Pcelarstvo-Ljubav i zanat

[Nostradamus]

Prehrana pčela
Prirodna hrana odraslih pčela medarica je
pelud i med kojeg sakupljaju u prirodi
obilazeći najrazličitije vrste biljaka, neke
više neke manje. U današnjem
komercijalnom pčelarstvu gdje svaki
pčelinjak bez obzira na njegovu veličinu
mora imati svoju ekonomsku računicu to
ponekad nije dovoljno. U razdobljima
kada su količine nektarnih paša male i
nedostatne pčele će početi u većoj mjeri
sakupljati sokove prezrelog voća ili sokove
koje proizvode neke vrste biljnih ušiju i
kao takve nakon sakupljanja ih preraditi i
deponirati u saće unutar košnice. I to je
naravno med visokovrijedna namirnica,
međutim za potrebe opstanka pčelinjih
zajednica preko zime ili odgoja mladih pčela takav med nije prikladan za ishranu i može
stvoriti kod pčela ukoliko nema drugih izvora određene probavne smetnje pa čak i ukoliko
pčele uđu u zimski period na takvom medu može prouzročiti gubitak zajednice.

 

[Nostradamus]

Prehrambene potrebe pčela
Medonosna pčela treba u svojoj prehrani proteine (amino kiseline), ugljikohidrate (šećer),
lipide (masne kiseline, steroli), vitamine, minerale (soli), i vodu, te hranjive tvari da bi pčele
imale optimalnu prehranu moraju uvijek biti u prehrani u određenim kvalitativnim i
kvantitativnim omjerima.
Zašto treba hraniti pčele
Pčelari u praksi prihranjuju pčelinje zajednice kako bi ih držali u optimalnom broju unutar
zajednice zbog: intezivnijeg prikupljanja nektara, oprašivanja poljoprivrednih nasada,
proljetno/ljetne podjele zajednica, uzgoja pčelinjih matica i naravno zbog boljeg i
adekvatnijeg uzimljavanja. U novije vrijeme zbog sve češćih upotreba pesticida u suvremenoj
poljoprivredi prihranjivanje se vrši i zbog nadoknade nastalih šteta unutar zajednica nakon
tretiranja poljoprivrednih površina.

 

[Nostradamus]

Proteini i aminokiseline
Pčele radilice stare 1 do 14 dana proteine konzumiraju iz peludi koje pčele radilice unose u
košnicu. Pčele stare od 1 do 8 dana proteine dobiju iz hrane koju proizvode mlade pčele,
mješavine žljezdanih sekreta, peludi, meda. Ličinke i matica proteine crpe iz matične mliječi
koju luče mlade pčele radilice stare od 5 do 15 dana. Količina tj. postotak amino kiselina i
proteina koji je potreban za normalan razvoj legla i matice nije poznat ali je zato istražen
kemijski sastav matične mliječi. U prvih 5 - 6 dana odrastanja pčele troše velike količine
peludi i na taj si način osiguravaju normalan razvoj. U slučaju da bi taj dio prehrane izostavili i
ne bi konzumirale dovoljne količine proteina i amino kiselina njihove žlijezde neće se u
potpunosti razviti. Matična mliječ i pelud osiguravaju im adekvatan rast i razvoj. Potrebe za
tom vrstom prehrane smanjuju se kod pčela radilica od desetog do četrnaestog dana života.
Nakon toga sve osnovne sastojke potrebne za normalno funkcioniranje dobijaju iz nektarnih
vrsti meda.

 

[Nostradamus]

Ugljikohidrati
Ugljikohidrati su rasprostranjeni u prirodnoj prehrani pčela i one ih koriste uglavnom za
proizvodnju energije. Neke ugljikohidrate pčele mogu probaviti i konzumirati, sa nekima
imaju problema prilikom probave, a neki su im čak i vrlo opasni po zdravlja - otrovni. Odrasla
pčela napreduje sa glukozom, fruktozom, saharozom, maltozom, trihilozom i melesitzom
(vrste šećera), ali ne koriste rhaminozu, ksilozu, arabinozu, galaktozu, manozu, laktozu,
rafinozu, dekstrin, odnosno inzulin. Razlike u korištenju ugljikohidrata između larve i odrasle
jedinke se javljaju zbog nedostatka odgovarajućih enzima.

 

[Nostradamus]

Vitamini
Vitamini su između ostalog sastavni dio meda i prehrane svake pčele. U trenucima kada
pčele počinju proizvodnju matične mliječi za potrebe mladih ličinki i matice, potrebna im je
hrana bogatija vitaminima. Za kvalitetan uzgoj legla treba ju im vitamini C i B kompleksa B
kompleksa: tiamin, riboflavin, nikotinamid (nijacin, nikotinska kiselina), piridoksin,
pantotenat (pantotenska kiselina), folne kiseline, i biotin.

 

[Nostradamus]

Voda
Vodu pčele prvenstveno koriste kao otapalo za guste vrste meda, kao sredstvo za održavanje
idealnog postotka vlažnosti unutar košnice, a pomoću nje održavaju također i optimalnu
temperaturu legla. Količina vode koju trebaju pčele i koju će prikupiti ovisi o vanjskim
temperaturama zraka, relativnoj vlažnosti, snazi same zajednice te količini legla koju uzgajaju
u datom trenutku. Higjenske pojilice na vašem pčelinjaku neka imaju tijekom dijela dana
hlad, ako je moguće neka niti ne budu izložene direktno na suncu kako se voda ne bi
pregrijala. (vidi slika desno)
Minerali
Minerali potrebni u prehrani ljudi i drugih kralježnjaka (natrij, kalij, kalcij, magnezij, klor,
fosfor, željezo, bakar, jod, mangan, kobalt, cink, nikal i) potrebni su i nekim vrstama kukaca.
Pelud koju prikupljaju medonosne pčele sadrži sve te vrijedne minerale, a neki od njih
neophodni su za normalan razvoj pčela.

 

[Nostradamus]

Dopunska prehrana pčela
U rano proljeće, kada pelud i nektar nisu pčelama još dostupni ili su im dostupni u
neadekvatnim količinama te u djelovima godine kada je zbog manjeg lučenja nektara u
biljaka pčele nemaju dovoljne količine hrane dodatno kvalitetno prihranjivanje može imati
važnu ulogu u napretku i opstanku pčelinjih zajednica u modernom načinu pčelarenja.
Smanjenjem unosa nektara i peluda matica instinktivno smanjuje zalijeganje jajašca što bi
kod dugotrajnijeg takvog razdoblja moglo rezultirati značajnijim padom populacije u
zajednici. Takve situacije smanjuju broj pčela i u prirodnim zajednicama bez obzira na
prikupljene zalihe meda. To se dešava za vrijeme velikih ljetnih sušnih razdoblja, u rano
proljeće kada duže vrijeme pada kiša i slično.

 

[Nostradamus]

Dopunski proteini u prehrani pčela
Čovjek je odavno tražio biljni ili životinjski proizvod koji bi bio adekvatna i potpuna zamjena
za prirodnu cvijetnu pelud. Iako u prirodi možemo pronaći brojne namirnice sa određenim
proteinima nikad ni jedna nije adekvatno zamijenila prirodnu pelud koju pčele prikupljaju sa
biljaka. Neke će proteinske namirnice uspješno poboljšati prehranu pčela i osigurati
nastavak razvoja zajednicama u vrijeme nestanka prirodnih izvora.
Sojino brašno primjerica kao i pivski kvasci dodavani u kombinaciji ili pojedinačno pčelama su
ukusan obrok koji sadrži proteine i amino kiseline, lipide, vitamine, minerale potrebne za
razvoj i reprodukciju pčelinje zajednice. Kvasci i sojino brašno davani pčelama kao pogača ili
u suhom stanju unutar hranilica mogu biti "umjetna" hrana pčelama kada nema adekvatnih
unosa iz prirode.

 

[Nostradamus]

Korištenje šećera u prehrani pčela ovisi idjelomično o samoj nabavnoj cijenii. Saharozni sirupi
iz šećerne trske ili šećerne repe primjerice sa dodavanjem proteina mogu se pretvoriti u
pogače koje zadržavaju isto svojstvo tijekom dužeg remenskog razdoblja. Isto se može
pripremiti naravno i sa medom, još i bolje, međutim sama cijena meda u odnosu na šećer
određuje i diktira uvijete prehrane kod pčela u suvremenim pčelinjacima. Osim toga sa
medom ukoliko se radi pogača ili sirup mogu se prenjeti bolesti dok kod šećernih sirupa to
nije slučaj

 

[Nostradamus]

Dodatak cvjetne peludi pogačama ili sirupu od 10 - 12% poboljšava kvalitetu i količinu
esencijalnih hranjivih tvari koje su potrebne da bi pčele održale vitalnost.
Nikad, baš nikad ne koristimo med ili pelud oboljelih kolonija jer možemo napraviti kontra
učinak te pčelinje zajednice ili oslabiti ili potpuno uništiti.
Dodavanje lijekova u prehrani
Lijekovi za kontrolu ili bolesti probavnih smetnji kod pčela mogu biti uključeni ako je
potrebno u pogače ili sirup dopunske prehrane. Lijekove nikad ne stavljamo u proizvodne
zajednice minimalno 5 tjedana prije glavne medonosne paše. Sredstva za prevenciju bolesti
nozemoze dajemo kao dodatak u bilo kom obliku ili pogači, sirupu ili preko čiste cvjetne
peludi.