Šabat-šalom

[stvarnoslap]

Nigde apostol Pavle nije napisao da su bilo koje Subote SEN ili TIPOS - predslika Hristovog tela, vec starozavetne zrtve koje su se prinosile za vreme kakvog praznika, za vreme praznika mladog meseca i za vreme Subota, koje su sadrzavale zivotinske zrtve, kao i u razlicitim namirnicama - brasnu, ulju, hlebovima, kolacima, soli..itd..

Priznam, ja baš nisam najbolji sa čitanjem, slova mi baš ne idu, ali evo tebi pa pročitaj naglas da i ja čujem:

Kol 2,16-17: Neka vas dakle nitko ne sudi po jelu ili po piću, po blagdanima, mlađacima ili subotama. To je tek sjena onoga što dolazi, a zbiljnost jest - tijelo Kristovo.

De, čitaj. Piše li Pavao o suncokretovu ulju, mađaricama i čupavcima, ili piše o suboti?

Kada je Jovan krstitelj ugledao Isusa na reci Jordanu on je u njemu prepoznao onoga koji je dosao da polozi svoj zivot za ljudske grehe kao zrtveno jagnje.
On je u Isusu prepoznao ispunjenje starozavetnih zrtava koje su bile TIPOS ili predslika njega koji ce se zrtvovati i preuzeti ljudske grehe na sebe i zato je rekao "GLE JAGNJE BOZJE KOJE UZE NA SE GREHE SVETA'''

Kakve veze ovo ima s onim što piše sveti Pavao Kološanima?

 

[Laodikeja]

"Da vas dakle niko ne osuđuje za jelo ili za piće, ili za kakav praznik, ili za mladine, ili za subote;
Koje je sve bilo sen od onog što htede da dođe, i telo je Hristovo" ( Kolosanima 2. 16 - 17 )

U skladu sa nacinom pisanja onoga vremena, ovaj tekwst ne znaci da neko ne treba da osudjuje apostole zato sto ne drze Subotu po cetvrtoj zapovesti, vec zato sto ne prinose zrtve - jestive i naljevne u vreme bilo kakvog praznika kao i ostali jevreji koji koji su u vreme svih ovih praznika i u vreme Subota prinosili zrtve.

Dakle, izvorna forma ovog teksta glasi:

"Da vas dakle niko ne osuđuje za jelo ili za piće, ( KOJE SU SE PRINOSILE ) ili za kakav praznik, ili za mladine, ili za subote;
Koje je sve bilo sen od onog što htede da dođe, i telo je Hristovo" ( Kolosanima 2. 16 - 17 )

Na to misli apostol Pavle.
Da niko ne osudjuje verne zasto ne prinose zrtve - jestive i naljevne za vreme bilo kakvog praznika, praznika mladog meseca ili u vreme Subota.

Subota nije Sen Hristovog tela vec zrtve.

Kada bi Subota bila Sen ili predslika Hristovog tela, onda bi to bile i ostale zapovesti - ne ubi, ne ukradi, ne cini preljube..itd.
Tada bi apostol Pavle treba u tom slucaju da kaze sledece: "DA VAS NIKO NE OSUDJUJE ZA KRSENJE SUBOTE I ZATO STO UBIJATE, KRADETE, CINITE PRELJUBE..itd.
To je u tom slucaju legalizacija greha.

Jagnje Bozje je bilo starozavetno zrtveno jagnje koje se prinosilo na zrtvu a koje je bilo TIPOS ili SEN PREDSLIKA Hristovog tela i njegove zrtve na krstu, i Jovan krstitelj je u Isusu prepoznao starozavetno zrtveno jagnje u preslici ili TIPOLOGIJI.

Evo sta u drugom tekstu apostol Pavle kaze da predstavlja SEN ili TIPOS Hristovog tela:

"A u drugu ulažaše jednom u godini sam poglavar sveštenički, ne bez krvi, koju prinosi za sebe i za narodna neznanja.
Ovim pokazivaše Duh Sveti da se još nije otvorio put svetih, dokle prva skinija stoji;
Koja ostade prilika za sadašnje vreme, u koje se prinose dari i žrtve, i ne mogu da se svrše po savesti onog koji služi.
OSIM U JELIMA I PICIMA, i različnom umivanju i pravdanju tela, koje je postavljeno do vremena popravljenja.
Ali došavši Hristos, poglavar sveštenički dobara koja će doći, kroz bolju i savršeniju skiniju, koja nije rukom građena, to jest, nije ovog stvorenja,
Ni s krvlju jarčijom, niti telećom, nego kroz svoju krv uđe jednom u svetinju, i nađe večni otkup.
Jer ako krv junčija i jarčija, i pepeo juničin, pokropivši njom opoganjene, osvećuje na telesnu čistotu;
A kamoli neće krv Hrista, koji Duhom Svetim sebe prinese bez krivice Bogu, očistiti savest našu od mrtvih dela, da služimo Bogu Živom i Istinitom?" ( Jevrejima 9. 7 - 14 )

Dakle, ovde nema ni pomena Subote, vec Pavle kaze da su SEN ili TIPOS jestive zrtve.

Na drugom mestu on jasno kaze sta je SEN ili TIPOS predslika Hristovog tela, da su to zrtve koje su u svojoj simbolici predstavljale Hrista:

Jer zakon imajući SEN DOBARA KOJI CE DOCI, a ne samo obličje stvari, ne može nikada savršiti one koji pristupaju svake godine i prinose one iste žrtve.
Inače bi se prestale prinositi se, kad oni koji služe ne bi više imali nikakve savesti za grehe, kad se jednom očiste;
Nego se njima svake godine čini spomen za grehe.
Jer krv junčija i jarčija ne može uzeti greha.
Zato, ulazeći u svet govori: Žrtava i darova nisi hteo, ali si mi telo pripravio.
Žrtve i prilozi za greh nisu Ti bili ugodni.
Tada rekoh: Evo dođoh, u početku knjige pisano je za mene, da učinim volju Tvoju, Bože.
I više kazavši: Priloga i prinosa i žrtava, i žrtava za grehe nisi hteo, niti su Ti bili ugodni, što se po zakonu prinose;
Tada reče: Evo dođoh da učinim volju Tvoju, Bože. Ukida prvo da postavi drugo.
Po kojoj smo volji mi osvećeni prinosom tela Isusa Hrista jednom.
I svaki sveštenik stoji svaki dan služeći i jedne žrtve mnogo puta prinoseći koje nikad ne mogu uzeti greha.
A On prinesavši jedinu žrtvu za grehe sedi svagda s desne strane Bogu" ( Jevrejima 10. 1 12 )

"I svaki dar pečen u peći ili zgotovljen u kotliću ili u tavi, onog je sveštenika koji ga prinese.
I svaki dar zamešen s uljem ili suv, svih je sinova Aronovih, kako jednog tako drugog.
A ovo je zakon za žrtvu zahvalnu, koja se prinese Gospodu:
Ako bi je ko prinosio da zahvali, neka prinese na žrtvu zahvalnu kolače bez kvasca zamešene s uljem i pogače bez kvasca namazane uljem, i belog brašna poprženog s tim kolačima zamešenim s uljem" ( 3 Mojsijeva 7. 9 - 12 )

 

[stvarnoslap]

"Da vas dakle niko ne osuđuje za jelo ili za piće, ili za kakav praznik, ili za mladine, ili za subote;
Koje je sve bilo sen od onog što htede da dođe, i telo je Hristovo" ( Kolosanima 2. 16 - 17 )

U skladu sa nacinom pisanja onoga vremena, ovaj tekwst ne znaci da neko ne treba da osudjuje apostole zato sto ne drze Subotu po cetvrtoj zapovesti, vec zato sto ne prinose zrtve - jestive i naljevne u vreme bilo kakvog praznika kao i ostali jevreji koji koji su u vreme svih ovih praznika i u vreme Subota prinosili zrtve.

Je li? A tko te je tako poučio o "načinu pisanja onog vremena"? Vidi, svašta će čovjek od tebe naučiti. Daj mi onda reci slijedeće. Znači li to da kršćani moraju i dalje svetkovati židovske blagdane i mlađake, samo ne moraju u te dane prinositi "jestive i naljevne žrtve"?

Dakle, izvorna forma ovog teksta glasi:

"Da vas dakle niko ne osuđuje za jelo ili za piće, ( KOJE SU SE PRINOSILE ) ili za kakav praznik, ili za mladine, ili za subote;
Koje je sve bilo sen od onog što htede da dođe, i telo je Hristovo" ( Kolosanima 2. 16 - 17 )

Na to misli apostol Pavle.
Da niko ne osudjuje verne zasto ne prinose zrtve - jestive i naljevne za vreme bilo kakvog praznika, praznika mladog meseca ili u vreme Subota.

A jesi li ti koga obavijestio kako bi to pod hitno trebalo u Bibliji promijeniti, i dodati baš ovako kako ti kažeš da treba pisati?

Subota nije Sen Hristovog tela vec zrtve.

Kada bi Subota bila Sen ili predslika Hristovog tela, onda bi to bile i ostale zapovesti - ne ubi, ne ukradi, ne cini preljube..itd.
Tada bi apostol Pavle treba u tom slucaju da kaze sledece: "DA VAS NIKO NE OSUDJUJE ZA KRSENJE SUBOTE I ZATO STO UBIJATE, KRADETE, CINITE PRELJUBE..itd.
To je u tom slucaju legalizacija greha.

Točno, da je sveti Pavao napisao ovako kako ti napisa, to bi značilo da Pavao "legalizira" grijeh, ali Pavao nije tako napisao. Pavao nije napisao - "neka vas nitko ne sudi po tome kradete li, lažete li, ubijate li, ...., jer sve je to sjena", ali za subotu je napisao da je sjena.

Evo sta u drugom tekstu apostol Pavle kaze da predstavlja SEN ili TIPOS Hristovog tela:

"A u drugu ulažaše jednom u godini sam poglavar sveštenički, ne bez krvi, koju prinosi za sebe i za narodna neznanja.
........
( Jevrejima 9. 7 - 14 )

Dakle, ovde nema ni pomena Subote, vec Pavle kaze da su SEN ili TIPOS jestive zrtve.

Točno, nema ovdje subote, ali ima je u Kol 2,16. Misliš li ti da je Pavao morao svaku svoju poslanicu početi riječima - subota je sjena, i da bismo onda eventualno mogli govoriti o suboti kao sjeni? Ništa to vama adventistima ne bi značilo. Vi biste se prije odrekli Boga nego židovske subote. Pa nije li vam Ellen White napisala i zavijestila kako 4. zapovijed na kamenim pločama svijetli jače od svih drugih, dakle, i od prve. Ne obvezuje li vas onda to da vam je subota zadnja linija obrane? I Boga se trebate odreći prije nego subote.

 

[Laodikeja]

Kolosanima poslanica 2 poglavlje stavlja akcenat na prinosenje zrtava koje su se prinosile u odredjene dane praznika - koje predstavljaju deo OBREDNOG ZAKONA, koje naziva SENOM Hristovog tela.

Krsenje Subote kao cetvrte zapovesti moralnog zakona deset zapovesti kao i svih ostalih devet zapovesti je greh i apostoli nigde nisu odvajali jednu zapovest i govorili da je ona ukinuta a ostalih devet ne.

Ako je Pavle SAMO za Subotu govorio da je ne trebadrzati a svih ostalih treba, onda je on sam prekrsio sve zapovesti i govorio kontradikcije, jer na drugom mestu kaze za deset zapovesti da "KO SAGRESI U JEDNOME KRIV JEZA SVE"

Odredjeni starozavetni praznici su se ispunili u Hristovom zivotu i iskustvu apostola, dok neki treba tek da se ispune do Hristovog dolaska.
Nemam nista protiv da neko danas obelezava neki od ovih praznika u Hriscanskom duhu - bez prinosenja krvnih zrtava, mada ne vidim razlog zasto bi to cinio.

 

[stvarnoslap]

Kolosanima poslanica 2 poglavlje stavlja akcenat na prinosenje zrtava koje su se prinosile u odredjene dane praznika - koje predstavljaju deo OBREDNOG ZAKONA, koje naziva SENOM Hristovog tela.

Kako to stavlja akcent na prinošenje žrtava, a niti jednom riječju ne spominje prinošenje žrtava? Daj mi ti citiraj iz 2. poglavlja poslanice Kološanima gdje je to prinošenje žrtava i akcent na njemu.

Krsenje Subote kao cetvrte zapovesti moralnog zakona deset zapovesti kao i svih ostalih devet zapovesti je greh i apostoli nigde nisu odvajali jednu zapovest i govorili da je ona ukinuta a ostalih devet ne.

Isus je sve zapovijedi u Novom zavjetu ponovio i dodatno osnažio, osim jedne, nema u čitavom Novom zavjetu afirmativnog Isusova stava o suboti. Dapače, kada su Židovi Isusa napadali i "gledali da ga ubiju" zbog toga što krši subotu, Isus im odgovori: "Otac moj sve do sada radi pa i ja radim." A sveti Pavao, kao što vidjesmo, odvojio je subotu od svih drugih zapovijedi iz Dekaloga i za nju kaže da je sjena, jednako kao što su sjena jelo, piće, blagdani i mlađaci. Što da radimo, tako kaže sveti Pavao.

Ako je Pavle SAMO za Subotu govorio da je ne trebadrzati a svih ostalih treba, onda je on sam prekrsio sve zapovesti i govorio kontradikcije, jer na drugom mestu kaze za deset zapovesti da "KO SAGRESI U JEDNOME KRIV JEZA SVE"

Ne kaže to za Deset zapovijedi. Misliš na Jakova, evo što Jakov piše: Ta tko sav Zakon uščuva, a u jednome samo posrne, postao je krivac svega (Jak 2,10). Je li vidiš? Jakov govori o Zakonu, a ne o Dekalogu. Već sam ti prije objašnjavao, Zakon (Tora) je sve ono što se nalazi u prvih pet knjiga Biblije.

Odredjeni starozavetni praznici su se ispunili u Hristovom zivotu i iskustvu apostola, dok neki treba tek da se ispune do Hristovog dolaska.
Nemam nista protiv da neko danas obelezava neki od ovih praznika u Hriscanskom duhu - bez prinosenja krvnih zrtava, mada ne vidim razlog zasto bi to cinio.

Tako i Pavao ne vidi razlog zašto bi kršćani držali židovsku subotu.

 

[spedy12]

Budite vršitelji riječi, a ne samo slušatelji, zavaravajući sami sebe.
Jer ako je tko slušatelj riječi, a ne i izvršitelj, sličan je čovjeku koji motri svoje rođeno lice u zrcalu:
promotri se, ode i odmah zaboravi kakav bijaše.
Ali tko pomno pogleda u savršeni zakon slobode i ostane u njemu, i ne bude zaboravni slušatelj, nego izvršitelj djela, taj će biti blagoslovljen u djelu svojemu.
Ako doista izvršujete kraljevski zakon po Pismu: Ljubi bližnjega svoga kao sebe samoga, dobro činite;
ako li ste pristrani, grijeh činite i Zakon vas osuđuje kao prijestupnike.

da slažem se da treba proučiti cijelu Jakovljevu poslanicu
jer
koliko vidimo Jakov ne upučuje na toru, nego na dekalog
dekalog je Zakon slobode, kraljevski Zakon, 10.zapovijedi

vjerujem i dalje Svetom Pismu, pogotovo Jakovu koji je smatran največim i najugledijim apostolom

što se tiče apostola Pavla, jasno je napisao da kršćanima ostaje subota
znao je Pavao jako dobro da je Božji Zakon 10.zapovijedi nepromijenjiv, pa tako i subota ostaje na snazi dovijeka

subota nikada nije bila Židovska, kako to neprijatelji Evanđelja vole dokazivati uzaludno
jer
subota je ustanovljena davno, davno nego se prvi Židov pojavio

I sedmoga dana Bog dovrši svoje djelo koje učini. I počinu u sedmi dan od svega djela koje učini.
I blagoslovi Bog sedmi dan i posveti, jer u taj dan počinu od svega djela svoga koje učini.
Postanak 2:2-3

 

[stvarnoslap]

da slažem se da treba proučiti cijelu Jakovljevu poslanicu
jer
koliko vidimo Jakov ne upučuje na toru, nego na dekalog

Nema razloga da se nas dvojica svađamo oko toga je li crno ili crveno (kao gore), citirajmo točno što Jakov piše:

Jak 2,10:Ta tko sav Zakon uščuva, a u jednome samo posrne, postao je krivac svega

Evo ga, Jakov baš govori o Zakonu (Tori), a ne o Dekalogu.

dekalog je Zakon slobode, kraljevski Zakon, 10.zapovijedi

vjerujem i dalje Svetom Pismu, pogotovo Jakovu koji je smatran največim i najugledijim apostolom

E, pa nije. Pogotovo što je Jakov "najveći i najugledniji apostol" trebao bi pažljivo pročitati što je sveti Jakov napisao, evo:

Jak 2,8-9: Ako doista izvršujete kraljevski zakon po Pismu: Ljubi bližnjega svoga kao sebe samoga, dobro činite; ako li ste pristrani, grijeh činite i Zakon vas osuđuje kao prijestupnike.

Što je temelj "kraljevskog zakona" prema Jakovu? "Ljubi bližnjega svoga kao sebe samoga" - ovo je temelj tog zakona. A gdje ti je ova zapovijed na "kamenim pločama", u Dekalogu? Nema je. U zapovijedima, "Ljubi Gospodina Boga svojega svim srcem svojim, i svom dušom svojom, i svim umom svojim", i ovoj, "Ljubi bližnjega svoga kao sebe samoga", sadržan je "sav Zakon i Proroci", prema Isusovim riječima. Ovo je "kraljevski zakon", ovo je "zakon Ljubavi", ovo je "zakon slobode". Ovo su zapovijedi koje drže vjerni iz Ivanova Otkrivenja. Ovo je "Novozavjetni zakon", ili kako ga sveti Pavao naziva "Kristov zakon", kada piše:

1 Kor 9,21: onima bez Zakona, kao da sam bez zakona - premda nisam bez Božjega zakona, nego u Kristovu zakonu.

Zato će sveti Pavao i kršćanima poručiti:

Rim 7,4: Tako, braćo moja, i vi po tijelu Kristovu umrijeste Zakonu da pripadnete drugomu.

Rim 10,4: Jer dovršetak je Zakona Krist - na opravdanje svakomu tko vjeruje.

Dakle, ovu zapovijed, "Ljubi bližnjega svoga kao sebe samoga, uopće ne nalazimo na "kamenim pločama" (u Dekalogu), nego je nalazimo jedan jedini put u Starom zavjetu u Lev 19,18, i 9 puta u Novom zavjetu. Također, ni zapovijed, "Ljubi Gospodina Boga svojega svim srcem svojim, i svom dušom svojom, i svim umom svojim" ne nalazimo na kamenim pločama.

što se tiče apostola Pavla, jasno je napisao da kršćanima ostaje subota
znao je Pavao jako dobro da je Božji Zakon 10.zapovijedi nepromijenjiv, pa tako i subota ostaje na snazi dovijeka

Gdje je to sveti Pavao napisao da "kršćanima ostaje subota"? Misliš na poslanicu Hebrejima? Upravo je tamo Pavao poručio Židovima da u Počinak (Šabat) ne može čovjeka uvesti židovska subota. Evo što Pavao piše Židovima: Heb 4,8: Zbilja, da je Jošua njih u Počinak uveo, ne bi Bog nakon toga govorio o drugome danu.

Dakle, ne piše Pavao da "kršćanima ostaje subota", ali je napisao da je subota sjena. Pavao je napisao da su kršćani "umrli Zakonu" i pripali drugomu - Kristu i Kristovu zakonu. Pavao je napisao da je Krist dovršetak Zakona. A napisao je sveti Pavao i ovo:

Gal 3,19: Čemu onda Zakon? Dometnut je poradi prekršaja dok ne dođe potomstvo komu je namijenjeno obećanje; sastavljen je po anđelima preko posrednika.

Gal 23-25: Prije dolaska vjere, pod Zakonom zatvoreni, bili smo čuvani za vjeru koja se imala objaviti. Tako nam je Zakon bio nadzirateljem sve do Krista da se po vjeri opravdamo. A otkako je nadošla vjera, nismo više pod nadzirateljem.

Heb 7,11-12: Da se dakle savršenstvo postiglo po levitskom svećeništvu - jer na temelju njega narod je dobio Zakon - koja bi onda bila potreba da se po redu Melkisedekovu postavi drugi svećenik i da se ne imenuje po redu Aronovu? Doista kad se mijenja svećeništvo, nužno se mijenja i Zakon.

Evo, Zakon je dometnut samo poradi prekršaja dok ne dođe potomstvo komu je namijenjeno obećanje. Zakon je bio samo nadziratelj dok nije došao Krist. Krist je dovršetak Zakona i kršćani su pod Kristovim zakonom, pod onim koji sa one dvije zapovijedi obuhvaća sav Božji zakon. Zakon s brda Sinaja je dokument Starog saveza u kojem su Židovi imali levitsko svećeništvo, dok kršćani u Novom savezu imaju Velikog svećenika Isusa. Kada se mijenja savez i svećeništvo, kaže sveti Pavao, nužno se mijenja i zakon. Mojsijev zakon (Zakon - Tora) s brda Sinaja je za robove, a Kristov zakon je za slobodne.

subota nikada nije bila Židovska, kako to neprijatelji Evanđelja vole dokazivati uzaludno
jer
subota je ustanovljena davno, davno nego se prvi Židov pojavio

I sedmoga dana Bog dovrši svoje djelo koje učini. I počinu u sedmi dan od svega djela koje učini.
I blagoslovi Bog sedmi dan i posveti, jer u taj dan počinu od svega djela svoga koje učini.
Postanak 2:2-3

I??? Gdje je tu u Postanku zapovijed Adamu i Evi da odmaraju u subotu? Gdje je u Postanku zapovijed nekome od potomaka Adama i Eve da odmaraju u subotu? Gdje je u Postanku zapisana praksa da su Adam i Eva odmarali u subotu? Gdje je u Postanku zapisana praksa da je netko od potomaka Adama i Eve odmarao u subotu prije Židova na Sinaju?

 

[Taramana]

Slape imam molbu za tebe, objasni kad je ova radnja i šta se u njoj govori:

66:15 Jer, gle, Gospod će doći s ognjem, i kola će Mu biti kao vihor, da izlije gnev svoj u jarosti i pretnju u plamenu ognjenom.
66:16 Jer će Gospod suditi ognjem i mačem svojim svakom telu, i mnogo će biti pobijenih od Gospoda.
66:17 Koji se osveštavaju i koji se očišćavaju u vrtovima jedan za drugim javno, koji jedu meso svinjsko i stvari gadne i miševe, svi će izginuti, veli Gospod.
66:18 A ja znam dela njihova i misli njihove, i doći će vreme, te ću sabrati sve narode i jezike, i doći će i videće slavu moju.
66:19 I postaviću znak na njih, i poslaću između njih koji se spasu k narodima u Tarsis, u Ful i u Lud, koji natežu luk, u Tuval i u Javan i na daleka ostrva, koja ne čuše glas o meni niti videše slavu moju, i javljaće slavu moju po narodima.
66:20 I svu će braću vašu iz svih naroda dovesti Gospodu na dar na konjima i na kolima i na nosilima i na mazgama i na kamilama ka svetoj gori mojoj u Jerusalim, veli Gospod, kao što prinose sinovi Izrailjevi dar u čistom sudu u dom Gospodnji.
66:21 I između njih ću uzeti sveštenike i Levite, veli Gospod.
66:22 Jer kao što će nova nebesa i nova zemlja, što ću ja načiniti, stajati preda mnom, veli Gospod, tako će stajati seme vaše i ime vaše.
66:23 I od mladine do mladine, i od subote do subote dolaziće svako telo da se pokloni preda mnom, veli Gospod.
66:24 I izlaziće i gledaće mrtva telesa onih ljudi koji se odmetnuše od mene; jer crv njihov neće umreti i oganj njihov neće se ugasiti, i biće gad svakom telu.

 

[Laodikeja]

Kako to stavlja akcent na prinošenje žrtava, a niti jednom riječju ne spominje prinošenje žrtava? Daj mi ti citiraj iz 2. poglavlja poslanice Kološanima gdje je to prinošenje žrtava i akcent na njemu.

"Da vas niko ne osudjuje za jelo i piće" odnosi se na jestive i naljevne zrtve.

Evo dokaza sta predstavljaju jelo i piće:

"A u drugu ulažaše jednom u godini sam poglavar sveštenički, ne bez krvi, koju prinosi za sebe i za narodna neznanja.
Ovim pokazivaše Duh Sveti da se još nije otvorio put svetih, dokle prva skinija stoji;
Koja ostade prilika za sadašnje vreme, u koje se prinose dari i žrtve, i ne mogu da se svrše po savesti onog koji služi.
OSIM U JELIMA I PICIMA, i različnom umivanju i pravdanju tela, koje je postavljeno do vremena popravljenja.
Ali došavši Hristos, poglavar sveštenički dobara koja će doći, kroz bolju i savršeniju skiniju, koja nije rukom građena, to jest, nije ovog stvorenja,
Ni s krvlju jarčijom, niti telećom, nego kroz svoju krv uđe jednom u svetinju, i nađe večni otkup.
Jer ako krv junčija i jarčija, i pepeo juničin, pokropivši njom opoganjene, osvećuje na telesnu čistotu;
A kamoli neće krv Hrista, koji Duhom Svetim sebe prinese bez krivice Bogu, očistiti savest našu od mrtvih dela, da služimo Bogu Živom i Istinitom?" ( Jevrejima 9. 7 - 14 )

Jer zakon imajući SEN DOBARA KOJI CE DOCI, a ne samo obličje stvari, ne može nikada savršiti one koji pristupaju svake godine i prinose one iste žrtve.
Inače bi se prestale prinositi se, kad oni koji služe ne bi više imali nikakve savesti za grehe, kad se jednom očiste;
Nego se njima svake godine čini spomen za grehe.
Jer krv junčija i jarčija ne može uzeti greha.
Zato, ulazeći u svet govori: Žrtava i darova nisi hteo, ali si mi telo pripravio.
Žrtve i prilozi za greh nisu Ti bili ugodni.
Tada rekoh: Evo dođoh, u početku knjige pisano je za mene, da učinim volju Tvoju, Bože.
I više kazavši: Priloga i prinosa i žrtava, i žrtava za grehe nisi hteo, niti su Ti bili ugodni, što se po zakonu prinose;
Tada reče: Evo dođoh da učinim volju Tvoju, Bože. Ukida prvo da postavi drugo.
Po kojoj smo volji mi osvećeni prinosom tela Isusa Hrista jednom.
I svaki sveštenik stoji svaki dan služeći i jedne žrtve mnogo puta prinoseći koje nikad ne mogu uzeti greha.
A On prinesavši jedinu žrtvu za grehe sedi svagda s desne strane Bogu" ( Jevrejima 10. 1 12 )

"I svaki dar pečen u peći ili zgotovljen u kotliću ili u tavi, onog je sveštenika koji ga prinese.
I svaki dar zamešen s uljem ili suv, svih je sinova Aronovih, kako jednog tako drugog.
A ovo je zakon za žrtvu zahvalnu, koja se prinese Gospodu:
Ako bi je ko prinosio da zahvali, neka prinese na žrtvu zahvalnu kolače bez kvasca zamešene s uljem i pogače bez kvasca namazane uljem, i belog brašna poprženog s tim kolačima zamešenim s uljem" ( 3 Mojsijeva 7. 9 - 12 )

Isus je sve zapovijedi u Novom zavjetu ponovio i dodatno osnažio, osim jedne, nema u čitavom Novom zavjetu afirmativnog Isusova stava o suboti. Dapače, kada su Židovi Isusa napadali i "gledali da ga ubiju" zbog toga što krši subotu, Isus im odgovori: "Otac moj sve do sada radi pa i ja radim." A sveti Pavao, kao što vidjesmo, odvojio je subotu od svih drugih zapovijedi iz Dekaloga i za nju kaže da je sjena, jednako kao što su sjena jelo, piće, blagdani i mlađaci. Što da radimo, tako kaže sveti Pavao.

Greska.

CETVRTA ZAPOVEST:

"Sjećaj se dana od odmora da ga svetkuješ.
Šest dana radi, i svršuj sve poslove svoje.
A sedmi je dan odmor Gospodu Bogu tvojemu; tada nemoj raditi nijednoga posla, ni ti, ni sin tvoj, ni kći tvoja, ni sluga tvoj, ni sluškinja tvoja, ni živinče tvoje, ni stranac koji je među vratima tvojim.
Jer je za šest dana stvorio Gospod nebo i zemlju, more i što je god u njima; a u sedmi dan počinu; zato je blagoslovio Gospod dan od odmora i posvetio ga" ( 2 knjiga Mojsijeva 20. 8-11 ).

SUBOTA SIBOL STVARANJA POSVECENA OD SAMOG TVORCA KAO DAN POCIVANJA: "

Tako se dovrši nebo i zemlja i sva vojska njihova.
I svrši Bog do sedmoga dana djela svoja, koja učini; i počinu u sedmi dan od svijeh djela svojih, koja učini;
I blagoslovi Bog sedmi dan, i posveti ga, jer u taj dan počinu od svijeh djela svojih, koja učini; 2.Moj. 16, 22. -
To je postanje neba i zemlje, kad postaše, kad Gospod Bog stvori zemlju i nebo" ( 1 knjiga Mojsijeva 2. 1-4 )

SUBOTA ZNAK PRAVOGA BOGA KOJI POSVECUJE SVOJ NAROD:

"I reče Gospod Mojsiju govoreći:
A ti kaži sinovima Izrailjevijem i reci: ali subote moj čuvajte, jer je znak između mene i vas od koljena do koljena, da znate da sam ja Gospod koji vas posvećujem...
To je znak između mene i sinova Izrailjevih dovijeka; jer je za šest dana stvorio Gospod nebo i zemlju, a u sedmi dan počinu i odmori se.
I izgovorivši ovo Mojsiju na gori Sinajskoj, dade mu dvije ploče svjedočanstva, ploče kamene pisane prstom Božijim" ( 2 knjiga Mojsijeva 31. 12-18 ).

SUBOTA DAN SVETOG SABORA:

"Još reče Gospod Mojsiju govoreći:
Kaži sinovima Izrailjevim, i reci im: praznici Gospodnji, koje ćete zvati sveti sabori, ovo su praznici moji:
Šest dana radi, a sedmi dan, koji je subota za počivanje, neka bude sveti sabor, ne radite ni jednoga posla; subota je Gospodnja po svijem stanovima vašim" ( 3 knjiga Mojsijeva 23. 1-3 ).

CETVRTA ZAPOVEST SA OBECANJEM BLAGOSLOVA:

"Držite subote moje, i svetinju moju poštujte; ja sam Gospod.
Ako uživite po mojim uredbama, i zapovjesti moje uzdržite i uščinite,
Davaću vam dažd na vrijeme, i zemlja će rađati rod svoj, i drveta će u polju rađati rod svoj;
I vršidba će vam stizati berbu vinogradsku, a berba će vinogradska stizati sijanje, i ješćete hljeb svoj do sitosti, i živjećete bez straha u zemlji svojoj.
Jer ću dati mir zemlji, te ćete spavati a neće biti nikoga da vas plaši; učiniću, te će nestati zle zvijeri iz zemlje, i mač neće prolaziti preko vaše zemlje.
Nego ćete tjerati neprijatelje svoje, i padaće pred vama od mača.
Vas će petorica tjerati stotinu, a vas stotina tjeraće deset tisuća, i padaće neprijatelji vaši pred vama od mača.
I obratiću se k vama, i učiniću vam da rastete, i umnožiću vas, i utvrdiću zavjet svoj s vama.
I ješćete žito staro, od mnogo godina, i izasipaćete staro kad dođe novo.
I namjestiću stan svoj među vama, i duša moja neće mrziti na vas
I hodiću među vama, i biću vam Bog, i vi ćete biti moj narod" ( 3 Mojsijeva 26. 2-12 ).

ZAPOVEST O SUBOTI NAMENJENA SVIM NARODIMA:

"Ovako veli Gospod: pazite na sud, i tvorite pravdu, jer će skoro doći spasenje moje, i pravda će se moja objaviti.
Blago čovjeku koji tako čini, i sinu čovječijemu koji se drži toga čuvajući subotu da je ne oskvrni, čuvajući ruku svoju da ne učini zla.
I neka ne govori tuđin koji pristane uz Gospoda: Gospod me je odlučio od svoga naroda; i neka ne govori uškopljenik: gle, ja sam suho drvo.
Jer ovako veli Gospod za uškopljenike: koji drže subote moje i izbiraju što je meni ugodno, i drže zavjet moj,
Njima ću dati u domu svom i među zidovima svojim mjesto i ime bolje nego sinova i kćeri, ime vječno daću svakome od njih, koje se neće zatrti.
A tuđine koji pristanu uz Gospoda da mu služe i da ljube ime Gospodnje, da mu budu sluge, koji god drže subotu da je ne oskvrne i drže zavjet moj,
Njih ću dovesti na svetu goru svoju i razveseliću ih u domu svojem molitvenom; žrtve njihove paljenice i druge žrtve biće ugodne na oltaru mom, jer će se dom moj zvati dom molitve svijem narodima" ( knjiga proroka Isaije 56. 1-7 )

SUBOTA NA NOVOJ ZEMLJI:

"Jer kao što će nova nebesa i nova zemlja, što ću ja načiniti, stajati preda mnom, veli Gospod, tako će stajati sjeme vaše i ime vaše.
I od mladine do mladine, i od subote do subote dolaziće svako tijelo da se pokloni preda mnom, veli Gospod.
I izlaziće i gledaće mrtva tjelesa onijeh ljudi koji se odmetnuše od mene; jer crv njihov neće umrijeti i oganj njihov neće se ugasiti, i biće gad svakom tijelu" ( knjiga proroka Isaije 66. 22-24 ).

SUBOTA DAN GOSPODNJI U STAROM ZAVETU:

"Ako odvratiš nogu svoju od subote da ne činiš šta je tebi drago na moj sveti dan, i ako prozoveš subotu milinom, sveti dan Gospodnji slavnim, i budeš ga slavio ne idući svojim putevima i ne čineći šta je tebi drago, ni govoreći reči, Tada ćeš se veseliti u Gospodu, i izvešću te na visine zemaljske, i daću ti da jedeš nasledstvo Jakova oca svog; jer usta Gospodnja rekoše" ( knjiga proroka isaije 58. 13 )

ISUS PO OBICAJU ODLAZI U HRAM U SUBOTU:

"I dođe u Nazaret gdje bješe odrastao, i uđe po običaju svome u dan subotni u zbornicu, i ustade da čita.
I daše mu knjigu proroka Isaije, i otvorivši knjigu nađe mjesto gdje bješe napisano:
Duh je Gospodnji na meni; zato me pomaza da javim jevanđelje siromasima; posla me da iscijelim skrušene u srcu; da propovjedim zarobljenima da će se otpustiti, i slijepima da će progledati; da otpustim sužnje;
I da propovijedam prijatnu godinu Gospodnju.
I zatvorivši knjigu dade sluzi, pa sjede: i svi u zbornici gledahu na nj.
I poče im govoriti: danas se izvrši ovo pismo u ušima vašima" ( Jevandjelje po Luki 4. 16-21 ).

ISUS KAZE DA SE VERNI MOLE BOGU DA NJIHOVO BEZANJE NE BUDE U SUBOTU:

A teško trudnima i dojilicama u te dane.
"Nego se molite Bogu da ne bude bežan vaša u zimu ni u subotu" ( Matej 24. 19 - 20 )

PAVLE PO OBICAJU SVOME UDJE U HRAM U SUBOTU:

"Prošavši pak Amfipolj i Apoloniju dođoše u Solun, gdje bješe zbornica Jevrejska.
I Pavle po običaju svome uđe k njima, i tri subote razgovara se s njima iz pisma,
Pokazujući i dokazujući im da je trebalo Hristos da postrada i vaskrse iz mrtvijeh, i da ovaj Isus kojega ja, reče, propovijedam vama, jest Hristos" ( dela apostola 17. 1-3 ).

PAVLE PROPOVEDA U HRAMU U SUBOTU, NEZNABOSCI MOLE PAVLA DA IM PROPOVEDA I U DRUGU SUBOTU:

"A oni otišavši iz Perge dođoše u Antiohiju Pisidijsku, i ušavši u zbornicu u dan subotni sjedoše.
A po čitanju zakona i proroka poslaše starješine zborničke k njima govoreći: ljudi braćo! ako je u vama riječ utjehe za narod, govorite.
A Pavle ustavši i mahnuvši rukom reče: ljudi Izrailjci i koji se Boga bojite! čujte....
A kad izlažahu iz zbornice Jevrejske, moljahu neznabošci da im se ove riječi u drugu subotu govore.
A kad se sabor raziđe, pođoše za Pavlom i za Varnavom mnogi od Jevreja i pobožnijeh došljaka; a oni govoreći im svjetovahu ih da ostanu u blagodati Božijoj.
A u drugu subotu sabra se gotovo sav grad da čuju riječi Božije" ( dela apostolska 13. 14-44 ).

PAVLE RADI SEST DANA A SUBOTOM A ODLAZI U HRAM I PROPOVEDA O HRISTU:

"Potom se odluči Pavle od Atine i dođe u Korint,
I nađe jednoga Jevrejina, po imenu Akilu, rodom iz Ponta, koji bješe skoro došao iz Talijanske sa ženom svojom Priskilom (jer bješe zapovjedio Klaudije da svi Jevreji idu iz Rima), i dođe k njima.
I budući da bješe onoga istog zanata, osta kod njih i rađaše, jer bijahu ćilimarskog zanata.
A prepiraše se u zbornicama svake subote, i nadgovaraše Jevreje i Grke" ( dela apostola 18. 1-4 ).

PAVLE SAVETUJE DA UDJEMO U SUBOTNI ODMOR PO PRIMERU GOSPODA KOJI SE ODMARAO U SEDMI DAN, A NE PO PRIMERU NEPOSLUSNOSTI JEVREJA KOJI SU PREKRSILI ZAPOVEST O SUBOTI:

"Da se bojimo dakle da kako dok je još ostavljeno obećanje da se ulazi u pokoj njegov, ne odocni koji od vas.
Jer je nama objavljeno kao i onima; ali onima ne pomaže čuvena riječ, jer ne vjerovaše oni koji čuše.
Jer mi koji vjerovasmo ulazimo u pokoj, kao što reče: zato se zakleh u gnjevu svojemu da neće ući u pokoj moj, ako su djela i bila gotova od postanja svijeta.
Jer negdje reče za sedmi dan ovako: i počinu Bog u dan sedmi od sviju djela svojijeh.
I na ovom mjestu opet: neće ući u pokoj moj.
Budući pak da neki imaju da uđu u njega, i oni kojima je najprije javljeno ne uđoše za neposlušanje;
Opet odredi jedan dan, danas, govoreći u Davidu po tolikom vremenu, kao što se prije kaza: danas ako glas njegov čujete, ne budite drvenastijeh srca.
Jer da je Isus one doveo u pokoj, ne bi za drugi dan govorio po tom.
Daklem je ostavljeno još Subotnje počivanje narodu Božijemu.
Jer koji uđe u pokoj njegov, i on počiva od djela svojijeh, kao i Bog od svojijeh.
Jer je živa riječ Božija, i jaka, i oštrija od svakoga mača oštra s obje strane, i prolazi tja do rastavljanja i duše i duha, i zglavaka i mozga, i sudi mislima i pomislima srdačnijem.
I nema tvari nepoznate pred njim, nego je sve golo i otkriveno pred očima onoga kojemu govorimo.
Imajući dakle velikoga poglavara svešteničkoga, koji je prošao nebesa, Isusa sina Božijega, da se držimo priznanja.
Jer nemamo poglavara svešteničkoga koji ne može postradati s našijem slabostima, nego koji je u svačemu iskušan, kao i mi osim grijeha.
Da pristupimo dakle slobodno k prijestolu blagodati, da primimo milost i nađemo blagodat za vrijeme kad nam zatreba pomoć" ( Jevrejima poslanica 4 poglavlje ).

( Napomena: na ovom mestu u Jevrejima poslanici 4 poglavlju, u originalnom Grckom tekstu umesto reci POCIVANJE, stoji izraz SABATISMOS, koji znaci `Subotni odmor - subotnje pocivanje, i u Biblijskoj terminologiji oznacava svetkovanje Subote ).

SUBOTA- DAN GOSPODNJI I U STAROM I U NOVOM ZAVETU ( prorecena obnova subote ):

"I tvoji će sazidati stare pustoline, i podignućeš temelje koji će stajati od koljena do koljena, i prozvaćeš se: koji sazida razvaline i opravi putove za naselje.
Ako odvratiš nogu svoju od subote da ne činiš što je tebi drago na moj sveti dan, i ako prozoveš subotu milinom, sveti dan Gospodnji slavnijem, i budeš ga slavio ne idući svojim putovima i ne čineći što je tebi drago, ni govoreći riječi,
Tada ćeš se veseliti u Gospodu, i izvešću te na visine zemaljske, i daću ti da jedeš našljedstvo Jakova oca svojega; jer usta Gospodnja rekoše" ( knjiga proroka Isaije 58. 13 )

APOSTOL JOVAN DOBIJA OTKRIVENJA OD BOGA U DAN GOSPODNJI - SUBOTU:

"Bijah u duhu u dan Gospodnji i čuh za sobom glas veliki kao trube koje govoraše: ja sam alfa i omega, prvi i pošljednji" ( Otkrivenje Jovanovo 1. 10 ).

Napomena:
Dan gospodnji i u starom i u novom zavetu je Subota ( uporedi knjigu proroka Isaije 58. 13 i Otkrivenje 1. 10 )

Ne kaže to za Deset zapovijedi. Misliš na Jakova, evo što Jakov piše: Ta tko sav Zakon uščuva, a u jednome samo posrne, postao je krivac svega (Jak 2,10). Je li vidiš? Jakov govori o Zakonu, a ne o Dekalogu. Već sam ti prije objašnjavao, Zakon (Tora) je sve ono što se nalazi u prvih pet knjiga Biblije.

Tako i Pavao ne vidi razlog zašto bi kršćani držali židovsku subotu.

Ovo je grubo vadjenje iz konteksta da bi se dokazala ljudska teorija.

Tekst u Jakovu poslanici iskljucivo govori o dekalogu - deset zapovesti, a evo i dokaza:

"Jer koji sav zakon održi a sagreši u jednom, kriv je za sve,
Jer Onaj koji je rekao: Ne čini preljube, rekao je i: Ne ubij. Ako dakle ne učiniš preljube a ubiješ, postao si prestupnik zakona" ( Jakov 2. 10 - 12 )

Dakle, ne govori se o bilo kojim zapovestima - vec iskljucivo o deset zapovesti koje Pavle i citira u ovom tekstu.

 

[tripo 41]

Ali sveti Pavao kaže da su i godišnji praznici i tjedne subote sjena. Što da mu čovjek radi kad tako napisa?
----------------------------------------------------------------


Nigdje nije napisao za tjedne subote.

Pavle nije menjao nijednu od ovih zapovesti. On je držao Zakon i uvek ga je branio. Dela 16:1-3; 18:18; 20:6,16; 21:17-26; 24:17-18; 25:8; 27:9; 28:17; Rim 3:31; 7:12; 1. Kor. 5:6-8; 11:17-34; 16:8.