalonski pomorski trgovci, kao pravi sinovi mora lutalice, u 16. veku odlazili u opasne pustolovine i pobeđivali rivale iz Đenove i Venecije, a bogatstvo preusmeravali ka Barseloni.
Modernizam
- Turisti utrče da vide kako izgleda kafana, slikaju i onda odu u "Mekdonalds" da jedu - kaže Giljermo, konobar restorana "Els Quatre Gats" (“Četiri mačke”). - Dive se kako je restoran lep, a briga njih za istoriju i modernizam, jer sve žele da dožive brzo, kratko, instant. A život treba uživati dugo i sporo...
Ploveći na talasu industrijske revolucije, Katalonija je u 20. veku bila pionir art nuvoa u Španiji. A, glavni centar modernizma u Španiji bio je upravo restoran "Els Quatre Gats". Otvoren juna 1897. godine radio je i kao bar, hostel, pab, redakcija časopisa, restoran. Arhitekta Jozef Puig i Katafalk uredili su unutrašnjost restorana koji se nalazi u gotskom kvartu, blizu Trga Katalonija, a renoviran je tek 1978. godine. Restoran izuzetno podseća na pariski "Le Chat Noir". U njemu su se okupljali svi umetnici koji su živeli u Barsi, a jedan od prvih koji je tu organizovao izložbu bio je Pikaso, čiji se muzej nalazi nedaleko.
Zanimljivo je da u najuspešnijem turističkom gradu evropskog kontinenta, toliko različitom od ostale Španije, čiji akvarijum, recimo, godišnje poseti više od milion i po gostiju, većina turista uopšte i ne oseti potrebu da vidi Sredozemno more. Barsa je opojna i očaravajuća, pre svega zahvaljujući umetničkom pokretu art nuvo i geniju Antoniju Gaudiju, čija dela turisti upijaju očima. Barselona ima najveću kolekciju modernističkih objekata u Evropi, jer od 1854. godine i planski savršenog preuređenja grada, buržoazija nije žalila novac za vile u kvartu nazvanom Zlatni kvadrat. U njemu su smeštene sve Gaudijeve vile poput "Casa Mila" i "Casa Batillo", koje su u privatnom vlasništvu i pod zaštitom Uneska.
Gotika
Katalonci i danas nedeljom ispred gotičke katedrale igraju komplikovano kolo sardana koje su izmislili grčki matematičari. Obližnja Taragona (rodno mesto Antonija Gaudija) bila je za Rimljane prestonica Iberijske provincije. Generalidad Katalonije i posebni zakoni u odnosu na ostalu Španiju, drugačiji jezik i poseban način pripremanja jela, traju gotovo deset vekova. Sama zgrada Generalidad je najstarija gotička palata na svetu koja je u kontinuitetu u upotrebi od 14. veka!
Nažalost, većina turista u Gotskom kvartu olako prolazi pored pomenute katedrale, jer je ušuškana među ostale građevine. Neprimetna spolja, a unutra impozantna, stoji na temeljima hramova još iz vremena Vizigota. Izgradnju je započeo kralj Haime još u 13. veku, ali je fasada završena tek u 19. veku. Uostalom, Katalonci vole da katedrale zidaju što je duže moguće, a Gaudijeva Sagrada familija je najbolji primer. Katedrala je zanimljiva, jer se u njoj nalazi Hristovo raspeće koje je nošeno tokom bitke na Lepantu u 16. veku, ali i krstionica pored koje je stajala kraljica Izabela dok su pokrštavana šestorica Indijanaca koje je Kolumbo doveo iz Amerike 1493. godine.
Barselona je, međutim, i “grad greha”, jer se u Rambli nalazi Muzej erotike za koji kažu da je bolji od berlinskog jer ima 800 eksponata od svetskog istorijskog značaja. Preko puta je pijaca "La Boqueria", kojom se šire i trepere mirisi kao kakvi snovi, a neprestani žamor i uzdasi ljudi čine ovaj bazar pravim "gastronomskim rajem". Zaljubljenici u dobar zalogaj posetu Barsi obično završe u restoranu "Sedam vrata", koji je nezvanično stecište masona. Restoran je "rođen" kao kafić 1836. godine, zatim su u njemu gospoda igrala bilijar i karte do Prvog svetskog rata. Ulica Izabele Druge, u kojoj se nalazi, kopija je pariske ulice Rivoli, a prolazi pored stare luke. Restoran ima, zaista, sedmoro vrata, a ima najstariji vinski podrum u Barseloni.
“ČETIRI MAČKE” I “SEDAM VRATA”
Upoznavanje Barselone najbolje je početi čašom hladne sangrije. Podrazumeva se da ste već doručkovali kafu s mlekom i pecivo, jer se ručak servira već u 14 časova. Prepodne je idealno vreme da se vidi pokrivena pijaca Bokerija iz 1914. godine, gde lokalno stanovništvo dolazi da kupuje sveže voće, povrće, ribu i ruča, jer je hrana ovde - najsvežija. Obavezno treba ručati paelju sa morskim plodovima u nekom od restorana Barselonete, a zatim otići na kolač (kao što je radio Dali) u masonski restoran "Sedam vrata". Popodne "potrošite" na vrhu Kolumbovog stuba, u parku Guelj, najboljem mediteranskom muzeju Maritim, u odličnom Akvarijumu ili odlasku do stadiona "Kamp nou" ili slikanju ludog enterijera Muzeja katalonske muzike.
Katalonci večeraju tek oko 22 časa, pa dok su oni na sijesti (popodnevnom odmoru) gladni turisti mogu da prezalogaje tapas u barovima kvarta Bari Gotik. Pre odlaska u neki od noćnih klubova oko Plaze Real piće s nogu treba popiti u Pikasovom omiljenom kafeu "Četiri mačke" ("Els Quatre Gats"). Ili na vrhu hotela “Tore Agbar”.
Autor: Aleksandra Krsmanovic
Izvor: Novosti online
Barselona - Grad kojem su večnost dali moreplovci, Gaudi i Pikaso
Barselona više živi evropskim nego španskim životom i Katalonci više uživaju u fudbalu, nego u "baletu smrti" toreadora i bika. Katalonci su prema Madridu oduvek osećali rivalstvo. Napredak glavnog grada Španije nije ih ostavljao ravnodušnim. Naprotiv, moglo bi se reći da ih je izazivao, pa su se svojski trudili da budu drugačiji. Pred očima turista danas se uporno razmeću svojom, katalonskom autentičnom tradicijom u muzejima katalonske umetnosti, pozorišta, istorije ili muzike. Međutim, zaljubljenicima u cakum-pakum gradove kakav je Madrid, Barselona deluje frustrirajući razvučeno, jer je neophodno prevaliti velika rastojanja da bi se videlo sve što vredi. Da bi se otišlo do Gaudijevog parka Guelj treba izdvojiti kompletno popodne, pa je topla preporuka odlazak metroom. Da bi se videlo brdo Monžuik, Špansko selo i muzeji arheologije (koji čuva izuzetnu kolekciju balearske umetnosti) i Katalonije potreban je gotovo ceo dan. Sama Barseloneta sa plažom zaslužuje jedan dan!
Barsa može da se “preleti” i za tri, ili sedam dana, ali ni deset dana nije dovoljno da se upozna ovaj veseli grad koji svake godine menja izgled. Naime, do Olimpijade 1992. godine Barsa je bila okrenuta brdu Tibidabo i planini Monserat. Od tada grad se iz temelja “zaljuljao” i ponovo okrenuo Mediteranu, pa su izgrađeni Barseloneta, Olimpijska luka, luksuzni hoteli, bezbroj kafića, diskoteka i prodavnica. Gotski kvart je kompletno preuređen, a Barsa je nastavila da se menja, što najbolje dokazuje i večita izgradnja katedrale Sagrada familija. Međutim, tek kada je pre dve godine završena Žan Nuvelova kula Tore Agbar, visoka 114 metara, koja noću menja boju i liči na klip kukuruza, svi su shvatili da je Barselona večiti grad koji se ničeg ne boji.
Iako je Trg Španije (Plaza Espanja) neuporedivo lepši, Trg Katalonija je "centar sveta", odakle sve počinje. Već s proleća, a naročito leti, kao da sve kreće iz stare luke Port Bel, Maremagnum, odakle počinje Rambla, jedna od najpopularnijih evropskih ulica u kojoj vrvi od uličnih svirača, živih statua, cvećara i koja ima pandan u svakom španskom gradu. Tu je i muzej moreplovstva od kojeg je, kažu, veći samo muzej u Griniču. Iz tog muzeja pruža se pogled na Kolumbov toranj, koji je podignut na mestu na kojem su veliki moreplovac i Indijanci kročili na evropsko tle posle otkrića Amerike. Muzej, preostale karavele, stara luka i srednjovekovni dokovi, svedočanstvo su vremena kada su katalonski pomorski trgovci, kao pravi sinovi mora lutalice, u 16. veku odlazili u opasne pustolovine i pobeđivali rivale iz Đenove i Venecije, a bogatstvo preusmeravali ka Barseloni.
Modernizam
- Turisti utrče da vide kako izgleda kafana, slikaju i onda odu u "Mekdonalds" da jedu - kaže Giljermo, konobar restorana "Els Quatre Gats" (“Četiri mačke”). - Dive se kako je restoran lep, a briga njih za istoriju i modernizam, jer sve žele da dožive brzo, kratko, instant. A život treba uživati dugo i sporo...
Ploveći na talasu industrijske revolucije, Katalonija je u 20. veku bila pionir art nuvoa u Španiji. A, glavni centar modernizma u Španiji bio je upravo restoran "Els Quatre Gats". Otvoren juna 1897. godine radio je i kao bar, hostel, pab, redakcija časopisa, restoran. Arhitekta Jozef Puig i Katafalk uredili su unutrašnjost restorana koji se nalazi u gotskom kvartu, blizu Trga Katalonija, a renoviran je tek 1978. godine. Restoran izuzetno podseća na pariski "Le Chat Noir". U njemu su se okupljali svi umetnici koji su živeli u Barsi, a jedan od prvih koji je tu organizovao izložbu bio je Pikaso, čiji se muzej nalazi nedaleko.
Zanimljivo je da u najuspešnijem turističkom gradu evropskog kontinenta, toliko različitom od ostale Španije, čiji akvarijum, recimo, godišnje poseti više od milion i po gostiju, većina turista uopšte i ne oseti potrebu da vidi Sredozemno more. Barsa je opojna i očaravajuća, pre svega zahvaljujući umetničkom pokretu art nuvo i geniju Antoniju Gaudiju, čija dela turisti upijaju očima. Barselona ima najveću kolekciju modernističkih objekata u Evropi, jer od 1854. godine i planski savršenog preuređenja grada, buržoazija nije žalila novac za vile u kvartu nazvanom Zlatni kvadrat. U njemu su smeštene sve Gaudijeve vile poput "Casa Mila" i "Casa Batillo", koje su u privatnom vlasništvu i pod zaštitom Uneska.
Gotika
Katalonci i danas nedeljom ispred gotičke katedrale igraju komplikovano kolo sardana koje su izmislili grčki matematičari. Obližnja Taragona (rodno mesto Antonija Gaudija) bila je za Rimljane prestonica Iberijske provincije. Generalidad Katalonije i posebni zakoni u odnosu na ostalu Španiju, drugačiji jezik i poseban način pripremanja jela, traju gotovo deset vekova. Sama zgrada Generalidad je najstarija gotička palata na svetu koja je u kontinuitetu u upotrebi od 14. veka!
Nažalost, većina turista u Gotskom kvartu olako prolazi pored pomenute katedrale, jer je ušuškana među ostale građevine. Neprimetna spolja, a unutra impozantna, stoji na temeljima hramova još iz vremena Vizigota. Izgradnju je započeo kralj Haime još u 13. veku, ali je fasada završena tek u 19. veku. Uostalom, Katalonci vole da katedrale zidaju što je duže moguće, a Gaudijeva Sagrada familija je najbolji primer. Katedrala je zanimljiva, jer se u njoj nalazi Hristovo raspeće koje je nošeno tokom bitke na Lepantu u 16. veku, ali i krstionica pored koje je stajala kraljica Izabela dok su pokrštavana šestorica Indijanaca koje je Kolumbo doveo iz Amerike 1493. godine.
Barselona je, međutim, i “grad greha”, jer se u Rambli nalazi Muzej erotike za koji kažu da je bolji od berlinskog jer ima 800 eksponata od svetskog istorijskog značaja. Preko puta je pijaca "La Boqueria", kojom se šire i trepere mirisi kao kakvi snovi, a neprestani žamor i uzdasi ljudi čine ovaj bazar pravim "gastronomskim rajem". Zaljubljenici u dobar zalogaj posetu Barsi obično završe u restoranu "Sedam vrata", koji je nezvanično stecište masona. Restoran je "rođen" kao kafić 1836. godine, zatim su u njemu gospoda igrala bilijar i karte do Prvog svetskog rata. Ulica Izabele Druge, u kojoj se nalazi, kopija je pariske ulice Rivoli, a prolazi pored stare luke. Restoran ima, zaista, sedmoro vrata, a ima najstariji vinski podrum u Barseloni.
“ČETIRI MAČKE” I “SEDAM VRATA”
Upoznavanje Barselone najbolje je početi čašom hladne sangrije. Podrazumeva se da ste već doručkovali kafu s mlekom i pecivo, jer se ručak servira već u 14 časova. Prepodne je idealno vreme da se vidi pokrivena pijaca Bokerija iz 1914. godine, gde lokalno stanovništvo dolazi da kupuje sveže voće, povrće, ribu i ruča, jer je hrana ovde - najsvežija. Obavezno treba ručati paelju sa morskim plodovima u nekom od restorana Barselonete, a zatim otići na kolač (kao što je radio Dali) u masonski restoran "Sedam vrata". Popodne "potrošite" na vrhu Kolumbovog stuba, u parku Guelj, najboljem mediteranskom muzeju Maritim, u odličnom Akvarijumu ili odlasku do stadiona "Kamp nou" ili slikanju ludog enterijera Muzeja katalonske muzike.
Katalonci večeraju tek oko 22 časa, pa dok su oni na sijesti (popodnevnom odmoru) gladni turisti mogu da prezalogaje tapas u barovima kvarta Bari Gotik. Pre odlaska u neki od noćnih klubova oko Plaze Real piće s nogu treba popiti u Pikasovom omiljenom kafeu "Četiri mačke" ("Els Quatre Gats"). Ili na vrhu hotela “Tore Agbar”.
Autor: Aleksandra Krsmanovic
Izvor: Novosti online
Poslednja izmena od urednika: