Pcelarstvo-Ljubav i zanat

[Nostradamus]

Dopunski ugljikohidrati u prehrani pčela
Pravilnim pristupom pčelinjim zajednicama pčele će uvijek imati dostatne količine hrane bez
obzira na godišnje doba i na lučenje nektara kod biljaka. Ponekad se za hranu zbog
vremenskih utjecaja mora pobrinuti i pčelar vlasnik pčelinjaka. Uzgoj mladih pčela iziskuje
kod pčela stalnu prisutnost dostatnih količina hrane. Sirupi napravljeni od šećera šećerne
repe, šećerne trske ili tekući glukozni sirupi koje dobijemo u tekućim oblicima
zadovoljavajuća su zamjena kod ishrane pčela.

 

[Nostradamus]

Priprema i hranjenje pčela:
Mjere predostrožnosti prilikom hranjenja
1. hraniti pred hraj dana kako bi se
smanjila mogućnost grabeži
2. smanjiti leta na košnicama
3. što manje uznemiravati pčele
Prihrana suhim šećerom
Suhim šećerom prihranjuju se pčele
kada iz opravdanih razloga treba dati
pčelama prihranu krajem zime, a
prerano je za davanje šećernog
sirupa. Šećer se daje pčelama na
preokrenutom poklopcu kojeg
stavljamo na najgornji nastavak. Neki
pčelari stavljaju prazan nastavak i
zatim šećer stavljaju direktno na
satonoše (vidi crtež 2 desno)

 

[Nostradamus]

Kod ovakve prihrane mogućnosti za
pojavom grabeži su minimalne,
mnogo manje nego prilikom prihrane šećernim sirupom koju možemo obaviti na identičan
način
Opskrba pčelinje zajednice vodom
Voda mora biti dostupna pčelama u svakom trenutku! Nedostatak vode kod pčela negativno
utječe na ponašanje, prehranu, fiziologiju, uzgoj legla itd. Bez obzira imamo li u blizini
prirodan izvor vode ili ne pčelinjim zajednicama u suvremenom pčelinjaku moramo osigurati
stalan pristup pitkoj vodi preko higijenskih pojilica. Pčelar čije pčelinje zajednice uvijek imaju
adekvatnu i pravovremenu prihranu sa stalnim pristupom pčelama do vode imat će na
pčelinjaku uvijek jake i zdrave pčelinje zajednice.
Reference:
Barker, RJ 1977.Toksičnost ugljikohidrata i peluda za pčele
Iva Karlović: Određivanje šećera u medu

 

[Nostradamus]

nastavak-uskoro

 

[Nostradamus]

Sakupljanje cvijetne peludi
Cvjetna pelud ili cvjetni prah nije proizvod pčela već ga
pčele sakupljaju u prirodi tijekom cijele kalendarske
godine uključujući i zimske mjesece. Zimi naravno ima
manje cvijeća ali i taj mali dio pčele će u ponekim
toplijim zimskim danima pronaći i zahvaljujući svom
prirodnom nagonu i građi tijela unijeti u košnicu.
Prema nekim istraživanjima jedna pčelinja zajednica
godišnje treba oko 20-30kg peludi za svoje potrebe, što ovisi o jačini zajednice. Ukoliko u
košnici nema ili ima vrlo malo sakupljene cvjetne peludi, pčele će u razmjerno zalihama
kojima raspolažu odgajati leglo ili će u ekstremnim slučajevima matica čak privremeno i
prekinuti zalijeganje. Tamo gdje nama legla nema ni pčela to zna svaki pčelar. Također je
važno znati da za proizvodnju kilograma meda pčela troši nešto više od kilograma peludi.

 

[Nostradamus]

Pitanje je na koji bi način pčele opstale da u prirodi ne nalaze ovu vrijednu namirnicu, no taj
podatak možda bolje ne provjeravati. Iako se zna da se pčele prirodno hrane medom i sa
peludi nerijetko pčelari pretjeraju sa vađenjem te vrijedne i nezamjenjive namirnice u
prehrani pčela - cvjetne peludi. S druge strane pojedini pčelari rade grešku gledajući u košnici
samo zalihe meda ali ne i peludi što je pogrešno znamo li značaj peludi u razvoju svake
pčelije zajednice. Pelud pčelama predstavlja neiscrpan izvor potrebnih bjelančevina, masti,
minerala i svih sastojaka koje pelud sadržava.
Kvalitetna pelud sadržava sve sastojke za proizvodnju matične mliječi, nema li peludi nema ni
mliječi. Nema li mliječi nema ni jedine hrane koju dobiva matica za vrijeme polaganja jajašca
i tu se krug zatvara, zajednica brojčano slabi. Slabe zajednice podložnije su bolestima, lakše i
češće se događa zalijetanje drugih pčela u takve zajednice i krađe meda-grabeži

 

[Nostradamus]

Takve zajednice s nedostatkom peludi imaju usporen rast žlijezda koje luče vosak, smanjuje
se životni vijek pčela, smanjenjem životnog vijeka pčela smanjuje se važan broj pčela
sakupljačica, bez pčela sakupljačica nema potrebnog unosa i zajednica uz smanjenje
zalijeganja matice propada.

 

[Nostradamus]

S druge pak strane ponekad ukoliko se pčelinjak nalazi na idealnoj lokaciji, kada u okolici ima
obilje cvjetne peludi može se dogoditi da pčele svojim unosom peludi u košnicu blokiraju
odnosno ograniče maticu u zalijeganju. To isto tako nije dobro ni poželjno. Tu je potrebna
intervencija pčelara. Ukoliko nema sakupljače peludi treba u plodišnom dijelu košnice vršiti
premiješaj okvira.
Pčelar također treba znati da sve zajednice ne unose istu količinu cvjetne peludi što je
osobito važno bavi li se pčelar sakupljanjem peludi. Zajednicama koje slabo unose pelud ne
treba stavljati skidače peludi da se ne poremete zalihe koje utječu na razvoj i zalijeganje legla
jer ukoliko u prirodi i u košnici nema dovoljnih zaliha cvjetne peludi pčele će nagonski trošiti
skromne zalihe iz svog tijela.
Manji je svakako problem ukoliko u prirodi ima dovoljno ili previše cvjetne peludi. Tada je
briga pčelara da "igrom" okvirima odnosno premještanjem samo spriječi blokiranje matice.
Međutim kada u prirodi nema peludi ili je ima vrlo malo, tada treba želimo li da se zajednica
pravilno i nesmetano razvija vršiti stimulativnu prihranu pčela rijetkim šećernim sirupom.
Poznato je da pčele hranjene rjeđim sirupom unose više peludi od onih koje se prihranjuju
gušćim sirupom ili pogačom i to treba imati uvijek u vidu.

 

[Nostradamus]

Dodavanje stimulativnih zamjena za pelud u sirup može biti prednost ali i ne mora jer u
našim krajevima samo u iznimno rijetkim slučajevima može se dogoditi da peludi nema u
prirodi. Dodavanjem peludnih zamjena u sirup pčelar će pribjeći recimo u slučajevima
dugotrajnih, jakih, stalnih kiša kada pčele ne mogu izlaziti iz košnica. U protivnom pčela će u
našim krajevima, gdje je priroda još uvijek očuvana, nema previše industrije i zagađivača
pronaći i najmanji peludni cvijet i prikupiti ga iz prirode zahvaljujući specifičnoj građi tijela i
unijeti u košnicu, nerijetko onaj ljudskom oku praktički nevidljiv.
Što sve utječe na pravilno sakupljanje peludi
· Vrijeme: kod nižih temperatura pčele ne izlaze, cvijetne latice se ne otvaraju
· Vjetar: Za vrijeme vjetrovita dana pčele otežano lete pa primjerice kod brzine vjetra
od 15 do 20 km/h let pčela se bazira samo u blizini košnice.
· Razmak zajednica od poljoprivrednih kultura: Kod intezivnih poljoprivrednih nasada
vrlo je bitan pravilan raspored i razmak košnica. Pokazalo se da pravilno postavljene
košnice unutar poljoprivrednih nasada bitno utječu na prinose poljoprivrednih
kultura.

 

[Nostradamus]

Ponovimo o vađenju cvjetne peludi
· Pčelama ne treba po svaku cijenu vaditi pelud
· Posebnu pozornost obratiti na kvalitet i ispravnost skidača peludi
· Cvjetnu pelud vadimo samo jakim i zdravim pčelinjim zajednicama
· Zajednicama koje slabije unose pelud - istu ne vadimo
· Slabim zajednicama - pelud ne vadimo