Španija

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Lepote Kosta Brave

Lepote Kosta Brave

M. Radojković | 23. 06. 2010. - 11:07h | Blic Online

Katalonija ima predivnu i dugu obalu na kojoj je smešten veliki broj letovališta od kojih se izdvaja oblast Kosta Brava. Ova oblast se nalazi severno od Barselone, od koje je razdvaja svega 60 kilometara. Kosta Brava je bogato obdarena predivnim prirodnim lepotama, peščanim plažama koje su smeštene u morskim uvalama i bogatim istorijskim nasleđem koje se može videti na gotovo svakom koraku. Najpoznatije letovalište je Ljoret de Mar.

50730_spanijafotoshutterstock5_f.jpg


U ovoj oblasti se nalaze i mesta koja treba posebno izdvojiti zbog značaja: Đirona – koja je jedan od najstarijih gradova Katalonije sa predivnom Jevrejskom četvrti, Figueras – rodno mesto Savadora Dalija, Empuries - antički grad.


Glavni turistički centri ove oblasti su Ljoret de Mar, Tosa de Mar i Blanes. Ljoret de Mar je poznato letovalište u koje su Srbi odlazili još u vreme stare Jugoslavije, te ne bi trebalo da vas začudi što određeni broj stanovništva razume naš jezik. Mesto je poznato po tome da ima prelepe peščane plaže i razvijen noćni život. Glavna plaža je duga preko 1,5 kilometara, sa prijatnim belim peskom jedna je od najpopularnijih na Kosta Bravi. Deo Ljoreta čini i Fenals sa svojom uvalom i lepom plažom i smatra se mirnijim delom grada. Osim plaža poseduje i veoma bogatu kulturnu i prirodnu baštinu, ima veličanstven pogled na srednjovekovni dvorac s jedne strane i na spomenik „La Mujer Marinera“ („Žena mornara“) s druge strane, dok antička iberijska naselja i vrtovi svedoče o prošlim vremenima.


Aranžmani - Ljoret de Mar
„Argus tours“ jul i avgust 249-526 evra 13 dana (autobusom)


„Kontiki travel“ jul i avgust 680-1.060 11 dana (avionom)
„Robinson“ jul 369-669 sedam dana (autobusom)

„Travel land“ jul 360-755 deset dana (autobusom)

„Plus tours“ jul 495-820 sedam dana (avionom)

Iz Ljoret de Mara lako se može stići do Barselone koja je udaljena manje od jednog sata vožnje autobusom. Barselona je poznata kao metropola modernizma. Grad u kojem je živeo i radio arhitekta Antonio Gaudi sadrži i njegova najreprezentativnija dela koja godišnje privlače milione turista iz celog sveta. Najpoznatije delo je katedrala Sagrada familija (Sveta porodica), koja je ostala nezavršena posle njegove smrti i još uvek se gradi. Predviđa se da će biti završena oko 2020. godine. Druga poznata dela arhitekte su kompleks Park Guelj, gde je arhitekta i živeo poslednjih dvadeset godina svoga života, kuća Mila i kuća Batiljo.

Za ljubitelje fudbala, u Barseloni se nalazi i stadion poznatog kluba „Nou kamp“, dok se na samoj obali prostire veliki akvarijum koji ne bi trebalo propustiti.





 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Barselona - mediteranska lepotica modernizma

Barselona - mediteranska lepotica modernizma

Sheportal 27.07.2010 10:54



Mediteranska lepotica, smeštena u autonomnoj španskoj regiji Kataloniji, broji nešto više od 1,5 miliona ljudi, a šire metropolsko područje doseže i 4,8 miliona

Često je nazivana i čudom modernizma, a kada je upoznate, prošećete i doživite njezine ulice, uviđate da taj epitet zaslužuje. Najpoznatija osoba svakako je Antonio Gaudí, arhitekt čija su djela danas glavni gradski simboli – crkva Sagrada Familia te kuće La Pedrera (tj. Casa Mila) i Casa Batlló.


Tu je još i impresivan Park Güell koji je prvotno trebao biti stambeni kompleks za imućnije građane, ali se zbog nedostatka novca odustalo od projekta, pa je park danas jedinstven spoj prirode i čovjekova stvaralaštva. Uz mnoge druge impresivnosti katalonskog modernizma, poput bolnice San Pau i Palače glazbe, Gotička četvrt predstavlja jedno drugo razdoblje i u njoj vrijedi vidjeti katedralu Svete Eulalije, baziliku Santa Maria del Mar te crkvu Santa Maria del Pi.

Mnoštvo turista privlači i mnoštvo džepara pa valja biti oprezan, osobito u metrou i oko turističkih atrakcija gdje su gužve neizostavne.

b3cff21047a02f4d999bca529abc6736.jpg


Katalonsku prijestolnicu, smještenu na rječicama Llobregat i Besós, sa sjevera štiti planina Tibidabo čijim vrhom dominira crkva Presvetog Trojstva, a na jugozapadu se nalazi Montjuic – veličanstvena rezidencijalna i olimpijska zona do koje je moguće doći i žičarom s gradske rive.

Ovdje se kod Trga Espanya nalaze Čarobne fontane s fascinantnom predstavom vode, svjetla i zvuka, koja se može vidjeti svake večeri od četvrtka do nedjelje.

Krećete li u Barcelonu, pripremite se za drukčiji životni ritam: trgovine rade dvokratno (počevši od 10 sati), večera se vrlo kasno, tek oko 22 sata, vrijeme za izlazak je poslije 1, a kući se ne vraća prije 6! Trg Catalunya gradsko je središte. S obalom je povezan ulicom Ramblom, najpoznatijim barcelonskim šetalištem. Oko trga se zrakasto šire brojne šoping ulice s trgovinama poznatih svjetskih brendova, ali i najvećeg španjolskog trgovačkog lanca El Corte Inglés.

Kretanje gradom

Za obilazak odličan je metro, osobito ako niste skloni dugim šetnjama. Jednosmjerna karta stoji oko 1,40 eura, a ostajete li u gradu dulje razmislite o višednevnoj karti. Metro je odlično organiziran i povezuje gotovo svaki dio grada, uključujući i zračnu luku.

Volite li šetnju, uživat ćete u svakom kutku Barcelone, čak i tamo gdje vas slučajno odvede put. Taksi ćete si moći priuštiti jer se, iako prevladavaju europske cijene, čini povoljnim.





 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Čudesna priroda mondenske Majorke

Čudesna priroda mondenske Majorke

18. 08. 2010

Majorka, kao deo arhipelaga Balearskih ostrva, nalazi se u zapadnom delu Sredozemnog mora i najveće je ostrvo u Španiji. Zbog svog idealnog strateškog položaja, Feničani, Grci, Rimljani, Vizantijci i Arapi vekovima su pokušavali da zagospodare ovim malim arhipelagom, jer samo onaj ko je držao ostrva mogao je da kontroliše pomorske puteve ka Africi, Gibraltaru i Atlantskom okeanu

1.jpg


Danas je Majorka jedna od najpopularnijih letnjih turističkih destinacija u Evropi. Udaljena od Barselone skoro koliko i od afričkog kontinenta, ima 554 kilometra dugu obalu na kojoj se široke peščane plaže smenjuju sa oštrim liticama, između kojih su se stvorile predivne skrovite uvale („cala"). Skoro 40 odsto površine ostrva je nenastanjeno i taj prostor čine tri nacionalna parka: Albufera, Dragonera i Mondrago. Administrativni centar Majorke i Baleara je grad Palma, pravo mondensko mesto, sa velikim brojem luksuznih hotela, vila, prelepih peščanih plaža i ekskluzivnih mesta za zabavu.
Boravak na Palma de Majorki i poseta okolnim mestima na ostrvu garantuju nezaboravan odmor, a preporuka je da odete na neki od zanimljivih fakultativnih izleta na kojima vam se pruža mogućnost da bliže upoznate unutrašnjost ostrva. Posetite nestvarne pećine Drač, Porto Kristo, Inkaili Santa Marija, mestašce Valjdemosa, sa kraljevskim kartuzijanskim manastirom, ili grad Manakor, čuven po proizvodnji bisera, u kome je smeštena i fabrika ovih najpoznatijih ukrasnih kamenčića. Aranžman u trajanju od 12 dana, koji nudi „Kon Tiki travel", kreće se od 499 evra po osobi, a polazak 27. avgusta.
Izvor: Press





 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Madrid za plići džep

madrid-v.jpg


ALO!
savetuje Kako da za što manje novca uživate u čarima španske prestonice


Madrid za plići džep


Petak - 12.11.2010

Paseo del Prado u centralnom Madridu je širok, drvećem ukrašen bulevar koji je poznat i kao “šetalište umetnosti”, jer su tu četiri važna muzeja:

“Prado”, Dom umetnina Franciska Goje i Dijega Velaskeza i drugih evropskih remek dela. “Centro de Arte Reina Sofia” čuva Pikasovu “Guerniku”, a “Tusen-Bornemiza” ambicioznu kolekciju od gotovo 1.000 slika, koja prati evropsku umetničku istoriju. Propusnica za tri nabrojana muzeja od 17,60 evra je pet evra manje od cene pojedinačnih karata, a ne morate obići sva tri istog dana. Možete besplatno obići “Prado” od utorka do subote između 18 i 20 časova i nedeljom od 17 do 20 časova, “Reina Sofiju” ponedeljkom, sredom i petkom od 19 do 21 čas, subotom od 2.30 do 21 i ceo dan nedeljom. Treća opcija je madridska propusnica koja za 47, 60 ili 74 evra (jedan, dva ili tri dana) omogućava ulazak u 40 gradskih muzeja i spomenika, besplatno korišćenje turističkog autobusa Madrid vižn i sve posete sa profesionalnim vodičem u okviru programa “Otkrijte Madrid”.
Kraljevska palata je jedna od najvećih u Evropi. Puerta del Sol je najveći skver Madrida, a na Plazi major su se desili mnogi važni događaji, od pogubljenja do koncerata i borbi sa bikovima. “Atoča Renfe” je verovatno jedina železnička stanica na svetu koja je ujedno i zatvorena botanička bašta, sa sve kornjačama koje krase ribnjak. Retiro park iza muzeja “Prado” je posebno živopisan vikendom kada ulični muzičari, žongleri i slikari zabavljaju špance i turiste. Nedeljom se otvara velika buvlja pijaca “El Rastro”, gde možete kupiti jeftine trice. “Templo de Debod” je autentični egipatski hram iz drugog veka, koji se nalazi usred Madrida. “Puerta de Alkala” je madridska ikona, stara vrata grada kojima su posvetili i pesme. Na Plaza de Cibeles je glavni skver gde navijači Real Madrida slave pobede. U zimskim mesecima, borba sa bikovima, koja ovde još nije zabranjena, zamenjena je cirkusima koji su glavna atrakcija do februara.


HRANA

Postoji mnogo svetski poznatih restorana u Madridu, a za savršeno uživanje izaberite neki koji ima igrače flamenka. Restoran “Botin” je čak ušao u Ginisa kao najstariji restoran na svetu, otvoren 1725. godine.
U “Kasa botinu” možete probati čuveno pečeno prasence, ali ako niste pri parama, tapas nije skup, a lako će vas zasititi. Tapas je zapravo porcija toplog ili hladnog, ali obilnog predjela. Prodaje se širom grada, ali je izbor negde bolji negde lošiji. Preporučujemo “El Servantes” na Paseo del Prado, a u blizini se nalazi i “La Dolores” ili možda “Merkado de la Reina” na Gran Via. Tapas se služi u ranim večernjim satima, pred vreme za večeru.

Mesto za isprobavanje gurmanskih delikatesa su i štandovi zatvorene pijace “Merkado de San Migel” u blizini Plaza Major. Turisti i domaćih ljubitelji zalogaja slade se ovde toplim i hladnim poslasticama uz vino, sangriju ili prošek. Čuros - preprženi hleb posut šećerom ili umočen u čokoladu je španski odgovor na krofne. Da biste probali najbolje, idite u čokolateriju “San Gines”, koja ove tipično španske slatkiše nudi sveže i vruće. Otvorena je 24 sata dnevno, a posebno je popularna kao poslednja stanica pre odlaska na spavanje posle noći provedene na žurkama u madridskom stilu.

PREVOZ i SMEŠTAJ

Koristite metro! Jeftin je, jednostavan za korišćenje, dobro povezan sa centrom grada. Sve vožnje koštaju jedan evro, osim ako idete do aerodroma, što košta dva evra. Zbog metroa se nemojte libiti da prihvatite smeštaj koji nije u strogom centru grada: nekoliko minuta više u prevozu može “spasti” nekoliko desetina evra dnevno. Znatan broj hostela sa razumnim cenama nalazi se na glavnoj ulici Madrida Gran Via, veoma blizu najvećih atrakcija. Sobe za 30 evra po osobi možete lako da pronađete na Booking.com, a ako želite da uživate u ambijentu i ne potrošite bogatstvo, pokušajte sa “Rum Mate čejn”, koji se ponosi trendi dizajnom, pristojnim hotelskim uslugama i cenama, a nude zimski popust do polovine decembra. “Šik i bejzik” lanac nudi 10 posto popusta do aprila, karte za tri najvažnija muzeja, kao i druge povlastice. Zavisno od toga koliko unapred rezervišete kartu, povratno putovanje avionom do Madrida sa Spanairom može koštati samo 90 evra. Domaće agencije trenutno nude pet dana (četiri noćenja) u Madridu sa avionskim prevozom za 370 do 500 evra.



 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Zima u toploj Španiji

Zima u toploj Španiji

03. 11. 2010.
Izvor: Press

Španija fascinira svojom energijom koja se ogleda u surovoj koridi i strastvenom flamenku, a njeni gradovi, koji nikada ne spavaju, pružaju neodoljivi miks umetnosti i zabave

1.jpg


Poznata po raznovrsnosti pejzaža i kultura, Španija predstavlja zemlju u kojoj je svaka regija svet za sebe. O znamenitostima po kojima su njeni gradovi poznati i koji oduševljavaju turiste možda najbolje govori činjenica da su u njoj živeli i radili legendarni umetnici poput Pikasa, Velaskeza, Goje, Dalija, Gaudija, Kalatrava i tvorci čuvenih književnih dela, Servantes i Lorka. Dok leti posetioce „zovu" Andaluzija i španska ostrva, u zimsko doba „mame" gradovi poput Madrida, Saragose i Barselone.

Toledo i Saragosa


3.jpg

Toledo

Na putu do bajkovite obale Kosta Brava i „druge Španije" - oblasti Katalonije, iz Madrida se nude mogućnosti za sjajne izlete. Poseta glavnom gradu autonomne pokrajine Kastilja - Manča vraća u neka prastara vremena kada je Toledo bio glavni grad španskog carstva i Vizigotske kraljevine. Stari centar grada ima fascinantan položaj, budući da se nalazi na granitnoj steni visokoj 548 metara, a grad je poznat po Alkazaru, sakristiji i crkvi sv. Tome sa El Grekovim remek-delom „Sahrana grofa od Orgaza".

4.jpg

Saragosa

Odatle, kroz živopisne predele Kastilje stiže se do Saragose, središta španske provincije Aragon. Saragosa je jedan od najvećih gradova Španije, osnovan pre skoro 2000 godina, u kome su tragove ostavili Rimljani i Mavari. Fizionomija grada je upečatljiva po grandioznim zgradama sagrađenim u španskom baroknom stilu. U njemu se nalaze ostaci rimskih zidina iz III veka, Katedrala de la Seo sagrađena u gotskom stilu u XIV veku na temeljima rimske bazilike, Palate „Aljaferija" koja se smatra jednom od najznačajnijih i retkih primeraka muslimanske arhitekture kraljevstva Taifa.

Madrid

Glavni grad Španije je centar umetnosti, dobrog provoda, fudbala i srdačnih i temperamentnih stanovnika. Madrid je evropska prestonica sa najvećim brojem sunčanih dana u godini zbog čega je možda idealan izbor za putovanja tokom zime, ali i doček Nove godine. Njegovo uređenje je perfektno - raskošne svetle građevine, grandiozni trgovi i čiste ulice. Neodoljivo lep stil života Madriđana turisti brzo i sa oduševljenjem prihvataju. Jedan od najlepših trgova je Major, gde su se nekada krunisali španski kraljevi, ali i održavala javna linčovanja i Puerta del Sol, koji je najprepoznatljiviji po odredištu za sastanke parova - skulpturi dobroćudnog medveda koji se poigrava sa drvetom kruške.

5.jpg

Retiro park

Među brojnim znamenitostima koje privlače pažnju su katedrala Almudena, kraljevska palata, zgrada opere, čuveni muzeji Prado i Reina Sofija i spomenik Migelu Servantesu, a najlepša mesta za šetnju su ulice Gran Vija, Ortega i Gaset u četvrti Salamanka, Kalje Major, četvrt Latina, kao i sve one male centralne ulice oko živopisne pijace Rastro.

Barselona

Prestonica Katalonije je mesto tradicije i umetnosti. Po svim obeležjima, Barselona je stilski veoma upečatljiv kosmopolitski grad koji nikad ne spava. U njemu se rodio, živeo, stvarao i umro jedan od najslavnijih arhitekata ikada, Antonio Gaudi, čovek čije su građevine postale zaštitni znak Barselone. O njegovom stvaralaštvu svedoče današnje turističke atrakcije - od katedrale Sagrada familija čiji vrhovi „štrče" iznad panorame prelepe katalonske luke i koja se još uvek gradi, do parka Guelj u kome se „tiskaju" remek-dela slavnog Gaudija.

6.jpg

Sagrada familia

Najduža avenija u Barseloni je Dijagonal koju presecaju brojne manje ulice ispunjene buticima, cvećarama i bistroima u kojima se služi nacionalno piće sangrija. Najpoznatija ulica u gradu je Rambla, koju krase brojne terase prepune cveća, hoteli sa bajkovitim fasadama, ulični zabavljači, ali i bleštavi izlozi. Iznad grada se uzdiže brdo Monžuik u čijem podnožju se nalazi trg Pjaca Espanja nadaleko poznat po Raspevanoj fontani.



 
Član
Učlanjen(a)
07.01.2011
Poruka
3
Класична Шпанија

klasikaspanija001.jpg


Андалузија је једноставно један од најлепших делова Европе. То је земља где ексцеси двадесетог века изгледа да нису узели корена и где су путници истински прихваћени као почасни гости, а не као туристи. Ово пространство је овековечено у делима Ернеста Хемингвеја и веома поштовано од стране Орсона Велса, невероватно лепи предели са сеоском идилом, маслињаци који се протежу у даљину под вечним азурно плавим небом. Неукроћене реке, дубоке клисуре и спектакуларне снежне капе на планини Сијера Невада, мало је места на земљи која имају тако богатство природних лепота у тако малом простору.
Андалузија има дугу и насилну прошлост која се протеже још од зоре цивилизације. Феничани и стари Грци су трговали овим просторима, док се Јулије Цезар борио овде, као и Ханибал са својим слоновима Без сумње, драгуљи у круни Андалузије су фантастични градови Севиља, Кордоба и Гранада, који представљају неке од најважнијих споменика на Земљи и означени су као историјско-културне баштине од стране Уједињених нација и заштићени су у складу са тим.
Севиља и Кармен Фигара, имају највеће Готичке катедрале на свету. Одавде су конквистадори запловили да истраже „Нови свет“ и са собом у повратку донели незамислива богатства која су и дан данас видљива не неким архитектонским ремек делима. Кордоба има шеснаест лучних мостова преко реке, од којих је један изграђен од стране Римљана и чак је још увек је у употреби!


klasikaspanija002.jpg



Данас међутим, Андалузија је можда највише од свих региона у земљи, заиста, популарна слика реалне Шпаније. Фламенко има своје корене овде и атмосфера је далеко од уобичајене слике које можемо видети по емисијама. У локалним баровима можете видети људе како певају, понекад прилично страсно, понекад чак и док ходају и улицама – наизглед несвесни остатка света. Јединствен спој културе и историје, познат по невероватно лепим споменицима и градовима, дивна уметност, и све скупа у земљи која поздравља туристе као уважене госте – дођите и видите.

Извор: Инфо мрежа
 
Poslednja izmena od urednika:

PYC

Član
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
11.506
Granada je duša Španije



Izvor: Blic

Gitara, flamenko, vino, masline i Lorka. Sve ono po čemu se prepoznaje Španija, što čini dušu Španije, naći ćete u Granadi, glavnom gradu istoimene provincije u pokrajini Andaluziji.

101285_granada03-foto-shutterstock61130821_f.jpg


Ali ona ima još nešto više od čuvenih andaluzijskih gradova Sevilje, prestonice Andaluzije i Kordobe. U Granadi je Alhambra, biser srednjovekovne islamske arhitekture i najznačajnija građevina iz doba kada su ovim delom Španije upravljali mavarski kraljevi.
granada.jpg
shim.gif


Svuda pešice

Granada je relativno mali grad sa oko 250.000 stanovnika, svuda se stiže peške. Ali zato Univerzitet Granada, koji ima šest i po vekova tradicije, spada u tri najbolja u Španiji i ima čak 80.000 studenata, priča doktor Nina Kresova, Ruskinja iz Sankt Peterburga koja se tu udala i već godinama radi na Filozofskom fakultetu Univerziteta Granada. Nina je bila domaćin novinara „Blica“ i jedan od organizatora simpozijuma povodom sto godina od smrti Lava Tolstoja.



101286_granada02-foto-ap_hf.jpg

Pogled sa jednog od zvonika


Na Katedri za slavistiku imamo i srpski, ili preciznije srpskohrvatski, pošto mi to još tretiramo kao jedan jezik, kaže Nina i dodaje da interesovanje za slavistiku varira iz godine u godinu. Ove godine je, recimo, čak 80 studenata izabralo da kao klasični jezik proučava staroslovenski.

Kresova kaže da je raznolikost glavna odlika Granade, koja je zgodno smeštena između snežnih vrhova Sijera Nevade, najviših na Iberijskom poluostrvu, a na samo sat vožnje od Kosta Tropikala. „Na svakom koraku se vidi da je to grad na granici dva kontinenta, Evrope i Afrike, i dve civilizacije, hrišćanske i islamske“, ističe Nina. Kao došljakinja, za Granađane kaže da su prostodušni, da vole da se druže i sede po kafićima i da rade da bi živeli, a ne obrnuto.


“Kule od cimeta”


Prizor dok se primičete Granadi, vozeći se kroz kilometre i kilometre maslinjaka na goloj crvenoj zemlji, neodoljivo podseća na već antologijske ilustracije Don Kihota od Manče Migela de Servantesa koji je, kažu njegovi biografi, deset godina lutao Andaluzijom kao sakupljač poreza pre nego što se vratio u Madrid i potpuno posvetio pisanju. Da li je i njega fascinirala Alhambra, tvrđava koju je od 13. do 15. veka gradilo više generacija mavarske dinastije Nasrid?

Alhambra.jpg

Alhambra

„Udeli mi, gospo, jer u životu nema strašnije kazne nego biti slep u Granadi“, glase stihovi uklesani na jednoj od ulaznih kapija ovog spomenika. Mavarski pesnici su opisivali njene palate okružene parkovima kao “biser među smaragdima”, dok je Federiko Garsija Lorka, najpoznatiji Granađanin čija je kuća danas muzej, pevao o “kulama od cimeta”.

101290_granada04-foto-shutterstock59423878_f.jpg

Alhambra


Crvena tvrđava

Alhambra, koju je Unesko 1984. proglasio svetskom baštinom, u prevodu „crvena tvrđava“, podignuta je na brdu i čini je kompleks palata i parkova, zbog čega je često zovu „mavarskim Versajem“. Počeo je da je gradi u prvoj polovini 13. veka Muhamed I. Podigao je palatu, ali i brojne fontane okružene voćnjacima i vrtovima u kojima voda žubori po mermernim podovima. Dvorac je proširio i preuredio u prvoj polovini 14. veka Jusuf I iz iste dinastije. Zidine je okitio kulama, od kojih se jedna zove Kula zatvorenice, čije ime podseća na dugi boravak hriščanske plemkinje koju su zarobili stanovnici Granade. Sagradio je i monumentalna Vrata pravde, za koja se vezuju brojne legende. Jedna od njih kaže da će vitez koji bi, ulazeći na konju i sa kopljem, njegovim vrhom dohvatio ruku urezanu na vrhu gornje arke sesti na presto Alhambre.

alhambra1.jpg

Ali tek će Jusufov sin Muhamed V napraviti od Alhambre dragulj koji Španci danas smatraju osmim čudom sveta. Sa svojim kamenim čipkama, stubovima ukrašenim arabeskama i arapskim stihovima, sa dvoranama i dvorištima poetičnih imena poput Dvorana dve sestre, Dvorište mirti ili Dvorište lavova, koje je i simbol Alhambre i Granade, pravo je čudo kako je ovo remek delo islamske arhitekture opstalo u godinama španske inkvizicije. U narodu se zato davno pronela legenda da je Alhambru sagradio čarobnjak koji je svoju dušu prodao đavolu, pa je od tada štiti čarolijama.

Flamenko iz pećina

Živopisni pejzaž Granade dopunjuju dva brdašceta koja gledaju na Alhambru. Albaisin je drevna mavarska četvrt s kaldrmisanim ulicama i omiljena kod umetnika. Na nju se nadovezuje Sakromonte, deo grada čuven po Ciganima koji su živeli u kućama pećinama ukopanim u brdo. Ta četvrt je i danas centar flamenka, muzike andaluzijskih Cigana.


Obavezno posetiti
101287_albaisin_hf.jpg

Umetnička četvrt AlbaisinAlhambra i Heneralife
Kratka šetnja iz centra grada do brda sa “crvenom tvrđavom” i njenim palatama i vrtovima
Gradska katedrala i kraljevska kapela
Izgrađena u 16. veku, katedrala je mešavina gotike i renesanse. U kraljevskoj kapeli sahranjeni su katolički monarsi
Medresa
Osnovana 1349. Danas je sastavni deo Univerziteta Granada u kojem je smeštena akademija lepih umetnosti
Sakramonte i Albaisin
Zagarantovano dobar provod uz domaće vino i flamenko naći ćete u Sakramonteu. U Albaisinu kupite neko delo lokalnih umetnika, a na ulici Kalderia probajte tipičnu arapsku hranu
Kosta Tropikal
Na sat vožnje od Granade ovaj deo mediteranske obale nadomak Afrike ima 320 sunčanih dana godišnje.
Sijera Nevada
Ski-centar u kojem je 1996. održan Svetski šampionat u alpskom skijanju


101284_1_kf.jpg


- Automobilom: Od Beograda do Madrida je 2.670 kilometara i ne preporučuje se toliko duga vožnja. Najbolje je do prestonice Španije stići avionom, pa do Granade možete da birate čime ćete. Automobilom je oko četiri sata vožnje.
- Vozom: Iz španske prestonice stići ćete vozom za četiri i po sata.
- Avionom: Let od Beograda do Madrida traje oko dva sata, a od Madrida do Granade pola sata. Aerodrom u Granadi povezan je i sa Barselonom, Milanom i Parizom.
- Vremenska zona: Ista kao naša.
- Obratite pažnju: Nema razloga za naročiti oprez. I kasno uveče možete slobodno i opušteno da šetate Granadom bez straha od kriminalaca.
 

PYC

Član
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
11.506
Casa Batllo (Kuća kostiju) - Antoni Gaudi Barcelona

Casa Batllo (Kuća kostiju) - Antoni Gaudi Barcelona


Vedrana Džudža
Izvor: srpskacafe.com

Čovjek koji je “probudio” Barselonu i podario joj najljepše građevine je Antoni Gaudi.
thumbnail.php

Gaudijev mecena, bogati Eusebi Guelj, želio je grad vrtova i parkova. Gaudijev zadatak je bio da kreira grad park u potpunoj harmoniji sa prirodnim okruženjem. Tako je u Barseloni stvorio sintezu arhitekture i prirode. Vodila ga je misao da svako djelo umjetnosti mora da zavodi.
Njegove najekstravagantinje ideje i stvaralaštvo su upravo u centru Barselone, a godišnje privlače millione turista iz cijelog svijeta.
U prvom prikazu njegovih građevina izdvajamo Casa Batllo. Casa Batllo, kuća kostiju, kako je stanovništvo Barselone naziva, tipičan je primjer Gaudijeve arhitekture – nepravilni oblici dominiraju arhitekturom ovom zdanja. Na prvi pogled primjećujemo da je veliki dio fasade pokriven mozaicima, napravljenim od polomljenih keramičkih pločica. Krov je lučan i podsjeća na leđa zmije, što zadivljuje gotovo svakog turista.


Izvor: fortuniviatges.com

Danasnja "Kuca Batljo" ("Casa Batlló") je rezultat reforme zgrade koja je konstruisana 1877-me godine, a koju je od 1904-te do1906-te renovirao Gaudi za tekstilnog magnata Josepa Batlloa. Nalazi se u ulici Passeig de Gràcia 43 u Barseloni. Bila je projektovana kao porodicna kuca srednjeg staleža, a nakon Gaudijeve reforme je postala iznenadjujuce mastovita i specificna kuca.

Kada su radovi zapoceti, opstinske vlasti su ovaj projekat dovodile u pitanje, jer je sasvim odudarala od susednih zgrada i narusavala red vec postojecih gradjevina i stil izgradnje da bi je vec 1906-te godine Opstina Barselone proglasila Kucu Batljo jednom od najboljih radova.

Gaudijevi radovi su bili sasvim radikalni, tako da je sasvim promenio prvobitnu zgradu, dodao je galeriju, balkone, dva sprata, polihromnu keramiku...

U unutrasnjosti je sasvim reorganizovao prostor da bi dobio sto prirodniju ventilaciju i osvetljenje. Dekorativna stakla, namestaj, elementi od gvozdja, dispozicija plafona na prvom spratu, samo dokazuju Gaudijevu mastovitost i originalnost.

Spolja, Gaudi je napravio najspektakularniju i najsjajniju gradsku fasadu na svetu. Koristio je tipicne modernisticke detalje za konstrukciju: keramiku, kamen, gvozdje i dobio izuzetan rezultat. Fasada je podjednako fascinantna da se gleda i danju i nocu, ako je osvetljena.

Stanovništvo Barselone je naziva „Casa dels ossos“ (kuca od kostiju).
Gradjevina je lako prepoznatljiva po svojim balkonima neobicnih oblika i tipican je primer Gaudijeve arhitekture.

Bogato procelje je ukrašeno keramikom i staklom i neobicnom krovnom konstrukcijom, valovitog oblika, kao i malim stubom sa krstom na vrhu ispod kojeg je zlatnim slovima ispisan anagram " Isus, Marija i Josif ".

Nepravilni oblici dominiraju arhitekturom ovog zdanja. Veliki deo fasade je prekriven mozaicima napravljenim od polomljenih keramickih plocica, koji se zove trenkadis, tehnika takodje veoma tipicna za skoro sva Gaudijeva dela.

Balkoni podsecaju na fragmente lobanja sa otvorima za oci i nos. Stubovi na tribini prvog sprata lice na ljudske kosti. Krov je lucan i potseca na ledja zmaja (zmaj je jedan od tipicnih simbola Gaudijeve arhitekture). Na njemu se nalazi jedna kula sa cetvorokrakim krstom, tipicnim za Gaudija.

Ova kuca je1969-te godine proglašena istorijsko-umetnickim spomenikom.


files.php
files.php

files.php

files.php


files.php

files.php


gaudi01.jpg
gaudi02.jpg
gaudi03.jpg
gaudi05.jpg
gaudi06.jpg
gaudi07.jpg
gaudi08.jpg
gaudi09.jpg
gaudi10.jpg
files.php
 

PYC

Član
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
11.506
Gaudijeva Sagrada Familia - Barcelona



Izvor: virtualnigrad.com

SAGRADA-FAMILIA-photo-courtesey-of-Wikipedia.jpg


Antonio Gaudi je svoj život proveo među zidinama jednog jedinog grada, koji je i sam stvorio, Barselone. Njegov lucidni um je crpeo svu kreativnost iz duha unutrašnjeg, duboko skrivenog, bića, jer nije video mnogo od ovog sveta, a ljudi su mu uvek bili strani i tuđi. Gaudijev umetnički razvoj može se pratiti hronološki: pošto je završio Escuela Provincial de Arquitectura, njegovi prvi projekti bili su u viktorijanskom stilu, čija je najuočljivija karakteristika suprotstavljanje geometrijskih celina površinama na kojima je veoma bogato ukrašavanje postignuto upotrebom različitih materijala: kamena, cigle, majolike i čelika. Opšti efekt podseća na mavarski stil, a primer su Kasa Visens i palata Gueij u Barseloni.

670131-Sagrada-Familia-in-the-setting-sun_view.jpg
Sledeća faza obuhvata period između 1887. i 1900. godine, kad Gaudi eksperimentiše mogućnostima dinamike klasičnih stilova: gotike (episkopska palata u Astorgi i Kasa de los Botines u Leonu) i baroka (Kasa Kaivet u Barseloni).

Sagrada+Familia+a.jpg
Početkom veka Gaudijevo arhitektonsko iskustvo postaje jedinstveno i više ga nije moguće klasifikovati na osnovu uobičajene stilske nomenklature. To je period u kojem arhitekta svu svoju izražajnu moć posvećuje Sagrada Familia-i, koja ga u potpunosti obuzima i to više kao religioznog čoveka nego kao umetnika. Školu je učio kod pijarista, očeva pobožnih škola, i verovatno je u tom periodu upio klice moralne krutosti koja ga je načinila usamljenim i nepopustljivim. Svakog jutra je odlazio u crkvu, mondenskim skupovima je uvek pretpostavljao duge razgovore s ono malo prijatelja što je imao, bio je uvek toliko neuredno i loše odeven da su ga ponekad smatrali prosjakom.

sagrada-familia-arches.jpg
Sagrada Familia, kao veliki zavetni hram, se tokom četrdeset godina - od 1883. do 1926. godine, dakle do smrti - pretvorio u jedinu svrhu njegovog života. Dao je sve što je imao, sveo se na to da do kraja života sasvim vedro živi kao isposnik, ali novca nikada nije bilo dovoljno, a sve zbog toga što uopšte nije poštovao predračune, što je radio po nikad završenom programu zasnovanom na intuiciji, izmenama i nepredviđenostima koje su neprestano podizale cenu gradnje. Poslednje godine života je proveo sam. Svakog jutra, čim bi izašao iz kuće, zaustavio bi se pred tabernakulom da izgovori očenaš. I svakog jutra, pre nego što bi otišao na gradilište katedrale, svraćao je u crkvu Sveti Filipo Neri. Tamo se uputio i 7. jula 1926. godine kad je na njega naleteo tramvaj. Umro je tri dana docnije i njegovi posmrtni ostaci su sahranjeni u kripti velike nedovršene katedrale.

La%20Sagrada%20Familia--height.jpg
Gaudi je svoj rad započeo 3. novembra 1883. godine, rad na delu kojem je posvetio dobar deo života i koje mu je u starosti potpuno zaokupljalo sve misli. Kad se pregledaju bezbrojne skice, vidi se da je tek poslednjih godina života i sam uspeo da sagleda konačnu sliku hrama.

1.1244952060.2_la-sagrada-familia.jpg
Čisto plastična fantazija i sklonost ka upotrebi svih mogućih vrsta materijala (beton, kamen, cigla, gvožde, staklene pločice, keramika) nisu mu omogućavale da se zadovolji listom papira, dvodimenzionalnošću crteža, već je osećao potrebu da oblikuje u prostoru, da radi, mada u manjem opsegu, direktno na materijalu. Kriptu podiže na visinu svoda, na deset metara i time je dao da se nasluti ono što je docnije bio glavni cilj njegovog rada: dati najveći polet strukturama koje je tek trebalo stvoriti. Umesto osnovnih elemenata gotike: šiljastog luka i kontrafora, uvodi parabolični luk i nagib stubova u zavisnosti od rasporeda tereta na njima – kao stablo drveta koje se naginje u zavisnosti od težine lišća na granama.

sagrada-familia13.jpg


SagradaFamiliaGothic.jpg

Poređenje crkve sa stablom je starogrčkog porekla, prema tome Sagrada Familia je, za Gaudija, grčka građevina i to u smislu strukturalne jasnosti. Postavlja dimenzije na četrdeset sa sto dvadeset metara (uočava se odnos tri prema jedan - prvi vidljivi hrišćanski simbol) tako da je dobio građevinu u obliku latinskog krsta sa pet brodova upotpunjenih sa dvanaest zvonika (dvanaest apostola) i jednom vrstom tiburijuma koji treba da simbolizuje slavu Isusa Hrista. Osam prednjih stubova centralnog broda prikazuje gradove Valensiju, Granadu, Toledo, Saragosu, Burgos, Valjadolid, Santjago i Sevilju. Četiri veća stuba koji pridržavaju tiburijum trebalo je da podsećaju na četiri jevanđelista: Mateja, Marka, Luku i Jovana. Apostoli, grupisani po četvorica, određeni su da u obliku zvonika čuvaju tri ulaza od kojih svaki ima troja vrata koja simbolizuju veru, nadu i milosrđe. Istočna kapija je posvećena Hristovom rođenju i detinjstvu, zapadna njegovom stradanju i smrti, a glavna, južna, njegovom vaskrsenju i Strašnom sudu.

sagrada-familia-rose-window.half.jpg

Sklad između strukture, arhitektonskog rešenja i katehizma je potpun i ogleda se i u najsitnijim detaljima. Ali, ono što u čitavom projektu zaprepašćuje, nije samo međusobna saglasnost arhitektonskih elemenata i religioznog predanja dovedena do savršenstva, već i namera da se ta katehistička celina upotpuni stotinama skulptura u punoj oblini ili u visokom reljefu, zidovima prekrivenim freskama, emajlom, majolikom, staklenim pločicama i kovanim gvožđem.


Barcelona-Sagrada-Familia-4-Final.jpg


Spain-Sagrada-Familia-Construction-11-04-2010.jpg

Iako je katedrala, onakva kakvom ju je Gaudi zamišljao, a čak ni on nije tada znao kako će to na kraju izgledati – mnogobrojne skice, ali nadahnuće potpuno drugačije – možda i najmaštovitija građevina ikada, ona nije dovršena. Ne postoji pravilo po kojem bi delali oni koji nastavljaju gradnju, inspiracija je za svakoga različita, duhovi su sasvim individualni. Ne može se kopirati Gaudijeva ideja, jer ni on ne bi bio u stanju da stavi na papir koncepciju i mere. Sagrada Familia je njegovo viđenje vere, Boga, filozofije i umetnosti. Za njega, sve je u vezi jedno sa drugim, ali, čak i ako pođemo od te pretpostavke, ne možemo znati šta je Bog šaputao Gaudiju.
 
Poslednja izmena:
Natrag
Top