Rak dojke
- Začetnik teme Barbie
- Datum pokretanja
- Učlanjen(a)
- 25.08.2009
- Poruka
- 39.023
Kikiriki i lešnik za zdrave grudi
Istraživanja pokazuju da žene koje su jele dve šake kikirikija i lešnika ili dve porcije putera od kikirikija jednom nedeljno, čak 40 odsto su ređe obolevale od karcinoma dojke
Devojke i mlađe žene koje redovno konzumiraju kikiriki i lešnik, posebno puter od ovog koštunjavog voća, mogu da smanje rizik od karcinoma dojke za čak 39 procenata. Istraživanje medicinske škole na Harvardu i bolnice Brigam, koje je obuhvatilo više od 9.000 mlađih pripadnica lepšeg pola dokazalo je da namirnice bogate biljnim belančevinama i mastima imaju velikog udela u očuvanju zdravih grudi.
Naučnici su pratili navike u ishrani ispitanica od devet do 15 godina, a uporedo sa tim su išle na redovne preglede grudi gde su konstatovane eventualne promene, benigne ili maligne. Rezultati su pokazali da žene, koje su jele 2 šake kikirikija i lešnika ili dve porcije putera od kikirikija jednom nedeljno, čak 40 odsto su ređe obolevale posle 30. godine.
Za potpunu zaštitu od ove vrste bolesti, dr Grejem Koldic iz naučno-istraživačkog tima preporučuje da se dva puta nedeljno konzumira po 30 grama butera od kikirikija uz uobičajenu ishranu.
- Žene koje su alergične na kikiriki, mogu da jedu i lešnik. Osim ovih namirnica, povoljan učinak na zdravlje grudi pokazali su i pasulj, sočivo i soja - naglašava dr Koldic.
Istraživanje je takođe pokazalo da konzumiranje alkohola u periodu adolescencije povećava rizik od karcinoma dojke za 11 procenata.
Izvor: Večernje novosti
Istraživanja pokazuju da žene koje su jele dve šake kikirikija i lešnika ili dve porcije putera od kikirikija jednom nedeljno, čak 40 odsto su ređe obolevale od karcinoma dojke
Devojke i mlađe žene koje redovno konzumiraju kikiriki i lešnik, posebno puter od ovog koštunjavog voća, mogu da smanje rizik od karcinoma dojke za čak 39 procenata. Istraživanje medicinske škole na Harvardu i bolnice Brigam, koje je obuhvatilo više od 9.000 mlađih pripadnica lepšeg pola dokazalo je da namirnice bogate biljnim belančevinama i mastima imaju velikog udela u očuvanju zdravih grudi.
Naučnici su pratili navike u ishrani ispitanica od devet do 15 godina, a uporedo sa tim su išle na redovne preglede grudi gde su konstatovane eventualne promene, benigne ili maligne. Rezultati su pokazali da žene, koje su jele 2 šake kikirikija i lešnika ili dve porcije putera od kikirikija jednom nedeljno, čak 40 odsto su ređe obolevale posle 30. godine.
Za potpunu zaštitu od ove vrste bolesti, dr Grejem Koldic iz naučno-istraživačkog tima preporučuje da se dva puta nedeljno konzumira po 30 grama butera od kikirikija uz uobičajenu ishranu.
- Žene koje su alergične na kikiriki, mogu da jedu i lešnik. Osim ovih namirnica, povoljan učinak na zdravlje grudi pokazali su i pasulj, sočivo i soja - naglašava dr Koldic.
Istraživanje je takođe pokazalo da konzumiranje alkohola u periodu adolescencije povećava rizik od karcinoma dojke za 11 procenata.
Izvor: Večernje novosti
- Učlanjen(a)
- 25.08.2009
- Poruka
- 39.023
Naučnici otkrili kako da zaustave metastaze raka!
Istraživači sa Univerziteta u Kaliforniji otkrili su enzim koji je ključan za rasprostiranje ćelija raka dojke i po telu obolelih, odnosno shvatili su mehanizam zašto i kako uopšte dolazi do metastaziranja primarnog tumora.
Sjajna vest za obolele od raka: Naučnici shvatili mehanizam zašto i kako uopšte dolazi do metastaziranja primarnog tumora (Foto: Arhiva)
U pitanju je enzim po imenu UBC13, kojeg u rakom zahvaćenom području ima dva do tri puta više nego u zdravim, normalnim ćelijama. Iako je UBC13 veoma važan za normalan rast i razvoj ćelija našeg tela i zdrav imunitet, naučnici su shvatili da ovaj enzim ima i svoju mračnu stranu.
Naime, on poseduje moć da malignim ćelijama kancera dojke “naredi” da se šire dalje po organizmu. Prema rečima autora studije, doktora Kseufenga Vua, zdrave ćelije gube bitku pred kancerom jer UBC13 pojačava aktivnost p38 proteina, zaslužnog za prelazak maligniteta u zdravo tkivo.
U svojim eskperimentima, Vu i njegov tim su ženkama miševima obolelih od raka dojke ubrizgavali supstancu koja zaustavlja aktivnost i enzima UBC13 i proteina p38. Kako se pokazalo, iako je primarni tumor na dojci i dalje rastao, karcinogene ćelije nisu se širile do limfnih čvorova i dalje do drugih organa.
- Mi smo dokazali da primarni tumori zapravo nisu smrtonosni. Prava opasnost krije se u ćelijama raka koje su napustile matični organ, tačnije rečeno “pobegle” kroz krvne sudove u tkiva susednih organa. Iako je ponekad reč o samo nekoliko ćelija, one su veoma agresivne. Sada možemo da zaustavimo širenje malignih ćelija i spasimo brojne živote – ponosan je doktor Vu.
Oni će nastaviti da dalje da istražuju metastaziranje i drugih vrsta raka, a posebno malignog melanoma (najsmrtonosnijeg raka kože), a uskoro se očekuju i klinička ispitivanja ove metode na ljudima.
Izvor: Telegraf.rs
Istraživači sa Univerziteta u Kaliforniji otkrili su enzim koji je ključan za rasprostiranje ćelija raka dojke i po telu obolelih, odnosno shvatili su mehanizam zašto i kako uopšte dolazi do metastaziranja primarnog tumora.
Sjajna vest za obolele od raka: Naučnici shvatili mehanizam zašto i kako uopšte dolazi do metastaziranja primarnog tumora (Foto: Arhiva)
U pitanju je enzim po imenu UBC13, kojeg u rakom zahvaćenom području ima dva do tri puta više nego u zdravim, normalnim ćelijama. Iako je UBC13 veoma važan za normalan rast i razvoj ćelija našeg tela i zdrav imunitet, naučnici su shvatili da ovaj enzim ima i svoju mračnu stranu.
Naime, on poseduje moć da malignim ćelijama kancera dojke “naredi” da se šire dalje po organizmu. Prema rečima autora studije, doktora Kseufenga Vua, zdrave ćelije gube bitku pred kancerom jer UBC13 pojačava aktivnost p38 proteina, zaslužnog za prelazak maligniteta u zdravo tkivo.
U svojim eskperimentima, Vu i njegov tim su ženkama miševima obolelih od raka dojke ubrizgavali supstancu koja zaustavlja aktivnost i enzima UBC13 i proteina p38. Kako se pokazalo, iako je primarni tumor na dojci i dalje rastao, karcinogene ćelije nisu se širile do limfnih čvorova i dalje do drugih organa.
- Mi smo dokazali da primarni tumori zapravo nisu smrtonosni. Prava opasnost krije se u ćelijama raka koje su napustile matični organ, tačnije rečeno “pobegle” kroz krvne sudove u tkiva susednih organa. Iako je ponekad reč o samo nekoliko ćelija, one su veoma agresivne. Sada možemo da zaustavimo širenje malignih ćelija i spasimo brojne živote – ponosan je doktor Vu.
Oni će nastaviti da dalje da istražuju metastaziranje i drugih vrsta raka, a posebno malignog melanoma (najsmrtonosnijeg raka kože), a uskoro se očekuju i klinička ispitivanja ove metode na ljudima.
Izvor: Telegraf.rs
UREDNIK
- Učlanjen(a)
- 27.06.2011
- Poruka
- 10.512
Vežbanje smanjuje rizik od raka dojke
B92
Čak i šetnja obližnjim parkom za vreme pauze za ručak na poslu može pomoći ženama da smanje rizik za obolevanje od raka dojke, tvrde naučnici.
Foto: Kaplar / Flickr.com
Novo istraživanje naučnika Oksfordskog univerziteta ističe značaj fizičke aktivnosti kod žena u postmenopauzi.
Istraživači su pratili 125.000 žena koje se nalaze u tom životnom dobu i njihovu fizičku aktivnost, kao i telesnu težinu.
Više od 1.100 ispitanica obolelo je od raka dojke tokom gotovo trogodišnjeg perioda. Dalje analize pokazale su da žene sa višim procentom masnoća u organizmu (u proseku 45,4 odsto) imaju gotovo 50 odsto veće šanse da obole od ove opake bolesti, od dama sa nižim procentom telesne masti.
Međutim, čak i bez tog parametra, 15 – 35 minuta telesne aktivnosti dnevno bilo je dovoljno da se rizik od dobijanja raka dojke smanji za petinu.
“Već neko vreme je poznato da vežba može smanjiti rizik od razvijanja raka dojke, posle menopauze”, kaže vođa studije Tim Kej. “Međutim, interesantno je da to ne važi samo za vitkije žene, koje obično i imaju više fizičke aktivnosti. Vežbanje je od koristi svim ženama, bez obzira na konfekcijski broj koji nose.”
Bezbrojne studije došle su do sličnih zaključaka. Neke su ispitale i ulogu intenziteta vežbanja u smanjenju rizika, a ispostavilo se da su intenzivnije aktivnosti efikasnije od onih manje zahtevnih.
B92
Čak i šetnja obližnjim parkom za vreme pauze za ručak na poslu može pomoći ženama da smanje rizik za obolevanje od raka dojke, tvrde naučnici.
Foto: Kaplar / Flickr.com
Novo istraživanje naučnika Oksfordskog univerziteta ističe značaj fizičke aktivnosti kod žena u postmenopauzi.
Istraživači su pratili 125.000 žena koje se nalaze u tom životnom dobu i njihovu fizičku aktivnost, kao i telesnu težinu.
Više od 1.100 ispitanica obolelo je od raka dojke tokom gotovo trogodišnjeg perioda. Dalje analize pokazale su da žene sa višim procentom masnoća u organizmu (u proseku 45,4 odsto) imaju gotovo 50 odsto veće šanse da obole od ove opake bolesti, od dama sa nižim procentom telesne masti.
Međutim, čak i bez tog parametra, 15 – 35 minuta telesne aktivnosti dnevno bilo je dovoljno da se rizik od dobijanja raka dojke smanji za petinu.
“Već neko vreme je poznato da vežba može smanjiti rizik od razvijanja raka dojke, posle menopauze”, kaže vođa studije Tim Kej. “Međutim, interesantno je da to ne važi samo za vitkije žene, koje obično i imaju više fizičke aktivnosti. Vežbanje je od koristi svim ženama, bez obzira na konfekcijski broj koji nose.”
Bezbrojne studije došle su do sličnih zaključaka. Neke su ispitale i ulogu intenziteta vežbanja u smanjenju rizika, a ispostavilo se da su intenzivnije aktivnosti efikasnije od onih manje zahtevnih.
Naučnici otkrili kako da zaustave metastaze raka!
Istraživači sa Univerziteta u Kaliforniji otkrili su enzim koji je ključan za rasprostiranje ćelija raka dojke i po telu obolelih, odnosno shvatili su mehanizam zašto i kako uopšte dolazi do metastaziranja primarnog tumora.
Sjajna vest za obolele od raka: Naučnici shvatili mehanizam zašto i kako uopšte dolazi do metastaziranja primarnog tumora (Foto: Arhiva)
U pitanju je enzim po imenu UBC13, kojeg u rakom zahvaćenom području ima dva do tri puta više nego u zdravim, normalnim ćelijama. Iako je UBC13 veoma važan za normalan rast i razvoj ćelija našeg tela i zdrav imunitet, naučnici su shvatili da ovaj enzim ima i svoju mračnu stranu.
Naime, on poseduje moć da malignim ćelijama kancera dojke “naredi” da se šire dalje po organizmu. Prema rečima autora studije, doktora Kseufenga Vua, zdrave ćelije gube bitku pred kancerom jer UBC13 pojačava aktivnost p38 proteina, zaslužnog za prelazak maligniteta u zdravo tkivo.
U svojim eskperimentima, Vu i njegov tim su ženkama miševima obolelih od raka dojke ubrizgavali supstancu koja zaustavlja aktivnost i enzima UBC13 i proteina p38. Kako se pokazalo, iako je primarni tumor na dojci i dalje rastao, karcinogene ćelije nisu se širile do limfnih čvorova i dalje do drugih organa.
- Mi smo dokazali da primarni tumori zapravo nisu smrtonosni. Prava opasnost krije se u ćelijama raka koje su napustile matični organ, tačnije rečeno “pobegle” kroz krvne sudove u tkiva susednih organa. Iako je ponekad reč o samo nekoliko ćelija, one su veoma agresivne. Sada možemo da zaustavimo širenje malignih ćelija i spasimo brojne živote – ponosan je doktor Vu.
Oni će nastaviti da dalje da istražuju metastaziranje i drugih vrsta raka, a posebno malignog melanoma (najsmrtonosnijeg raka kože), a uskoro se očekuju i klinička ispitivanja ove metode na ljudima.
Izvor: Telegraf.rs
Ja koristim thc vise od 2 godine i jako se dobro osecam a imala sam 3 operacije i bukvalno su me otpisali a imam 47 god i dete od 11 god,setam i lako se krecem i jako mi prija.ako mozete nabavite jer moj karcinom koji se bio prosirio po celom abdomenu se smirio cak mi je i pluca zahvatio,kada ga budete uzimali nemojte se uplasiti jer posle 5 nedelja se dobro ispovracate,srecno.Najvecu zahvalnost dugujem mom Sasi-spasitelju.Hvalaaaaaa
simpsonulje@gmail.com
Poslednja izmena od urednika:
- Učlanjen(a)
- 25.08.2009
- Poruka
- 39.023
Jod - zaboravljeni univerzalni lijek
Suočeni smo s mnogim bolestima među čijim je uzrocima manjak esencijalnih tvari, bez kojih ne možemo normalno funkcionirati ni biti potpuno zdravi.
Među tim tvarima je i jod, element čiji nam nedostatak može uzrokovati mnoge male i velike tegobe.
Prije mnogo godina jod je korišten u liječenju mnogih bolesti, no rastom farmaceutske industrije i pojavom skupih lijekova ta je jeftina i djelotvorna terapija potisnuta u zaborav.
Međutim, mogućnosti liječenja jodom ne smiju se zanemariti, i možda je baš jod ono što vašem organizmu nedostaje.
Opasnosti manjka joda
Jod prvenstveno igra ulogu u radu štitnjače - žlijezde koja utječe na mnoge procese u tijelu.
U njoj se nalazi 70% do 80% joda, no on je bitan i za druga tkiva: mozak, dojke, kožu, želudac, timus, gušteraču i cerebralnu spinalnu tekućinu.
Nedostatak joda u bilo kojem od tih dijelova tijela dovodi do njegove disfunkcije.
Znakovi manjka joda uključuju:
Ljekovita svojstva joda
Jod nije samo mineral prijeko potreban našem organizmu - on je i lijek za brojne bolesti.
Ovaj mineral čisti arterije, sprječava infarkt, moždani udar i druge bolesti vezane uz aterosklerozu.
Uravnotežuje hormone i može vas spasiti od odlaska na operaciju štitnjače.
Smanjuje tegobe i potrebu za lijekovima kod dijabetesa.
Primijećeno je da poboljšava mentalne funkcije i sprječava Parkinsonovu i Alzheimerovu bolest.
Ubija parazite, bakterije, viruse i gljivice, a neki ga izvori navode kao stopostotni lijek za infekcije mjehura.
Doktor David Derry - poznati kanadski stručnjak za bolesti štitnjače - jod je smatrao najboljim antibakterijskim i antivirusnim sredstvom svih vremena.
Veza joda i ADHD-a
Mnoga istraživanja povezuju manjak joda s pojavom hiperaktivnosti.
Među njima je i jedno desetogodišnje istraživanje kojim je zaključeno da je ADHD češći kod osoba u kojih postoji rizik od manjka joda.
Pozitivna strana mogućnost lakog sprječavanja i liječenja ADHD-a unošenjem adekvatnih količina ovog minerala.
Liječenje štitnjače jodom
Štitnjača proizvodi hormone čija sinteza ovisi o jodu.
Ako ga nedostaje, rad štitnjače će biti usporen, što uzrokuje brojne smetnje.
Najčešći simptomi su manjak energije, umor, depresija, suha koža, podbuhlost, neplodnost, debljanje, nepodnošenje hladnoće.
S druge strane, u slučaju pojačanog lučenja hormona štitnjače dolazi do hipertireoze.
Simptomi tog stanja uključuju nemir, razdražljivost, nesanicu, znojenje, opadanje kose, proljev i mršavljenje.
Jedan od pionira liječenja bolesti štitnjače jodom je dr. David Brownstein, koji smatra da se ti problemi mogu ukloniti korigiranjem njegova unosa.
On je ujedno i autor knjige „Iodine: Why You Need It, Why You Can't Live Without It“, u kojoj možete naći opširnije informacije o liječenju jodom.
Sprečava zloćudne bolesti
Ispravnim unosom joda može se liječiti rak dojke, prostate i štitnjače, te fibrocistična bolest dojke.
U prvom stadiju raka ili fibrocistične bolesti dojke dovoljno je piti jednu kap Lugolove otopine da bi se spriječio daljnji razvoj bolesti.
Jod potiče samouništenje stanica raka na štitnjači i dojci. U tijelu može djelovati kao antioksidant i oksidant, što ga čini moćnim antikancerogenim spojem.
Stope preživljavanja raka dojke u posljednjih 70 godina nisu se puno mijenjale usprkos modernizaciji liječenja, a ovo može biti jedan od odgovora za rješavanje toga problema.
Detoksikacija organizma
Poznato je da jod iz organizma uklanja teške metale - fluorid, brom, živu, kadmij, arsen, aluminij i olovo.
U svrhu detoksikacije i izbacivanja teških metala iz organizma, neki stručnjaci preporučuju velike doze joda - čak i do 100 miligrama na dan.
Nužan kod začeća
Nadoknađivanjem joda mogu se riješiti svi problemi s reproduktivnim organima: neplodnost, izostanak ovulacije, manjak libida, nemogućnost iznošenja trudnoće do kraja.
Trudnice imaju 60 posto veću potrebu za jodom jer manjak u trudnoći.
Nedostatak joda može dovesti do teških mentalnih retardacija, depresije, dvarfizma (patuljastog rasta) i kretenizma.
Nažalost, hrvatske studije pokazuju da svaka peta trudnica ima manjak joda u organizmu.
Jod pomaže u liječenju sljedećih tegoba:
Službena preporučena dnevna doza iznosi 150 μg (mikrograma), no ta je doza mnogo manja od onih koje koristi alternativna medicina.
Jedan od dokaza da su mnogostruko veće količine joda sigurne je podatak da su Japanci među najzdravijim narodima na svijetu.
Oni u prosjeku konzumiraju oko 13 miligrama joda dnevno, što je oko 80 puta više od preporučenih doza.
Smatra se da tome mogu zahvaliti i činjenicu da su među najinteligentnijim narodima svijeta.
Pored toga, japanski postotak oboljelih od malignih bolesti, posebno štitne žlijezde i mokraćno-reproduktivnih organa, najniži je na svijetu.
Jedan od najlakših načina da dobijete dovoljne količine joda jest da koristite jodiranu sol i jedete hranu bogatu jodom.
Najbogatiji izvori joda su prirodna morska sol, alge, mliječni proizvodi, ananas, artičoke, šparoge i tamnozeleno povrće.
Apsorpcija joda može biti smanjena i unosom namirnica iz skupine goitrogena, u koje spadaju kupus, karfiol, kelj, prokulice, brokula, senf, soja, sjemenke lana, kikiriki i drugo.
Preporučena dnevna doza joda je 13 mg za normalnu funkciju tijela (2 kapi Lugolove otopine).
Ako je riječ o bolesti, potrebne su veće doze, u iznosu od 6 do 50 mg, ali pod nadzorom stručnjaka.
Uz suplementiranje jodom savjetuje se i unošenje selena, magnezija i omega-3 masnih kiselina.
Lugolova otopina – napravite je sami
Lugolova otopina je mješavina joda i kalijevog jodida, koji se koriste u terapijske svrhe.
Posjeduje snažno antibakterijsko, antivirusno i protugljivično djelovanje.
Često ga koriste i u bolnicama za dezinfekciju.
Preporučljivo je, ako možete, da sami napravite Lugolovu otopinu, jer kupovna može imati neželjene sastojke u sebi.
Otopite 88 grama kalijevog jodida u ½ litre destilirane vode. Dodajte 44 grama kristala joda i dopunite s destiliranom vodom do oznake od jedne litre.
Potreban je otprilike jedan dan, odnosno 24 sata da se kalijev jodid otopi u potpunosti.
S vremena na vrijeme protresite smjesu, da biste ubrzali otapanje.
(Alternativa za Vas)
Suočeni smo s mnogim bolestima među čijim je uzrocima manjak esencijalnih tvari, bez kojih ne možemo normalno funkcionirati ni biti potpuno zdravi.
Među tim tvarima je i jod, element čiji nam nedostatak može uzrokovati mnoge male i velike tegobe.
Prije mnogo godina jod je korišten u liječenju mnogih bolesti, no rastom farmaceutske industrije i pojavom skupih lijekova ta je jeftina i djelotvorna terapija potisnuta u zaborav.
Međutim, mogućnosti liječenja jodom ne smiju se zanemariti, i možda je baš jod ono što vašem organizmu nedostaje.
Opasnosti manjka joda
Jod prvenstveno igra ulogu u radu štitnjače - žlijezde koja utječe na mnoge procese u tijelu.
U njoj se nalazi 70% do 80% joda, no on je bitan i za druga tkiva: mozak, dojke, kožu, želudac, timus, gušteraču i cerebralnu spinalnu tekućinu.
Nedostatak joda u bilo kojem od tih dijelova tijela dovodi do njegove disfunkcije.
Znakovi manjka joda uključuju:
- grčeve u mišićima
- hladne ruke i stopala
- sklonost debljanju
- lošu memoriju
- zatvor
- depresiju
- edeme
- mialgiju
- slabost
- suhu kožu
- lomljive nokte
Ljekovita svojstva joda
Jod nije samo mineral prijeko potreban našem organizmu - on je i lijek za brojne bolesti.
Ovaj mineral čisti arterije, sprječava infarkt, moždani udar i druge bolesti vezane uz aterosklerozu.
Uravnotežuje hormone i može vas spasiti od odlaska na operaciju štitnjače.
Smanjuje tegobe i potrebu za lijekovima kod dijabetesa.
Primijećeno je da poboljšava mentalne funkcije i sprječava Parkinsonovu i Alzheimerovu bolest.
Ubija parazite, bakterije, viruse i gljivice, a neki ga izvori navode kao stopostotni lijek za infekcije mjehura.
Doktor David Derry - poznati kanadski stručnjak za bolesti štitnjače - jod je smatrao najboljim antibakterijskim i antivirusnim sredstvom svih vremena.
Veza joda i ADHD-a
Mnoga istraživanja povezuju manjak joda s pojavom hiperaktivnosti.
Među njima je i jedno desetogodišnje istraživanje kojim je zaključeno da je ADHD češći kod osoba u kojih postoji rizik od manjka joda.
Pozitivna strana mogućnost lakog sprječavanja i liječenja ADHD-a unošenjem adekvatnih količina ovog minerala.
Liječenje štitnjače jodom
Štitnjača proizvodi hormone čija sinteza ovisi o jodu.
Ako ga nedostaje, rad štitnjače će biti usporen, što uzrokuje brojne smetnje.
Najčešći simptomi su manjak energije, umor, depresija, suha koža, podbuhlost, neplodnost, debljanje, nepodnošenje hladnoće.
S druge strane, u slučaju pojačanog lučenja hormona štitnjače dolazi do hipertireoze.
Simptomi tog stanja uključuju nemir, razdražljivost, nesanicu, znojenje, opadanje kose, proljev i mršavljenje.
Jedan od pionira liječenja bolesti štitnjače jodom je dr. David Brownstein, koji smatra da se ti problemi mogu ukloniti korigiranjem njegova unosa.
On je ujedno i autor knjige „Iodine: Why You Need It, Why You Can't Live Without It“, u kojoj možete naći opširnije informacije o liječenju jodom.
Sprečava zloćudne bolesti
Ispravnim unosom joda može se liječiti rak dojke, prostate i štitnjače, te fibrocistična bolest dojke.
U prvom stadiju raka ili fibrocistične bolesti dojke dovoljno je piti jednu kap Lugolove otopine da bi se spriječio daljnji razvoj bolesti.
Jod potiče samouništenje stanica raka na štitnjači i dojci. U tijelu može djelovati kao antioksidant i oksidant, što ga čini moćnim antikancerogenim spojem.
Stope preživljavanja raka dojke u posljednjih 70 godina nisu se puno mijenjale usprkos modernizaciji liječenja, a ovo može biti jedan od odgovora za rješavanje toga problema.
Detoksikacija organizma
Poznato je da jod iz organizma uklanja teške metale - fluorid, brom, živu, kadmij, arsen, aluminij i olovo.
U svrhu detoksikacije i izbacivanja teških metala iz organizma, neki stručnjaci preporučuju velike doze joda - čak i do 100 miligrama na dan.
Nužan kod začeća
Nadoknađivanjem joda mogu se riješiti svi problemi s reproduktivnim organima: neplodnost, izostanak ovulacije, manjak libida, nemogućnost iznošenja trudnoće do kraja.
Trudnice imaju 60 posto veću potrebu za jodom jer manjak u trudnoći.
Nedostatak joda može dovesti do teških mentalnih retardacija, depresije, dvarfizma (patuljastog rasta) i kretenizma.
Nažalost, hrvatske studije pokazuju da svaka peta trudnica ima manjak joda u organizmu.
Jod pomaže u liječenju sljedećih tegoba:
- ADHD
- akne
- astma
- artritis
- ateroskleroza
- ciste na jajnicima i neplodnost
- dijabetes
- glavobolje
- hemeroidi
- hipertenzija
- hipotireoza
- mononukleoza
- rak
- višak kilograma
Službena preporučena dnevna doza iznosi 150 μg (mikrograma), no ta je doza mnogo manja od onih koje koristi alternativna medicina.
Jedan od dokaza da su mnogostruko veće količine joda sigurne je podatak da su Japanci među najzdravijim narodima na svijetu.
Oni u prosjeku konzumiraju oko 13 miligrama joda dnevno, što je oko 80 puta više od preporučenih doza.
Smatra se da tome mogu zahvaliti i činjenicu da su među najinteligentnijim narodima svijeta.
Pored toga, japanski postotak oboljelih od malignih bolesti, posebno štitne žlijezde i mokraćno-reproduktivnih organa, najniži je na svijetu.
Jedan od najlakših načina da dobijete dovoljne količine joda jest da koristite jodiranu sol i jedete hranu bogatu jodom.
Najbogatiji izvori joda su prirodna morska sol, alge, mliječni proizvodi, ananas, artičoke, šparoge i tamnozeleno povrće.
Apsorpcija joda može biti smanjena i unosom namirnica iz skupine goitrogena, u koje spadaju kupus, karfiol, kelj, prokulice, brokula, senf, soja, sjemenke lana, kikiriki i drugo.
Preporučena dnevna doza joda je 13 mg za normalnu funkciju tijela (2 kapi Lugolove otopine).
Ako je riječ o bolesti, potrebne su veće doze, u iznosu od 6 do 50 mg, ali pod nadzorom stručnjaka.
Uz suplementiranje jodom savjetuje se i unošenje selena, magnezija i omega-3 masnih kiselina.
Lugolova otopina – napravite je sami
Lugolova otopina je mješavina joda i kalijevog jodida, koji se koriste u terapijske svrhe.
Posjeduje snažno antibakterijsko, antivirusno i protugljivično djelovanje.
Često ga koriste i u bolnicama za dezinfekciju.
Preporučljivo je, ako možete, da sami napravite Lugolovu otopinu, jer kupovna može imati neželjene sastojke u sebi.
Otopite 88 grama kalijevog jodida u ½ litre destilirane vode. Dodajte 44 grama kristala joda i dopunite s destiliranom vodom do oznake od jedne litre.
Potreban je otprilike jedan dan, odnosno 24 sata da se kalijev jodid otopi u potpunosti.
S vremena na vrijeme protresite smjesu, da biste ubrzali otapanje.
(Alternativa za Vas)
- Učlanjen(a)
- 25.08.2009
- Poruka
- 39.023
Jod u prevenciji raka dojke
I najteža oboljenja mogu da se spreče zdravim životnim navikama. Japanci konzumiraju više od 12 miligrama joda dnevno, zahvaljujući jestivim morskim algama
Da li je tako nešto moguće?
Ako jeste u Zemlji izlazećeg sunca, zašto bismo mi na Zapadu i dalje živeli u mraku neznanja?
Kada je reč o raku dojke postoje mnoga pitanja, a možda samo jedan odgovor - jod! Japanci konzumiraju više od 12 miligrama joda dnevno, zahvaljujući jestivim morskim algama, što je 50 puta veća doza u odnosu na stanovnike SAD. Broj slučajeva raka dojke u Americi je najviši na svetu, dok je u Japanu najniži.
Studije sprovedene na ljudima i laboratorijskim životinjama pokazuju da jod sprečava nastanak raka dojke. Naučnici sa instituta u Meksiku predvođeni Carmen Aceves dokazali su da jod ima antikancerogena i protivupalna svojstva. Sprovedeno istraživanje je čak zabeležilo da se primenom organskog joda kod obolelih od raka dojke, ćelije raka drastično smanjuju. S druge strane, visoke količine joda (u miligramima) koje su pacijenti primali nisu narušile normalno funkcionisanje štitne žlezde i nisu pokazale negativan uticaj na celokupno zdravstveno stanje.
Najnovija klinička ispitivanja pokazala su, dakle, direktnu povezanost adekvatnog unosa joda i prevencije širenja raka dojke, što predstavlja revolucionarno otkriće. Svakako i za Nobelovu nagradu, čim se farmaceutska industrija bude odlučila za taj lek. Danas je malo poznato da je jod korišćen kao univerzalni lek od kraja 19. do sredine 20. veka. Dobitnik Nobelove nagrade za medicinu dr Albert Szent Gyoryi, koji je otkrio vitamin C, zapisao je: "Niko nije znao šta jod radi, ali je nešto radio i to nešto dobro. Dok sam bio student pravili smo rimu: Ako ne znate gde, šta i zašto - prepišite im onda kalijum jod, zato!"
Danas je poznato šta jod čini i koliko može pomoći, ali moderna medicina spava. Vreme je da se sa prvim izlaskom sunca sami probudimo. Ako na stolu nemamo japanske alge, treba znati da joda ima i u drugim morskim plodovima, jodiranoj soli, a kod nas i u novosadskoj mineralnoj vodi.
(Večernje novosti)
I najteža oboljenja mogu da se spreče zdravim životnim navikama. Japanci konzumiraju više od 12 miligrama joda dnevno, zahvaljujući jestivim morskim algama
Da li je tako nešto moguće?
Ako jeste u Zemlji izlazećeg sunca, zašto bismo mi na Zapadu i dalje živeli u mraku neznanja?
Kada je reč o raku dojke postoje mnoga pitanja, a možda samo jedan odgovor - jod! Japanci konzumiraju više od 12 miligrama joda dnevno, zahvaljujući jestivim morskim algama, što je 50 puta veća doza u odnosu na stanovnike SAD. Broj slučajeva raka dojke u Americi je najviši na svetu, dok je u Japanu najniži.
Studije sprovedene na ljudima i laboratorijskim životinjama pokazuju da jod sprečava nastanak raka dojke. Naučnici sa instituta u Meksiku predvođeni Carmen Aceves dokazali su da jod ima antikancerogena i protivupalna svojstva. Sprovedeno istraživanje je čak zabeležilo da se primenom organskog joda kod obolelih od raka dojke, ćelije raka drastično smanjuju. S druge strane, visoke količine joda (u miligramima) koje su pacijenti primali nisu narušile normalno funkcionisanje štitne žlezde i nisu pokazale negativan uticaj na celokupno zdravstveno stanje.
Najnovija klinička ispitivanja pokazala su, dakle, direktnu povezanost adekvatnog unosa joda i prevencije širenja raka dojke, što predstavlja revolucionarno otkriće. Svakako i za Nobelovu nagradu, čim se farmaceutska industrija bude odlučila za taj lek. Danas je malo poznato da je jod korišćen kao univerzalni lek od kraja 19. do sredine 20. veka. Dobitnik Nobelove nagrade za medicinu dr Albert Szent Gyoryi, koji je otkrio vitamin C, zapisao je: "Niko nije znao šta jod radi, ali je nešto radio i to nešto dobro. Dok sam bio student pravili smo rimu: Ako ne znate gde, šta i zašto - prepišite im onda kalijum jod, zato!"
Danas je poznato šta jod čini i koliko može pomoći, ali moderna medicina spava. Vreme je da se sa prvim izlaskom sunca sami probudimo. Ako na stolu nemamo japanske alge, treba znati da joda ima i u drugim morskim plodovima, jodiranoj soli, a kod nas i u novosadskoj mineralnoj vodi.
(Večernje novosti)
- Učlanjen(a)
- 25.08.2009
- Poruka
- 39.023
Mamografija i rak
Ovaj popularni postupak je prošle godine utrostručio rizik od raka za 1,65 milijuna ljudi
"Korist je neznačajna, uzrokovana šteta je znatna, a nastali troškovi su ogromni...” - The Lancet (poznati medicinski časopis)
Gomilaju se dokazi protiv rutinskog korištenja mnogih uobičajenih skrining metoda kao što su mamografija i CT skeniranje.
Nedavna izvješća otkrivaju da se na odraslima provodi prevelik broj takvih ispitivanja.
Njih u stopu prate nova izvješća koja upozoravaju da neke od tih pretraga, ne samo da mogu uzrokovati rak, nego mogu izazvati i nove karcinome kod osoba koje su već liječene od raka.
Zračenja prsa u djetinjstvu doprinose kasnijem razvoju karcinoma dojke
Istraživači s Memorijalnog Sloan-Kettering centra za rak su nedavno predstavili svoja otkrića na godišnjem sastanku Američkog udruženja za kliničku onkologiju u Chicagu.
Naveli su da djevojke koje prime zračenje prsnog koša za liječenje raka u djetinjstvu, kasnije imaju visok rizik za razvoj raka dojke.
Istraživači su analizirali podatke o gotovo 1.300 osoba koje su preživjele rak (The Childhood Cancer Survivor Study). Kao što je izvijestio MedPageToday:
"Kod 175 od 1300 osoba koje su preživjele rak, kasnije se razvio rak dojke u starosti od 38 godina.
Sveukupno, učestalost raka dojke među njima je bila 24 %, u usporedbi sa stopom od 4 % među ostalim ženama prijavljenim u bazi podataka SEER.
Za žene koje su bile izložene većim razinama zračenja (20 Gy ili više) učestalost je bila veća za 31 %, rekla je Moskowitz. To je slično incidenciji od 30 % koja je opažena kod osoba s BRCA1 mutacijom.”
Prilično žalosno! Ponuđeno "rješenje" - započeti što prije s mamografijom kod žena koje su u svojoj mladosti primile liječenje zračenjem, još više povećava njihov rizik od raka!
Rutinski mamogrami su neučinkoviti i povećavaju rizik od raka dojke
Mamogrami izlažu tijelo ionizirajućem zračenju koje može biti do 1.000 puta jače od rendgenskih zraka (za koje znamo da povećavaju rizik od raka).
Prema dr. Samuelu S. Epsteinu, predsjedniku Udruženja za prevenciju raka, i Rosalie Bertell, doktorici znanosti s International Physicians for Humanitarian Medicine:
"Ako žena slijedi smjernice za mamografiju za žene u predmenopauzi, tijekom 10 godina ona će primiti ukupnu dozu radijacije od oko 5 rada.
Ovo odgovara razini ozračenosti japanske žene jednu milju od epicentra atomskih eksplozija u Hirošimi ili Nagasakiju.
U istraživanju dr. Roberta M. Kaplana, predsjednika odjela zdravstvene službe na Kalifornijskom fakultetu u Los Angelesu, pronađeno je 22 % više invazivnih tumora dojke u skupini koja je imala mamograme svake dvije godine u usporedbi sa skupinom koja je imala samo jedan mamogram u razdoblju od šest godina. "
Nažalost, American Cancer Society i The National Cancer Institute, proglasili su otkrića dr. Epsteina “neetičnima i nevaljanima”.
No, dr. Epstein nije jedina osoba koja to tvrdi. Brojna istraživanja provedena tijekom zadnjih godina, razotkrivaju neučinkovitost i opasnost mamografije.
Britanski medicinski časopis The Lancet je nedavno izvijestio da su CT skenovi (kompjutorska tomografija) povezani s povećanim rizikom od raka kod djece.
Iako CT skenovi ponekad mogu spasiti život, samo dva ili tri skena djeteta UTROSTRUČUJU rizik za razvoj raka mozga u njegovom kasnijem životu.
Također, otkriveno je da 5 do 10 skenova utrostručuje rizik od leukemije.
Kate Kelland je za Reuters citirala Amy Berrington de Gonzalez s Nacionalnog instituta za rak koja je radila na istraživanju sa znanstvenicima iz Velike Britanije i Kanade:
“Dobro je poznato da zračenje može izazvati rak. U tijeku je znanstvena rasprava da li relativno niske doze zračenja, poput onih primljenih od CT skenova, povećavaju rizik od raka, a ako je tako, kakva je ozbiljnost tog rizika. Naše istraživanje je prvo koje pruža izravne dokaze o povezanosti raka i CT zračenja. I uspjeli smo, također, izmjeriti taj rizik.“
CNN Health koji je također izvještavao o ovim otkrićima, ponudio je sljedeći razuman savjet:
“Istraživanje provedeno prošle godine je otkrilo da je 1,65 milijuna djece bilo podvrgnuto CT skenu tijekom posjeta hitnoj službi u 2008. Učestalost CT skeniranja peterostruko je porasla u zadnjih 14 godina. Prije nego li pristanete na CT skeniranje vašeg djeteta, pročitajte savjet autora istraživanja i pedijatara iz Dječje bolnice Cincinnati :
Novo istraživanje pokazuje: povećano izlaganje zračenju tijekom medicinskih pretraga predstavlja opasnost za zdravlje
Prema novom istraživanju navedenom u najnovijem izdanju časopisa američkog liječničkog udruženja (JAMA) u svijetu se između 1996. i 2010. znatno povećala primjena napredne slikovne dijagnostike.
Korištenje CT skenova se utrostručilo, što je dramatično povećavalo izlaganje zračenju, budući da CT skenovi i pretrage iz nuklearne medicine oslobađaju daleko veće doze zračenja od konvencionalnih rendgenskih zraka.
Prosječna doza zračenja po stanovniku povećala se s 1,2 mSv u 1996. na 2,3 mSv u 2010. Osim toga, postotak bolesnika koji primaju visoke i vrlo visoke doze zračenja (između 20-30 mSv sve do 50 mSv) udvostručuje se svake godine.
Autori istraživanja dodaju kako ima dokaza da su takve razine zračenja povezane s razvojem karcinoma. Autori upozoravaju:
“Nisu provedena brojna, višestrana istraživanja koja bi procijenila trendove snimanja u integriranim sustavima pružanja zdravstvene skrbi koji su klinički i fiskalno odgovorni za posljedice takvog zračenja na živote ljudi.
Razumijevanje uporabe snimanja te povezanog izlaganja zračenju u tim okvirima, moglo bi nam pomoći da odredimo u kojoj mjeri povećanje snimanja može biti nezavisno od izravnih financijskih poticaja.
Vjerojatno je povećanje primjene naprednog dijagnostičkog snimanja doprinijelo poboljšanju skrbi o bolesniku, no zasad ima izuzetno malo podataka koji potvrđuju korist od snimanja.
S obzirom na visoke troškove snimanja (na skrining se troši oko 100 milijardi USD godišnje) i potencijalni rizik od raka, te prednosti bi trebale biti kvantificirane. Trebale bi biti razvijene smjernice za korištenje snimanja koje su utemeljene na dokazima i koje jasno uravnotežuju njihovu korist naspram financijskih troškova i zdravstvenog rizika.“
Mnogi karcinomi nestaju sami od sebe
Prema Susan Love, kirurginji koja vrši operacije raka dojke na UCLA-u, najmanje 30 posto tumora dijagnosticiranih mamogramima nestalo bi samo od sebe.
Ti tumori se pojavljuju, neko vrijeme rastu, zatim se smanjuju te čak u potpunosti nestaju.
To nameće pitanje – koliko je uistinu slučajeva raka izliječeno zahvaljujući modernim intervencijama poput kemoterapije i zračenja, a koliko zbog djelovanja našeg imunološkog sustava koji se sam po sebi oslobađa tumora?
Nemoguće je dati točan odgovor na to pitanje. Ali sigurno se može reći da je snaga vašeg imunološkog sustava jedan od glavnih čimbenika koji određuje hoćete li pobijediti karcinom.
Skoro svatko u svom tijelu ima kancerozne i prekancerozne stanice, no ne dobije svatko rak.
Razlika leži u otpornosti vašeg imunološkog sustava. Dr. Barnett Kramer s Nacionalnog instituta za zdravlje, kaže kako postaje sve jasnije da karcinomi za napredovanje ne trebaju samo mutaciju.
Oni trebaju suradnju okolnih stanica, određene imunološke odgovore, te hormone kao gorivo. Kramer opisuje rak kao dinamičan proces, koji se kreće u više smjerova.
Što to znači za vas?
Što se bolje brinete o vašem imunološkom sustavu, to će se i on bolje pobrinuti za vas.
Jedno od rješenja je smanjiti izlaganje mamogramima i drugim izvorima ionizirajućeg zračenja.
No, to nije sve. SVAKODNEVNO morate izgrađivati vaš imunološki sustav uz pomoć pravilne prehrane i zdravog načina života. Jedan od najboljih načina da to učinite je optimiziranje razine vitamina D u organizmu.
Vitamin D - izvanredni borac protiv raka
Vitamin D jedan je od najmoćnijih boraca protiv raka.
Receptori koji reagiraju na vitamin D pronađeni su u gotovo svakom tipu ljudske stanice, od kostiju do mozga.
Naša jetra, bubrezi i druga tkiva su sposobni pretvoriti vitamin D u kalcitriol - hormonsku, ili aktiviranu verziju vitamina D. Organi ga zatim koriste da poprave nastala oštećenja i iskorijene stanice raka.
Vitamin D je sposoban ući u stanice raka te izazvati apoptozu - programiranu smrt stanica raka.
Kada je JoEllen Welsh, istraživačica na Državnom sveučilištu New Yorka u Albanyju ubrizgavala oblik vitamina D u ljudske stanice raka dojke, polovina njih se smežurala i umrla unutar nekoliko dana.
Vitamin D je djelovao na ubijanje stanica raka s istom učinkovitošću kao i toksičan lijek protiv raka dojke Tamoxifen, no bez ikakvih štetnih nuspojava, te uz manji trošak.
Ako su vam dijagnosticirali rak, čvrsto preporučujem da osigurate da vaša razina vitamina D bude u granicama 70 do 100 ng/ml (nanogram po mililitru).
To možete postići direktnim izlaganjem suncu ili ako to nije moguće, uzimanjem vitamina D3 u obliku dodatka prehrani.
Vitamin D djeluje u sinergiji sa svakom poznatom terapijom za rak, bez štetnih učinaka.
Osnovni savjeti za prevenciju raka
Kada je u pitanju rak, prevencija je uistinu vrijedna zlata, a sljedeće strategije mogu vam pomoći kako biste izbjegli da ikada postanete dio statistike karcinoma.
1. Izbjegavajte fruktozu i šećer
Sasvim je jasno, ako želite izbjeći rak, ili ste momentalno podvrgnuti liječenju od raka, da apsolutno MORATE izbjegavati sve oblike šećera – naročito fruktozu - i to ponajviše zbog njezine veze s inzulinskom rezistencijom.
Prema Lewisu Cantleyju, direktoru Bet Izrael Deaconess medicinskog centra za rak, čak 80 posto svih karcinoma su “izazvani ili mutacijama ili čimbenicima okoliša koji pojačavaju ili oponašaju djelovanje inzulina“.
Savjetujemo da održavate vašu UKUPNU potrošnju fruktoze ispod 25 grama dnevno, uključujući voće.
Za većinu ljudi bilo bi mudro da ograniče unos fruktoze iz voća na 15 grama ili manje, budući da je gotovo zajamčeno da osim voća konzumirate fruktozu iz “skrivenih„ izvora (gazirana pića, industrijski sokovi, brza hrana)
2. Opskrbite se vitaminom D
Postoje snažni dokazi tomu da nedostatak vitamina D igra presudnu ulogu u razvoju raka. Istraživanja potvrđuju da bi optimiranjem razine vitamina D godišnje moglo biti spriječeno oko 30 % smrti od raka u svijetu.
Rizik od raka možete smanjiti za VIŠE nego upola jednostavnim izlaganjem suncu. A ako se već liječite od raka bilo bi dobro da tu razinu dovedete na 80-90 ng/ml.
3. Unosite prirodan vitamin A
Postoje dokazi da vitamin A također igra važnu ulogu u sprječavanju raka dojke.
Najbolje ga je dobivati iz hrane bogate vitaminom A poput sirovog maslaca, sirovog punomasnog mlijeka, mrkve, batata, bundeve, špinata, kelja.
Tijelu trebate osigurati savršen omjer vitamina A i D, a to najbolje možete postići ne putem dodataka prehrani nego sunčanjem i konzumiranjem hrane bogate vitaminom A.
4. Redovito vježbajte
Kada je riječ o prevenciji raka, malo tko od nas pomisli na vježbanje.
Međutim, postoji niz uvjerljivih dokaza da vježbanje može drastično sniziti vaš rizik od raka.
Jedan od glavnih načina kako vježbanje smanjuje rizik od raka je smanjenjem povišenih razina inzulina, što stvara nisko šećerno okruženje koje je nepogodno za rast i širenje stanica raka.
Na primjer, tjelesno aktivni ljudi imaju upola manji rizik od raka debelog crijeva. Žene koje redovito vježbaju mogu smanjiti svoj rizik od raka dojke za 20 do 30 posto.
Važno je da vaša rutina vježbanja uključuje velik izbor tehnika, kao što su trening snage, kružni trening, aerobik te istezanje.
5. Normalizirajte vaš omjer omega 3 i omega 6 masnih kiselina
Kod većine nas omjer omega 3 i omega 6 masnih kiselina poremećen zbog korištenja rafiniranih ulja i brze hrane.
Uzimajte visokokvalitetna hladno prešana prirodna ulja (ulje lana, ulje konoplje, Sacha Inchi ulje, maslinovo ulje). Izbjegavajte korištenje procesiranih ulja i brze hrane.
6. Pribavite dovoljne količine joda
Jod je neophodan element u tragovima potreban za sintezu hormona, a njegov manjak može doprinijeti razvoju niza zdravstvenih problema, uključujući i rak dojke.
Naime, dojke apsorbiraju i koriste puno joda, koji trebaju za pravilnu staničnu funkciju. Manjak joda u bilo kojem tkivu dovest će do disfunkcije tog tkiva, a tumori su jedna od mogućnosti.
Međutim, u uzimanju joda ne smijete pretjerati.
Postoje dokazi koji ukazuju da uzimanje velikih doza joda može biti kontraproduktivno. Nedavno provedeno istraživanje sugerira da bi moglo biti opasno primiti više od oko 800 mikrograma (mcg) joda dnevno, te da bi suplementiranje s čak 12-13 miligrama (mg) moglo imati negativne posljedice na zdravlje.
7. Izbjegavajte ksenoestrogene
Ksenoestrogeni su sintetičke kemikalije koje oponašaju prirodne estrogene. Oni imaju veliki raspon posljedica po ljudsko zdravlje, uključujući smanjen broj spermatozoida kod muškaraca i povećan rizik od raka dojke kod žena.
Postoji velik broj ksenoestrogena, kao što su hormoni rasta u proizvodima životinjskog porijekla, bisfenol A u plastici, ftalati i parabeni u proizvodima za osobnu njegu, te kemikalije u neprianjajućim tavama.
8. Izbjegavajte nefermentirane sojine proizvode
Nefermentirana soja je bogata fitoestrogenima.
Prema nekim istraživanjima, soja u našem organizmu djeluje poput estrogena i povećava proliferaciju stanica dojke, što može dovesti do mutacije i rasta kanceroznih stanica.
9. Izbjegavajte negativne emocije i stres
Mnoga istraživanja potvrđuju da je čak 85 posto bolesti prouzročeno negativnim emocijama. Ovaj čimbenik je vjerojatno najvažniji od svih gore nabrojenih faktora.
Izbjegavajte stres i na vrijeme se rješavajte negativnim emocija.
Provjereni i besplatan alat za to je Tehnika emocionalne slobode (EFT).
9. Poboljšajte prehranu
Samo 25 posto ljudi jede dovoljno povrća. Jedite povrća koliko god želite. Po mogućnosti, kupujte svježe i organski uzgojeno povrće.
Poznato je da povrće iz porodice krstašica, poput brokule i cvjetače, ima moćna antikancerogena svojstva.
Jednostavan način da povećate svoj unos povrća je da dnevno popijete jednu litru soka od organskog zelenog povrća.
10. Izbjegavajte otrove
Smanjite izloženost otrovima iz okoliša poput pesticida, kemijskih sredstava za čišćenje u kućanstvu, sintetičkih osvježivača zraka i onečišćene vode.
Koristite prirodnu kozmetiku, ekološka sredstva za čišćenje, organski ili domaće uzgojeno povrće i voće, pročišćenu vodu.
11. Ograničite izlaganje elektromagnetskom zračenju
Stvaraju ga telefonske bazne stanice, mobilni telefoni, WIFI internet, dalekovidi visokog napona.
Međunarodna agencija za istraživanje raka, ogranak Svjetske zdravstvene organizacije, objavila je 3. svibnja 2011. da mobilni telefoni “mogu biti kancerogeni za ljude“.
Ako ne možete izbjeći korištenje mobilnih uređaja i WiFi interneta, zaštite se na odgovarajući način.
12. Pripremajte hranu na zdrav način
Vašu hranu kuhajte, dinstajte ili pripremajte na pari, radije nego da je pečete ili pržite. Još bolje, jedite sirovu hranu.
Izvor: Alternativa za Vas
Ovaj popularni postupak je prošle godine utrostručio rizik od raka za 1,65 milijuna ljudi
"Korist je neznačajna, uzrokovana šteta je znatna, a nastali troškovi su ogromni...” - The Lancet (poznati medicinski časopis)
Gomilaju se dokazi protiv rutinskog korištenja mnogih uobičajenih skrining metoda kao što su mamografija i CT skeniranje.
Nedavna izvješća otkrivaju da se na odraslima provodi prevelik broj takvih ispitivanja.
Njih u stopu prate nova izvješća koja upozoravaju da neke od tih pretraga, ne samo da mogu uzrokovati rak, nego mogu izazvati i nove karcinome kod osoba koje su već liječene od raka.
Zračenja prsa u djetinjstvu doprinose kasnijem razvoju karcinoma dojke
Istraživači s Memorijalnog Sloan-Kettering centra za rak su nedavno predstavili svoja otkrića na godišnjem sastanku Američkog udruženja za kliničku onkologiju u Chicagu.
Naveli su da djevojke koje prime zračenje prsnog koša za liječenje raka u djetinjstvu, kasnije imaju visok rizik za razvoj raka dojke.
Istraživači su analizirali podatke o gotovo 1.300 osoba koje su preživjele rak (The Childhood Cancer Survivor Study). Kao što je izvijestio MedPageToday:
"Kod 175 od 1300 osoba koje su preživjele rak, kasnije se razvio rak dojke u starosti od 38 godina.
Sveukupno, učestalost raka dojke među njima je bila 24 %, u usporedbi sa stopom od 4 % među ostalim ženama prijavljenim u bazi podataka SEER.
Za žene koje su bile izložene većim razinama zračenja (20 Gy ili više) učestalost je bila veća za 31 %, rekla je Moskowitz. To je slično incidenciji od 30 % koja je opažena kod osoba s BRCA1 mutacijom.”
Prilično žalosno! Ponuđeno "rješenje" - započeti što prije s mamografijom kod žena koje su u svojoj mladosti primile liječenje zračenjem, još više povećava njihov rizik od raka!
Rutinski mamogrami su neučinkoviti i povećavaju rizik od raka dojke
Mamogrami izlažu tijelo ionizirajućem zračenju koje može biti do 1.000 puta jače od rendgenskih zraka (za koje znamo da povećavaju rizik od raka).
Prema dr. Samuelu S. Epsteinu, predsjedniku Udruženja za prevenciju raka, i Rosalie Bertell, doktorici znanosti s International Physicians for Humanitarian Medicine:
"Ako žena slijedi smjernice za mamografiju za žene u predmenopauzi, tijekom 10 godina ona će primiti ukupnu dozu radijacije od oko 5 rada.
Ovo odgovara razini ozračenosti japanske žene jednu milju od epicentra atomskih eksplozija u Hirošimi ili Nagasakiju.
U istraživanju dr. Roberta M. Kaplana, predsjednika odjela zdravstvene službe na Kalifornijskom fakultetu u Los Angelesu, pronađeno je 22 % više invazivnih tumora dojke u skupini koja je imala mamograme svake dvije godine u usporedbi sa skupinom koja je imala samo jedan mamogram u razdoblju od šest godina. "
Nažalost, American Cancer Society i The National Cancer Institute, proglasili su otkrića dr. Epsteina “neetičnima i nevaljanima”.
No, dr. Epstein nije jedina osoba koja to tvrdi. Brojna istraživanja provedena tijekom zadnjih godina, razotkrivaju neučinkovitost i opasnost mamografije.
- 1995. The Lancet - poznati medicinski časopis - pisao je o mamogramima sljedeće: “korist je neznačajna, uzrokovana šteta je znatna, a nastali troškovi su ogromni ...”
- 2009. Istraživanje podataka pri Cochrane Database of Systemic Reviews je pokazalo da premda je mamografski skrining donekle smanjio smrtnost od raka dojke, on je također za 30% povećao prekomjerno dijagnosticiranje i liječenje - što je povećalo ukupan rizik od raka za 0,5 posto. U praksi to znači da na svakih 2.000 žena skriniranih u razdoblju dužem od 10 godina, život samo jedne žene će biti produžen, dok će 10 zdravih žena biti bespotrebno podvrgnuto po život opasnom liječenju.
- 2010. Istraživanje objavljeno u New England Journal of Medicine pokazuje da su glavni uzroci smanjenja stope smrtnosti od raka dojke povećana svjesnost i poboljšano liječenje, a ne mamografija. Otkriveno je da su mamogrami kombinirani s modernim liječenjem smanjili stopu smrtnost za 10 posto, ali podaci iz istraživanja su pokazali da bi učinak samih mamograma mogao biti 2 posto ili čak nula. U praksi to znači da od 1.000 žena, 996 žena umjesto 995.6 ne bi umrlo od raka – to je tako mali učinak da se je mogao desiti slučajno!
- 2012. Istraživanje s Harvarda otkriva da je čak 15-25 % slučajeva raka dojke prekomjerno dijagnosticirano. Istraživači su zaključili da mamogrami ne samo da mogu biti neprikladni za dijagnosticiranje raka dojke, nego doprinose značajnom prekomjernom dijagnosticiranju tumora.
Britanski medicinski časopis The Lancet je nedavno izvijestio da su CT skenovi (kompjutorska tomografija) povezani s povećanim rizikom od raka kod djece.
Iako CT skenovi ponekad mogu spasiti život, samo dva ili tri skena djeteta UTROSTRUČUJU rizik za razvoj raka mozga u njegovom kasnijem životu.
Također, otkriveno je da 5 do 10 skenova utrostručuje rizik od leukemije.
Kate Kelland je za Reuters citirala Amy Berrington de Gonzalez s Nacionalnog instituta za rak koja je radila na istraživanju sa znanstvenicima iz Velike Britanije i Kanade:
“Dobro je poznato da zračenje može izazvati rak. U tijeku je znanstvena rasprava da li relativno niske doze zračenja, poput onih primljenih od CT skenova, povećavaju rizik od raka, a ako je tako, kakva je ozbiljnost tog rizika. Naše istraživanje je prvo koje pruža izravne dokaze o povezanosti raka i CT zračenja. I uspjeli smo, također, izmjeriti taj rizik.“
CNN Health koji je također izvještavao o ovim otkrićima, ponudio je sljedeći razuman savjet:
“Istraživanje provedeno prošle godine je otkrilo da je 1,65 milijuna djece bilo podvrgnuto CT skenu tijekom posjeta hitnoj službi u 2008. Učestalost CT skeniranja peterostruko je porasla u zadnjih 14 godina. Prije nego li pristanete na CT skeniranje vašeg djeteta, pročitajte savjet autora istraživanja i pedijatara iz Dječje bolnice Cincinnati :
- tražite najnižu moguću dozu zračenja
- izbjegavajte višestruke skenove
- umjesto CT skena zatražite ultrazvuk ili MRI (magnetsku rezonanciju)“
Novo istraživanje pokazuje: povećano izlaganje zračenju tijekom medicinskih pretraga predstavlja opasnost za zdravlje
Prema novom istraživanju navedenom u najnovijem izdanju časopisa američkog liječničkog udruženja (JAMA) u svijetu se između 1996. i 2010. znatno povećala primjena napredne slikovne dijagnostike.
Korištenje CT skenova se utrostručilo, što je dramatično povećavalo izlaganje zračenju, budući da CT skenovi i pretrage iz nuklearne medicine oslobađaju daleko veće doze zračenja od konvencionalnih rendgenskih zraka.
Prosječna doza zračenja po stanovniku povećala se s 1,2 mSv u 1996. na 2,3 mSv u 2010. Osim toga, postotak bolesnika koji primaju visoke i vrlo visoke doze zračenja (između 20-30 mSv sve do 50 mSv) udvostručuje se svake godine.
Autori istraživanja dodaju kako ima dokaza da su takve razine zračenja povezane s razvojem karcinoma. Autori upozoravaju:
“Nisu provedena brojna, višestrana istraživanja koja bi procijenila trendove snimanja u integriranim sustavima pružanja zdravstvene skrbi koji su klinički i fiskalno odgovorni za posljedice takvog zračenja na živote ljudi.
Razumijevanje uporabe snimanja te povezanog izlaganja zračenju u tim okvirima, moglo bi nam pomoći da odredimo u kojoj mjeri povećanje snimanja može biti nezavisno od izravnih financijskih poticaja.
Vjerojatno je povećanje primjene naprednog dijagnostičkog snimanja doprinijelo poboljšanju skrbi o bolesniku, no zasad ima izuzetno malo podataka koji potvrđuju korist od snimanja.
S obzirom na visoke troškove snimanja (na skrining se troši oko 100 milijardi USD godišnje) i potencijalni rizik od raka, te prednosti bi trebale biti kvantificirane. Trebale bi biti razvijene smjernice za korištenje snimanja koje su utemeljene na dokazima i koje jasno uravnotežuju njihovu korist naspram financijskih troškova i zdravstvenog rizika.“
Mnogi karcinomi nestaju sami od sebe
Prema Susan Love, kirurginji koja vrši operacije raka dojke na UCLA-u, najmanje 30 posto tumora dijagnosticiranih mamogramima nestalo bi samo od sebe.
Ti tumori se pojavljuju, neko vrijeme rastu, zatim se smanjuju te čak u potpunosti nestaju.
To nameće pitanje – koliko je uistinu slučajeva raka izliječeno zahvaljujući modernim intervencijama poput kemoterapije i zračenja, a koliko zbog djelovanja našeg imunološkog sustava koji se sam po sebi oslobađa tumora?
Nemoguće je dati točan odgovor na to pitanje. Ali sigurno se može reći da je snaga vašeg imunološkog sustava jedan od glavnih čimbenika koji određuje hoćete li pobijediti karcinom.
Skoro svatko u svom tijelu ima kancerozne i prekancerozne stanice, no ne dobije svatko rak.
Razlika leži u otpornosti vašeg imunološkog sustava. Dr. Barnett Kramer s Nacionalnog instituta za zdravlje, kaže kako postaje sve jasnije da karcinomi za napredovanje ne trebaju samo mutaciju.
Oni trebaju suradnju okolnih stanica, određene imunološke odgovore, te hormone kao gorivo. Kramer opisuje rak kao dinamičan proces, koji se kreće u više smjerova.
Što to znači za vas?
Što se bolje brinete o vašem imunološkom sustavu, to će se i on bolje pobrinuti za vas.
Jedno od rješenja je smanjiti izlaganje mamogramima i drugim izvorima ionizirajućeg zračenja.
No, to nije sve. SVAKODNEVNO morate izgrađivati vaš imunološki sustav uz pomoć pravilne prehrane i zdravog načina života. Jedan od najboljih načina da to učinite je optimiziranje razine vitamina D u organizmu.
Vitamin D - izvanredni borac protiv raka
Vitamin D jedan je od najmoćnijih boraca protiv raka.
Receptori koji reagiraju na vitamin D pronađeni su u gotovo svakom tipu ljudske stanice, od kostiju do mozga.
Naša jetra, bubrezi i druga tkiva su sposobni pretvoriti vitamin D u kalcitriol - hormonsku, ili aktiviranu verziju vitamina D. Organi ga zatim koriste da poprave nastala oštećenja i iskorijene stanice raka.
Vitamin D je sposoban ući u stanice raka te izazvati apoptozu - programiranu smrt stanica raka.
Kada je JoEllen Welsh, istraživačica na Državnom sveučilištu New Yorka u Albanyju ubrizgavala oblik vitamina D u ljudske stanice raka dojke, polovina njih se smežurala i umrla unutar nekoliko dana.
Vitamin D je djelovao na ubijanje stanica raka s istom učinkovitošću kao i toksičan lijek protiv raka dojke Tamoxifen, no bez ikakvih štetnih nuspojava, te uz manji trošak.
Ako su vam dijagnosticirali rak, čvrsto preporučujem da osigurate da vaša razina vitamina D bude u granicama 70 do 100 ng/ml (nanogram po mililitru).
To možete postići direktnim izlaganjem suncu ili ako to nije moguće, uzimanjem vitamina D3 u obliku dodatka prehrani.
Vitamin D djeluje u sinergiji sa svakom poznatom terapijom za rak, bez štetnih učinaka.
Osnovni savjeti za prevenciju raka
Kada je u pitanju rak, prevencija je uistinu vrijedna zlata, a sljedeće strategije mogu vam pomoći kako biste izbjegli da ikada postanete dio statistike karcinoma.
1. Izbjegavajte fruktozu i šećer
Sasvim je jasno, ako želite izbjeći rak, ili ste momentalno podvrgnuti liječenju od raka, da apsolutno MORATE izbjegavati sve oblike šećera – naročito fruktozu - i to ponajviše zbog njezine veze s inzulinskom rezistencijom.
Prema Lewisu Cantleyju, direktoru Bet Izrael Deaconess medicinskog centra za rak, čak 80 posto svih karcinoma su “izazvani ili mutacijama ili čimbenicima okoliša koji pojačavaju ili oponašaju djelovanje inzulina“.
Savjetujemo da održavate vašu UKUPNU potrošnju fruktoze ispod 25 grama dnevno, uključujući voće.
Za većinu ljudi bilo bi mudro da ograniče unos fruktoze iz voća na 15 grama ili manje, budući da je gotovo zajamčeno da osim voća konzumirate fruktozu iz “skrivenih„ izvora (gazirana pića, industrijski sokovi, brza hrana)
2. Opskrbite se vitaminom D
Postoje snažni dokazi tomu da nedostatak vitamina D igra presudnu ulogu u razvoju raka. Istraživanja potvrđuju da bi optimiranjem razine vitamina D godišnje moglo biti spriječeno oko 30 % smrti od raka u svijetu.
Rizik od raka možete smanjiti za VIŠE nego upola jednostavnim izlaganjem suncu. A ako se već liječite od raka bilo bi dobro da tu razinu dovedete na 80-90 ng/ml.
3. Unosite prirodan vitamin A
Postoje dokazi da vitamin A također igra važnu ulogu u sprječavanju raka dojke.
Najbolje ga je dobivati iz hrane bogate vitaminom A poput sirovog maslaca, sirovog punomasnog mlijeka, mrkve, batata, bundeve, špinata, kelja.
Tijelu trebate osigurati savršen omjer vitamina A i D, a to najbolje možete postići ne putem dodataka prehrani nego sunčanjem i konzumiranjem hrane bogate vitaminom A.
4. Redovito vježbajte
Kada je riječ o prevenciji raka, malo tko od nas pomisli na vježbanje.
Međutim, postoji niz uvjerljivih dokaza da vježbanje može drastično sniziti vaš rizik od raka.
Jedan od glavnih načina kako vježbanje smanjuje rizik od raka je smanjenjem povišenih razina inzulina, što stvara nisko šećerno okruženje koje je nepogodno za rast i širenje stanica raka.
Na primjer, tjelesno aktivni ljudi imaju upola manji rizik od raka debelog crijeva. Žene koje redovito vježbaju mogu smanjiti svoj rizik od raka dojke za 20 do 30 posto.
Važno je da vaša rutina vježbanja uključuje velik izbor tehnika, kao što su trening snage, kružni trening, aerobik te istezanje.
5. Normalizirajte vaš omjer omega 3 i omega 6 masnih kiselina
Kod većine nas omjer omega 3 i omega 6 masnih kiselina poremećen zbog korištenja rafiniranih ulja i brze hrane.
Uzimajte visokokvalitetna hladno prešana prirodna ulja (ulje lana, ulje konoplje, Sacha Inchi ulje, maslinovo ulje). Izbjegavajte korištenje procesiranih ulja i brze hrane.
6. Pribavite dovoljne količine joda
Jod je neophodan element u tragovima potreban za sintezu hormona, a njegov manjak može doprinijeti razvoju niza zdravstvenih problema, uključujući i rak dojke.
Naime, dojke apsorbiraju i koriste puno joda, koji trebaju za pravilnu staničnu funkciju. Manjak joda u bilo kojem tkivu dovest će do disfunkcije tog tkiva, a tumori su jedna od mogućnosti.
Međutim, u uzimanju joda ne smijete pretjerati.
Postoje dokazi koji ukazuju da uzimanje velikih doza joda može biti kontraproduktivno. Nedavno provedeno istraživanje sugerira da bi moglo biti opasno primiti više od oko 800 mikrograma (mcg) joda dnevno, te da bi suplementiranje s čak 12-13 miligrama (mg) moglo imati negativne posljedice na zdravlje.
7. Izbjegavajte ksenoestrogene
Ksenoestrogeni su sintetičke kemikalije koje oponašaju prirodne estrogene. Oni imaju veliki raspon posljedica po ljudsko zdravlje, uključujući smanjen broj spermatozoida kod muškaraca i povećan rizik od raka dojke kod žena.
Postoji velik broj ksenoestrogena, kao što su hormoni rasta u proizvodima životinjskog porijekla, bisfenol A u plastici, ftalati i parabeni u proizvodima za osobnu njegu, te kemikalije u neprianjajućim tavama.
8. Izbjegavajte nefermentirane sojine proizvode
Nefermentirana soja je bogata fitoestrogenima.
Prema nekim istraživanjima, soja u našem organizmu djeluje poput estrogena i povećava proliferaciju stanica dojke, što može dovesti do mutacije i rasta kanceroznih stanica.
9. Izbjegavajte negativne emocije i stres
Mnoga istraživanja potvrđuju da je čak 85 posto bolesti prouzročeno negativnim emocijama. Ovaj čimbenik je vjerojatno najvažniji od svih gore nabrojenih faktora.
Izbjegavajte stres i na vrijeme se rješavajte negativnim emocija.
Provjereni i besplatan alat za to je Tehnika emocionalne slobode (EFT).
9. Poboljšajte prehranu
Samo 25 posto ljudi jede dovoljno povrća. Jedite povrća koliko god želite. Po mogućnosti, kupujte svježe i organski uzgojeno povrće.
Poznato je da povrće iz porodice krstašica, poput brokule i cvjetače, ima moćna antikancerogena svojstva.
Jednostavan način da povećate svoj unos povrća je da dnevno popijete jednu litru soka od organskog zelenog povrća.
10. Izbjegavajte otrove
Smanjite izloženost otrovima iz okoliša poput pesticida, kemijskih sredstava za čišćenje u kućanstvu, sintetičkih osvježivača zraka i onečišćene vode.
Koristite prirodnu kozmetiku, ekološka sredstva za čišćenje, organski ili domaće uzgojeno povrće i voće, pročišćenu vodu.
11. Ograničite izlaganje elektromagnetskom zračenju
Stvaraju ga telefonske bazne stanice, mobilni telefoni, WIFI internet, dalekovidi visokog napona.
Međunarodna agencija za istraživanje raka, ogranak Svjetske zdravstvene organizacije, objavila je 3. svibnja 2011. da mobilni telefoni “mogu biti kancerogeni za ljude“.
Ako ne možete izbjeći korištenje mobilnih uređaja i WiFi interneta, zaštite se na odgovarajući način.
12. Pripremajte hranu na zdrav način
Vašu hranu kuhajte, dinstajte ili pripremajte na pari, radije nego da je pečete ili pržite. Još bolje, jedite sirovu hranu.
Izvor: Alternativa za Vas
- Učlanjen(a)
- 25.08.2009
- Poruka
- 39.023
Ukusne i lekovite: Namirnice koje pomažu u sprečavanju raka dojke
Ono o čemu se predhpodnih decenija govorilo, dobilo je i svoju naučnu potvrdu - ishrana zaista utiče na šanse za dobijanje raka.
Naučnici su proučavali veze izmešu hrane i pojave kancera i zaključili da određena hrana smanjuje mogućnost za dobijanje jedne od najsmrtonosnijih bolesti današnjice. Evo koje su to namirnice koje bi trebalo da uvrstimo na naš svakodnevni meni da bismo smanjili šanse od dobijanja raka.
TAMNO ZELENO LISNATO POVRĆE
Studije su pokazala da lutein i zeaksantin koji se nalazi u tamno zelenom lisnatom povrću kao što je spanać i kelj može da samanji rizik od dobijanja raka dojke.
PASULJ I MAHUNARKE
"Nurses Health Study" pokazala je da unos sočiva i leblebija smanjuje mogućnost za dobijanje raka.
Pasulj i mahunarke su odličan izvor biljnih proteina u ishrani, koji su posebno značajni ako unosite manje ili planirate da smanjite unos mesa. Pasulj i mahunarke takođe obezbeđuju i važne nutritijente kao što su kalcijum, gvožđe i vaitamin B.
PARADAJZ
Paradajz je odličan izbor u borbi protiv raka dojki, prvenstveno zato što sadrži veoma visok nivo antioksidanata. Stručnjak za rak dojke, Tara Vajard, objašnjava da konzumiranje povrća kao što je paradajz smanjuje šanse za dobijanje raka zahvaljujući likopenu koji sadrži u velikim količinama. Takođe, velike količine likopena sadrži i lubenica.
OMEGA 3 MASNE KISELINE
Studije koje su sproveli Univerzitet Zhejiang i APCNS Center of Nutrition, a u kojima je učestvovalo više od 800.000 žena pokazale su da se kod svega 20,000 žena razvio rak tokom istraživanja. Naučnici su ustanovili da žene koje su se hranile masnom ribom koja je bogata omega tri masnim kiselinama kao što je tuna, imale 14 odsto manje šanse da obole od kancera od žene koje su jele manje količine ribe.
MASLINOVO ULJE
Maslinovo ulje je najbolji izbor za kuvanje, kao i za salate. Ovo ulje bogato je antioksidantima i fitonutritijentima. Studija sprovedena na Univerzitetu Navara u Pamploni, a u kojoj su učestvovale žene koje su na mediteranskom režimu ishrane, pokazala je da su žene koje su dodale maslinovo ulje uz obrok imale za 62 odsto manje šanse da obole od raka dojke u narednih pet godina u odnosu na žene koje nisu dodavale maslinovo ulje ishrani.
SEME LANA
Još jedan moćan borac protiv rajka dojke je laneno seme, a razlog je lignan koje ovo semenje sadrži. Jedna studija iz 2009. godine pokazala je da žene koje unose više lignana kroz ishranu imaju manje šanse da obole od raka dojke.
(Blic Žena)
Ono o čemu se predhpodnih decenija govorilo, dobilo je i svoju naučnu potvrdu - ishrana zaista utiče na šanse za dobijanje raka.
Naučnici su proučavali veze izmešu hrane i pojave kancera i zaključili da određena hrana smanjuje mogućnost za dobijanje jedne od najsmrtonosnijih bolesti današnjice. Evo koje su to namirnice koje bi trebalo da uvrstimo na naš svakodnevni meni da bismo smanjili šanse od dobijanja raka.
TAMNO ZELENO LISNATO POVRĆE
Studije su pokazala da lutein i zeaksantin koji se nalazi u tamno zelenom lisnatom povrću kao što je spanać i kelj može da samanji rizik od dobijanja raka dojke.
PASULJ I MAHUNARKE
"Nurses Health Study" pokazala je da unos sočiva i leblebija smanjuje mogućnost za dobijanje raka.
Pasulj i mahunarke su odličan izvor biljnih proteina u ishrani, koji su posebno značajni ako unosite manje ili planirate da smanjite unos mesa. Pasulj i mahunarke takođe obezbeđuju i važne nutritijente kao što su kalcijum, gvožđe i vaitamin B.
PARADAJZ
Paradajz je odličan izbor u borbi protiv raka dojki, prvenstveno zato što sadrži veoma visok nivo antioksidanata. Stručnjak za rak dojke, Tara Vajard, objašnjava da konzumiranje povrća kao što je paradajz smanjuje šanse za dobijanje raka zahvaljujući likopenu koji sadrži u velikim količinama. Takođe, velike količine likopena sadrži i lubenica.
OMEGA 3 MASNE KISELINE
Studije koje su sproveli Univerzitet Zhejiang i APCNS Center of Nutrition, a u kojima je učestvovalo više od 800.000 žena pokazale su da se kod svega 20,000 žena razvio rak tokom istraživanja. Naučnici su ustanovili da žene koje su se hranile masnom ribom koja je bogata omega tri masnim kiselinama kao što je tuna, imale 14 odsto manje šanse da obole od kancera od žene koje su jele manje količine ribe.
MASLINOVO ULJE
Maslinovo ulje je najbolji izbor za kuvanje, kao i za salate. Ovo ulje bogato je antioksidantima i fitonutritijentima. Studija sprovedena na Univerzitetu Navara u Pamploni, a u kojoj su učestvovale žene koje su na mediteranskom režimu ishrane, pokazala je da su žene koje su dodale maslinovo ulje uz obrok imale za 62 odsto manje šanse da obole od raka dojke u narednih pet godina u odnosu na žene koje nisu dodavale maslinovo ulje ishrani.
SEME LANA
Još jedan moćan borac protiv rajka dojke je laneno seme, a razlog je lignan koje ovo semenje sadrži. Jedna studija iz 2009. godine pokazala je da žene koje unose više lignana kroz ishranu imaju manje šanse da obole od raka dojke.
(Blic Žena)
- Učlanjen(a)
- 25.08.2009
- Poruka
- 39.023
Brza hrana je direktno povezana sa rakom dojke
Mlade žene koje u svojoj adolescentskoj dobi konzumiraju hranu sa visokim sadržajem masti, u današnje vreme lako dostupnu ali i nezdravu hranu (fast food) kasnije u životu imaju povećan rizik od nastanka raka dojke.
Ove rezultate su dobili naučnici koji su poslednjih 9 godina sprovodili istraživanje u okviru Nacionalnog Instituta za javno zdravlje na Univerzitetu u Mičigenu, dokazujući da gojaznost i loše navike u ishrani mogu u velikom broju pospešiti mutaciju ćelija tkiva dojke.
Lekari upozoravaju da je najkritičniji period upravo period adolescencije, period kada se tkivo dojke razvija i formira. Ako je organizam mlade žene izložen velikim količinama nezdrave hrane, ćelije tkiva dojke apsorbuju i pod uticajem su štetnih produkata metabolizma koji mogu dovesti do zapaljenskih procesa tkiva koje kasnije u životu povećavaju verovatnoću od nastanka malignih promena.
Istraživanje je samo potvrdilo čijenicu da je progesteron zapravo glavni činilac u mutaciji ćelija tkiva dojke. Progesteron aktivira gene koji su okidač za promenu žlezdanog tkiva dojke jer je ovo i jedini sigurno otkriveni mehanizam nastanka maligniteta tkiva dojke. Upravo gojaznost i ishrana puna masti stvaraju potpuno isti mehanizam jer masne ćelije u celom telu luče hormone a oni pak stimulišu promenu ćelije u malignu ćeliju.
Lekarski tim u saradnji sa mikrobiolozima a uz pomoć novčanih sredstava pojedinaca i organizacija ali i same države, nastavlja sa istraživanjima ali u isto vreme pokušava da pronađe i način da se ove promene ćelija zaustave kako bi prevenirali nastanak maligniteta.
Izvor: B92
Mlade žene koje u svojoj adolescentskoj dobi konzumiraju hranu sa visokim sadržajem masti, u današnje vreme lako dostupnu ali i nezdravu hranu (fast food) kasnije u životu imaju povećan rizik od nastanka raka dojke.
Ove rezultate su dobili naučnici koji su poslednjih 9 godina sprovodili istraživanje u okviru Nacionalnog Instituta za javno zdravlje na Univerzitetu u Mičigenu, dokazujući da gojaznost i loše navike u ishrani mogu u velikom broju pospešiti mutaciju ćelija tkiva dojke.
Lekari upozoravaju da je najkritičniji period upravo period adolescencije, period kada se tkivo dojke razvija i formira. Ako je organizam mlade žene izložen velikim količinama nezdrave hrane, ćelije tkiva dojke apsorbuju i pod uticajem su štetnih produkata metabolizma koji mogu dovesti do zapaljenskih procesa tkiva koje kasnije u životu povećavaju verovatnoću od nastanka malignih promena.
Istraživanje je samo potvrdilo čijenicu da je progesteron zapravo glavni činilac u mutaciji ćelija tkiva dojke. Progesteron aktivira gene koji su okidač za promenu žlezdanog tkiva dojke jer je ovo i jedini sigurno otkriveni mehanizam nastanka maligniteta tkiva dojke. Upravo gojaznost i ishrana puna masti stvaraju potpuno isti mehanizam jer masne ćelije u celom telu luče hormone a oni pak stimulišu promenu ćelije u malignu ćeliju.
Lekarski tim u saradnji sa mikrobiolozima a uz pomoć novčanih sredstava pojedinaca i organizacija ali i same države, nastavlja sa istraživanjima ali u isto vreme pokušava da pronađe i način da se ove promene ćelija zaustave kako bi prevenirali nastanak maligniteta.
Izvor: B92