Katolicizam i njegovi plodovi

[stvarnoslap]

A činjenice su da su okupljanja na subotu i nedelju. Nađi mi od Sozomena da govori o svečanim okupljanjima svaki dan, ako lažem kako tvrdiš? Izvor je jasan, samo subota i nedelja. Odmah me napadaš.

Imaš Bibliju. Ako imaš Bibliju s Novim zavjetom, nađi i pročitaj, piše ti da su se apostoli i prva Crkva okupljali na lomljenje kruha svaki dan.

A šta to govori? Da je subota značajnija od drugih dana isto kao i nedelja. A zašto? Baš teško pitanje, zar ne?

Krivo. Jedino je euharistija bitna, dani su nebitni. Gore sam ti naveo kako su apostoli s prvim kršćanima "lomili kruh" svaki dan. Dakle, subota im je bila jednako važna kao ponedjeljak, utorak, srijeda, četvrtak i petak. Ništa važnija.

 

[Laodikeja]

Subota nije data da se u nju odrzava Euharistija.

Isus je poslednju veceru odrzao u cetvrtak, sto znaci da nije odredio subotu za to.
Nije odredio ni jedan dan za euharistiju, vec neodredjeno.
Moze svaki dan, ili bilo kada u toku sedmice, jer Isus je na poslednjoj veceri sa ucenicima da to rade "KAD GOD SE SASTAJETE"

Nije pomenuo ni Subotu, ni nedelju, ni bilo koji dan.


Svaki dan bi

 

[Jovan Prezviter]

Imaš Bibliju. Ako imaš Bibliju s Novim zavjetom, nađi i pročitaj, piše ti da su se apostoli i prva Crkva okupljali na lomljenje kruha svaki dan.

Nisu se okupljali svaki dan na euharistiju već na lomljenje hleba a to nije uvek značilo pričest, već i zajednički obed.

Krivo. Jedino je euharistija bitna, dani su nebitni. Gore sam ti naveo kako su apostoli s prvim kršćanima "lomili kruh" svaki dan.

Evo pitah te, možeš li mi naći od Sozomena okupljanja drugim danima osim subote i nedelje? Zašto Sozomen jasno stavlja do znanja da su ta dva dana posebno značajna:" “Narod Carigrada, i gotovo posvuda, okuplja se zajedno u subotu, kao i na prvi dan u nedelju, običaj koji se nikada nije poštovao u Rimu ili Aleksandriji.”, Sozomen VII glava

 

[stvarnoslap]

Subota nije data da se u nju odrzava Euharistija.

U pravu si. Slaviti Euharistiju, i tako zahvaljivati Kristu, treba svaki dan. I tako su činili apostoli s prvom Crkvom i tako čini moja Crkva i dan danas.

Isus je poslednju veceru odrzao u cetvrtak, sto znaci da nije odredio subotu za to.

Opet točno. Apostoli su odabrali i činili to svaki dan. Zar ćeš zbog ovoga nasrnuti na apostole?

Nije odredio ni jedan dan za euharistiju, vec neodredjeno.
Moze svaki dan, ili bilo kada u toku sedmice, jer Isus je na poslednjoj veceri sa ucenicima da to rade "KAD GOD SE SASTAJETE"

Nije pomenuo ni Subotu, ni nedelju, ni bilo koji dan.

Ma bravo, ma točno. Ali apostoli uvedoše praksu euharistije (lomljenja kruha) svaki dan, a brojnija i svečanija okupljanja na Euharistiju, kako nalazimo u Djelima apostolskim i povjesnim dokumentima, apostoli i kršćani okupljali su se u prvi dan tjedna, u nedjelju.

Evo pitah te, možeš li mi naći od Sozomena okupljanja drugim danima osim subote i nedelje? Zašto Sozomen jasno stavlja do znanja da su ta dva dana posebno značajna:" “Narod Carigrada, i gotovo posvuda, okuplja se zajedno u subotu, kao i na prvi dan u nedelju, običaj koji se nikada nije poštovao u Rimu ili Aleksandriji.”, Sozomen VII glava

Odgovorio sam ti na ovo pitanje. Zašto ne čitaš.

 

[Jovan Prezviter]

Odgovorio sam ti na ovo pitanje. Zašto ne čitaš.

Ja sam na to tvoje takođe dao odgovor, ali ti ne čitaš

 

[stvarnoslap]

ali ti ne čitaš

Vi subotari ne slavite Euharistiju subotom i inzistirate na "židovskoj suboti", suboti kao danu počinka. Dakle, judaizirate. Prema tome, točno na ovakve kakvi ste vi, odnosi se crkvena anatema iz 365. godine.

 

[Jovan Prezviter]

Ne mora naravno. Ali rana crkva je to obavezno činila, jer je suboti dvala značaj time. To je ono što Sozomen piše kao i Sokrat. Isto kao i nedelji što su time ukazivali tu čast.

 

[stvarnoslap]

Rekoh ti, govori o značaju subote i nedelje za ranu crkvu. Ističu se ta dva dana, ističe se da se na ta dva dana okupljaju vernici na pričest.

Hvala ti na svjedočenju, odlično si primjetio. Točno, u ranoj Crkvi su se kršćani okupljali na Euharistiju i u subotu i u nedjelju. Bila su to vremena kad su ih pogani, zbog njihovog slavljenja Euharistije i vjerovanja da u Euharistiji blaguju pravo tijelo i pravu krv Kristovu, nazivali kanibalima i progonili ih do te mjere da su ih žive sa divljim životinjama zatvarali u arene.

A što 15 stoljeća kasnije učiniste vi subotari (EGWisti)??? Odbaciste (svinjama pod noge) i nedjeljnu i subotnju Euharistiju. A nas koji smo Kristovi, ponovo zbog Euharistije i vjere u stvarnu Kristovu prisutnost u euharistiji, baš kao i oni pogani, nazivate nas kanibalima i našu kršćansku Euharistiju kanibalizmom. Da imate silu i moć, kakvu su tada imali poganski moćnici, i vi subotari bi danas nas kršćane ponovo bacali divljim zvjerima u arene.

 

[Laodikeja]

To nigde ne pise "da su bila svecanija i brojnija okupljanja u nedelju"

To je izmislila tvoja crkva nakon otpada polovinom 2 veka.

A o tom slucaju kad je apostol ostao do ponoci u prvi dan nedeljni jer je tad trebao da putuje, i tad oziveo decaka koji je pao sa krova - vec sam objasnio.

To nije imalo veze sa okupljanjem u nedelju rsdi euharistije, jer su oni svaki dan lomili hleb, vec jednostavno je pomenut taj prvi dan, kao sto su pomenuti i drugi dani.
Recimo Subota gde su se okupile zene a apostoli im propovedali.

 

[Jovan Prezviter]

Hvala ti na svjedočenju, odlično si primjetio. Točno, u ranoj Crkvi su se kršćani okupljali na Euharistiju i u subotu i u nedjelju.

Nikakva tajna, nema na čemu .

Tih dana su se okupljali jer su ih smatrali važnijim od ostalih. Da li i ti subotu smatraš važnijom od ostalih dana, poput ranih hrišćana?

Atanasije Aleksandrijski(297-373) takođe kaže: "Mi ne poštujemo subotu zato što smo zaraženi judaizmom već zato što obožavamo Isusa, Gospodara od subote", Patrologiia Graeca, Vol 28.

Dakle, subota je važan dan za rane hrišćane pa zato imaju i večeru Gospodnju tada.