Novosti i događaji iz sveta muzike

LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Black Eyed Peas - krađa na sve strane?

Black Eyed Peas - krađa na sve strane?



Jedan američki DJ dobio je od benda skoro 1,2 miliona dolara na ime odštete zbog povrede autorskih prava.

v210144p0.jpg



Orin Lin Toliver tužio je producenta Džejmsa Mekentsa, koji je delove njegove pesme "I need a freak" iz osamdesetih iskoristio za pesmu "My humps", koju je bend Black Eyed Peas snimio 2005. godine.

Toliveru nije isplaćen ni cent na ime autorskih prava, a Mekents je nastavio da semplove njegove pesme prodaje i drugim izvođačima. Sud u Njujorku odredio je da se Toliveru isplati 1,2 miliona dolara na ime odštete.


Bend Black Eyed Peas trenutno se suočava sa još dve tužbe zbog autorskih prava, i to za pesme "Boom boom pow" i "I gotta feelin".


(MONDO)
 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Fatboy Slim nastupa na Pagu

Fatboy Slim nastupa na Pagu

Izvor: PR

Prvi BIG BEACH party biće održan na plaži Zrće na ostrvu Pag (Hrvatska) 9. jula. Na ovom Beck’sperience spektaklu nastupiće jedan od najboljih izvođača elektronske muzike, Fatboy Slim.

21425203984e09cba810007362192153_orig.jpg


Big Beach predstavlja open air 24-časovni party na plaži Zrće po uzoru na svetske žurke na plažama Brazila, Australije i Amerike. Organizator očekuje oko 15 000 fanova iz celog sveta i već je najavio da je reč o godišnjem događaju koje će otvarati party sezonu na ovoj plaži. Održavaće se prvog vikenda u julu, uz podršku Grada Novalje i svetski poznatih klubova PAPAYA, AQUARIUS i KALIYPSO.

Na poslednjem Big Beachu u Japanu pred više stotina hiljada obožavalaca u svom višečasovnom muzičkom setu Fatboy Slim je uvrstio i pesmu „Balkan funk“ sarajevskog benda Dubioza Kolektiv.

Brano Jakubović, član grupe Dubioza kolektiv, bio je oduševljen ovom vešću.

"Jako nam je drago, posebno što je Fatboy Slim i za sve nas u bendu jedan od omiljenih izvođača elektronske muzike. Posle informacije koju smo dobili da se naša stvar nalazi u njegovom setu pričali smo sa našim menadžerom koji je inače iz SkopljaiI razvili unazad film kako je uopšte došao do trake. Mi smo svirali zimus u Skoplju na festivalu koji se zove ’Taksirat’. DJ Rodžer Sančez je takođe bio jedan od učesnika samo dva dana kasnije i to je bila igra slučajnosti , jer momak koji je vozio nas u kombiju ustvari je slušao naš cd dok je išao po Rodžera Sančeza na aerodrom. Dok ga je vozio počeo je svirati ’Balkan Funk’ i ovaj je odmah nazvao Fatboy Slima na telefon. Pustio mu je stvar i kada je čuo Fatboy Slim je rekao “Želim taj cd odmah“. I ovaj mu ga je odneo“.


Službeni program Big Beach na plaži Zrće počinje u 11h nastupima pet vrhunskih DJ-eva iz regije (Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija i Makedonija), a posetioci tokom čitavog dana mogu uživati u bogatoj ponudi plaže.

U popodnevnim satima ne treba propustiti svetski poznate after beach žurke koji će se istovremeno odvijati u sva tri kluba, PAPAYA, AQUARIUS i KALYPSO. Na dve bine na plaži nastupiće više od 20 DJ-eva koji će zagrejati atmosferu za nastup glavne zvezde večeri.

Pristup plaži na dan Big Beacha neće biti dozvoljen svim vozilima. Pristup će biti moguć samo javnim prevozom, a svi posetioci sa kartom imaju besplatan prevoz.

8784113994e09cba844939109821774_orig.jpg


Najbolji letnji party vikend počinje u petak, 8. jula u klubu Papaya i donosi nastup svetskog DJ-a broj jedan, Armina Van Buurena, a u subotu, 9. jula, open-air 24-časovni događaj i nezaboravne nastupe brojnih DJ-eva iz regiona kao i glavni nastup kralja elektronskog beata Fatboy Slima na plaži Zrće. Klub Papaya pripremio je posebnu Weekend Special ponudu čija je količina ograničena – kartu po ceni od 220 kn (3000 dinara) za Armina Van Buurena i Big Beach.

Karte za Big Beach po ceni od od 27,5 EUR, odnosno 200 kuna mogu se naći u prodajnoj mreži Eventima. Beck's je za najbrže fanove pripremio kontingent od 500 karata po ceni od 20,5 EUR, odnosno 150 kuna, a dostupne su u Eventimu od 16. juna.

 
Poslednja izmena od urednika:
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Koncert "Whitesnake" i "Judas Priest" u petak počinje u 19 sati

Rok i metal spektakl u "Beogradskoj areni"


Koncert "Whitesnake" i "Judas Priest" u petak počinje u 19 sati


Žestoki rok i metal spektakl održaće se 1. jula kada će pred publikom u "Beogradskoj areni" legendarni bendovi "Whitesnake" i "Judas Priest" izvesti neke od najznačajnijih numera u istoriji gitarske muzike.

154051_whitesnake-2011_f.jpg


Nastup "Whitesnake" planiran je oko 21:20 časova


Šestočasovni rok spektakl počeće već u 19 časova, dok domaći bend "Atlantida" sa svirkom počinje od 19:30. Nakon njih, oko 20:30 sati na scenu izlaze zagrebački hard-rokeri "Malehookers", koji će biti uvertira u nastup grupe "Whitesnake" koju će u 21:20 časova na scenu povesti legendarni pevač Dejvid Koverdejl.
*
cervantes.swf
site=yublicrs&targetsite=yublicrs&AdSize=468x60&subcat=zabava&PagePos=5

Popularni „bogovi metala“, engleski bend "Judas Priest" će svoj prvi, a s obzirom da su na oproštajnoj turneji „Epitaph“, ujedno i poslednji koncert u Srbiji, otvoriti tačno u 23 časa predvođeni frontmenom Robom Halfordom.

Od ukupno pet kategorija ulaznica, dve su rasprodate i to za Fan Pit, Silver Seats dok na Golden Seats tribinama ima svega još par desetina mesta po ceni od 3.900 dinara. U prodaji se nalaze još ulaznice za mesta u VIP ložama od 6.000 dinara i parteru od 2.800 dinara.

Ulaznice se prodaju na blagajnama Beogradske arene, Doma sindikata, u šoping centru „Ušće“, „Bilet centru” na Trgu republike, kao i u knjižarama „Vulkan“ i „Laguna/Delfi“ širom Srbije. Ulaznice se mogu naručiti i putem sajtova card service - Ticket shop i Karte - ulaznice za koncerte, sportske, kulturne i druge događaje ~ Kupite karte.



Blic
 
Član
Učlanjen(a)
13.02.2010
Poruka
4.075
SANTANA

santana570x140.jpg


Slavni gitarista, KARLOS SANTANA, održaće koncert u Beogradskoj areni, 6. jula u 21č!

Legenda rege muzike Džimi Klif zagrejaće atmosferu pre nastupa Santane.

Santana će nastupiti u Beogradu povodom promocije svog poslednjeg albuma „GUITAR HEAVEN: THE GREATEST GUITAR CLASSICS OF ALL TIME" objavljenog u septembru prošle godine.

Spajajući rok, salsu i džez, Santana je sa svojim bendom postao popularan zahvaljujući jednom od najupečatljivijih nastupa na čuvenom Vudstok festivalu 1969. godine a posebno pesmi "Soul Sacrifice" objavljenoj na živom albumu sa tog festivala.

Prvi album "Santana" (1969) sa hitom "Evil Ways" prodat je u četiri miliona primeraka, ali je komercijalni uspeh posle nekoliko izdanja početkom 1970-ih godina počeo da bledi nakon odluke ovog gitariste da se više usmeri ka džezu.

Uprkos stalnim pohvalama kritike i uspešnog pojavljivanja na događaju "Live Aid" (1985), Santana je povratio raniji komercijalni potencijal tek sa albumom "Supernatural" (1999), sarađujući u singlu "Smooth" sa pevačem Robom Tomasom (Thomas) iz benda "Matchbox Twenty", i u "Maria, Maria" sa ar en bi duom "Product G&B".

Santana je član Rokenrol kuće slavnih, prodao je preko 90 miliona ploča i nastupio je pred više od 100 miliona ljudi. Osvojio je deset nagrada Gremi, uključujući rekordnih devet za trideset šesti album "Supernatural" (1999.). Album je do sada prodat u više od 25 miliona primeraka i osvojio je nagrade - album godine i pesma godine za singl "Smooth".

Ugledni muzički časopis "Rollingstone" proglasio je Santanu za 15. na listi "100 najvećih gitarista svih vremena".

GUITAR HEAVEN: THE GREATEST GUITAR CLASSICS OF ALL TIME je četvrto poglavlje novo-stare rok sage koja vuče korene iz 1997. godine kada je Clive Davis prvi put bio na Santaninom koncertu. Ovaj kvartet albuma - Supernatural, Shaman, All That I Am i sada Guitar Heaven - zauzimaju posebno mesto u analu rok istorije.

"Jako sam srećan", izjavio je Karlos povodom novog albuma, "Srećniji sam nego ikada u životu jer sam zahvalan. Zahvalan sam što postoje Klajv, Majkl Lang i Bil Grejem i ostalim ljudima koji su mi „otvorili vrata". Vrata su bila Vudstok, vrata su bila Supernatural. Svima kojima sam ikada upoznao, Majlsu Dejvisu, Titu Puentu, B.B. Kingu, svi su mi oni na svoj način pomogli da nastavim. Imam divne učitelje i divne učenike. Nadamo se da ćemo dopreti do mnogih srca sa albumom „Guitar Heaven"...Kao što je neko rekao, naš cilj je da nateramo ljudima suze od sreće!"

Ulaznice od 3500, 3900, 4500 i 4900 dinara mogu se naći na sledećim prodajnim mestima: Beogradska arena, Kulturni centar Beograda, Eventim, Ušće" Šoping centar, Dom omladine, knjižara Delfi (SKC), Gigstix kao i preko sajta.

arenabeograd.com
 
Član
Učlanjen(a)
10.05.2010
Poruka
2.064
"Džudas prist": Nismo za penziju!

"Džudas prist": Nismo za penziju!

Britanski hevi-metalci "Džudas prist" za "Novosti" pred nastup u Beogradu. Moj najveći obožavalac je moja žena Džin. Ona mi je, pored članova benda, ujedno i najbolji prijatelj. Trebalo mi je tri puta da pronađem pravu​

novosti

SPEK%20judas_310x186.jpg
Džudas prist u petak veče u "Areni"​

LEGENDARNI britanski hevi-metalci "Džudas prist" održaće u petak uveče u "Beogradskoj areni" svoj prvi i poslednji koncert u Srbiji, u okviru oproštajne svetske turneje "Epitaf" koju su počeli 7. juna u Holandiji. "Gremijem" ovenčani "bogovi metala", osnovani su daleke 1969. u Birmingemu i do sada su prodali više od 50 miliona albuma. U našu prestonicu prvi put su stigli 2008. godine, ali su, nažalost, zbog bolesti gitariste Glena Tiptona, bili prinuđeni da otkažu koncert. Na pitanje seća li se jedinog puta u karijeri kada su morali da otkažu nastup, Jan Hil (60), osnivač i bas gitarista "Džudas prist" za "Novosti" kaže:


- Naravno da se sećam. Glen je tada imao probadanja u grudima i morali smo hitno da ga prevezemo avionom u bolnicu. Sada je u odličnoj kondiciji i budite sigurni da će moći da odsvira koncert (smeh).

* Šta srpski fanovi mogu da očekuju sutra uveče u "Beogradskoj areni"?

- Biće to sjajan šou za sve! Biće mnogo glasne muzike, biće mnogo hevi muzike, pirotehnike i svetala, sve što je potrebno da ovaj koncert zapamtite za ceo život.

* Turneja "Epitaf" najavljena je kao vaša oproštajna, ali šuška se da ćete obožavaoce obradovati novim pesmama, čak i albumom?


ODLAZAK KEJ KEJA
* ZAŠTO vas je u aprilu, pred početak turneje, napustio originalni gitarista Kej Kej Dauning?
- Kej Kej se umorio, a mislim i da ima problema sa ručnim zglobovima. Hteo je da se posveti nekim drugim stvarima, ali ne bih da spekulišem, samo on zna pravi razlog.

- Počeli smo da radimo na albumu pre nego što smo krenuli na turneju. Nekoliko pesama smo već napisali, verovatno ćemo ga završiti do proleće iduće godine, ali to zavisi od našeg pretrpanog koncertnog rasporeda. Samo, mi ne pokušavamo da ubijemo bend. "Epitaf" neće biti kraj grupe "Džudas prist", već poslednja velika svetska turneja.

* Zašto ste odlučili da se penzionišete? Hoćete li, možda da se bavite baštovanstvom ili igrate šah?

- Ha-ha-ha... Odlično pitanje! Postalo nam je naporno da idemo na višegodišnje turneje. A i ne postajemo mlađi. Na kraju prošle turneje koja je takođe potrajala dve godine, bili smo baš iscrpljeni. Ja sam se silno zabavljao dok smo bili na pauzi posle nje - pilotirao sam avionom, vozio kola, igrao golf... Ali, posle nekoliko meseci takvog zezanja počeo sam da se dosađujem i sve više mi je nedostajao moj stari život. Falile su mi turneje, publika, koncerti. Tako da će "Džudas prist" nastaviti da svira, ali ne tako intenzivno kao do sada. Bićemo selektivniji i malo ćemo usporiti. Jednostavno, ne mogu da zamislim svoj život bez muzike.

* Kako komentarišete titulu "bogovi metala" koju nosite?

- Oooh, sve je krenulo kao šala. Na albumu "British Steel" imali smo pesmu "Metal Gods" i kada smo krenuli na turneju, počeli smo da se zezamo i međusobno se oslovljavamo kao bog basa, bog gitare, bog bubnjeva... Ali, to je sve, ipak, samo šala.

* Mnogobrojne grupe poput "Ajron mejden", "Metalike" ili "Megadet", ističu da su na njihov zvuk, tehniku i imidž najviše uticali "Džudas prist". Da li vam to laska?

- Naravno da smo polaskani, nije to mala stvar, divno je kada uspete da na nekog drugog prenesete svoju filozofiju i, hvala im na tim rečima.

* Ko su bili vaši heroji?

- Džek Brus, koji je svirao u "Krim" i još mnogo bendova, ali i moj otac koji je svirao dupli bas u džez bendovima. Nije se obogatio od toga, ali je bio dobar basista. Umro je kada sam imao samo 15 godina i tako sam nastavio sam.

* Za 42 godine karijere imali ste i uspone i padove. Kada vam je bilo najteže, a kada najbolje?

- Kada je pevač Rob Halford posle 20 godina u bendu objavio da odlazi, bio je baš loš momenat. Ali, kada se 2003. vratio, bilo je mnogo, mnogo bolje. A najbolje je bilo kada smo snimili prvu ploču. Šta sve nismo pokušavali i borili se da dođemo do nje i na kraju smo konačno sklopili ugovor za ploču koja nije bila nešto naročito producirana. Ne kažem ni da je bila naročito dobra, ali, znate, bila je naša! Ceo život ću pamtiti trenutak kada sam ušao u lokalnu prodavnicu ploča i ugledao je na rafu kako stoji pored Brusa, "Krim" i Hendriksa. Jednostavno, znao sam da pripadamo tu, da smo na dobrom putu i da ćemo uraditi nešto u muzici.

* Ko je vaš najveći obožavalac?

- To je, sigurno, moja žena Džin. Ona mi je, pored članova benda, ujedno i najbolji prijatelj. Trebalo mi je tri puta da pronađem pravu.

* Kako biste reagovali kada bi vam deca rekla da žele da se bave muzikom?

- Zavisi da li su muzičari ili članovi benda. Velika je razlika, ali su iste ambicije. Naravno, bio bih uz njih da ih provedem kroz taj muzički biznis.

* Šta privatno slušate?

- Moj dijapazon je šarolik. Slušam sve, najviše hevi-metal, naravno, ali i džez i klasiku.

* Postoji li pesma za koju biste voleli da ste je komponovali?

- Aaah, "Crossroads" od "Krim", zaista bih voleo da je moja. Ona je apsolutno savršena, najbolja rok stvar koju sam čuo.

* Čija je ideja bila da u hevi-metal uvedete bajkerski imidž?

- Na početku karijere oblačili smo satenska odela i stvarčice u tom fazonu. Onda smo otkrili da je koža prilično "kul" i otada je ne skidamo.

* "Džudas prist" su ime uzeli po pesmi Boba Dilana "Balada o Frenki Li i Judinom svešteniku". Da li je to urbana legenda ili istina?

- To je istina. Naš prvi pevač Al Atkins imao je grupu koja se zvala "Judin sveštenik", pa smo to prihvatili. Priznaćete, i danas moćno zvuči, zar ne?
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.990
Spasioci klasične muzike

26. 06. 2011
PRESS

Spasioci klasične muzike


Članovi međunarodnog orkestra „Spira mirabilis", koji nemaju dirigenta, menadžera niti nose odela , govore za Pressmagazin kako uspevaju da približe klasiku „običnim" ljudima... :: Njihov pristup ozbiljnoj muzici naišao je na veliki odjek u celom svetu, pa stoga ne čudi da vrhunski muzički kritičari prognoziraju da su oni ogledalo budućnosti moderne klasične muzike...

1.jpg

Koji je najbolji način da poboljšate svoj orkestar, privučete pažnju svetske javnosti i učinite da vas kritičari najuticajnijih listova, poput „Njujork tajmsa" i „Gardijana", nazovu „ogledalom budućnosti moderne klasične muzike"? Otarasite se dirigenta.
Možda zvuči kao vic koji bi razumeli isključivo studenti muzike (ili, čak, ni oni), ali upravo je ova odluka vinula među zvezde međunarodni orkestar po imenu „Spira mirabilis" (Zlatna ili Čudesna spirala). Njih tridesetak - uglavnom mlađih od trideset leta - skupljenih po zemljama od Slovenije do Engleske, donosi revoluciju koja nije baš uobičajena za „dosadnu" muziku poput klasične. Osim što nemaju dirigenta, oni nemaju ni solistu, ne sviraju u uštogljenim odelima, biraju samo mesta na kojima se skupljaju mladi, a kada završe izvođenje jednog dela, razgovaraju sa publikom o tome šta im se svidelo, a šta ne.
Timoti Frenji, violinista i član „Spire mirabilis", kaže za Pressmagazin da im nikada neće pasti na pamet da postanu konvencionalni.

2.jpg

- Mi godišnje imamo između šest i deset projekata i svi smo profesionalni muzičari koji sviraju u „normalnim" orkestrima, sa dirigentom, menadžmentom i svim ostalim. A ono što radimo u „Spiri" nije samo oslobađajuće, već i mnogo teže, jer svi preuzimamo odgovornost i obaveze koje inače ima dirigent. Ali, to u isto vreme ne znači da bismo ih se mi potpuno ratosiljali jer nam mnogi pomažu da budemo bolji - kaže Frenji.
Osim što sviraju nekako drugačije od drugih, muzičari iz „Spire" i izgledaju potpuno drugačije. Nema nervoze ili napetih lica, niti ozbiljnih odela... Ako ikada dođu u Srbiju, verovatno neće svirati na „Kolarcu" nego u Domu omladine. Šalju li to, oni, i neku političku poruku?
- Svi naši klipovi koje možete da vidite na Jutjubu su amaterski i ne treba od njih praviti neku veliku famu. Ali, jako je lepo što nas ljudi snimaju jer je to znak da imamo sa slušaocima dobar odnos. Naša poruka možda jeste pomalo politička, ali poenta je što ponekad sviramo koncerte u crnim odelima, ponekad sviramo u „normalnim" koncertnim salama (i to nam je super), smešimo se ili se ne smešimo u zavisnosti od toga šta sviramo, i uvek izvodimo samo jedno delo kako bi slušaoci mogli da se usredsrede na muziku.
Frenji će reći da „Spira" ima još jednu ulogu: približavanje klasične muzike ljudima koji su pomalo uplašeni od nje. Posebno ako, poput prosečnog Srbina, volite da čujete dobar orkestar tu i tamo, ali vas nervira što nikada ne znate kada je dozvoljeno da aplaudirate, a kada će vam prenašminkana dama iz trećeg reda, sa roze šeširom na glavi, uputiti oštar pogled i nazvati vas „seljačinom"...
- U doba Mocarta ili Betovena publici nije bilo samo dozvoljeno da tapše, nego je to bilo i poželjno. To je dobar primer kako i najkulturnija publika dolazi u opasnost da očekuje neke stvari, bilo od muzičara ili od drugih slušalaca, i da učestvuje u nečemu što više liči na sahranu nego na izvođenje muzičkog dela. S druge strane, lepo je kad se znaju stvari, tako da ne mora da znači da je jedna publika bolja od neke druge. Mi nismo u sve ušli da bismo što više ljudi „navukli" na klasične koncerte, naš jedini cilj je da damo sve od sebe, pred kime god da sviramo. U malim gradovima u kojim se zateknemo, gde većina ljudi nikada nije išla ni na jedan koncert, ljudi su slušali simfonije gotovo bez daha.

Dobro je, kažu u „Spiri", što muzika stiže do mnogih, ali ne treba to raditi po svaku cenu, niti žrtvovati kvalitet. Njihova jednačina je jednostavna.

- Što više ljudi na koncertu je dobra stvar. Što više ljudi na lošem koncertu je loša stvar - jasan je Frenji. - Zato se mi uvek fokusiramo na svoj rad. Bez obzira ko će doći da nas sluša. Zato ne sviramo samo u uobičajenim, „formalnim" salama, već i gde god naša sloboda može da dođe do izražaja. Na početku smo bili sakriveni u jednom malom italijanskom gradu, sada nas zovu sa svih strana, i zaista nemamo ništa protiv.
Kada se izvođenje dela završi, muzičari iz „Spire" ne idu u garderobu. Umesto toga, ostanu da razgovaraju sa publikom. Tako se muzičko veče često pretvori u debatni klub. Frenji priča sledeću anegdotu:
- Nedavno smo svirali na Aldeburg festivalu i izveli smo čitavu Betovenovu Četvrtu simfoniju. Onda smo, na bisu, odsvirali uvertiru Rosinijevog „Seviljskog berberina". Na kraju koncerta jedan čovek je zatražio mikrofon i rekao: „Znate šta, ljudi, danas sam po prvi put u životu imao priliku da slušam Betovenovu Četvrtu simfoniju, koju obožavam i koju nikada neću moći da čujem integralno negde drugde. Vi ste je odsvirali maestralno, a onda ste sve upropastili!" Posle smo sedeli i shvatili da je čovek možda u pravu. Sad razmišljamo da ukinemo bis!

3.jpg

Kritika ih ne štedi - kako dobra, tako i loša. Jedni ih nazivaju „spasiteljima klasične muzike", mustrom koju će morati da preuzmu svi orkestri koji misle da prežive. Drugi, ipak, govore da „različitost samo radi različitosti nije uvek dobra" i da je neka komplikovana dela jednostavno nemoguće izvesti bez dirigenta.
- Nama je teško da ispunimo sopstvena očekivanja, ali to je jedino što radimo. Nikada nećemo pokušavati da ispunimo tuđa - govori Frenji. - Iskreno, ne znam da li će našom stazom krenuti još neko. Verovatno neće. Ali, mislim da muzičari moraju da budu bolji i da više znaju jer je sviranje „mrtve" muzike čudno i nimalo istorijski. Betoven nikada ne bi pristao na to. Meni je jasno zašto ljudi ne dolaze na koncerte: kao muzičari, mi moramo da se zapitamo zašto smo postali klasični muzičari u 21. veku. I publika će to da razume. Što se tiče kritičara, ne razmišljamo mnogo o njima. Nemamo pritisak da odsviramo „Posvećenje proleća" od Stravinskog samo da bismo dokazali da možemo to da uradimo bez dirigenta. Biramo repertoar na osnovu onoga što se nama dopada. Ako to počne da liči na cirkus, onda zaista nema poente.

Dva Slovenca - Nismo ovde samo zbog para
Broj muzičara koji čine „Spiru" menja se u zavisnosti od repertoara. Jednom ih je bilo samo pet, dok je drugi put u oblik školjke stalo svih 51. Zasad nema nikoga iz Srbije, ali jedan flautista i jedan klarinetista su iz Slovenije. Orkestar je mlad, ali je sve stariji...
- Kada smo počeli, nismo imali nikakvu podršku i sami smo plaćali za sve. Onda se za nas čulo, pa nas ljudi zovu i od ovoga smo počeli da se izdržavamo. Kada novac presuši, vratićemo se tamo odakle smo krenuli: „Spira" je iskustvo koje je samo po sebi toliko vredno da niko od nas to ne radi zbog novca.

Marko Prelević
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.990
Novi album za Beograđane

Grupa "Vajtsnejk" nastupila pred oko 12.000 fanova




Tanjug | 02. 07. 2011. - 00:27h | Foto: D.Milenković

BEOGRAD - Slavna britanska grupa "Vajtsnejk" (Whitesnake) nastupila je večeras u Beogradskoj areni u okviru zajedničke turneje sa engleskim metal bendom "Džudas prist" (Judas Priest).

154963_vajtsnejk3-foto-d-milenkovic_ig.jpg

154965_vajtsnejk5-foto-d-milenkovic_ig.jpg

154961_vajtsnejk1-foto-d-milenkovic_ig.jpg

154964_vajtsnejk4-foto-d-milenkovic_ig.jpg

154962_vajtsnejk2-foto-d-milenkovic_ig.jpg

154966_vajtsnejk6-foto-d-milenkovic_ig.jpg


Pred oko 12.000 fanova, okupljenih u Areni, "Vajtsnejk" su predstavili novi 11. studijski album "Forevermore" i "prošetali" kroz hitove iz svoje više od 30 godina duge karijere.

Koncert su počeli pesmom "Best years", a nastavili sa numerama "Is this love", "Love aint no stranger", "Fool for your loving no more", "Give all your love tonight".

Frontmen grupe Dejvid Koverdejl je pozdravio Beograd na srpskom jeziku i pohvalio Novaka Đokovića, koji je od ponedeljka zvanično prvi teniser sveta.

Tokom nešto više od sat vremena žestoke svirke oduševljena publika imala je priliku da čuje i pesme sa novog albuma - "Steal your heart away", "Love will set you free", a onima koji su svih ovih godina bili uz "Vajtsnejk", Koverdejl je posvetio naslovnu numeru "Forevermore".


Za kraj su sačuvali najveće hitove "Here I go again" i "Still of the night".
Publika je tražila još, pa je Koverdejl bez muzike otpevao jednu strofu pesme "Soldier of fortune" i uputio "hiljadu hvala za gostoprimstvo".


Pre nastupa grupe "Vajtsnejk", publiku su zagrejali domaći bend "Atlantida" i zagrebački hard-rok sastav "Malehookers", kao i bend "Džudas prist".
 
Član
Učlanjen(a)
05.09.2009
Poruka
7.315
Članovi grupa Korn, Bad Religion i Faith No More se udružili

James "Munky" Shaffer (Korn), basista Faith No Mora Billy Gould, pevač Repeatera Steve Krolikowski, bubnjar Bad Religiona Brooks Wackerman, gitarista Leopold Ross i klavijaturista Zach Baird su se udružili i formirali supergrupu Fear And The Nervous System.

korn002_160x120.jpg


Grupa je već izbacila debi singl Choking Victim koji se može besplatno skinuti preko oficijalnog sajta benda
Kod:
 www.fatns.com
.

U izjavi za Gibson, Munky je rekao: Započeo sam ovaj projekat jer želim sebe da izrazim na drugi način i da pokažem drugu stranu svoje kreativnosti.


(kerrang.com)



 
Poslednja izmena od urednika:
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.990
"Дани оргуља" у Београду

среда, 29. јун 2011, PTC

"Дани оргуља" у Београду

Један од највећих оргуљаша данашњице, титуларни оргуљаш катедрале Нотр Дам у Паризу Оливије Латри отворио 11. Међународни фестивал "Дани оргуља" у катедрали Блажене Дјевице Марије у Београду.
У катедрали Блажене Дјевице Марије у Београду, почeo je Међународни фестивал "Дани оргуља". До 9. јула, одржаће се концерти и музичке радионице, које ове године повезује француска оргуљашка традиција.

Latri.jpg
Оливије Латри, оргуљаш катедрале Нотр Дам

Сваке године 24 милиона туриста посети Париз. Половина њих, неизоставно обиђе чувену катедралу Нотр Дам. Многи од њих имају прилику да уживају и диве се звуку најчувенијих оргуља у свету на којима свира Оливије Латри, титуларни оргуљаш катедрале Нотр Дам, чијим jе наступом отворен овогодишњи Фестивал "Дани оргуља".
Иако му је основни задатак да свира на литургијама и да том приликом и импровизује, није имун ни на остале жанрове.
"Понекад импровизујем на теме неких популарних песама, али у обрнутом смеру, додајући им елементе класике", каже Оливије Латри, оргуљаш катедрале Нотр Дам.
Иако у Паризу свира на моћним оргуљама које имају 7.800 цеви, веома је задовољан звуком оргуља у катедрали Блажене Дјевице Марије.
"То је веома фин инструмент, музикалан инструмент, што није баш увек случај са оргуљама, јер понекад оргуље нису направљене за простор у коме се налазе", истиче Латри.
На овим музикалним оргуљама наредних дана, до 9. јула, осим француских композитора изводиће се занимљив и разноврстан програм уз учешће врсних домаћих и иностраних оргуљаша.
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.990
Džez na bis u ponoć

Džez na bis u ponoć

Ljubitelji džeza u Kraljevu punili su tri večeri svečanu salu gradske kuće i aplauzima držali muzičare na sceni

muzicari-iz-Izraela-odusevili-Kraqevcane-md-kv.jpg
Sa svirke izraelskih džez muzičara (Foto M. Dugalić)

Kraljevo –Odavno jedan muzički događaj nije sa takvim oduševljenjem prihvaćen kao protekli, prvi džez festival „Džezibar“ u Kraljevu. Pretesna je bila velika sala gradske skupštine sve tri festivalske večeri u kojoj su muzičari, zbog lošeg vremena i nemogućnosti svirke na otvorenom, nastupali. Bez obzira na to, mogle su te svirka da traju i do ranih jutarnjih sati, bar što se publike tiče...
U takvoj atmosferi realizovan je festivalski program, što, sigurno, nije očekivao ni umetnički direktor festivala, bard ove muzike Miša Blam, a ni organizatori u Centru za kulturu „Ribnica“, odnosno tim od tri devojke: Aleksandre Kljajević, Aleksandre Milašinović i Marije Božović.
Prvi džez na bis dogodio se druge festivalske večeri, u ponoćnim satima. Nastup Big benda Simfonijskog orkestra iz izraelskog grada Aždoda potpuno je zasenio publiku. Ovaj sastav talentovanih, obrazovanih i iskusnih muzičara, koji su iz SSSR-a svojevremeno emigrirali u Izrael, predvođen pijanistom Leonidom Ptaškom, „držao“ je pažnju publike četiri sata. Njihovo muzičko umeće bilo je dopunjeno retko viđenom energijom i šoumenskim darom pomenutog pijaniste, kao i nastupom vokala Katarine Kačunković. Tako je, bez obzira na „sitne“ sate, odnosno jedan čas posle ponoći, publika dva puta muzičare iz Izraela vraćala na scenu, a skup „žednih“ ljubitelja džeza počeo je da se razilazi tek kada su se, pakovanjem i poslednjeg instrumenta, uverili da muzičari odlaze na spavanje.
Slično se desilo i završne večeri. Te noći oduševljenje su izazvali Hanes Bekam iz Nemačke, inače jedan od najboljih džez violinista u svetu, pijanista Edgar Vilson, poreklom iz Mozambika, koji – kako se čulo da je „kuća tamo gde je i muzika“ – sada živi u Portugaliji. U istom sastavu svirao je i Miša Blam, kontrabas, i bubnjar Lazar Tošić, inače Kraljevčanin. I, prema rečima Miše Blama, „kolačić na sve, vokal Nada Pavlović“. Opet se ponovila želja brojne publike i svirka na bis, a džez festival se, posle ove tri noći, na najbolji način „ukorenio“ u gradu na Ibru.

M. Dugalić
Objavljeno: 05.07.2011.
Izvor: Politika

 
Natrag
Top