EM tehnologija

Član
Učlanjen(a)
24.03.2012
Poruka
158
Humates, osnova humusa ,od procenta ove snovi u velikoj meri zavisi prinos i kapacitet zemljišta , njena plodnost . Huminske supstance su široko rasprostranjene u prirodi i dostupne su u sledećim resursima: Mrki ugalj , treset , sapropel , škriljac i mnogi drugi. Brzina asimilacije tih materija zavisi od sadržaja zemljišne mikroflore. Kombinacija ova dva faktora u proizvodu " GUMAT -EM " može da nadoknadi broj mikroorganizama, povećanje prinosa i potencijala zemljišta. Upotreba huminskih supstanci u rastu biljaka u velikoj meri ubrzava vreme i poboljšava klimu te zelena masa ima bolji imunitet na bolesti, huminske kiseline povećavaju otpornost organizma na razne nepovoljne faktore . Humates stimuliše razvoj mikroorganizama u zemljištu, obezbeđujući opipljiv napredak u ekološkom statusu tretiranog područja i ograničava kontaminaciju iz tla do biljke .
 
Član
Učlanjen(a)
24.03.2012
Poruka
158
Svi smo se, još u osnovnoj školi, učili da biljka noću dišu a danju asimilišu, ( proces gde svetlo, vodu i vazduh pretvaraju u organsku materiju, to mogu samo biljke).
Ugljen dioksid se stvara, disanjem: ljudi, životinja,promišljenim delovanjem čoveka, požarima, dejstvima vulkana ii t.d.
To sve daje jedva 30% potrebnog ugljend dioksida! a većinu ga stvaraju mikroorganizmi svojim disanjem, dakle 70% potrebnog ugljendioksida stvaraju ta nevidljiva bića u i na zemlji.
Biljkama je za život potrebno;
-50% ugljendioksida
-20% kiseonika,
-15% azota,
-8% воде,
-7% minerala.
Svaka zemlja sadrži dovoljnu količinu svih minerala, ( po tablici Mendeljeva),
A da bi ti minerali bili dostupni biljkama, potrebna je dovoljna količina humusnih kiselina i mikroorganizama, koji svojim dejstvovanjem, u zemlji, oslobađaju te minerale da bi ih biljke mogle uzimati.
Dakle za normalan rast i razvoj, zdravih, biljaka potrebno je;
-dovoljna količina humusa ( min. 7%)
-dovoljna količina mikroorganizama (min. 7 tona na hektar)
 
Član
Učlanjen(a)
24.03.2012
Poruka
158
Biljke su važni posrednici pomoću kojih
elementi u stenama, pretvoreni u crnicu delovanjem
mikroorganizama, mogu postati dostupni životinji i čoveku,
kao građa za kosti, meso i krv. Naprotiv, hemijska đubriva ne
mogu ni poboljšati humusni sadržaj tla niti ga mogu zamenjivati.
Oni razaraju njegova fizička svojstva, pa prema tome
i njegov život. Kada se hemijska đubriva unose u tlo ona se
rastvaraju i traže prirodnu kombinaciju s mineralima koji su
u zemlji već prisutni. Nove kombinacije prezasićuju, pretovaruju
biljku i ona postaje neuravnotežena. Ostale kombinacije
ostaju u tlu, mnoge od njih u obliku otrova.
 
Član
Učlanjen(a)
24.03.2012
Poruka
158
Č A R O B N E- S T A Z E -K A -B A Š T I



Građanin, koji ima svoju baštu, voćnjak ili vikendicu, skoro uvek dolazi do njih preko polja, preko livade, ili preko ili pored parčeta šume. Ne žurite da odmah upadnete na kapiju baštenskog, voćarskog ili vikendskog kooperativa, izađite iz transportnog sredstva na oko 500 m od kapije i prođite to rastojanje pešice. Prođite ga lagano, pažljivo posmatrajući obe strane staze. Jednom, ili nekoliko puta stanite i pogledajte šta i gde raste u tom čarobnom svetu biljaka. Ova mala šetnja će vam pokazati čarobne delove male, nedirnute „divlje“ prirode. Zagledajte se i videćete da je priroda vrlo razumna, dovitljiva i raznovrsna kao da želi da vas razuveri da nije „divlja“, već da ste vi „divljak“ u toj prirodi. Pa to ste se vi iživljavali nad zemljištem svoje bašte, jer na njemu već odavno nema te raznovsnosti i onog zdravog bogatstva što izrasta duž staze do vaše parcele, a „kulturne“ biljke na redićima vaše baštice ne izgledaju baš tako zdrave i vesele, kao „divljina“, što raste pored staze. I, bez obzira što pregusto raste ta „divljina“, skoro jedna navrh druge, ali, ona je slobodna i radosna, ona buja od zdravlja, lišće i cvetovi su joj sočni i mirisni, ona svim svojim izgledom priča kako joj je izvrsno u toj „divljini“. Posle nekoliko takvih šetnji vi ćete se obavezno zamisliti, da li pravilno postupate sa svojim „kulturnim“ štićenicima, da li ih kažnjavate svojim delima, koja vam se čine razumnim, i da li stvarno razum rukovodi vašim delima, a ne totalno neznanje u poznavanju života biljaka. Verujte mi, takve šetnje će vam reći mnogo toga korisnog i nateraće vas da poštujete i bolje razumete taj čarobni živi biljni svet.
Zapamtite na samom početku proleća, gde baš raste lekovita kamilica, valeriana, kopriva, menta, hajdučka trava, maslačak, buhač. Baš tada stavite u džep oštri nož ili sekač i počnite da skupljate cvet ovih trava. Ne čupajte biljke sa korenom, pažljivo otsecite samo cvet i samo trećinu cvetova sa svake biljke. Ne skupljajte mnogo, tek za jedan mali buketčić, koji će, kada se osuši i isitni, biti dovoljan da napunite tek pola čaše od brušenog stakla. Kod kuće, osušite to cveće do drobljivosti, sameljite da bude sitno kao brašno, u mašinici za kafu, i napravite od jednakih količina tih trava smese. Dodajte toj smesi pola čaše brašna od hrastove kore. Ne skidajte koru sa živog hrasta, jednostavno protrljajte njegovu koru četkom i skupite to što je od stabla otpalo. To će biti onaj čarobni sastav, kojim je bogata staza do naše bašte. Jedna kafena kašičica ove smese, usuta u jamicu kompostne gomile, učiniće da vrlo brzo dobijete kvalitetan kompost od otpadaka vaše bašte. Dobivši takav kompost, i vaše „kulturne“ biljke će odisati zdravljem i obradovaće vas sjajnim prinosima. Ne ustručavajte se, prelijte jednu kafenu kašiku ove smese čašom vrele vode, sačekajte 5 – 10 minuta i popijte sa kašičicom meda. To će vam pričiniti istinsko zadovoljstvo, poboljšaće i vaše subjektivno osećanje. Jedna čaša na dan takvog čaja izuzetno će koristiti vašem zdravlju. Već kad smo kod čaja, onda probajte još jedan – poparite (obarite) list „zemljane kruške“ (topinambura, fran. topmambour, trava iz porodice suncokreta sa jestivim korenom), razblažite mlekom i probajte uz med, može i bez meda, i bez šećera – vi jednostavno poželite dodatak!
Šetajući stazom koja vodi do bašte, zapazite mesta gde je najviše raznih trava. U trenutku cvetanja (ali ne semenanja!) pokosite srpom te razne trave onoliko koliko može, kad se isitni, bez nabijanja, stati u desetolitarskom vedru. Od ove smese trava pripremićete ekstrakt EM-preparata „Bajkal EM-1“ za prelivanje svojih leja i kompostnih gomila u jesen. Tu zbirku trava treba, otprilike, da čine, približno u istim količinama: kopriva, maslačak, buhač, detelina, lopoč (čičak), lekovita kamilica, valeriana, menta (nana), hajdučka trava. To su čarobni stanovnici staze do naše bašte. Može se tu dodati i deo lišća baštenskih biljaka – lovage, mrkve, peršuna, koriandera. Ne dodavati u tu mešavinu nikakve trave iz porodice kupusa.
Uvek se setite, da će vam, ne samo sada, već i sledeći put, i zatim, i posle toga, i sledeće godine, i posle sledeće, i uvek biti potrebni ti čarobnjaci prirode. Zato ih pažljivo skupljajte, tako da njihovo pokolenje može stalno da se obnavlja, da bi bilo ne samo vama, već i vašim komšijama, i vašoj deci i unucima.
 
Član
Učlanjen(a)
24.03.2012
Poruka
158
Pozivam sve zainteresovane da dođu na ogled i prezentaciju rada u bašti po EM-tehnologiji.
064-0333-669
 
Član
Učlanjen(a)
24.03.2012
Poruka
158
Bašta, koju ja obrađujem i o kojoj pričam,
uopšte nije moj izum. Za vođenje bašte agrotehnikom prirodne zemljoradnje
podstakli su me saveti i preporuke, koje sam otkrio u štampanim delima
poznavalaca baštovanstva, nauke o biljkama i gajenja poljoprivrednih kultura.
Njihova imena (Darvin, Libih, Vernadski, Dokučajev, Kostičev, Ovsinski, Vavilov,
Maljcev, Heljcer, Dževons, Mitlajder, Masanabu Fukuoka i dr.) su mnogima poznata,
ali suština rezultata njihovih istraživanja, saveta, preporuka i upozorenja, ne samo
što nije poznata svima, već ni najvećem broju baštovana. Ja sam koristio u svojoj
bašti preporuke tih specijalista, i zato je pravilno ako smatrate, da moja bašta se ne
vodi „prema Hanzi“, već agrotehnikom prirodne zemljoradnje, koji su
poljoprivrednicima otkrili (ne samo baštovanima) ti talentovani nabrojani gore
eminenti, stručnjaci, naučnici.
 
Natrag
Top