Da li slaviti subotu ili nedelju

[tripo 41]

Ovo nisu nikakvi dokazi u prilog nedelje.

Ali im je duhovna hrana naša greška, čovjek je očigledno na osnovu teksta euzebija dao zaključak da se radi o suboti kao što i jeste, a adrijan se uhvatio za riječ.

Naravno da je Rimsmokatolička crkva ODREDILA nedelju kao praznik, a to nisu učinili ni Hristos ni apostoli, niti postoji i jedna zapovest o promeni Subote na nedelju, niti da se nedelja poštuje kao dan umesto Subote.

Pitanje je "Čemu tolika opsesivna mržnja prema Suboti?"

Zato što su napravili od crkve idola, a idol ne smije da se dira. Jer kada bi prihvatili subotu onda bi morali da napuste svoje crkve, a one im prirasle za srce.

 

[stvarnoslap]

Zato što su napravili od crkve idola, a idol ne smije da se dira. Jer kada bi prihvatili subotu onda bi morali da napuste svoje crkve, a one im prirasle za srce.

Adventisti su, na jednoj napuštenoj farmi u Americi, našli dokaze da je subota starija od Boga.

 

[tripo 41]

Obaranja primjedbi da se ne treba držati subota.

PRIMJEDBA "U prvi dan sedmice, kad se sastadosmo da lomimo kruh, Pavao je govorio prisutnima" (Dj 20,7), svjedočanstvo je da već apostoli okupljaju vjernike na euharistiju nedjeljom, a to čini i Pavao osobno.
---------------------------------------------------------------------------------
ODGOVOR
Pavle je to učinio posle zalaska sunca i posle ponoći, dakle, lomio je hleb u ponedeljak. To je bio vanredan skup zbog Pavlovog odlaska na put, a spominje se samo zbog čuda vaskrsenja mladića koji je pred njima pao sa zida, poginuo, i Bog ga je preko Pavla vaskrsao. Inače, Isusovi učenici su se sastajali svakog dana, svaki dan su imali obred večere Gospodnje:

"I svaki dan behu jednako jednodušno u crkvi i lomljahu hleb po kućama, i primahu hranu s radošću i u prostoti srca," (Dela 2,46)

 

[stvarnoslap]

Obaranja primjedbi da se ne treba držati subota.

PRIMJEDBA "U prvi dan sedmice, kad se sastadosmo da lomimo kruh, Pavao je govorio prisutnima" (Dj 20,7), svjedočanstvo je da već apostoli okupljaju vjernike na euharistiju nedjeljom, a to čini i Pavao osobno.
---------------------------------------------------------------------------------
ODGOVOR
Pavle je to učinio posle zalaska sunca i posle ponoći, dakle, lomio je hleb u ponedeljak.

Ti misliš da je sveti Luka imbecil!? Ne razlikuje Luka dane. Ne zna Luka koji je prvi, koji je drugi, koji treći dan!?!?!? Razlikuje Luka dane. Da su se apostoli s kršćanima sastali u ponedjeljak, Luka bi napisao: U drugi dan tjedna kad se sastadosmo ...

To je bio vanredan skup zbog Pavlovog odlaska na put,

Kako ti znaš da je bio "vanredan skup"? Tko ti je rekao? Strina?

a spominje se samo zbog čuda vaskrsenja mladića koji je pred njima pao sa zida, poginuo, i Pavle ga vaskrsao. Inače, Isusovi učenici su se sastajali svakog dana, svaki dan su imali obred večere Gospodnje:

Nebitno je zašto se spominje. Važno je da vidimo da se kršćani još u vrijeme apostola u prvi dan tjedna (nedjelju) sastaju na Euharistiju.

"I svaki dan behu jednako jednodušno u crkvi i lomljahu hleb po kućama, i primahu hranu s radošću i u prostoti srca," (Dela 2,46)

Da, ali su nedjeljna okupljanja na Euharistiju bila brojnija i svečanija.

P.S. Pravi Kristovi učenici već dva tisućljeća svakodnevno se okupljaju na euharistijsko slavlje. Kako vi Adventisti to često prakticirate? Je li istina da vi to činiti jednom u tri njeseca? Ako je tako, kako se možete smatrati nasljedovateljima Krista i apostola. Eno kršćani u apostolsko vrijeme imali svakodnevno Euharistiju.

 

[tripo 41]

> PRIMJEDBA Apostol Ivan ima viđenje na Dan Gospodnji: "U dan Gospodnji padoh u zanos i čuh kako se iza mene ori jak glas ..." (Otk 1,10).

-----------------------------------------------
OSPORAVANJE
Tu se ne govori o danu od odmora, već o danu Isusovog Drugog dolaska, o čemu govori vizija koju je apostol dobio, isto kao i u ovim rečima:

"Sunce će se pretvoriti u tamu i mesec u krv pre nego dođe veliki i slavni dan Gospodnji." (Dela 2,20)

Inače, nedelja se u nigde u Bibliji, pa ni u Novom zavetu ne naziva danom Gospodnjim, već se naziva brojem (nedelja je prvi dan), što ukazuje da je njen značaj isti kao i ostalih dana osim subote. Pojam Dan Gospodnji odnosi se na subotu:

"Ako odvratiš nogu svoju od subote da ne činiš šta je tebi drago na moj sveti dan, i ako prozoveš subotu milinom, sveti dan Gospodnji slavnim, i budeš ga slavio ne idući svojim putevima i ne čineći šta je tebi drago, ni govoreći reči, tada ćeš se veseliti u Gospodu, i izvešću te na visine zemaljske, i daću ti da jedeš nasledstvo Jakova oca svog; jer usta Gospodnja rekoše." (Isaija 58,13-14)

 

[stvarnoslap]

> PRIMJEDBA Apostol Ivan ima viđenje na Dan Gospodnji: "U dan Gospodnji padoh u zanos i čuh kako se iza mene ori jak glas ..." (Otk 1,10).

-----------------------------------------------
OSPORAVANJE
Tu se ne govori o danu od odmora, već o danu Isusovog Drugog dolaska, o čemu govori vizija koju je apostol dobio, isto kao i u ovim rečima:

Nedjelja - dan Gospodnji - u Novom zavjetu i u ranokršćanskim spisima:

Iv 1,10: Zanijeh se u duhu u dan Gospodnji i začuh iza sebe jak glas, kao glas trublje.

Iv 1,10: ἐγενόμην ἐν πνεύματι ἐν τῇ κυριακῇ ἡμέρᾳ, καὶ ἤκουσα φωνὴν ὀπίσω μου μεγάλην ὡς σάλπιγγος

Dan gospodnji (κυριακῇ ἡμέρᾳ), koji nalazimo u Ivanovu Otkrivenju, nalazimo jedan jedini put u čitavom Svetom Pismu. Što bi mogao biti dan Gospodnji (κυριακῇ ἡμέρᾳ) koji ovdje nalazimo. Postojali su baš svakakvi pokušaji dokazivanja da ovdje ne piše ono što piše. Naravno, svih tih "mudrolomija" autori su adventisti sedmog dana. Tako su rekli. Dan Gospodnji u Ivanovom Otkrivenju je subota. Vrlo brzo su odustali, pa nije sveti Ivan "veslo siso". Sveti Ivan zna što je subota, itekako se subotom nagledao nasrtaja "advent-farizeja" koji su čak gledali da Isusa pogube jer ju je kršio. Napisao se Ivan i imena subote u Evanđelju, ali nikada nije upotrijebio izraz κυριακῇ ἡμέρᾳ nego σαββατα, kako je uvijek imenovana od svih novozavjetnih pisaca. Onda su se adventisti dosjetili kako bi mogli tvrditi da je to nekakav Gospodnji dan koji tek treba doći - Sudnji dan. I ovo je apsurdno jednako kao i ono prvo. Ponovo nemamo u čitavom Svetom Pismu mjesto gdje je Dan suda tako nazvan.

Što onda može biti Ivanov dan Gospodnji (κυριακῇ ἡμέρᾳ)? Vrlo jasno. To je ono što ćemo nalaziti kontinuirano kroz prva stoljeća ranocrkvene literature, pa sve do danas. I danas Grci nedjelju zovu tim imenom. Dakle, u Otk 1,10 riječ je o nedjelji kao danu Gospodnjem.

Evo nekoliko citata iz starokršćanske literature:

''U dan Gospodnji sabirite se zajedno te lomite kruh i vršite euharistiju, ispovijedajući svoje prijestupe, da vaša žrtva bude čista.
(Didahe, 1. st.)

''Stoga u veselju obdržavamo osmi dan, u koji je Isus uskrsnuo od mrtvih i, očitovavši se, uzašao na nebesa.''
(Barnabina poslanica, 1. st)

''Oni koji su živjeli u starom poretku stvari [Židovi] krenuli su prema novoj nadi, ne obdržavajući vise subotu, nego dan Gospodnji, dan u kojem se, milošću Gospodina i po njegovoj smrti, pojavio nas život.''
(Ignacije Antiohijski, Poslanica Magnežanima, 110. god.

''Nedjelja je dan na koji se sabiremo zajedno, jer je to prvi dan u koji je Bog, preobrazivši tamu i materiju, počeo stvarati svijet; a Isus Krist, naš Spasitelj, u isti je dan ustao od mrtvih''
(Justin Mučenik, Prva apologija, 155. god.)

 

[tripo 41]

> PRIMJEDBA Tako Ivan "prvom danu u tjednu" daje naziv "Dan Gospodnji". S nedjeljom se počinju povezivati običaji koji su kod Židova vezivani uz subotu, npr. skupljanje milostinje: "Neka svakog prvog dana u sedmici svaki od vas zasebice stavi na stranu ono što mogne uštedjeti..." (1 Kor 16,2).
--------------------------------------
OSPORAVANJE

Originalniji prevod tog stiha glasi ovako:

"Neka jedne od sedmica svako od vas ostavi kod sebe štedeći koliko može, da ne bude skupljanja kada je dođem." (1.Korinćanima 16,2)

Dakle, ne radi se ni o kakvim skupovima već o tome da svako kod sebe ostavi novac za siromašne koji će apostol uzeti kada bude došao.

Zapazimo da u tom stihu za pojam sedmice jeste upotrebljen pojam subote, a ne nedelje, što otkriva da je subota i dalje bila svetkovana kao najvažniji dan, pa se zato po njoj merila sedmica, a ne po nedelji.

 

[stvarnoslap]

> PRIMJEDBA Tako Ivan "prvom danu u tjednu" daje naziv "Dan Gospodnji". S nedjeljom se počinju povezivati običaji koji su kod Židova vezivani uz subotu, npr. skupljanje milostinje: "Neka svakog prvog dana u sedmici svaki od vas zasebice stavi na stranu ono što mogne uštedjeti..." (1 Kor 16,2).
--------------------------------------
OSPORAVANJE

Originalniji prevod tog stiha glasi ovako:

"Neka jedne od sedmica svako od vas ostavi kod sebe štedeći koliko može, da ne bude skupljanja kada je dođem." (1.Korinćanima 16,2)

Što ti ovo znači: Neka jedne od sedmica?

Dakle, ne radi se ni o kakvim skupovima već o tome da svako kod sebe ostavi novac za siromašne koji će apostol uzeti kada bude došao.

Pa će Pavao od vrata do vrata, k'o Jehovin svjedok.

 

[tripo 41]

IZVRTANJE
> Pavao upozorava kršćane: "Neka vas nitko ne osuđuje zbog jela ili pića, ili zbog godišnjih blagdana, ili mlađaka, ili subota! To je SAMO SJENA stvarnosti koja je imala doći, a stvarnost je Krist" (Kol 2,16). Slaveći subotu, ljudi su slavili Božji počinak u kojeg je Isus ušao svojim uskrsnućem U NEDJELJU. Dakle, "kršćanska subota" je NEDJELJA.
------------------------------------------------------------------
ODGOVOR
Ti stihovi upravo osporavaju značaj nedelje, jer govore o tome da su svi praznici koji su bili sen Hrista sada neobavezni, jer su ispunili svoju ulogu.

Isus je došao, a oni su bili sen. Sedmična subota ne spada u ceremonijalne subote koje su se održavale svake godine i koje su ulazivale na Isusa i Njegov plan spasenja. Sedmična subota nije sen Hristov, već uspomena na stvaranje, deo moralnog Dekaloga, a ne ceremonijalnog zakona. Nigde u sadržaju Četvrte zapovesti o suboti nemamo nikakvu naznaku da bi subota bila sen Hristov, već je smisao svetkovanja izražen ovim rečima:

"Jer je za šest dana stvorio Gospod nebo i zemlju, more i šta je god u njima; a u sedmi dan počinu; zato je blagoslovio Gospod dan od odmora i posvetio ga." (2.Mojsijeva 20,10-11)

Nedelja je upravo prorečen dan vasrksenja, i slavila se u okviru Pashe jednom godišnje sa običajem obrtnih snopova koji su ukazivali na vaskrsenje.

Ali taj praznik je ukinut samim tim što se ispunio i na njega se odnosi Kološanima 2,16-17 da ne mora da se drži, jer je sen Histov.

 

[stvarnoslap]

IZVRTANJE
> Pavao upozorava kršćane: "Neka vas nitko ne osuđuje zbog jela ili pića, ili zbog godišnjih blagdana, ili mlađaka, ili subota! To je SAMO SJENA stvarnosti koja je imala doći, a stvarnost je Krist" (Kol 2,16). Slaveći subotu, ljudi su slavili Božji počinak u kojeg je Isus ušao svojim uskrsnućem U NEDJELJU. Dakle, "kršćanska subota" je NEDJELJA.
------------------------------------------------------------------
ODGOVOR
Ti stihovi upravo osporavaju značaj nedelje, jer govore o tome da su svi praznici koji su bili sen Hrista sada neobavezni, jer su ispunili svoju ulogu.

Isus je došao, a oni su bili sen. Sedmična subota ne spada u ceremonijalne subote koje su se održavale svake godine i

"Ceremonijalne subote" su obuhvaćene terminom "blagdani". Mlađaci su mjesečni praznici, tako da subote u Kol 2,16 mogu biti samo tjedne subote.