Oproštaj ili osveta?

[100Dinara]

Kazna nije osveta nego averzivna draž koja se daje s ciljem da počinitelj kaznenog dela ne ponovi isto. Zbog toga se, npr., silovatelji NE siluju niti se ubice ubijaju (naravno, sa izuzetkom određenih država i određenih slučajeva), te zbog toga kaznu propisuju institucije koje nisu emotivno povezane sa počiniocem i kaznenim delom.

Problem sa kaznom, sa pihološkog aspekta, jeste što obično dolazi dugo nakon počinjenog dela pa je njen efekat obično beznačajan.

 

[Jurivaka]

U suštini, mada se može teoretisati o tome, između kazne i osvete nema nikakve razlike. I jedno i drugo imaju istu svrhu - zadovoljiti pravdu, odnosno, ono što se u datom društvu ili okolnostima, smatra pravdom.

 

[Nuala]

Kazna je usmjerena na ponašajnu, osveta na emocionalnu komponentu.
Kazna se daje kako bi se usmjerilo i promijenilo buduće ponašanje. Osveta nastoji izazvati iste osjećaje povrede kao kod oštećenog. Njoj nije krajnji cilj promijeniti nečije ponašanje.

 

[Jurivaka]

...I onome koga kazne smrtnom kaznom, cilj je promijeniti ponašanje?????

 

[Nuala]

Ideš u ekstrem i fokusiraš se samo na kazneno-pravni sustav.
Ja govorim o kazni u najširem mogućem smislu. Uostalom, postoji razlog za ukidanjem i kritikom smrtne kazne. Ne zaboravimo da, kad već inzistiraš, kazne u pravnom sustavu imaju za cilj djelovati i na ponašanja ne samo onih koji počine neko kazneno djelo, već i svih drugih ljudi.

 

[Jurivaka]

Ne, netačno. Ne fokusiram se ja samo na kazneno-pravni sistem, nego ti. Ja stalno taj sistem izjednačavam sa osvetom, što kazna u suštini i jeste. Osveta ili kazna društva nad prekršiocem njegovih normi. I ne idem u ekstrem, smrtna kazna nije fikcija nego stvarnost, koja dokazuje da svrha kazne nije samo prevaspitavanje. Jeste i to, ali nije samo to. Malo se zamisli nad tom činjenicom i pokušaj objasniti na primjeru smrtne kazne ili doživotne robije, da li im je svrha prevaspitavanje i promjena ponašanja, ili tu ima još nešto - osveta društva

 

[Nuala]

Malo se zamisli nad tom činjenicom i pokušaj objasniti na primjeru smrtne kazne ili doživotne robije, da li im je svrha prevaspitavanje i promjena ponašanja, ili tu ima još nešto - osveta društva

...kazne u pravnom sustavu imaju za cilj djelovati i na ponašanja ne samo onih koji počine neko kazneno djelo, već i svih drugih ljudi.

Postoje društvene norme. Kršenje normi dovodi do toga da netko oštećuje nekog drugog. Baš zato da se ne bi išlo oko za oko, zub za zub (što je zapravo rijetko tako ravnopravno), postoji netko treći tko će odrediti kaznu. Tu nema emocionalnog elementa kao kod osvete.
Uzmimo primjer roditelja djevojke koja je silovana i ubijena. Oni sigurno ne bi počinitelju htjeli samo smrt jer je to prelaka kazna. Njihova kazna bila bi gora jer oni žele da on osjeti njihovu bol. To je osveta.

 

[Jurivaka]

Čitava ova priča počela je oko efekta kazne, odnosno, osvete, sa stanovišta vremena. Ja sam u tom smislu izjednačio kaznu i osvetu, ne ulazeći u emocionalne pobude za jedno ili drugo, jer one u ovom slučaju nisu bitne. Da je kazna vaspitna mjera i za počinioca i za potencijalnog počinioca, odnosno, cijelo društvo, to je jasno i niko to ne spori. Ono što je, izgleda, ovdje sporno, jeste da li kazna i osveta imaju isti efekat ako su učinjene u različitim vremenskim intervalima od trenutka nedjela? Pri odgovoru na ovo pitanje, ne smije se gubiti iz vida da i kazne i osvete imaju primarnu svrhu - zadovoljenje pravde.
Dakle, svi zakoni naprednog svijeta poznaju instituciju zastare za učinjena nedjela. Isto tako, sva napredna društva su zabranila krvnu osvetu. Zbog čega? Zbog toga što i kazna i osveta, ako nisu izrečene ili učinjene na vrijeme, ne zadovoljavaju primarni cilj, a to je pravda. Drugo je pitanje pobude. Kada se društvo sveti prekršiocu njegovih normi, ono time štiti sebe i dati poredak, a kada to čini pojedinac, on time zadovoljava svoju ličnu emotivnu potrebu, s jedne, i vlastitu percepciju pravde, s druge strane. U prvom slučaju - kada se sveti društvo, primarni cilj osvete ili kazne, nije prevaspitavanje i promjena ponašanja, nego zaštita poretka. Prevaspitavanje tu dođe kao "nuz proizvod".

 

[Eric Cantona]

Kazna i osveta nisu isto.
Kaznu ti "poklanja" društvo kao "nagradu ili odgojnu mjeru" za nešto protivzakonito što si uradio. Nije važno kada, glavno da te je nagrada stigla. Kazna je provođenje važećih zakona.
Osveta je kada ti sam preuzimaš ulogu društva, pa počinitelja vlastoručno "nagrađuješ". Osveta je emicionalni čin. Tvoj, osobni. Ne društveni.

Tko izjednačava kaznu i osvetu negira zakonodavni sustav države u kojoj živi.

 

[Jurivaka]

Kazna i osveta nisu isto.
Kaznu ti "poklanja" društvo kao "nagradu ili odgojnu mjeru" za nešto protivzakonito što si uradio. Nije važno kada, glavno da te je nagrada stigla. Kazna je provođenje važećih zakona.
Osveta je kada ti sam preuzimaš ulogu društva, pa počinitelja vlastoručno "nagrađuješ". Osveta je emicionalni čin. Tvoj, osobni. Ne društveni.

Tko izjednačava kaznu i osvetu negira zakonodavni sustav države u kojoj živi.

Bježi ti suština. Samo formalno kazna i osveta nisu isto. U suštini jesu, jer je krajnji cilj i kazne i osvete, zadovoljenje pravde. Ono što ti vidiš u kazni kao vaspitnu mjeru koju izriče društvo, u suštini nije ništa drugo nego osveta društva nad prekršiocem njegovih pravila.