Šta je novo?

Pcelarstvo-Ljubav i zanat

LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Vanjska hranilica
Bruno Mavrinac pčelar inovator iz
Jadranova ustupio nam je u cilju
pomoći svim pčelarima jednu svoju
inovaciju nazvanu: Vanjska hranilica.
Tekst je također svojevremeno
objavljen i na drugim forumima te u
specijaliziranom pčelarskom časopisu
"Hrvatska pčela".
Osnovni uvjet kako navodi Bruno
Mavrinac za primjenu ove vanjske
hranilice je izbušena rupa na nastavku
fi 25 mm, dok je istu moguće
primjeniti na svim tipovima košnica
upload_2015-1-28_18-21-28.png
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Od kad pčelari (1984.god) uvjek pojašnjava ovaj inovator ima na nastavcima tu rupu zbog xx
za ovaj članak nebitnih razloga tako da mu je ideja došla s obzirom da je sam radio vodovod
u kući i pri ruci imao imao "lemilicu" za varenje vodovodnih (plastičnih) cijevi. Odrezao sam
piše Bruno 3,5 cm cijevi promjera 25mm zatim redukciju 25/32 te koljeno 32 mm. Sve je to
pomoću lemilice za vodovodne cijevi spojio i dobio držač buduće "vanjske hranilice".
Na koljeno promjera 32mm ulazi čep pvc boce od 1/2 litre, međutim on kako mu se pčelinjak
nalazi svega 300 metara od kuće ne koristi takvu već manju staklenu bocu "Pago" soka koju
lako po potrebi opere u preilici suđa.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Napravio je ovaj inovator i tuljak (od vodovodne cijevi za
odlaznu vodu - sive boje) promjera 50 mm da mu bura
uobičajena u njegovom području ne sruši ili "otpuše" bocu".
Evo koje su prednosti vanjske hranilice:
· higijena na prvom mjestu – boce po potrebi pere u
mašini za suđe, veće se mijenjaju po potrebi
· jeftina – cijena koljena košta manje od 10 kn, dok boce
nađemo u svakom domaćinstvu ili kafiću
· mala potrošnja vremena oko zamjene boca – za
četrdeset društva utroši cca 10 do 15 min za zamjenu
boca na pčelinjaku, čime je u odnosu na klasične
hranilice, zadovoljstvo prehranjivati pčele, a ne muka
· ne rashlađujemo društvo otklapanjem krova i
micanjem izolacije jer je hranilica s vanjske strane
· jamči prihranu bez grabeži; u šest godine iskustva s navedenom hranilicom, nisam
imao niti jedan slučaj grabeži
· hranilica za sva društva – ako nam je nukleus ili "Rauchfussovi oplodnjaci" nad jačim
društvom ili kod dvomatičnog pčelarenja stavimo hranilice za svako društvo posebno
· nema utapanja pčela, što je veoma važno za higijenu svake hranilice na donjem djelu
lulice probušio sam rupu 3 mm za istjecanje vode ako pada kiša
upload_2015-1-28_18-23-27.png
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
u ljeti s "vanjskom hranilicom" svako društvo ima svoju pojilicu s čistom vodom –
nemam pojilicu na pčelinjaku, a pčele imaju čistu vodu na svom pragu što je posebno
važno u rano proljeće gdje ne moraju izlaziti iz košnice po hladnoći i vjetru
· vanjska kontrola jačine društva – vidimo kako i koliko uzimaju sirup
· ne ovisi o vremenu prehranjivanja – dan, noć, sunce, kiša...
Uočeni autorovi nedostaci
· Pčelinjak kako navodi pčelar inovator
Bruno Mavrinac nam mora biti u blizini
jer flaša sadrži 2 dcl - dovoljno za
stimulativno prihranjivanje, ali se može
uz male preinake staviti i veća
volumena litra ili litra i pol s time da
tijelo flaše mora biti zbog težine
pričvršćeno za košnicu
· u početku se pčele trebaju priviknuti na
hranilicu. Stoga, pri početnom
prihranjivanju čep boce namažem s
malo meda, da pčele prihvate hranu, a
poslije privikavanja "nestaje" sirup;
· temperatura sirupa vjerojatno se brže ohladi, nego u unutarnjoj hranilici, ali zato
imam sada u proljeće omotane pago boce s novinom odnosno Al folijom tako da
dobijem "termos bocu" ili sirup dajem usred dana kada su temperature najviše.
· Kad mećete - okrećete bočicu to činite iznad neke posude da par kapi ne padne
nekontrolirano već u posudu dok se ne stvori vakum u boci ali malo prakse i to nije
potrebno.
upload_2015-1-28_18-24-13.png
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Vađenje pčelinjeg otrova

Vañenje pčelinjeg otrova u
Republici Hrvatskoj nije uobičajena
djelatnost kod pčelara. Jedan od
razloga dobiveni ispitivanjima o
vañenju otrova meñu pčelarima ležu
u preslaboj edukaciji i nepoznavanju
teme.
Predavanja na školovanjima pčelara
i organizirana u udrugama temu
pčelinjeg otrova redovito zaobilaze i
tek se usputno spominju liječenja
otrovom i postupci ublažavanja
uboda. Vrhunac je ukoliko se
spomene neko od sredstava za
ublažavanje anafilaktičkog šoka kod
osoba s alergijskim reakcijama.
upload_2015-1-28_18-25-32.png
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Kompletno je pčelarstvo usmjereno
uglavnom ka proizvodnji meda što
je pogrešno jer ei drugi proizvodi su
zbog manjih količina u ponudi
daleko profitabilniji tako i pčelinji
otrov.
Vañenje otrova koje se koristi u
zemljama sa većom tradicijom na
tom polju bazirano je na dva
osnovna meñusobno vrlo slična načina. Vañenje unutar košnice (sadržaj i slike se ureñuju) i
vañenje izvan košnice na samom ulazu koje ćemo pokušati što detaljnije opisati ovdje:
 

Prilozi

  • upload_2015-1-28_18-26-5.png
    upload_2015-1-28_18-26-5.png
    238,8 KB · Pregleda: 7
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
1. Skupljač otrova postavljamo na ulaz košnice (ne više od 10-15% košnica na pčelinjaku) na
način da se sam uređaj što više priliži i stavi u ravninu samom letu košnice[slika 1 i slika 2]
2. Spajamo žice sa izvorom napajanja u ovom slučaju akumulator crvena žica označava pozitivan
crna negativan polaritet napajanja [slika 4]
3. Spojimo žicu koja vodi od akumulatora sa kolektorom i žicu od kolektora na uređaj. [slika 3]
4. Uključimo glavni prekidač napajanja i ukoliko postoji podešavamo vrijeme sakupljanja otrova
[otprilike 30 minuta] i podesimo na modernijim uređajima vrijeme pauziranja između
intervala
5. Nakon nekoliko minuta pčele će stimulirane elektro stimulatorom početi simulirati ubod
pritom ispuštajući otrov, ubrzo se cijela staklena površina popuni pčelama koje na njoj
ispuštaju otrov [slika 5]
6. Nakon 30 minuta aktivnog vađenja staklena površina se vadi odvaja u pripremljen stalak sa
utorima i spremna je za struganje [slika 6]
7. Struganje obavljamo žiletom uz obaveznu upotrebu zaštitne maske na dišnim organima.
[slika 7]Sastrugan otrov i sakupljen otrov spremamo u tamne bočice i dobro zatvorene
spremamo u hladnjak dobro zaštićenog od vlage [slika 8]

upload_2015-1-28_18-27-1.png
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Produktivnost vađenja pčelinjeg otrova
· Zbog pojačane učinkovitosti u sakupljanju i izbjegavanja pretjeranog iritiranja pčela sakupljač
otrova se postavlja na određenu košnicu svakih 4-5 dana dok je preporuka nekih proizvođača
i do desetak dana
· Jačinu strijnog udara iznosi od 0,22-0,29 A uz trajanje impulsa od 0,1-10 sekund
· U sezoni prikupljanja jedna pčelinja zajednica daje u prosjeku 0,1 do 0,5 grama otrova po
danu
· Iz jedne zajednice elektro stimilacijom aktivno vadimo otrov do 30 minuta dnevno uz
obavezne predviđene pauze svakih desetak minuta u vađenju od nekoliko minuta
· Pomoću jednog elektrostimulatora u danu možemo vaditi otrov iz 3 - 4 pčelinje zajednice
· Podaci variraju i ovise od proizvođača do proizvođača, vrlo je bitno da uređaji imaju
autokontrolirano napajanje koje u slučaju iznenadne pojave vlage (kiša) na površini na kojoj
su žice dovode do pada napona ili isključenja uređaja
· Neki podaci navode produljenje životnog vijeka pčela kod kojih je vađen otrov elektro
stimulacijom
· Prema nekim istraživanjima pčelinja zajednica za vrijeme vađenja otrova elektrostimulacijom
ojača jer matica pojačava zalijeganje jajašaca
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Skladištenje i održavanje
· Ispod vanjskog sakupljača otrova/kolektora ne stavljati tamne podloge zbog mogućnosti
podizanja temperature stakla iznad stupnjeva Celzija pri čemu može doći do propadanja
sakupljenog otrova
· 50-60 Vanjski uređaji koriste se prema aestu kod temperatura od +10 do +40 stupnjeva
Celzija (ovisno o proizvođaču)
· Uređaji se čuvaju na temperaturama od -20 do +50 stupnjeva Celzija
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Voda u pčelinjaku
Voda kod pčela kao i kod ljudi predstavlja izvor života. Tu činjenicu imajte uvijek u vidu
kada ožednite. Sjetite se da će vaše pčele ukoliko nemaju u Vašem pčelinjaku mjesto gdje će
doći do vode potražiti je negdje dalje. To nikako ni u kom slučaju ne zaboravite. Na kakav
izvor vode i u kakvom stanju će biti pojilište to ne možete predvidjeti. Rizici takvog unosa
vode su veliki, pčele tada uglavnom obolijevaju od crijevnih bolesti koje mogu biti pogubne
za opstanak cijele zajednice.
upload_2015-1-28_18-28-23.png
 
Top