Ovaj popularni postupak je prošle godine utrostručio rizik od raka
Ovaj popularni postupak je prošle godine utrostručio rizik od raka za 1,65 milijuna ljudi
"Korist je neznačajna, uzrokovana šteta je znatna, a nastali troškovi su ogromni...” - The Lancet (poznati medicinski časopis)
Gomilaju se dokazi protiv rutinskog korištenja mnogih uobičajenih skrining metoda kao što su mamografija i CT skeniranje.
Nedavna izvješća otkrivaju da se na odraslima provodi prevelik broj takvih ispitivanja.
Njih u stopu prate nova izvješća koja upozoravaju da neke od tih pretraga, ne samo da mogu uzrokovati rak, nego mogu izazvati i nove karcinome kod osoba koje su već liječene od raka.
Zračenja prsa u djetinjstvu doprinose kasnijem razvoju karcinoma dojke
Istraživači s Memorijalnog Sloan-Kettering centra za rak su nedavno predstavili svoja otkrića na godišnjem sastanku Američkog udruženja za kliničku onkologiju u Chicagu.
Naveli su da djevojke koje prime zračenje prsnog koša za liječenje raka u djetinjstvu, kasnije imaju visok rizik za razvoj raka dojke.
Istraživači su analizirali podatke o gotovo 1.300 osoba koje su preživjele rak (The Childhood Cancer Survivor Study). Kao što je izvijestio MedPageToday:
"Kod 175 od 1300 osoba koje su preživjele rak, kasnije se razvio rak dojke u starosti od 38 godina.
Sveukupno, učestalost raka dojke među njima je bila 24 %, u usporedbi sa stopom od 4 % među ostalim ženama prijavljenim u bazi podataka SEER.
Za žene koje su bile izložene većim razinama zračenja (20 Gy ili više) učestalost je bila veća za 31 %, rekla je Moskowitz. To je slično incidenciji od 30 % koja je opažena kod osoba s BRCA1 mutacijom.”
Prilično žalosno! Ponuđeno "rješenje" - započeti što prije s mamografijom kod žena koje su u svojoj mladosti primile liječenje zračenjem, još više povećava njihov rizik od raka!
Rutinski mamogrami su neučinkoviti i povećavaju rizik od raka dojke
Mamogrami izlažu tijelo ionizirajućem zračenju koje može biti do 1.000 puta jače od rendgenskih zraka (za koje znamo da povećavaju rizik od raka).
Prema dr. Samuelu S. Epsteinu, predsjedniku Udruženja za prevenciju raka, i Rosalie Bertell, doktorici znanosti s International Physicians for Humanitarian Medicine: "Ako žena slijedi smjernice za mamografiju za žene u predmenopauzi, tijekom 10 godina ona će primiti ukupnu dozu radijacije od oko 5 rada.
Ovo odgovara razini ozračenosti japanske žene jednu milju od epicentra atomskih eksplozija u Hirošimi ili Nagasakiju.
U istraživanju dr. Roberta M. Kaplana, predsjednika odjela zdravstvene službe na Kalifornijskom fakultetu u Los Angelesu, pronađeno je 22 % više invazivnih tumora dojke u skupini koja je imala mamograme svake dvije godine u usporedbi sa skupinom koja je imala samo jedan mamogram u razdoblju od šest godina. "
Nažalost, American Cancer Society i The National Cancer Institute, proglasili su otkrića dr. Epsteina “neetičnima i nevaljanima”.
No, dr. Epstein nije jedina osoba koja to tvrdi. Brojna istraživanja provedena tijekom zadnjih godina, razotkrivaju neučinkovitost i opasnost mamografije.
- 1995. The Lancet - poznati medicinski časopis - pisao je o mamogramima sljedeće: “korist je neznačajna, uzrokovana šteta je znatna, a nastali troškovi su ogromni ...”
- 2009. Istraživanje podataka pri Cochrane Database of Systemic Reviews je pokazalo da premda je mamografski skrining donekle smanjio smrtnost od raka dojke, on je također za 30% povećao prekomjerno dijagnosticiranje i liječenje - što je povećalo ukupan rizik od raka za 0,5 posto. U praksi to znači da na svakih 2.000 žena skriniranih u razdoblju dužem od 10 godina, život samo jedne žene će biti produžen, dok će 10 zdravih žena biti bespotrebno podvrgnuto po život opasnom liječenju.
- 2010. Istraživanje objavljeno u New England Journal of Medicine pokazuje da su glavni uzroci smanjenja stope smrtnosti od raka dojke povećana svjesnost i poboljšano liječenje, a ne mamografija. Otkriveno je da su mamogrami kombinirani s modernim liječenjem smanjili stopu smrtnost za 10 posto, ali podaci iz istraživanja su pokazali da bi učinak samih mamograma mogao biti 2 posto ili čak nula. U praksi to znači da od 1.000 žena, 996 žena umjesto 995.6 ne bi umrlo od raka – to je tako mali učinak da se je mogao desiti slučajno!
- 2012. Istraživanje s Harvarda otkriva da je čak 15-25 % slučajeva raka dojke prekomjerno dijagnosticirano. Istraživači su zaključili da mamogrami ne samo da mogu biti neprikladni za dijagnosticiranje raka dojke, nego doprinose značajnom prekomjernom dijagnosticiranju tumora.
CT skenovi mogu uzrokovati rak kod djece
Britanski medicinski časopis The Lancet je nedavno izvijestio da su CT skenovi (kompjutorska tomografija) povezani s povećanim rizikom od raka kod djece.
Iako CT skenovi ponekad mogu spasiti život, samo dva ili tri skena djeteta UTROSTRUČUJU rizik za razvoj raka mozga u njegovom kasnijem životu.
Također, otkriveno je da 5 do 10 skenova utrostručuje rizik od leukemije.
Kate Kelland je za Reuters citirala Amy Berrington de Gonzalez s Nacionalnog instituta za rak koja je radila na istraživanju sa znanstvenicima iz Velike Britanije i Kanade: “Dobro je poznato da zračenje može izazvati rak. U tijeku je znanstvena rasprava da li relativno niske doze zračenja, poput onih primljenih od CT skenova, povećavaju rizik od raka, a ako je tako, kakva je ozbiljnost tog rizika. Naše istraživanje je prvo koje pruža izravne dokaze o povezanosti raka i CT zračenja. I uspjeli smo, također, izmjeriti taj rizik.“
CNN Health koji je također izvještavao o ovim otkrićima, ponudio je sljedeći razuman savjet: “Istraživanje provedeno prošle godine je otkrilo da je 1,65 milijuna djece bilo podvrgnuto CT skenu tijekom posjeta hitnoj službi u 2008. Učestalost CT skeniranja peterostruko je porasla u zadnjih 14 godina. Prije nego li pristanete na CT skeniranje vašeg djeteta, pročitajte savjet autora istraživanja i pedijatara iz Dječje bolnice Cincinnati:
- tražite najnižu moguću dozu zračenja
- izbjegavajte višestruke skenove
- umjesto CT skena zatražite ultrazvuk ili MRI (magnetsku rezonanciju)“
Novo istraživanje pokazuje: povećano izlaganje zračenju tijekom medicinskih pretraga predstavlja opasnost za zdravlje
Prema novom istraživanju navedenom u najnovijem izdanju časopisa američkog liječničkog udruženja (JAMA) u svijetu se između 1996. i 2010. znatno povećala primjena napredne slikovne dijagnostike.
Korištenje CT skenova se utrostručilo, što je dramatično povećavalo izlaganje zračenju, budući da CT skenovi i pretrage iz nuklearne medicine oslobađaju daleko veće doze zračenja od konvencionalnih rendgenskih zraka.
Prosječna doza zračenja po stanovniku povećala se s 1,2 mSv u 1996. na 2,3 mSv u 2010. Osim toga, postotak bolesnika koji primaju visoke i vrlo visoke doze zračenja (između 20-30 mSv sve do 50 mSv) udvostručuje se svake godine.
Autori istraživanja dodaju kako ima dokaza da su takve razine zračenja povezane s razvojem karcinoma. Autori upozoravaju: “Nisu provedena brojna, višestrana istraživanja koja bi procijenila trendove snimanja u integriranim sustavima pružanja zdravstvene skrbi koji su klinički i fiskalno odgovorni za posljedice takvog zračenja na živote ljudi.
Razumijevanje uporabe snimanja te povezanog izlaganja zračenju u tim okvirima, moglo bi nam pomoći da odredimo u kojoj mjeri povećanje snimanja može biti nezavisno od izravnih financijskih poticaja.
Vjerojatno je povećanje primjene naprednog dijagnostičkog snimanja doprinijelo poboljšanju skrbi o bolesniku, no zasad ima izuzetno malo podataka koji potvrđuju korist od snimanja.
S obzirom na visoke troškove snimanja (na skrining se troši oko 100 milijardi USD godišnje) i potencijalni rizik od raka, te prednosti bi trebale biti kvantificirane. Trebale bi biti razvijene smjernice za korištenje snimanja koje su utemeljene na dokazima i koje jasno uravnotežuju njihovu korist naspram financijskih troškova i zdravstvenog rizika.“
Mnogi karcinomi nestaju sami od sebe
Prema Susan Love, kirurginji koja vrši operacije raka dojke na UCLA-u, najmanje 30 posto tumora dijagnosticiranih mamogramima nestalo bi samo od sebe.
Ti tumori se pojavljuju, neko vrijeme rastu, zatim se smanjuju te čak u potpunosti nestaju.
To nameće pitanje – koliko je uistinu slučajeva raka izliječeno zahvaljujući modernim intervencijama poput kemoterapije i zračenja, a koliko zbog djelovanja našeg imunološkog sustava koji se sam po sebi oslobađa tumora?
Nemoguće je dati točan odgovor na to pitanje. Ali sigurno se može reći da je snaga vašeg imunološkog sustava jedan od glavnih čimbenika koji određuje hoćete li pobijediti karcinom.
Skoro svatko u svom tijelu ima kancerozne i prekancerozne stanice, no ne dobije svatko rak.
Razlika leži u otpornosti vašeg imunološkog sustava. Dr. Barnett Kramer s Nacionalnog instituta za zdravlje, kaže kako postaje sve jasnije da karcinomi za napredovanje ne trebaju samo mutaciju.
Oni trebaju suradnju okolnih stanica, određene imunološke odgovore, te hormone kao gorivo. Kramer opisuje rak kao dinamičan proces, koji se kreće u više smjerova.
Što to znači za vas?
Što se bolje brinete o vašem imunološkom sustavu, to će se i on bolje pobrinuti za vas.
Jedno od rješenja je smanjiti izlaganje mamogramima i drugim izvorima ionizirajućeg zračenja.
No, to nije sve. SVAKODNEVNO morate izgrađivati vaš imunološki sustav uz pomoć pravilne prehrane i zdravog načina života. Jedan od najboljih načina da to učinite je optimiziranje razine vitamina D u organizmu.
Vitamin D - izvanredni borac protiv raka
Vitamin D jedan je od najmoćnijih boraca protiv raka.
Receptori koji reagiraju na vitamin D pronađeni su u gotovo svakom tipu ljudske stanice, od kostiju do mozga.
Naša jetra, bubrezi i druga tkiva su sposobni pretvoriti vitamin D u kalcitriol - hormonsku, ili aktiviranu verziju vitamina D. Organi ga zatim koriste da poprave nastala oštećenja i iskorijene stanice raka.
Vitamin D je sposoban ući u stanice raka te izazvati apoptozu - programiranu smrt stanica raka.
Kada je JoEllen Welsh, istraživačica na Državnom sveučilištu New Yorka u Albanyju ubrizgavala oblik vitamina D u ljudske stanice raka dojke, polovina njih se smežurala i umrla unutar nekoliko dana.
Vitamin D je djelovao na ubijanje stanica raka s istom učinkovitošću kao i toksičan lijek protiv raka dojke Tamoxifen, no bez ikakvih štetnih nuspojava, te uz manji trošak.
Ako su vam dijagnosticirali rak, čvrsto preporučujem da osigurate da vaša razina vitamina D bude u granicama 70 do 100 ng/ml (nanogram po mililitru).
To možete postići direktnim izlaganjem suncu ili ako to nije moguće, uzimanjem vitamina D3 u obliku dodatka prehrani.
Vitamin D djeluje u sinergiji sa svakom poznatom terapijom za rak, bez štetnih učinaka.
Osnovni savjeti za prevenciju raka
Kada je u pitanju rak, prevencija je uistinu vrijedna zlata, a sljedeće strategije mogu vam pomoći kako biste izbjegli da ikada postanete dio statistike karcinoma.
1. Izbjegavajte fruktozu i šećer
Sasvim je jasno, ako želite izbjeći rak, ili ste momentalno podvrgnuti liječenju od raka, da apsolutno MORATE izbjegavati sve oblike šećera – naročito fruktozu - i to ponajviše zbog njezine veze s inzulinskom rezistencijom.
Prema Lewisu Cantleyju, direktoru Bet Izrael Deaconess medicinskog centra za rak, čak 80 posto svih karcinoma su “izazvani ili mutacijama ili čimbenicima okoliša koji pojačavaju ili oponašaju djelovanje inzulina“.
Savjetujemo da održavate vašu UKUPNU potrošnju fruktoze ispod 25 grama dnevno, uključujući voće.
Za većinu ljudi bilo bi mudro da ograniče unos fruktoze iz voća na 15 grama ili manje, budući da je gotovo zajamčeno da osim voća konzumirate fruktozu iz “skrivenih„ izvora (gazirana pića, industrijski sokovi, brza hrana)
2. Opskrbite se vitaminom D
Postoje snažni dokazi tomu da nedostatak vitamina D igra presudnu ulogu u razvoju raka. Istraživanja potvrđuju da bi optimiranjem razine vitamina D godišnje moglo biti spriječeno oko 30 % smrti od raka u svijetu.
Rizik od raka možete smanjiti za VIŠE nego upola jednostavnim izlaganjem suncu. A ako se već liječite od raka bilo bi dobro da tu razinu dovedete na 80-90 ng/ml.
3. Unosite prirodan vitamin A
Postoje dokazi da vitamin A također igra važnu ulogu u sprječavanju raka dojke.
Najbolje ga je dobivati iz hrane bogate vitaminom A poput sirovog maslaca, sirovog punomasnog mlijeka, mrkve, batata, bundeve, špinata, kelja.
Tijelu trebate osigurati savršen omjer vitamina A i D, a to najbolje možete postići ne putem dodataka prehrani nego sunčanjem i konzumiranjem hrane bogate vitaminom A.
4. Redovito vježbajte
Kada je riječ o prevenciji raka, malo tko od nas pomisli na vježbanje.
Međutim, postoji niz uvjerljivih dokaza da vježbanje može drastično sniziti vaš rizik od raka.
Jedan od glavnih načina kako vježbanje smanjuje rizik od raka je smanjenjem povišenih razina inzulina, što stvara nisko šećerno okruženje koje je nepogodno za rast i širenje stanica raka.
Na primjer, tjelesno aktivni ljudi imaju upola manji rizik od raka debelog crijeva. Žene koje redovito vježbaju mogu smanjiti svoj rizik od raka dojke za 20 do 30 posto.
Važno je da vaša rutina vježbanja uključuje velik izbor tehnika, kao što su trening snage, kružni trening, aerobik te istezanje.
5. Normalizirajte vaš omjer omega 3 i omega 6 masnih kiselina
Kod većine nas omjer omega 3 i omega 6 masnih kiselina poremećen zbog korištenja rafiniranih ulja i brze hrane.
Uzimajte visokokvalitetna hladno prešana prirodna ulja (ulje lana, ulje konoplje, Sacha Inchi ulje, maslinovo ulje). Izbjegavajte korištenje procesiranih ulja i brze hrane.
6. Pribavite dovoljne količine joda
Jod je neophodan element u tragovima potreban za sintezu hormona, a njegov manjak može doprinijeti razvoju niza zdravstvenih problema, uključujući i rak dojke.
Naime, dojke apsorbiraju i koriste puno joda, koji trebaju za pravilnu staničnu funkciju. Manjak joda u bilo kojem tkivu dovest će do disfunkcije tog tkiva, a tumori su jedna od mogućnosti.
Međutim, u uzimanju joda ne smijete pretjerati.
Postoje dokazi koji ukazuju da uzimanje velikih doza joda može biti kontraproduktivno. Nedavno provedeno istraživanje sugerira da bi moglo biti opasno primiti više od oko 800 mikrograma (mcg) joda dnevno, te da bi suplementiranje s čak 12-13 miligrama (mg) moglo imati negativne posljedice na zdravlje.
7. Izbjegavajte ksenoestrogene
Ksenoestrogeni su sintetičke kemikalije koje oponašaju prirodne estrogene. Oni imaju veliki raspon posljedica po ljudsko zdravlje, uključujući smanjen broj spermatozoida kod muškaraca i povećan rizik od raka dojke kod žena.
Postoji velik broj ksenoestrogena, kao što su hormoni rasta u proizvodima životinjskog porijekla, bisfenol A u plastici, ftalati i parabeni u proizvodima za osobnu njegu, te kemikalije u neprianjajućim tavama.
8. Izbjegavajte nefermentirane sojine proizvode
Nefermentirana soja je bogata fitoestrogenima.
Prema nekim istraživanjima, soja u našem organizmu djeluje poput estrogena i povećava proliferaciju stanica dojke, što može dovesti do mutacije i rasta kanceroznih stanica.
9. Izbjegavajte negativne emocije i stres
Mnoga istraživanja potvrđuju da je čak 85 posto bolesti prouzročeno negativnim emocijama. Ovaj čimbenik je vjerojatno najvažniji od svih gore nabrojenih faktora.
Izbjegavajte stres i na vrijeme se rješavajte negativnim emocija.
Provjereni i besplatan alat za to je Tehnika emocionalne slobode (EFT).
9. Poboljšajte prehranu
Samo 25 posto ljudi jede dovoljno povrća. Jedite povrća koliko god želite. Po mogućnosti, kupujte svježe i organski uzgojeno povrće.
Poznato je da povrće iz porodice krstašica, poput brokule i cvjetače, ima moćna antikancerogena svojstva.
Jednostavan način da povećate svoj unos povrća je da dnevno popijete jednu litru soka od organskog zelenog povrća.
10. Izbjegavajte otrove
Smanjite izloženost otrovima iz okoliša poput pesticida, kemijskih sredstava za čišćenje u kućanstvu, sintetičkih osvježivača zraka i onečišćene vode.
Koristite prirodnu kozmetiku, ekološka sredstva za čišćenje, organski ili domaće uzgojeno povrće i voće, pročišćenu vodu.
11. Ograničite izlaganje elektromagnetskom zračenju
Stvaraju ga telefonske bazne stanice, mobilni telefoni, WIFI internet, dalekovidi visokog napona.
Međunarodna agencija za istraživanje raka, ogranak Svjetske zdravstvene organizacije, objavila je 3. svibnja 2011. da mobilni telefoni “mogu biti kancerogeni za ljude“.
Ako ne možete izbjeći korištenje mobilnih uređaja i WiFi interneta, zaštite se na odgovarajući način.
12. Pripremajte hranu na zdrav način
Vašu hranu kuhajte, dinstajte ili pripremajte na pari, radije nego da je pečete ili pržite. Još bolje, jedite sirovu hranu.
Izvor: Alternativa
