Prepričana književna dela i njihova analiza

Cupidon
VIP
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
5.207
[h=1]Škrtac (Tvrdica) - Tit Makcije Plaut[/h]

[h=2]Kratki sadržaj[/h] Euklion, ujedino gospodar i glavni lik (škrtac), tukao je i maltretirao Stafilu, jer se bojao da mu netko ne ukrade ćup zlata koji je našao u svom vlastitom domu. Premda je samo on znao za to zlato i nitko više, bojao se da Stafila (Stara sluškinja) ne pronađe to zlato koje je on svim snagama čuvao. Sebe je smatrao bogatašem, premda se pravio da je najveći siromah u selu. Euklionov susjed Megador razgovarao je sa svojom sestrom Eunomijom. Eunomija ga je pokušavala nagovoriti da se oženi, jer je osjećala toliku ljubav prema svom bratu. Ona je željela svom bratu sreću, te mu je predložila da dovede ženu u svoj dom te da ju oženi.
Premda mu je sestra obećala sa će mu pronaći ženu, Megador joj je predložio da uzme za ženu Euklionovu kći Fedru jer se on i prije bijaše zaljubio u nju. Eunomija ga u tome podržava premda je Euklion prema njihovom stavu bio siromašan. Ode Megador ka Euklionu, kako bi ga priupitao za ženidbu. Premda Euklion bijaše vrlo bogat (zbog ćupa zlata koji je pronašao), kaže Megadoru da s novcem baš ne stoji najbolje.
Premda je imao veliko bogatstvo Euklion rekne da nema dovoljno kako bi mogao udati svoju kći. Naime on je smatrao da je Megador njemu ukrao zlato pa ode u kuću da provjeri da li je zlato još uvijek tamo gdje ga je on sakrio. Premda zlato bijaše netaknuto, on se vrati da nastavi razgvor sa Megadorom. Dakle, Megador Eukliona poče ispitivati poviše glupih pitanja kao što su npr. Poznaješ li ti mene, kakva sam ja roda, da li sam pošten,…
Euklion je odmah pomislio kako Megador sprema opaki plan kako bi ukrao njegovo zlato, no kad mu je Megador rekao da želi njegovu kći za svoju ženu, Euklion je mislio da se on šali, ili da mu se došao rugati zato što je siromah, no Megador nije ni pomislio na takvo što da mu se ruga nego ga je dostojno pitao takvo nešto. Premda je Euklion govorio kako je siromah i kako nema dovoljno novaca da mu se kći uda na kraju je ipak pristao jer je Megador rekao da će sve on platiti. Nakon što je Euklion naredio Stafili da spremi sve za svadbu jer mu se kći još danas udaje, dolazi Strobil s hranom i vodi dvije sviračice i dva kuhara s njihovom čeljadi. Kuhari Antraks i Kongrion su pripremali svadbu. Pitodik, koji je bio glavni sluga, svako toliko je provjeravao kuhare da li rade svoj posao. Kad je Euklion došao kući sa tržnice mumljajući kako je tržnica skupa, začuje Kongriona (kuhara) kako viče da treba veći lonac jer u ovaj ništa ne stane. Odmah je pomislio kako ga kuhari planiraju pokrasti te ih potjera iz kuće. Euklion se najviše bojao za svoje zlato da ga netko ne ukrade te ga sakri u Hram.
Naime Strobil je čuo baš sve što je Euklion u sebi mumljao o svome zlatu, te je pretpostavio kako je Euklion svoje zlato skrio u Hram. Strobil ode u Hram te ukrade Euklionu njegovo zlato. Euklion dođe kući sav razbijen jer nestade zlato koje je tako pozorno čuvao. Pritom u kuću ulazi Likonid (Eunomijin sin) te pokušavši reći Euklionu kako njegov ujak Megador više ne želi u taj brak, tj. da se više ne želi oženiti za njegovu kći i kako mu je žao, Euklion odmah pomisli kako je on ukrao njegovo zlato te ga odmah optuži. Na posljetku Likonid, nakon podosta uvreda upućenih njemu sa strane Eukliona, mu uspije reći za taj događaj. Euklion više nije znao za sebe. Potom Likonid ode i sretne slugu Strobila koji mu oda tajnu da je Euklionu ukrao zlato. Likonid ga prisili da mu da zlato kako bi ga mogao vratiti Euklionu. Likonid je Euklionu uspio vratiti zlato te se tako iskupiti i oženiti za Euklionovu kći Fedru, za koju se trebao oženiti njegov ujak Megador, ali u tome nije uspio.
 
Cupidon
VIP
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
5.207
[h=1]Sadako hoće živjeti - Karl Bruckner [/h]
U početku romana upoznajemo glavnu junakinju ove knjige – djevojčicu Sadako i njezinog brata Šigea. Svi dobijaju skromne obroke od kojih se jedva može preživjeti. Japanci nisu ni znali što to Amerikanci imaju i koliko je jako to novo njihovo oružje sve dok jednoga dana iznad Japana nije letio zrakoplov…

Karl Bruckner (Beč, 9. siječnja 1906. - Beč, 25. listopada 1982) je bio austrijski književnik.Bečanin Karl Bruckner po zanimanju je bio automehaničar, a pisati je počeo tek 1946. tj. sa 40 godina. Za njegova vremena bio je jedan od najčitanijih pisaca dječjih i mladenačkih romana. Njegovo najpoznatije djelo o sudbini djevojčice Sadako Sasaki Sadako hoće živjeti prevedeno je čak na 22 svjetska jezika. Ostala poznatija djela su mu Giovanna i zlatna močvara i Zlatni faraon za koje je dobio Nagradu grada Beča za najbolji dječji, a poslije i za najbolji mladenački roman.
 
Cupidon
VIP
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
5.207
[h=1]San Ivanjske noći - William Shakespeare [/h]
''San Ivanjske noći'' napisan je u vedroj fazi Shakespearova stvaranja. Predstavlja spoj komedije i pastorale.
Radnja se odvija na 3 plana - dvorskom, pučkom i vilinskom:

  1. dvor kralja Tezeja; ljubavni jadi dvorjana
  2. atenski obrtnici pripremaju igrokaz za svadbu
  3. čarolije Ivanjske noći (*Ivanjska noć, 24.06. - dan sv. Ivana Krstitelja, najdulji dan i najkraća noć, u narodu posvećena nadnaravnim stvorenjima)
Najslabije je uspio prikaz dvorskog društva, najkomičnije obrtnici, a najlirskije vile i vilenjaci. Shakespeareov "San Ivanjske noći" bez sumnje je jedno od najrazigranijih i najlepršavijih, ali i fabulativno najkompleksnijih djela velikog dramskog pjesnika. Tri osnovne niti priče spajaju se i prepliću nadahnuto, slobodno i razbarušeno, pozivajući redatelja i glumce da sami otkriju i oblikuju svoj put kroz predstavu, kao i njen put do publike. Pri tome nam "dvorski zaplet", s nekoliko ljubavnih odnosa, nudi, uvjetno rečeno, melodramu, svijet zanatlija ključa začudnim humorom, a onostranost vilinskog carstva zavodi svojom snovitošću.
 
Cupidon
VIP
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
5.207
[h=1]Satir iliti divlji čovik - Matija Antun Reljković [/h]

Djelo “Satir iliti divlji čovik” je djelo koje opisuje nemarnost ljudi i njihovu izgubljenost prema mjestu u kojem žive, ali ujedno i potiče samog čitatelja da razmisli o svom odnosu prema mjestu u kojem živi. Slavonci su stanovnici kasne oaze koja obiluje mnoštvom prirodnih ljepota. Sve u njoj ispunjeno je veličanstvenim i gotovo nestvarnim stvarima i mjestima za koja čovjek nije ni mogao zamisliti da postoje u stvarnom životu. Veliki propust ili čak grijeh bio bi da te prirodne ljepote izgube svoju čar i svoju vrijednost zbog nemara nas običnih ljudi i zbog naše nestašne naravi.
„Satir iliti divlji čovik“ je prvo djelo hrvatske književnosti sa svjetovnim sadržajem, nastankom svezano za Slavoniju, napisano šezdesetak godina nakon protjerivanja Turaka iz Slavonije. Prvi put je tiskan 1762, bez imena autora, bez naznake mjesta tiskanja (bio je to Dresden) i bez imena štampara. Skromno je to djelce, tiskano u malom formatu, na 82 nepagirane stranice. Jedini sačuvani primjerak nalazi se u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu, kamo je dospio još u XIX. stoljeću iz biblioteke obitelji Brlić iz Slavonskog Broda.
[h=2]Sadržaj[/h] Satir iliti divlji čovik je djelo koje se sastoji od 11 pjevanja. Kroz svoj dvostruko satirični spjev, Reljković opisuje i kritizira loše moralne i gospodarske prilike u Slavoniji. Stranice djela otkrivaju iskrenost i zabrinutost pisca zbog teških prilika u Slavoniji nakon oslobođenja od Turaka te njegovu želju da se tako stanje nadvlada. On smatra da se zlo može iskorjeniti samo kroz prosvjetu.
Djelo počinje tako kada Slavonac u šumi počinje sječi drva kada sretne Satira i s njim postane prijatelj.Satir mu opisuje sve njegove propuste i savjetuje kako da ih ispravi. On žestoko kritizira to što Slavonci slabo poznaju svoj jezik i pismo, te ne šalju djecu u školu nego imaju turske kule, a to su: prelo gdje se širi nemoral i kolo gdje se nedjeljom sastaju, pjevaju, plešu, umjesto da se mole bogu, divan gdje muškarci trate vrijeme, zatim moba porilo te rastrošna pirovanja. Na kraju slijede savjeti zaručniku i zaručnici te upute o gospodarenju. Reljković se u ovom djelu bori protiv praznovjerja i predrasuda, pozivajući sve na zdrav ljudski razum, pa ističući potrebu prosvjete najširih vrsta naroda. Predrasude i zli običaji njemu su trunje i kamenje koje treba ukloniti. On ruši i razgrađuje predrasude i ratove običaje, koji su se ukorjenili u narodu, ka rasadnike svega zla u Slavoniji. A protiv tih pojava, na kojima se osnivao suvremeni život seljaka, stavlja Reljković kao nadu za daljnji opstanak, razvitak i budućnost za najšire slojeve. Pisac je u ovom djelu uvjeren, da ako ljudi nauče čitati i pisati i ako ga škola prosvjeti, time će nestati sva zlodjela i kriva postavljanja ljudi prema životu, u onome što mi predstavljasmo u tom životu. Ovim djelom Reljković pokušava pomoći svakom čovjeku da uvidi kako nas samo kultura održava na životu, kako je škola jedini put da u životu postanemo nešto i obogatimo svoj duh zanimljivim i stvarnim pojavama. Stoga nam dovodi Satira kao pozitivan lik koji ukazuje na naše propuste i na naš nemar. U razgovoru Slavonaca koji je pozvao Satira na objed vidimo na kakve su sve propuste ukazali.
 
Cupidon
VIP
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
5.207
[h=1]Sebični div - Oscar Wilde [/h]

Djeca se igraju u divivom vrtu koji je prepun prekrasnog cvijeća i sočnih breskvi. Nakon sedam godina div se vraća u svoju kuću i ljutito rastjera svu djecu iz dvorišta. Sagradio je visoki zid oko svog imanja i zavukao se u kuću. Djeca se više nisu imala gdje igrati. S vremenom su divovo dvorište zavolili jedino snijeg i mraz. Izmjenjivala su se godišnja doba, a u divovom dvorištu snijeg nikad nije kopnio, lišće na granama nije listalo, ptice nisu pjevale. Jednog dana začu se pjev konopljarke, presta tuča i vjetar prestade hučati. Div skoči iz kreveta uvjeren da je stiglo proljeće. Vidjevši ga djeca pobjegoše, a u vrtu ponovno zavlada zima. Div shvati da je pogrešio, sruši maljem zid i pusti djecu da se igraju u njegovom dvorištu. Proljeće se vratilo i vrt zazeleni. Bilo je tako sve do divove smrti. Nagrada za promjenu divova ponašanja je njegov odlazak u raj.
 
Cupidon
VIP
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
5.207
[h=1]Sedam zvonara majke Marije - Ivan Goran Kovačić [/h]

Obitelj Grešnik je siromašna obitelj. Otac Jura i majka imali su osmero djece. Jednog dana, za vrijeme posjeta visokog crkvenog dostojanstvenika, igrala se djeca Grešnikova kod crkve. Kad je vidio djecu i saznao da teško žive, crkveni dostojanstvenik rekao je velečasnom da uzme Juru za zvonara sad kad je stari Rok umro. U početku je Jura dobro izvršavao svoje crkvene zadaće. Kad je došlo vrijeme radova u polju on je zadužio djecu da se brinu o crkvi. Jedne nedjelje za vrijeme pričesti gladna djeca Grešnikova ušuljala su se u župni ured i pojela hostije. Velečasni je okrivio Juru. Nakon nekoliko dana velika oluja uništila je plodove. Seljani su okrivili Juru misleći da je razljutio Boga kad je ukrao hostije. Jura se nakon tog događaja objesio, a njegova žena slučajno udarila glavom o zid i pala u duboku nesvjesticu. Tako su njihova djeca postala briga seljana.
 
Cupidon
VIP
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
5.207
[h=1]Seljačka buna - August Šenoa [/h]
Ovo je povijesni roman iz razloga što opisuje seljačku bunu – povijesni događaj. Premda se radi o romanu u kojem su posebno izražene masovne scene, Šenoa je uspio izdvojiti Gupca kao individuu. On je simbol potlačene hrvatske i njenog naroda. Patnje naroda Šenoa naglašava čestim biblijskim motivima.
Seljačka buna je roman Augusta Šenoe, najznačajnijeg hrvatskog pisca druge polovice 19. st., je prvi put objavljen u Vijencu 1877. To je povijesna tragedija o borbi hrvatskih seljaka protiv zlog plemića Franje Tahija. No, kako kaže sam Šenoa u predgovoru: «Povijesti nijesam se iznevjerio. Nije mi toga ni trebalo. Sve su osobe u toj knjizi – pa i zadnji sluga – historične, svi užasni prizori, sva zlodjela krvnika su istinita, nipošto u kronici upisana, već po svjedocima pred sudom dokazana.» Dakle, Šenoa je priču ispričao koristeći povijesne činjenice i podatke, te je to toliko vjerno napravio da je roman dostigao uvjerljivost znanstvene istine. Cijeli roman počiva na sukobu između Uršule Heningove, plemkinje koja je vlasnica pola imanja Stubice i Susjedgrada te Franje Tahija, plemića koji je želi potjerati s njega. Njihove će razmirice na kraju dovesti do bune. Tomu je prvenstveno kriv Tahi, koji ljude muči i otima im i ono malo što imaju, ali i Uršula koja je prvo seljake nagovorila na bunu, a na kraju htjela oženiti svoju kćer za Tahijeva sina. Seljaci koji su isprva bili za Uršulu, nakon saznanja da Uršula šuruje s Tahijem, se okreću protiv svih plemića. Njihov ustanak nakon nekoliko dana uguši banska vojska. Vođa seljaka je Matija Gubec u kojem Šenoa utjelovljuje moralnu čistoću, skromnost, junaštvo, hrabrost, nesebičnost i pamet. On je lik koji dominira čitavim djelom i kroz njega čitatelji upoznaju misli i stavove samog Šenoe koji se protivi nasilju, a promovira slobodu Gubec je prikazan kao pobjednik do samog kraja: on se predao da bi nekolicina njegovih ljudi poživjela te ostao moralni pobjednik. Tragika tog njegovog čina pomalo podsjeća na antičke tragedije.
Šenoa u ovom romanu obrađuje još neke teme uz povijesnu: socijalnou – položaj seljaka u to doba; nesretne ljubavi – ljubav Đure Mogajića i Jane; politike... Izvršivac pravde i osvete u ovom romanu je Jana koja ubija Franju Tahija. To je djevojka koja ima potpuno pravo na osvetu jer joj je Tahi svojim činom> (silovanjem) oduzeo sve što joj je u životu bilo važno: ljubav, razum i poštenje.
Roman završava univerzalnom porukom o vječnosti slobode te kratkotrajnosti i pogrešnosti nasilja. Šenoa također želi i nešto pokazati budućim naraštajima kako ističe u predgovoru: «Dobro je da narod sazna gdje je zgriješio i posrnuo, gdje li se proslavio i podičio. To neka mu je naukom za buduća vremena.»
 
Cupidon
VIP
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
5.207
[h=1]Skup - Marin Držić[/h]
Komedija "Skup" obrađuje motiv škrca, a inspirirana je Plautom što je navedeno u prologu:
A komedija, mislite, kakva će bit? Starija neg moj djed i pradjed, starija neg stara komarda, gdje se djeca sad kuplju, starija neg kruh potor, sva je ukradena iz njekog libra starijeg neg je starost – iz Plauta, djeci da ga u skuli legaju.
"Skup" je komedija u pet činova, a sačuvana je u obliku bez završetka.
Sadržaj joj već u prologu otkriva satir:
Starac će njeki bit koji je našao tezoro u muncjeli i skrio ga u neki ormar pod ognjište – taji da ga je našao. Ima jedihnu kćer, prije hoće kćer ne udat nego joj dati od tezora nesto za prćiju.
 
Cupidon
VIP
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
5.207
[h=1]Slavonska šuma - Josip Kozarac [/h]

[h=2]Mjesto radnje[/h] Šuma
[h=2]Tema[/h] Sječa šuma
[h=2]Sadržaj[/h]
  • Velebni hrastovi: «Tu se dižu velebni hrastovi sa sivkastom korom…»
  • Svijetli jasen: «Gdje je tlo malo vlažnije, tu se podigao viti, svijetli jasen…»
  • Crni brijest: «… spravan kao prst»
  • Opis šume: «… nije ona crna, gluha, mrtva, kak ono se izdaleka na obzorju crta prikazuje…»
  • Slavonac: «Slavonac ljubi tu svoju hrastovu šumu…»
  • Proljeće: «U proljeće kad sva narav oživljuje…»
  • Ljeto: «Čim nastane ljeto, eto i u šumi svakim danom sve življe…»
  • Komarci
  • Lovci: Svako ljeto lovci love srne
 
Cupidon
VIP
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
5.207
[h=1]Smogovci - Hrvoje Hitrec
[/h]
[h=2]Mjesto radnje[/h] Naselak – zagrebački kvart.
[h=2]Vrijeme radnje[/h] Početak školske godine tj. kraj ljeta i početak listopada.
[h=2]Tema[/h] Život i humoristični događaji Smogovaca.
[h=2]Kompozicija djela[/h] [h=3]Uvod[/h] Dado kreće u školu. Slonov tata otkriva da Pero sjajno igra nogomet i poziva ga u svoju momčad (Dinamo). Nosonja i Dado idu u zološki vrt da Nosonja nacrta neke životinje, a pri tome se događaju smiješne stvari. Dunja i Mazalo idu u kino i usput trgaju vrata staroga Papirusa. Fantom napada stanovnike Naselka i krade novac. Buco otkriva da je Pero fantom, a Pero odaje Bucu za pekmez.
[h=3]Zaplet[/h] Dragec je premlatio Crnog Džeka i vratio ukradeni novac (koji je Pero ukrao kao fantom). Cobra ulazi u krivi autobus i odlazi u Beč. Dado dobiva boksera kojega naziva Bobi. Buco se gubi u šumi. Pronalaze ga kod Rauhove lugrne i dobiva batine. Konobarica ih upozorava na otrovne gljive i tako im spašava živote. Nova učenica dolazi u Dadin razred i on se odmah zaljubi u nju, ali ona baš i nije marila za njega. Dado poziva Marinu kod sebe i ona se odmah prihvatila kuhanja i tako završavaju u bolnici.
[h=3]Rasplet[/h] Dado skoro usmrćuje Štefeka. Nosonja daje svoj crtić na natječaj i dobiva drugu nagradu. Dunja i Mazalo i njihov razred odlaze na putovanje i pri tome Dunju ugrize zmija u pomalo smiješno mjesto. Mazalo radi uslugu svom nastavniku. Dragec spašava život Cobri koji je pokušao letjeti.
[h=3]Završetak[/h] Nova kuća Vragecovih je gotova, ali treba riješiti problem s građevinskom dozvolom, pa dovode novog stanara (trudnicu Sonju). Šiljo pokušava spaliti imenik zbog ocjena. Smrt Papirusa i problem s Cuckom. Sunjin i Mazalov problem s ružama.




 
Natrag
Top