Ko je Isus Hristos?

Član
Učlanjen(a)
03.06.2010
Poruka
14.301
Tvrdnja sama po sebi ne znači ništa, ako nije potkrepljena dokazima. Dao sam oba citata koja su tačna. I Svetonije i Tacit spominju Isusa. A to što se neko izleti pa kaže da Ga nijedan rimski istoričar ne spominje, ja tu ne mogu ništa. Imam malo duži tekst kod Tacita u kome se jasno vidi da je Isus spomenut.

A Randy što traži istoričara od 10. do 50. god. n. e. traži dlaku u jajetu, koje nema. Autentičnost 115. god. n. e. je sasvim dovoljna.
Tacit piše o progonu hrišćana 65. god. pod Neronom ali i jasno pominje Isusa da je postojao, ko ga je razapeo i pod kojim rimskim imperatorom je to bilo. Tako da istorijska autentičnost nije upitna.
A što se tiče izgleda Isusa to uopšte nije bitno u hrišćanstvu, nego ono što je On propovijedao.

Još jednom iznosim citat "Kristus, po kome su dobili svoje ime, bio je pogubljen od ruke prokuratora Pontija Pilata za vreme Tiberijeve vladavine." I šta ti više treba? I Svetonije ga spominje takođe.
 
Član
Učlanjen(a)
24.10.2009
Poruka
434
Ti ili nećeš da čitaš ili sam ja nejasan...
Nisam osporio Tacita, ali on ne govori direktno o Isusu.
Dalje: Isus je zasigurno istorijska ličnost. I ako te baš zanima mogu ti dati jednu solidnu analizu koja to dokazuje samo na osnovu jevandjelja, bez upuštanja u bilo kakve teološke spekulacije, samo na osnovu fakata koji su opisani može se dokazati da je Isus postojao, ali se zaključci iz svega toga ne bi tebi i ostalim verujućima dopali. Ne mislim da bi uloga i značaj Isusa bili umanjeni, ali ne bi odgovarali onom što vi verujete.
Ti, evidentno, smatraš da ljudi koji se ne slažu sa nekim stavovima drugih ljudi apriori odbacuju sve što je vezano za Hrišćanstvo.
To nije tačno: ne osporava se istorisko postojanje Isusa i lako ga je dokazati. Ne osporavaju se poruke i učenje koje je ostavio (psiholozi i danas tvrde da Propoved na gori sadrži sve što je potrebno da čovek očuva svoje mentalno stanje u savršenom redu i da nijedan savremeni terapeut ne može bolje podučiti nekog kojih životnih principa da se drži), niko ne spori etičke tavove koje Hrišćanstvo utemeljuje niti neko spori uticaj (pozitivan) na svetsku kulturu.
Neke druge stvari su sporne: ono što je iz tih ideja stvoreno i način na koji su one tumačene.
 
Poslednja izmena:
Član
Učlanjen(a)
19.01.2011
Poruka
29
A Randy što traži istoričara od 10. do 50. god. n. e. traži dlaku u jajetu, koje nema. Autentičnost 115. god. n. e. je sasvim dovoljna.
Tacit piše o progonu hrišćana 65. god. pod Neronom ali i jasno pominje Isusa da je postojao, ko ga je razapeo i pod kojim rimskim imperatorom je to bilo. Tako da istorijska autentičnost nije upitna.

Pa vidis,ne trazim dlaku u jajetu,nego mi je distanca od 80-tak godina prevelika,pogotovo u vremenu u kom nisu postojali mas mediji.Uopste ne ulazim u to sta je Tacit pisao i koga je pominjao,samo primecujem kako nije bio savremenik Isusov,a to znaci da je pricu o Isusu cuo iz druge ruke(najmanje).Samo biblijsko jevandjelje(bilo koje),je prica koja ne bi smela proci nezapazena od hronicara i istoricara onog vremena.Neznam zasto se prvi zapisi o Isusu(mada i njih treba uzeti sa rezervom,kao sto rece Aleksije D.)javljaju tek 80-tak godina kasnije ali to samo podgreva sumnju u njegovo postojanje...Ne kazem da nije postojao,ali je evidentno da dokazi ne idu njemu u prilog..
 
Član
Učlanjen(a)
03.06.2010
Poruka
14.301
Ma razumijem ja tebe. Ali nisam ja repliku da tebi na istorijsku autentičnost nego što si ti rekao da nijedan rimski istoričar ne spominje Isusa. Ja sam se samo nadovezao da je Isus istorijska ličnost.
Tacit u knjizi ne piše o Isusu, ali ga nesumnjivo spominje u onoj jednoj rečenici. Tacit govori progonu hrišćana pod Neronom. Mislim da smo se sada razumijeli. A Randy baš u tadašnjem dobu 80-100 god. nije ništa. Sada bi bilo svašta da neko, nakon 100 god. nešto napiše npr. o 1. Svjets. ratu. Ili o Napoleonu.
 
Član
Učlanjen(a)
06.06.2010
Poruka
320
Pa vidis,ne trazim dlaku u jajetu,nego mi je distanca od 80-tak godina prevelika,pogotovo u vremenu u kom nisu postojali mas mediji.Uopste ne ulazim u to sta je Tacit pisao i koga je pominjao,samo primecujem kako nije bio savremenik Isusov,a to znaci da je pricu o Isusu cuo iz druge ruke(najmanje).Samo biblijsko jevandjelje(bilo koje),je prica koja ne bi smela proci nezapazena od hronicara i istoricara onog vremena.Neznam zasto se prvi zapisi o Isusu(mada i njih treba uzeti sa rezervom,kao sto rece Aleksije D.)javljaju tek 80-tak godina kasnije ali to samo podgreva sumnju u njegovo postojanje...Ne kazem da nije postojao,ali je evidentno da dokazi ne idu njemu u prilog..
Nadji mi pisana dela (publikovana) koja govore o kapitalizmu ili demokratiji u vreme vladavine Staljina u SSSR ili obrnuto za USA i komunizam i sam ces doci do odgovora na tvoje pitanja.
 
Član
Učlanjen(a)
03.06.2010
Poruka
14.301
Imaš odgovor na podforumu "Jehovini svedoci". Da sada ne pišem opet isto i ovdje. Evo samo kratko. Kada je jedan od apostola rekao Isusu "Pokaži nam Oca". Isus mu je odgovorio otprilike ovako (a naću taj dio Biblije pa ću dati tačno onako kako piše): Pa svo vrijeme si sa mnom i ti tražiš da ti pokažem Oca". I još jedan stih potvrđuje da su Isus i Otac jedno isto. Isus je rekao: "Ko je mene vidio, vidio je i Oca". Nema sumnje da su Oni isto. Oni su jedno biće, oni su Bog.
 
Član
Učlanjen(a)
13.11.2010
Poruka
317
Svedoke Isusa Hrista mozemo podeliti u vise grupa.
Ovade cemo uzeti one

Istorijski dokazi o licnosti Isusa Hrista

Najpre izvinjavam se Zemi, jer nisam pre video da je tražio da mu navedem makar jedan dokaz o licnosti Isusa Hrista. Drugo, izvinjavam se Zemi i svima vama sto otvaram novu temu, ali istorijski dokazi o Isusu Htrstu su toliko mnogobrojni da ih ne možem staviti nas ploa stranice.

Svedoci Isusa Hrista
„Jer vam ne pokazasmo sile i dolaska Gospoda nasega Isusa Hrista po pripovetkama mudro izmišljenim”, izjavio je apostol Petar, „nego smo sami videli slavu Njegovu.” (2. Petrova 1,16)

Zan Zak Ruso je rekao jednom kriticaru: „Mislite li da je Jevandjelje izmišljeno za zabavu; moj prijatelju, ovako se nešto ne izmišlja.”

„Sto bi ispočetka”, piše apostol Jovan, „sto videsmo ocima svojim, sto razmotrismo i ruke naše opipase, o reci zivota: i zivot se javi, i videsmo, i svedocimo, i javljamo vam zivot vecni, koji bese u Ocu i javi se nama. Sto videsmo i cusmo, to javljamo vama da i vi s nama imate zajednicu s Ocem i sa Sinom Njegovim Isusom Hristom.” (1. Jovanova 1,1-3) Ovo je toliko snažna i ubedljiva izjava. U ovom kratkom tekstu; tri puta je spomenuto „Sto videsmo”.

I pored ovako jasnih izjava ocevidaca, pojavili su se kriticari, koji su pokusali da dokazu da Isus Hristos nije ni postojao, da nije Mesija, cudotvorac, ni Drugo Lice Bozanstva. Abraham Linkoln je rekao: „Sto je nečija velicina veca to sve vise neprijatelja ima - Bog je najvesi i zato ima najviše neprijatelja.” Kad razmišljamo o licnosti Isusa Hricsta, izgleda da je Linkoln bio u pravu.

Zato, ćemo sada pozabaviti se istorijskim dokazima o licnosti i delima Isusa Hrista. Jevreji i Rimljani bili su neprijatelji Isusu Hristu i zato su svedocanstva njihovih istoricara veoma važna.

Jevrejski istoricari:
Jevrejski istoricar iz prvoga veka posle Hrista Josif Flavije napisao je ovakvu izjavu: „U to vreme, (za vlade sudije Pilata Judejom), živeo je Isus, mudar covek, ukoliko može da se nazove covekom, jer je kao ucitelj naroda cinio cudna dela, koja su sa radoscu primana. On privuce k sebi mnoge Judejce, kao i mnoge Grke. I on bese Mesija - Hristos. Iako ga je Pilat po optuzbi naših narodnih prvaka podvrgnuo smrti na krstu, ostali su mu verni oni koji su Ga bili zavoleli od početka. Tada im se On treci dan javi kao ponovo ziv, kao sto su ovo proroci Bozji bili predskazali, kao i mnogo cudnih stvari vezanih za Njega. I do danasnjeg dana postoji opstina hrišćana, koji se tako zovu po Njegovom imenu.” (Antiquitates Judaicae, lib. XVIII, p. 3)

Kada ne bismo imali nijednog drugog istorijskog dokaza o licnosti Isusa Hrista, ovaj bi bio potpuno dovoljan, jer su u njemu mnogoborojni dokazi.

Flavije upectljivo svedoci da je Isus živeo, i zbog Njegovih velikih dela usteze se da Ga nazove covekom. Dokazuje da je Isus cinio cuda i da su Ga sledili Jevreji i Grci. Priznaje Ga za Mesiju sto je vrlo smelo i napredno za Jevrejina u ono vreme). Svedoci da Ga je Pilat osudio na smrt na krstu, da je treco dan vaskrsao i da se javio ziv, onako kako su to proroci prorekli.

U Jevrejskom zborniku Talmudu piše: „U nevecerju praznika Pashe Isus Nazarecanin bio je razapet... Pošto ništa nije bilo receno u ime njegovog opravdanja, u navecerju praznika Pashe bio je razapet.” Ovo se potpuno slaze sa biblijskim izvestajom: „I rece im: vrlo sam zeleo da ovu pashu jedem s vama pre nego postradam.” (Luka 22,15) Zato sto je bila Pasha, Pilat je po obicaju ponudio narodu da im pusti Hrista ili Varavu (Matej 27,15)

Svedocanstvo starih jesejskih spisa. U Aleksandriji pronadjeno je pismo koje je staresina Jeseja iz Jerusalima poslao Jesejima u Aleksandriji u kome piše: „Mir vam ,mila braco! Vi ste čuli za istoriju i o dogadjajima koji su se zbili u Jerusalimu i uopcte u judejskoj zemlji. Ako mislite, da je to brat od naše svestenicke opstine, o kome njegovi prijatelji pricaju mdjdju Jevrejima i Rimljanima - da je ucio, cinio cuda i postradao u Jerusalimu, znajte da ne verujete u sve ovo. On se zove Isus Hristos i roedjen je u Nazaretu... I kad su krstovi bili pobijeni u zemlju, trebalo je da se kazna nad Isusom izvrsi... U strasnim mukama u popodnevnoj zegi, koja je toga dana posebno bila velika, pravednik je visio na krstu... Isus, međutim, izmucen tiho je uzdisao i svoj pogled upravljao nebu... Ali je ta jadikovanja zaglusio topot mnogih konja, jer je prvosvestenik Kajafa, jasuci na konju, dosao na mesto raspeca sa velikom svitom, da bi ismejavao raspetog Sina Bozjega... Predvece zemlja se strasno zatrese. Rimski kapetan uplasio se i poceo da se moli svojim bogovima, verujuci da je Isus zaista ljubimac bogova.” (Licnost Isusa Hrista I , str. 33,34)

Ovaj dokumenat svedoci o istorijskom dogadjaju koji se zbio u Jerusalimu: da je Isus rođen u Nazaretu, da nije pripadao jevrejskom svestenstvu i da je u popodnevnoj zegi umro na krstu. Tada se desio zemljotres i da Ga je rimski kapetan priznao kao ljubimca bogova.
Uporedimo ovaj izvestaj sa Jevandjeljem po Mateju 27,31-34. I videcemo koliko se opn slazre sa biblijskim izvestajima.

Ovo su izjave jevrejskih istoricara i pisaca koji nisu bili Hristove pristalice. Zato su njihove izjave važne u pruzanju dokaza u prilog Hristovoj licnosti i Njegovog mesta u istoriji.

Svedocansvo rimskih istoricara
Kornelije Tacit (55-117. posle Hrsta) piše: „Da bi ugusio negodovnja, Neron je poceo da osuđuje i kaznjava one, koje je narod mrzeo zbog njihovih gnusnih dela i nazivao hrišćanima. Ovo svoje ime oni su dobili po Hristu, koji je za vreme Tiberija preko prokuratora Pontijskog Pilata bio osuđen na smrt, ali ovo sujevjerje koje je u svoje vreme bilo uguseno, ponovo je izbilo sada već, ne samo u Judeji, gde se prvobitno bilo pojavilo, nego i u samom Rimu, gde se sa svih strana stice i velica ono sto je uzasno ili sramno.” (Isto, str. 36)


STA SVIET KAZE KO JE ISUS HRISTOS

Jednog dana Isus je nekim svojim ucenicima postavio dva pitanja: 'Sto svijet kaze da sam ja?' i 'Sto ti kazes¡ da sam ja?'

Ako ste vec proucavali zivot Isusa Hrista, mozda se slazete s vecinom mislilaca kako je Isus najjedinstvenija licnost koju je sviet ikada upoznao. Sto temeljnije proucavate Njegov zivot, to ste vis Njime impresionirani. Cak i skeptici i ateisti priznaju Isusovu jedinstvenost.
Renan, francuski mislilac i ateista, rekao je: "Koja god iznenadjenja buducnost moze doneti, jedno je sigurno: Isus nikad nece biti nadmasen."

Rousseau, takodje poznati francuski mislilac, usporedio je Isusa sa Sokratom izjavivsi: "Ako su zivot i smrt Sokrata bili tkani od mudrosti - zivot i smrt Isusa bili su od Boga."

Napoleon je rekao: "Zznam mnoge ljude, ali Isus Hristos nije bio samo covek."

Lord Byron, engleski pesnik koji nije prihvatio hriscanska nacela, i koji je umro sa samo 26 godina nakon praznog zivota podredjenog svojim sebicnim zadovoljstvima, rekao je o Isusu: "Ako je ikada covek bio Bog ili Bog covek, Isus je bio oboje."

Nedavno je jedan pisac ovako opisao Njegov uticaj:
"Bio bih potpuno u pravu kad bih rekao kako sve vojske, sve mornarice koje su ikad postojale, svi parlamenti sto su ikad zasjedali i svi kraljevi koji su ikad vladali - svi oni zajedno nisu uticali na covekov zivot tako snazno kao jedan jedini zivot - zivot Isusa Nazarecanina."
Dakle, Isusa Hrista skeptici i ljudi koji poznaju Njegov zivot smatraju najjedinstvenijom osobom koja je ikad zivela.
Setimo se pocetnog pitanja: "StA sviet kaze ko je Isus Hristos?"

Neki ljudi tvrde da je Isus bio legendarnas licnost ili mit, da nikad nije postojao.
Istoricar Phillip Schaff je napisao: "kako ja postojim tako je sigurno daje i Isus Hristos sigurno postojao."


Dr. F.F. Bruce je izjavio: "Neki ljudi se igraju mitom, legendom, idealom Isusa Hrista; oni koji to cine ne rade to na temelju istorijskih istrazvanja, nego iz svojih prohteva!"


Cak i istorijski izvori kao oni Kornelija Tacita, rimskog istoricara iz 1. vijeka, detaljno govore o Hristovoj licnosti.


Josip Flavije, dobro poznati jevrejski istoricar iz 1. vijeka govori o zivotu i smrti Isusa Hrista, i o tome kako je On tvrdio da je Mesija (Bozji Pomazanik) Z cinio je pri tom i velika djela.

Skeptik H.G. Wells posvetio je u Nacrtu istorije vise od dvadeset stranica Isusu Hristu, opisujuci Njegov zivot i smrt sa istorijskog stanovista.

Primijetio sam da intelektualci cesto vole reci kako duhovni i religijski interesi postoje samo zato da pomognu manje skolovanim ljudima, da su samo neznalice i ne skolovani ljudi zainteresovani za to kako da upoznaju Boga i da su oni jedini kojima Bog treba.
Dopustite mi da podijelim s vama nesto od onoga sto su priznati intelektualci iz nase proslosti i sadasnjosti rekli o svojim trazenjima Boga kroz licnost Isusa Hrista.
Jedan od najprofinjenijih velikana njemacke knjizevnosti Johann Wolfgang von Goethe, pesnik i dramaticar, nazvao je Isusa 'bozanstvenim... Svetim Covekom', napisavsi:
"Ako se Bozanstvo ikada prikazalo na Zemlji, bilo je to u osobi Isusa Hrista."

Dobitnik Nobelove nagrade Aleksandar Solzenjicin, priznat u svietu zbog svojih velikih literarnih postignuca, otvoreno govori o svojoj vjeri u Isusa Hrista i o tome kako ga je za boravka u Gulagu jedan lekar Jevrejin pridobio za Hristovu vjeru.

Pisci poput Lava Tolstoja i brojnih knjizevnika nekadasnjeg SSSR-a, utvrdili su kako je Bozji Duh potpuno izmijenio njihove zivote.

Lav Tolstoj, slavni ruski pisac, veci dio svog zivota prozivio je kao ateista, ali je pred kraj zivota izjavio:
"Trideset i pet godina svog zivota prihvatao sam sviet kao nihilista - ne kao revolucionarni socijalista, nego kao covek koji ni u sta ne vjeruje. Prie pet godina do mene je doprla vera. Poverovao sam u doktrinu o Isusu i cieli moj zivot je dozivio iznenadnu promenu - zivot i smrt prestali su biti zli. Umesto ocaja, iskusio sam zadovoljstvo i srecu koju smrt ne moze oduzeti."

Verovatno najveci knjizevni genije svih vremena, William Shakespeare, rekao je prie smrti:
"Predajem svoju duhu u ruke Boga, moga Stvoritelja, potpuno verujuci u Isusa Hrista, svog Spasitelja."


Profesor Ambrose Fleming, vodeci engleski naucnik i penzionisani profesor elektrotehnike na Londonskom univerzitetu, rekao je o svojoj vjeri u Isusa:
"U Bibliji nema nicega sto bi naucniku prouzrokovalo probleme sa Isusom Hristom."

Karl Barth, jedan od vodecih intelektualaca 19. vieka, poznat kao veliki Svajcarski mislilac, na pitanje koja mu je najdublja misao sto ju je ikad izrekao, odgovorio je:
"Isus me voli. To jedino znam."

Prof. Charles Malek, bivsi glavni sekretar Ujedinjenih nacija, govoreci o svojoj vjeri u Hrista, izjavio je:
"Mi moramo odbaciti podelu izmedju Hrista i svemira, izmedju razuma i vere."

Zato vas molim, nemojte nikad reci kako je Isus bio samo dobar i moralan covek, i nemojte prihvatiti zakljucak kako On nikad nije postojao i kako je bio samo mit. I molim vas, nemojte misliti da je samo neznalicama i neskolovanim ljudima potreban Hristos. Mislim da zbog ljubavi prema istini to ne bi bilo posteno.
(Tekst iz knjige "I ne samo tesarcic - Josh McDowell)

SVEDOCI ISUSA HRISTA

Da li hriscani zaista imaju mnostvo svedoka Isusa Hrista ili je to kao sto neki kazu samo 4-5?
Iako je nemoguce precizno odrediti njihov broj, pokusacu makar ptiblizno da ih prebrojim:
Zbog lakseg pregleda, podelicu ih u grupe.

Tri mudraca sa Istoka. Matej 2,1. 3
Veliki neprijatelj hriscana Irod. Matej 2,3. 1
Pastiri (neznamo im broj). Najmanje 3
Andjeo Gospodnji. Matej 2,8.9. 1
Svestenik Simeun. Matej 2,25 1
Ana prorocica. Matej 2,36. 1
Jovan Krstitelj. Luka 3,7. 21. 1
Covek u kome bese necisti duh koga je Isus izlecio. Mat. 4,33-35. 1
Petrova tasta koju je izlecio. Luka 4,38.39. 1
Slusalo ga je mnostvo Jevreja u zbornicam. Luka 4,44. ? 500
Gubavi covek koga je izlecio. Luka 5,13. 1
Kapetan kome je slugu izlecio. Mat. 8, 5.6. 1
Dva besna koje je izlecio. Mat. 8.28- 2
Svi stanovnici jednog grada molili su ga da ide od njih. Matej 8,34. ? 200
UKUPNO 717
NASTAVAK: Svedoci Isusa Hrista
Uzeti koga su cetvorica nosili a koga je izlecio. Matej 9,2. 1
Knjizevnici koji su kritikovali Hrista. Mat. 9,3. ? 5
Mnogi gresnioci i carenici Mat. 9,10. ? 50
Ucenici Jovana Krstitelja Matej 9,14. 2
Zena koja je bolovala od tecenja krvi. Mat. 9, 20 1
Leci kcerku nekakvoga kneza. Matej ,18. 30. 2
Leci dava slepca. Matej 9, 27- 30 2
Leci nemog i besnog coveka. Matej 9,33. 1
Fariseji koji izjavljuju da izgoni djavole pomocu velezevula... 9,34. 4
Dvanaest ucenika: Simun Petar, Andrija, Jakov Zavedejev, Jovan, 12
Filip,Vartolomej, Toma, Matej, Jakov Alfejev, Levije prozvani Tadija,
Ukupno 80

Simon Kananit. Matej 10,1-4. 1
Isceljuje coveka sa suhom rukom u Subotu. Matej 12,10-13. 1
Fariseji resavaju kako da ga ubiju. Matej 12,14 (I oni su svedoci) 15
Iscelio je besnoga, nemog i slepog. Mat. 12,22. 1
Fariseji ponovo se bune. Mat. 12,24. 5
PET HILJADA nahranjenih svedoka. Matej 14,21. (koliko je bilo zena i dece?) 5000
Fariseji i knjizevnici iz Jerusalima. Matej 15,1. 5
Zena Hananejka u njena kcerka koju je izlecio. Matej 15,22.28. 2
CETIRI HILJADE SVEDOKA KOJE JE CUDOM NAHRANIO. Mat. 15,38. 4000
(Sami odredite koliki je mogao biti broj zena i dece. Sbvi koji su mogli da hodaju,slusaju
i JEDu bili su svedoci Hristovog cuda)
Fariseji koji istu znak. Mat. 16,1. ? 3
Mojsije i Ilija svedoci Hristovog preobrazenja. Matej 17,4. 2
Sakupljaci poreza svedoci jednog cuda. Matej 17.24-27. 2
Bogati mladic. Matej 19,16.17. 1
Dva slepca. Matej 20,30-34. 2
Fariseji sa Irodovcima pitaju Isusa da li treba dati harac cesaru. Matej 22,16-17. 3

Sluge glavara svestenickih koji su hvatale Isus. Mat. 26,47. (Kohorta / 500
Sluga poglavara svestenickog kome je Petar odsekao uho. at.26,51. 1
Poglavar svestenicki Kajafa, i ostale staresine, koji su Ga saslusavalo. Matej 26,57. 50
Rimski sudija Pontije Pilat. Matej 27,2. 1
Osudjenik Varava, koji je oslobodjen umesto Hrista. Matej 7,25.26. 1
Simon iz Kirine koji je nosio Hristov krst. Matej 27,32. 1
Dva hajduka na krstu. Matej 7,38. 1
Svedocenje crkvene zavese koja se sam pocepala Matej 27,51.
Svedocanstva mnogih koji su ustali iz svojih grobova. Matej 27,52. 50
Rimski kapetan kod krsta, Mmatej 27,54. 1
Mnoge zene iz Galileje. Matej 27,55. 7
Josif iz Arimatej i Nikodim, ugledni ljudi u Izrailju,sahranili su Hrista. Jovan 19, 38-40. 2
Rimski strazari, koji su cuvala Hristov grob. Mateuj 27,65.66. 50
Andjeo Gospodnji, svedok Hristovog vaskrsenja. Matej 8,5. 1
Zene svedoci Hristovog vaskrsenja. Matej 1. 5
Staresina zbornice i kcerka njegova, koju je Hristos vasktrsao. Marko 16,35. 2
UKUPNO 673

Mnostvo koje je iscelio. Makro 6,56. ? 200
Slepi Vartimej. Marko 1
Jerusalimljani koje su ga videle prilikom svecanog ulsaska u gad. Marko 11,1-11. 500
Darezljiva udovice. Marko 11,42. 1
Simon gubavac. Marko 11,3. 1
Posle vaskrsenja Hristos se javio svojim ucenicima. Marko 16,14. 11
Iznenadjeni ucitelji u hramu kada je Isus imao 12 godina. Luka 2,42.46 9
Mnostvo svedoka koji su videli vaskrsdenje decaka u Nainu. Luka 7,12-15. 75
Dva Jovanova ucenika. Luka 7,19. 2
Zene koje su bile izlecen sluzile su mu. Luka 8,1-3 5
Staresina zbornicki Jair klanja se pred Isusom i moli ga da isceli kcerku. Luka 8,41. 2
Sedamdeset ucenika svedocili su o Njemu. Luka 10,1. 70
Svedocanstva cuda desetorice gubavih ljudi koje je Htristos iscelio. 17,12. 10
I deca su bila svedoci Njegove ljubavi i paznje. Luka 18,16. 25
Mali Zakhej je veliki svedok Hristovog uticaja na ljude. Luka 19,2. 1
Kleopa svedoci o Hristovom stradanju i vaskrsenju. Luka 24, 18-24. 1
UKUPNO 914

Svedocanstvo kneza jevrejskoga Nikodima. Jovan 3,1.2. 1
Mnostvo svedika na svadmi u Kani galilejskoj - prvo Isusovo cudo. Jovasn 2,1.2. 55
Mnostvo trgovaca u Hramu. Jovan ,14. 30
Svedocenje zene Samarijanke. Jovan 4,19.29. 1
- Mnogi svedoci koji su Ga verovali zbog svedocenja zene Samarijanke. Jovan 4,39.40. 5
Ovi svedoci dali su ovaku izjavu:"Sad ne verujemo vise za tvoju besedu, jer sami cusmo i poznasmo da je ovaj zaista spas sveta, Hristos." Jovan 4,42.
Isceljenje tridesetosmogodisnjeg bolesnik u banju Vitezdi. Jovan 5, 2-9. 1 Nahranjenjno mnostvo htelo je da ga proglasi carem, jer su poverovali da je on prorok koji treba da dodje. Jovan 6,14.15.
Svedocenje Lazara iz Vitanjije koga je vaskrsao. Jovan 11,39-44. 1
Svedocanstvo Lazarevih sestara Marije i Marte. 11,20-27. 2
Tri hiljade svedoka koji su se krstili u jedan dan. Dela 2,41. 3000
Svedocanstvo Gamalaila fariseja i zakonika. "Ako bude od ljudi ovaj savet... pokvarice se,
ako li je od Boga ne mozete ga pokvariti, da se ne nadjemo kao bogoborci." Dela 5.34-39. 1
Svedocenje djakona Stefana. Dela 7,1-60. 1
Svedocenje blagajnika carice Kandakije. "Evo vode sta brani da se krstim?" Jovan 8,27-40. 1
Josif iz Arimatej i Nikodim, ugledni ljudi u Izrailju, koji su sahranili Hrista. Jovan 19, 38-40. 2
Ukupno 3121


- Svedocanstvo kapetana Kornilija i njegovog doma. Dela 10,1-48. ? 10
Svedocenje apostola Pavla. Dala 9, 1-23. "Jer se ne stidim jevandjelja Hristova." Rimljanima ,16 1
- Svedocenje tamnicara u Filibi: "Gospodo, sta mi treba ciniti da se spasem?" Dela 16,30. 1
Dimitrije zlatara u Efesu sa hiljadama postovaoca boginje Dijane. Dela 19.24-30. 1000
- Svedocenje sudije Feliksa. Dela 24,1-27. 1
- Svedocenje sudije Fiista. Dela 25,1-11. 1
- Svedocenje cara Agripe. Dela 26, 1-32. 1
Svedocenje 276 brodolomaca spasenih Pavlovom molitvom. Dela 27,1.27.37. 276
Timotije, Varnava ,Epafrodit, Tit. Filibljanima 2,19-25. 4
Filimon i Apfija i Onisim. Filimonu 1.2.10. 3
Svedocanstvo postojanja crkava u Jerusalimu, Maloj Aziji, i Evropi. ?
SVEDOCANSTVO DVEJU MILIJARDI HRISCANA U SVET DANAS.
UKUPNO 1298
SVEGA UKUPNO: 15847
Hvala Bogu na ovolikom broju svedoka.


DA IZDVOJIMO SAMO NEKE, KOJI NISU BILI HRISCANI
Tri mudraca sa Istoka. Matej 2,1.
Veliki neprijatelj hriscana Irod. Matej 2,3.
Pastiri (neznamo im broj)
Svestenik Simeun. Matej 2,25
Kapetan kome je slugu izlecio. Mat. 8, 5.6.
Knjizevnici koji su kritikovali Hrista. Mat. 9,3.
Leci kcerku nekakvoga kneza. Matej 9,18.
Fariseji koji izjavljuju da izgoni djavole pomocu velzevula... 9,34.
PET HILJADA SVEDIKA, osim zena i dece. Matej 14,21.
Zena Hananejka i njena kcerka koju je izlecio. Matej 15,22.28.
CETIRI HILJADE SVEDOKA KOJE JE CUDOM NAHRANIO. Mat. 15,38.
Mojsije i Ilija svedoci Hristovog preobrazenja. Matej 17,4.
Sakupljaci poreza svedoci jednog cuda. Matej 17.24-27.
Bogati mladic. Matej 19,16.17.
Sluge poglavara svestenickoga koje su Ga uhvatile. Matej 26,47.
Sluga poglavara svestenickog kopme je Petar odsekao uho a koga je Hristos iscelio. Mat. 26,51.
Poglavar svestenicki Kajafa, i ostale staresine, koji su saslusavao Hrista. Matej 26,57.
Rimski sudija Pontije Pilat. Matej 27,2.
Osudjenik Varava, koji je oslobodjen umesto Hrista. Matej 27,25.26.
Simon iz Kirine, koji je nosio Hristov krst. Matej 27,32.
Dva hajduka na krstu. Matej 27,38.
Rimski kapetan kod krsta. Matej 27,54
Dva hajduka na krstu. Matej 27,38.
Josif iz Arimatej i Nikodim, ugledni ljudi u Izrailju, koji su Ga sahranolo. Jovan 19, 38-40.
Rimski strazari, koji su cuvala Hristov grob. Mateuj 27,65.66.
Staresina zbornice i kcerka njegova, koju je Hristos vasktrsao. Marko 5,35.
Svedocanstva cuda desetorice gubavih ljudi koje je Htristos iscelio. 17,12.
Svedocanstvo kneza jevrejskoga Nikodima. Jovan 3,1.2.
Mnostvo svedoka koji su videli vaskrsdenje decaka u Nainu. Luka 7,12-15.
Mnostvo trgovaca u Hramu. Jovan 2,14.
Svedocenje zene Samarijanke. Jovan 4,19.29.
Isceljenje tridesetosmogodisnjeg bolesnik u banju Vitezdi. Jovan 5, 2-9.
Svedocenje blagajnika carice Kandakije. "Evo vode sta brani da se krstim?" Jovan 8,27-40.
Svedocanstvo kapetana Kornilija i njegovog doma. Dela 10,1-48..
Svedocenje tamnicara u Filibi: "Gospodo, sta mi treba ciniti da se spasem?" Dela 16,30.
Svedocenje Dimitrije zlatara u Efesu sa hiljadama postovaoca boginje Dijane. Dela 19.24-40.
Svedocenje sudije Feliksa. Dela 24,1-27.
Svedocenje sudije Fiista. Dela 25,1-11.
Svedocenje cara Agripe. Dela 26, 1-32.
Svedocenje 276 brodolomaca za koje se Pavle molio i bili su spaseni od brodoloma. Dela 27,1.27.37.
Ja bih zajedno sa apostolom Pavlom ponovio: "Zato i mi imajuci oko sebe toliko mnostvo svedoka..." Jevrejima 12,1.


Istorija potvrdjuje da je Tiberije vladao od 14-37. godine posle Hrista, dakle za vreme Hiristovog stradanja. „Jovan Krstitelj i Isus Hristos poceli su i zavrsili svoju sluzbu za vreme Tiberija i Pilata.” (8.BC, p. 1095)

U Cecareji je pronadjen kamen iz onoga doba na kome je uklesano ime Pontijskog Pilata.

Svetonije Trankvil (70-140. posle Hrist) izjavio je da je Klaudije „izagnao Judeje iz Rima koji podigose veliku bunu zbog buntovnika Hrista.” (Isto, str. 37) I apostol Pavle spominje ovaj slučaj: „Jer bese zapovedio Klaudije da svi Jevreji idu iz grada.”(Dela 18,2) Iako0 Svetonije pogrdno govori o Isusu Hristu, on ipak svedoci da je Hristos živeo na zemlji i da je i posle Njegovog raspeca i vaskrsenja imao svoje pristalice, koji su propovedali o Njemu.

Poznati rimski pisac Plinije Mladji (62-114. posle Hrist) u svom poznatom pismu caru Trajanu piše: „Tvrdili su, takođe (tuzioci), da je vrhunac njihove krivice (hreiscana)ili zablude bila u tome, sto su imali obicaj da se odredjenog dana pre zore skupe, da pevaju u cast Hrista kao Boga i zakletvom se međusobno obavezuju ne samo da neće ciniti zlo, nego ni kradje, ni preljube, da neće izneveriti datu reč, utajiti ono sto im je ostavljeno na cuvanje... Meni ovo pitanje izgleda kao da zasluzuje da ti (car Trajan), o njemu razmisli{, u prvome redu zbog velikog broja ljudi koji se nalaze u opasnosti. Jer veliki broj ljudi svih godina, uzrasta i svih staleza, oba pola, takođe dovodi se i biće i dalje dovodjen u opasnost. Ovo praznoverje nije obuhvatilo samo gradove, već i sela i svako naselje kao zaraza.” (Pisma, str. 365.366: SKZ. Beograd, 1982) Plinije u isto vreme naziva hrišćanstvo opasnom zabludom, ali istice da su hrišćani u moralnom smislu izuzetno dobri ljudi.

Rimski filozof Cels, neposredno i cinicki obraca se Isusu Hristu: „Kada te je krstio Jovan na Jordanu, tvrdio si da je nad tobom poletela nekakva ptica i da si čuo glas s neba, koji te je objavljivao za Sina Bozjeg... Kakav Bog, kakav Sin Bozji, čim ga otac nije mogao spasti kazne, a sam on nije bio u stanju da je izbegne. Ne!” - tvrdi Cels - „tvoje rođenje, tvoja dela, tvoj zivot pokazuju - da si covek.” (Licnost Isusa Hrista I, str. 44)

Cels nije bio ni svestan da je ovom izjavom potvrdio izvestaj iz Jevandjelja u kome piše: „Tada dodje Isus iz Galileje na Jordan da se krsti... i krstivsi se Isus izadje odmah iz vode; i gle otvorise mu se nebesa, i vide Duha Bozjega gde silazi kao golub i dodje na njega. I gle, glas s neba koji govori: ovo je Sin moj ljubazni koji je po mojoj volji.” (Matej 3,13.16.17) Iako se Cels podsmeva Hristu, on čak i svojim ismejavanjem, potvrdjuje istinitost navoda koji postoje u Jevandjelju.

Da spomenemo samo jednog našeg savremenika koji takođe nije hrišćanin. To je poznati matemastiar i atomski fizicar Albert Ajnstajn koji je ovako rekao: „Niko ne može da cita Jevandjelja, a da ne stekne ubeđenje da se u njima govori o zivoj stvarnosti. Puls Isusove licnosti kuca u svakoj reci. Kako je sasvim drugaciji utisak koji sticemo iz prica o legendarnim starim herojima, naprimer o Tezeju... Ne možemo a da ne priznamo cinjenicu da je Isus živeo i da su reci Njegove cudno divne. Čak iako su izvesni ljudi ranije i rekli nešto slično, to se ipak niko od njih nije izrazio tako bozanski kao On.” (Isto, str. 62) Ovaj Jevrejin i naucnik, zaista je dao lepo svedocanstvo o Hristu i o Jevandjelju
 
Član
Učlanjen(a)
03.06.2010
Poruka
14.301
Nije bitno kako je izgledao Isus, nego ko je On bio? Tako je i tema postavljena.
 
Natrag
Top