Božiji zakoni

[Laodikeja]

Hristos i apostoli nisu imali potrebe da upucuju na Subotu u novom zavetu kao pojedinacni elemenat iz Bozjeg zakona, vec su upucivali na drzanje SVIH deset Bozjih zapovesti kao nedeljive celine, u koje je ukljucena i zapovest o Suboti.

U par navrata oni jesu upucivali na Subotu kao dan odmora, recimo u Jevrejima poslanici 4 poglavlju - gde jasno kaze "da Hriscani ne treba da podju primerom iste neposlusnosti kao Jevreji u starom zavetu, koji su krsili zapovest o Suboti i iz tog razloga nisu mogli uci u obecanu zemlju, vec da svake sedmice udjemo u Subotni odmor po primeru Boga koji je pocinuo u sedmi dan nakon stvaranja"

Zatim u 24 poglavlju Mateja gde Isus daje savet Hriscanima da se mole da bezanje njihovo pred nadolazecim ratnim sukobom i progonstvom (koje je Isus predvideo da ce se dogoditi 70 godine nove ere), ne bude u Subotu.

Potom po apostolskom primeru koji su sami postovali Subotu i tog dana odlazili u Hram.

S tim u vezi odgovor i ujedno pitanje su prilozeni u temi o Suboti i nedelji, klikom na link teme:

http://serbianforum.org/threads/da-li-slaviti-subotu-ili-nedelju.385689/page-91#post-1667853

 

[stvarnoslap]

Hristos i apostoli nisu imali potrebe da upucuju na Subotu u novom zavetu kao pojedinacni elemenat iz Bozjeg zakona, vec su upucivali na drzanje SVIH deset Bozjih zapovesti kao nedeljive celine, u koje je ukljucena i zapovest o Suboti.

A kako su imali potrebu upućivati na "štovanje Boga", na nedopustivost "ubijanja", "krađe", "bluda", ... .? Kako to da jedino nisu imali potrebu upućivati na subotni odmor?

U par navrata oni jesu upucivali na Subotu kao dan odmora, recimo u Jevrejima poslanici 4 poglavlju

Nema veze sa tjednim odmorom.

Zatim u 24 poglavlju Mateja gde Isus daje savet Hriscanima da se mole da bezanje njihovo pred nadolazecim ratnim sukobom i progonstvom (koje je Isus predvideo da ce se dogoditi 70 godine nove ere), ne bude u Subotu.

Odgovor je baš tamo gdje si ostavio donji link.

Potom po apostolskom primeru koji su sami postovali Subotu i tog dana odlazili u Hram.

Navedi točan citat pa da provjerimo je li to bilo okupljanje kršćana subotom.

S tim u vezi odgovor i ujedno pitanje su prilozeni u temi o Suboti i nedelji, klikom na link teme:

http://serbianforum.org/threads/da-li-slaviti-subotu-ili-nedelju.385689/page-91#post-1667853

I ja vam predlažem da "kliknete".

 

[Laodikeja]

A kako su imali potrebu upućivati na "štovanje Boga", na nedopustivost "ubijanja", "krađe", "bluda", ... .? Kako to da jedino nisu imali potrebu upućivati na subotni odmor?

Greska, oni nisu upucivali ni na prvu zapovest o zabrani postovanja drugih Bogova, ni na drugu o zabrani idolopoklonstva, ni na trecu o postovanju Bozjeg imena - pa da li to znaci da mi imamo slobodu da krsimo prve tri zapovesti?

Dakle, odgovor je dat, apostoli su upucivali na drzanje SVIH zapovesti - a citirali samo neke koje govore o odnosu prema bliznjima, sto ne znaci da su iz zakona iskljucivali prve cetiri zapovesti koje govore o odnosu prema Bogu, jer su sve bitne za spasenje.

Nema veze sa tjednim odmorom.

To je tvoje misljenje, a ne kontekst 4 poglavlja Jevrejima poslanice.

Odgovor je baš tamo gdje si ostavio donji link.

A moj opdgovor ispod toga

Navedi točan citat pa da provjerimo je li to bilo okupljanje kršćana subotom.

Nema potrebe, jer je u kontekstu i svim prilozenim dokazima ocigledno da sui apostoli upucivali na drzanje SVIH Bozjih zapovesti kao celine, i na Subotu kao Bozji dan odmora koji su sami postovali.

Ti nisi prilozio dokaz da su apostoli odredili nedelju za odmor i proslavljanje Hristovog vaskrsenja.

 

[stvarnoslap]

Greska, oni nisu upucivali ni na prvu zapovest o zabrani postovanja drugih Bogova, ni na drugu o zabrani idolopoklonstva, ni na trecu o postovanju Bozjeg imena - pa da li to znaci da mi imamo slobodu da krsimo prve tri zapovesti?

Upućivali su, samo što tebi adventisti svojim selektivnim citiranjem Biblije nisu to pokazali i nisu te tome poučili. Zato sam te još davno upućivao da Jelenine knjige zamjeniš Svetim Pismom.

Dakle, odgovor je dat, apostoli su upucivali na drzanje SVIH zapovesti - a citirali samo neke koje govore o odnosu prema bliznjima, sto ne znaci da su iz zakona iskljucivali prve cetiri zapovesti koje govore o odnosu prema Bogu, jer su sve bitne za spasenje.

U Novom zvjetu je ponovljeno i afirmirano devet zapovijedi iz Dekaloga, jedino subota nije niti na jednom mjestu.

To je tvoje misljenje, a ne kontekst 4 poglavlja Jevrejima poslanice.

Počinak (κατάπαυσιν) iz poslanice Hebrejima ipak nema nikakve veze sa tjednim (subotnim) počinkom. Židovi su nakon Sinaja odmarali subotom, a sveti Pavao piše da ih Jošua nije uveo u Počinak. Dakle, ovaj "Pavlov Počinak" (κατάπαυσιν), je nešto posve drugo od subotnog odmora.

Nema potrebe, jer je u kontekstu i svim prilozenim dokazima ocigledno da sui apostoli upucivali na drzanje SVIH Bozjih zapovesti kao celine, i na Subotu kao Bozji dan odmora koji su sami postovali.

Krasno. Kad se od tebe traži da nešto argumentiraš citatom iz Biblije, ti odgovaraš: "Nema potrebe". Budi otvoren do kraja, priznaj otvoreno da tebi nije ni važno što piše u Bibliji, tebi je dovoljno ono što je Jelena napisala.

Ti nisi prilozio dokaz da su apostoli odredili nedelju za odmor i proslavljanje Hristovog vaskrsenja.

Prvo, nama kršćanima nedjelja nije "dan odmora", nego dan u koji slavimo Krista, "dan Euharistije". Drugo, mi kršćani nismo "robovi apostola" pa da tražimo zapovijed od njih. Mi kršćani smo nasljedovatelji apostola, a za to nam je dovoljan njihov primjer. Zato se mi kršćani već dva tisućljeća, po primjeru apostola i prve Crkve, okupljamo nedjeljom na Euharistiju kako bismo slavili Krista i zahvaljivali mu.

Vi adventisti slobodno nastavite subotom odmarati. Uostalom, i vaše ime o vama puno toga govori. Vi niste "čekatelji" Isusa, vi ste adventisti sedmog dana (čekatelji subote).

 

[Laodikeja]

Upućivali su, samo što tebi adventisti svojim selektivnim citiranjem Biblije nisu to pokazali i nisu te tome poučili. Zato sam te još davno upućivao da Jelenine knjige zamjeniš Svetim Pismom.

Posle svih dokaza koji pokazuju da se ovde iznosi isključivo kontekst reči Božje - ovakva tvoja opaska je krajnje nepotrebna i zlonamerna, da se stvari prikažu onakve kakve one nisu.

Adventisti bibliju tumače i iznose u kontekstu a nikako van njega ili selektivnim čitanjem ili tumačenjem.

Upravo je suprotno - da ti selektivnim vađenjem pojedinačnih citata želiš da dokažeš svoje teorije, koje se ne uklapaju ni u biblijski ni literarni ni istorijski kontekst.

Ovakvi pokušaji se brzo razotkriju kada se sagleda kontekst, a onaj ko ne poznaje ovaj kontekst - istina može biti prevaren, zato biblija upućuje savet da se marljivo proučava reč sa molitvom da bi se izbegle ovakve prevare selektivnog tumačenja.

U Novom zvjetu je ponovljeno i afirmirano devet zapovijedi iz Dekaloga, jedino subota nije niti na jednom mjestu..

Nije ni prve tri zapovesti.
Nisi odgovorio zašto, i da li mi prema tome imamo slobodu da ih kršimo?

Ako nemamo ( a Isus i apostoli ih nisu izričito pominjali ), onda nemamo slobodu da kršimo ni Subotu ( i ako je Hristos i apostoli nisu izričito pominjali ).
Mada, ja sam već priložio dokaze da su Hristos i apostoli pominjali Subotu i ukazivali na svetost Subote.

Počinak (κατάπαυσιν) iz poslanice Hebrejima ipak nema nikakve veze sa tjednim (subotnim) počinkom. Židovi su nakon Sinaja odmarali subotom, a sveti Pavao piše da ih Jošua nije uveo u Počinak. Dakle, ovaj "Pavlov Počinak" (κατάπαυσιν), je nešto posve drugo od subotnog odmora..

Govori se o ulasku u nebo, a kao uslov je poštovanje Subote, ne po primeru Jevreja koji su kršili Subotu i iz tog razloga nisu mogli ući u obećanu zemlju, već po primeru Boga koji je počinuo u sedmi dan, da bi mi mogli ući u nebo.

Akcenat je na Suboti.

"Ostaje, dakle, još subotni odmor narodu Božjem.
Jer, koji je ušao u mir njegov, i on počiva od dela svojih, kao i Bog od svojih.
Trudimo se, dakle, da uđemo u taj mir, da niko ne padne zbog iste neposlušnosti.
Jer je reč Božja živa, jaka i oštrija od svakoga mača oštra s obe strane, i prolazi sve do rastavljanja duše i duha, zglavaka i moždine, i sudi željama i mislima srdačnim.
I nema stvari nepoznate pred njim, nego je sve golo i otkriveno pred očima onoga o kome govorimo" ( Jevrejima 4. 9 - 12 )

Krasno. Kad se od tebe traži da nešto argumentiraš citatom iz Biblije, ti odgovaraš: "Nema potrebe". Budi otvoren do kraja, priznaj otvoreno da tebi nije ni važno što piše u Bibliji, tebi je dovoljno ono što je Jelena napisala.).

Ovaj deo odgovora si lukavo izvadio iz konteksta mojih reči.

Što se tiče Ellen White - to što govoriš je Insinuacija, jer ja sve vreme iznosim reč Božju a ne ono o čemu je pisala Ellen White.

Što se tiče onoga što je ona pisala - to je u potpunom skladu sa biblijom, i Bogom nadahuto.

Prvo, nama kršćanima nedjelja nije "dan odmora", nego dan u koji slavimo Krista, "dan Euharistije". Drugo, mi kršćani nismo "robovi apostola" pa da tražimo zapovijed od njih. Mi kršćani smo nasljedovatelji apostola, a za to nam je dovoljan njihov primjer. Zato se mi kršćani već dva tisućljeća, po primjeru apostola i prve Crkve, okupljamo nedjeljom na Euharistiju kako bismo slavili Krista i zahvaljivali mu..)

Zahvaljujem ti na priznanju da ni Hristos ni apostoli nisu zapovedili da se Hrišćani nedeljom okupljaju.

Apostoli su se okupljali svaki dan - to jasno piše u bibliji.

Nedelja je došla sa velikim otpadom sredinom 2 veka nove ere, i ona je mnogobožačko nasleđe koje je Rimska crkva preuzela iz mnogoboštva i uvela je u crkvu čisto ljudskom zapovešću.

Vi adventisti slobodno nastavite subotom odmarati. Uostalom, i vaše ime o vama puno toga govori. Vi niste "čekatelji" Isusa, vi ste adventisti sedmog dana (čekatelji subote).[/QUOTE]

Adventisti ne poštuju zapovesti ljudske, već zapovesti Božje.

Adventus znači "dolazak"

Adventisti su "čekaoci Hristovog drugog dolaska"

 

[stvarnoslap]

Posle svih dokaza koji pokazuju da se ovde iznosi isključivo kontekst reči Božje - ovakva tvoja opaska je krajnje nepotrebna i zlonamerna, da se stvari prikažu onakve kakve one nisu.

Ja bih ipak onima koji čitaju prepustio da sami za sebe prosude i zaključe.

Adventisti bibliju tumače i iznose u kontekstu a nikako van njega ili selektivnim čitanjem ili tumačenjem.

A "jedini i nepogrešivi tumač biblijskih principa", kako sami vi adventisti deklarirate, su spisi Ellen White. Ne procjenjujete i ne tumačite vi spise Ellen White Biblijom, nego Bibliju procjenjujete i tumačite spisima Ellen White. Nemoj ponovo mene optuživati da vam nešto podmećem, sami ste ovako deklarirali.

Upravo je suprotno - da ti selektivnim vađenjem pojedinačnih citata želiš da dokažeš svoje teorije, koje se ne uklapaju ni u biblijski ni literarni ni istorijski kontekst.

Netočno, samo se ne uklapa u "Jelenine biserne besmislice".

Ovakvi pokušaji se brzo razotkriju kada se sagleda kontekst, a onaj ko ne poznaje ovaj kontekst - istina može biti prevaren, zato biblija upućuje savet da se marljivo proučava reč sa molitvom da bi se izbegle ovakve prevare selektivnog tumačenja.

A što ljudima vrijedi to što Biblija upućuje savjet kada je ne mogu razumijeti. Zato ste vi adventisti dobili "jedini i nepogrešivi tumač biblijskih principa", Jelenine spise, pa tako jedino vi razumijete Bibliju. Ni Bog nije učinio ono što je Jelena učinila. Bog je dao ljudima svoju riječ, ali što će s njom ako nemaju "nepogrešivi tumač Božje riječi". Zato je "Jelenino djelo" i veće i uzvišenije od Božjeg djela, jer se tek kroz Jelenine spise može razumijeti Božja riječ.

Nije ni prve tri zapovesti.

Sve je ponovio i dodatno osnažio osim subote.

Što se tiče Ellen White - to što govoriš je Insinuacija, jer ja sve vreme iznosim reč Božju a ne ono o čemu je pisala Ellen White.

Što se tiče onoga što je ona pisala - to je u potpunom skladu sa biblijom, i Bogom nadahuto.

Budi iskren pa makar "crk'o". Jesi li onu priču, da je Adam odmarao subotom, pročitao u Bibliji ili kod Jelene?

 

[Laodikeja]

Ja bih ipak onima koji čitaju prepustio da sami za sebe prosude i zaključe.

Amin!

Hvala Bogu što ima onih koji razotkrivaju prevare i zablude koje ne stoje na temelju biblije.

A "jedini i nepogrešivi tumač biblijskih principa", kako sami vi adventisti deklarirate, su spisi Ellen White. Ne procjenjujete i ne tumačite vi spise Ellen White Biblijom, nego Bibliju procjenjujete i tumačite spisima Ellen White. Nemoj ponovo mene optuživati da vam nešto podmećem, sami ste ovako deklarirali.?

Amin ako je tako.
Jer ako je nešto od Boga - onda je izraz "ISTINA" svojstveno i jednom i drugom, kao i nadahnuće.

Spisi Ellen White su u potpunom skladu sa učenjem biblije.

Netočno, samo se ne uklapa u "Jelenine biserne besmislice"

Za čoveka poput tebe koji si zaveden ljudskim dogmama i filozofijom - to je besmislica.
Za nas koji verujemo Bogu i njegovoj reči - to je istina.

A što ljudima vrijedi to što Biblija upućuje savjet kada je ne mogu razumijeti. Zato ste vi adventisti dobili "jedini i nepogrešivi tumač biblijskih principa", Jelenine spise, pa tako jedino vi razumijete Bibliju. Ni Bog nije učinio ono što je Jelena učinila. Bog je dao ljudima svoju riječ, ali što će s njom ako nemaju "nepogrešivi tumač Božje riječi". Zato je "Jelenino djelo" i veće i uzvišenije od Božjeg djela, jer se tek kroz Jelenine spise može razumijeti Božja riječ..?

Delimična istina.

Spisi Ellen White upućuju na bibliju kao na nepogrešivi izvor istine.
U bibliji je istina, a spisi Ellen White sadrže tu istinu, jer je onaj koji je nadahnjivao pisce biblije - nadahnuo i Ellen White da tu istinu predstavi modernim jezikom i pomogne čitaocu da je upozna.

Sve je ponovio i dodatno osnažio osim subote.

Subota je deo Božjeg NEDELJIVOG zakona.

Budi iskren pa makar "crk'o". Jesi li onu priču, da je Adam odmarao subotom, pročitao u Bibliji ili kod Jelene?

Ne, nego u biblijskom kontekstu koji govori o prvom padu i pojmu greha u bibliji koji predstavlja prekršaj Bojeg zakona.

Osim toga - jasno piše "da je Bog još u raju posvetio i blagoslovio Subotu za čoveka, i da su starozavetne ličnosti držali zakon Božji, a da je Bog kažnjavao i cele gradove zbog greha, ljudi koji su gazili Božju volju zapisanu u moralnom zakonu.

Da nije bilo zakona - Bog ne bi kažnjavao ljude pre potopa, jer biblija kaže "GDE NEMA ZAKONA, NEMA NI GREHA"

Ovo dokazuje da je zakona bilo i u starom zavetu, i da je prekršaj zapovesti bilo greh i povlačilo Božje sudove.

 

[Marko1932]

U BIBLIJI SPOMINJU SE I ZAKONI

U Bibliji ne postoji samo Boizji zakon, Deset Bozjih zapovesti zvani Dekalog, nego postoije i drugi zakoni.

Bog je rekao Mijsiju: “A OVO SU ZAKONI KOJE CES IM POSTAVITI.” 2. Mojsijeva 21,1.
Dakle, ovde je rec ZAKON u mnozini, ZAKONI. Jeste, Bog je i njih saopstio Mojsiju, ali Mojsije je POSTAVLJO, odredjivao te zakone. To Bog nikako nije rekao za svoj zakon.
Bog je Mojsiju predao ploce napisanog svog zakona koji je on trebao da prenese narodu.

U 2. Mojsijevoj 21. Poglavlju su gradjanski propisi, kako da se sudi prestupnicima?
Kako da se vodi briga o udovicama, sirocadi i strancima.

Mojsije je, sve ostale zakone, osim Bozjega, zapisivao u knjigu.
”I NAPISA MOJSIJE SVE RECI GOSPODNJE.” 2. Mojsijeva 24,4.

Kad Slap kaze da su svi zakoni Boziji, s jedne strane on je u pravu, jer svoj zakon Bog je dao i sam ga je napisao na kamenim plocama, ali i Mojsijeve zakone Bog je dao Mojsiju i on ih je postavljao onako kako je najbolje znao, samo je razlika sto ih Bog nije napisao, niti su na dvema plocama zakona, ovi zakoni zapisani su u knjizi, zapisao ih je Mojsije, a ne Bog, i knjiga je cuvana u Svetinji pored kovcega, dok su ploce Bozjeg zakona cuvane u kovcegu. Zakon koji je na plocama nazvan je i bio je Boziji zakona, a zakoni zapisani u knjizi, nazivani su Mojsijevim.

Bog je saopstio Mojsiju kako da nacine Svetinju. Rekao mu je kako da organizuje svestenstvo i koga da uzme za tu sluzbu.
Treca Knjiga Mojsijeva naziva se LEVITIKUS ili levitska knjiga, jer su u njoj vecinom obridni propisi, zartve, godisnji praznici, obred ciscenja, obrezanja ITD.

Posto u ono vereme Izrailjci nisu imali lekare, medicinske skole, bolnice ni klinike, zato im je Bog dao i propise o cuvanju zdravlja i higijeni.

Obredni zakon, o zrtvama, svestenstvu, odezdi i obrezanju bili su predslika Hristove zrtve, i o tom zakonu je Jerusaliki Sabor 50. godine raspravljao, a Bozji zakon nije bio ni spomenut.

Gradjanski i zdravstveni zakon danas u svim zamljama pripada drzavi, a crkva samo poucava svoje vernike da budu uredni i poslusni i tim zakonima.

Bozji zakon je vecan i savrsen, nikada nece biti vreme da ce Bog svoj zakon popravljati, menajti ili nesta mu dodavati, jer je savrsen. Ako bi se vrsile bilo kakve promene u Bozjem zakonu to bi izgledalo kao da Bog nije savrsen i sveznajuci pa mora da menaj svoj zakon koji je merilo Bozje pravde.

Obredni zakon, zakon o zrtvama, obrezanju, dat je posle Adamovog pad au greh, da nije bilo greha, obredni zakon nikad ne bi ni postojao, ali dat je zbog greha, i on ima priuvremenu ulogu, Hristovom smrcu on je izvrsio svoju ulogu, i o tome je raspravljao Jerusalimski sabor i zakljucioi da hriscani ne treba vise da ga drze i od tada niko vise ne prinosi zrtve niti je obavezan da se obrezuje.

To je ono sto Biblija uci o Bozjem zakonu i drugim zakonima.
Mislim da nije ni potreban nikakav druugi komentar.

 

[Marko1932]

Slap pise:
Stalno si tvrdio kako u Bibliji postoji podjela na različite zakone. Zato sam ja u više navrata tražio da mi citiraš gdje to u Bibliji nalazimo takvu podjelu.

Slape hvala ti na ovom pitanju.

Gore sam izneo celu listi biblijskih tekstova koji nepobitno govore o BOZIJEM ZAKONU ILI O DESRT BOZJIH ZAPOVESTI.

Ovde cu sada navesti ono sta se u Bibliji naziva drugim ZAKONIMA:

U BIBLIJI SPOMINJU SE I ZAKONI

U Bibliji ne postoji samo Boizji zakon, Deset Bozjih zapovesti zvani Dekalog, nego postoije i drugi zakoni.

Bog je rekao Mijsiju: “A OVO SU ZAKONI KOJE CES IM POSTAVITIU.” 2. Mojsijeva 21,1.

Dakle, ovde je rec ZAKON u mnozini, ZAKONI. To je Bog izjavio a nije covek. Jeste Bog je i njih saopstio Mojsiju, ali Mojsije je POSTAVLJO, odredjivao, te zakone. To Bog nikako nije rekao za svoj zakon.
Bog je Mojsiju predao ploce napisanog svog zakona koji je on trebao da prenese narodu.

U 2. Mojsijevoj 21. Poglavlju su gradjanski propisi, kako da se sudi prestupnicima?
Kako da se vodi briga o udovicama, sirocadi i strancima.

Mojsije je, sve ostale zakone, osim Bozjega, zapisivao u knjigu.
"I NAPISA MOJSIJE SVE RECI GOSPODNJE.” 2. Mojsijeva 24,4.

Kad Slap kaze da su svi zakoni Boziji, s jedne strane on je u pravu, jer svoj zakon Bog je dao i sam ga je napisao na kamenim plocama, ali Mojsijeve zakone Bog je saopsti, samo je razlika sto ih Bog nije napisao, niti i su na dvema plocama zakona, ovi zakoni zapisani su u knjizi, zapisao ih je Mojsije, a ne Bog, i knjiga je cuvana u Svetinji pored kovcega, dok su ploce Bozjeg zakona cuvane u kovcegu. Zakon koji je na plocama nazvan je i bio je Boziji zakona, a zakoni zapisani u knjizi, nazivani su Mojsijevim.

Bog je saopstio Mojsiju kako da nacine Svetinju. Rekao mu je kako da organizuje svestenstvo i koga da uzme za tu sluzbu.
Treca Knjiga Mojsijeva naziva se LEVITIKUS ili levitska knjiga, jer su u njoj vecinom obridni propisi, zartve, godisnji praznici, obred ciscenja, obrezanja ITD.

Posto u ono vereme Izrailjci nisu imali lekare, medicinske slkole, bolnice ni klinike, zato im je Bog dao i propise o zdravlju i higijeni.

Obredni zakon, o zrtvama, svestenstvu, odezdi, obrezanju itd. bio je predslika Hristove zrtve, i o tom zakonu je Jerusaliki Sabor 50. godine raspravljao, a Bozji zakon nije bio ni
spomenut.

Gradjanski i zdravstveni zakon danas u svim zamljama pripada drzavi, a crkva samo poucava svoje vernike da budu uredni i poslusni i tim zakonima.

Bozji zakon je svet, vecan i savrsen, nikada nece biti vreme da ce Bog svoj zakon popravljati, menajti ili nesta mu dodavati, jer je savrsen. Ako bi se vrsile bilo kakve promene u Bozjem zakonu to bi izgledalo kao da Bog nije savrsen i sveznajuci pa mora da menaj svoj zakon koji je merilo Bozje pravde.

Obredni zakon, zakon o zrtvama, dat je posle Adamovog pada u greh, da nije bilo greha, obredni zakon nikad ne bi ni postojao, ali dat je zbog greha, i on ima privremenu ulogu, Hristovom smrcu on je izvrsio svoju ulogu, i o tome je raspravljao Jerusalimski sabor.

To je ono sto Biblija uci o Bozjem zakonu i drugim zakonima.
Mislim da nije ni potreban nikakav druugi komentar.

 

[stvarnoslap]

U BIBLIJI SPOMINJU SE I ZAKONI

Zakon, i razne izvedenice iz riječi zakon u Bibliji nalazimo 800 puta, pa ti možeš praviti kombinotoriku kako god ti paše. Međutim, kada je riječ o Zakonu, onome što su i Židovi i Isus i apostoli nazivali Torom, onda je on samo jedan, pasalo to adventistima ili ne. Marko, ja znam da ti ne držiš do onoga što piše u Svetom Pismu, kao što ne drže i adventisti općenito, ali ja ću ipak zbog ljudi koji ovo čitaju citirati Sveto Pismo iz čega je sve kristalno jasno.

Lk 2,22-24: Kad se zatim po Mojsijevu Zakonu (νόμον Μωϋσέως) navršiše dani njihova čišćenja, poniješe ga u Jeruzalem da ga prikažu Gospodinu - kao što piše u Zakonu Gospodnjem (νόμῳ Κυρίου): Svako muško prvorođenče neka se posveti Gospodinu! - i da prinesu žrtvu kako je rečeno u Zakonu Gospodnjem (νόμῳ Κυρίου): dvije grlice ili dva golubića.

Lk 2,27-29: Ponukan od Duha, dođe u Hram. I kad roditelji uniješe dijete Isusa da obave što o njemu propisuje Zakon (νόμου), primi ga on u naručje, blagoslovi Boga i reče: "Sad otpuštaš slugu svojega, Gospodaru, po riječi svojoj, u miru!

Pogledajte, u jednom kratkom pasusu (Lk 2,22-29) četiri puta Luka se referira na Zakon. Svaki put riječ je o jednom istom zakonu.

1. Luka spominje Zakon u kontekstu "navršavanja dana čišćenja", i imenuje ga "Mojsijevim zakonom" (νόμον Μωϋσέως)

2. Luka spominje isti Zakon u kontekstu "prikazanja Gospodinu u Hramu", i imenuje ga "Zakonom Gospodnjim" (νόμον Κυρίου)

3. Luka spominje ponovo isti Zakon, "da obave što propisuje Zakon", i imenuje ga naprosto "Zakonom" (νόμου)

Kao što vidimo, jedan isti i jedan jedini Zakon, Luka jednom imenuje "Mojsijev zakon" (νόμον Μωϋσέως), dva puta ga imenuje "Zakon Gospodnji" (νόμον Κυρίου) i jednom ga imenuje naprosto "Zakon" (νόμον).

Dakle, prema Svetom Pismu imamo: Božji zakon = Mojsijev zakon = Zakon, (Lk 2,22-29)

Slap pise:
Stalno si tvrdio kako u Bibliji postoji podjela na različite zakone. Zato sam ja u više navrata tražio da mi citiraš gdje to u Bibliji nalazimo takvu podjelu.

Slape hvala ti na ovom pitanju.

Gore sam izneo celu listi biblijskih tekstova koji nepobitno govore o BOZIJEM ZAKONU ILI O DESRT BOZJIH ZAPOVESTI.

Starozavjetni Božji zakon je Tora, dakle, sve ono što nalazimo u prvih pet knjiga Biblije. Dekalog je samo jedan vrlo mali dio Božjeg zakona, svega 0,336 % Božjeg zakona.

Ovde cu sada navesti ono sta se u Bibliji naziva drugim ZAKONIMA:

U BIBLIJI SPOMINJU SE I ZAKONI

U Bibliji ne postoji samo Boizji zakon, Deset Bozjih zapovesti zvani Dekalog, nego postoije i drugi zakoni.

Gdje piše da je Dekalog Božji zakon, a da ostatak iz Tore nije Božji zakon? Evo još jednom što piše sveti Luka:

Lk 2,22-24: Kad se zatim po Mojsijevu Zakonu (νόμον Μωϋσέως) navršiše dani njihova čišćenja, poniješe ga u Jeruzalem da ga prikažu Gospodinu - kao što piše u Zakonu Gospodnjem (νόμῳ Κυρίου): Svako muško prvorođenče neka se posveti Gospodinu! - i da prinesu žrtvu kako je rečeno u Zakonu Gospodnjem (νόμῳ Κυρίου): dvije grlice ili dva golubića.

Luka ovdje piše kako su Josip i Marija Isusa kao prvorođenca "ponijeli u Jeruzalem da ga prikažu Gospodinu". Marko kaže da ovo ne spada u Božji zakon nego neki drugi, jer ne spada u Dekalog, a sveti Luka kaže da je to odredba iz Zakona gospodnjeg (Božjeg zakona). Kome biste vjerovali? Marku i adventistima ili Svetom Pismu?

Bog je rekao Mijsiju: “A OVO SU ZAKONI KOJE CES IM POSTAVITIU.” 2. Mojsijeva 21,1.

Mojsije je, sve ostale zakone, osim Bozjega, zapisivao u knjigu.
"I NAPISA MOJSIJE SVE RECI GOSPODNJE.” 2. Mojsijeva 24,4.

A gdje si ti vidio i čitao Božji zakon? U Bibliji ili na kamenim pločama?

Kad Slap kaze da su svi zakoni Boziji, s jedne strane on je u pravu, jer svoj zakon Bog je dao i sam ga je napisao na kamenim plocama, ali Mojsijeve zakone Bog je saopsti, samo je razlika sto ih Bog nije napisao, niti i su na dvema plocama zakona, ovi zakoni zapisani su u knjizi, zapisao ih je Mojsije, a ne Bog, i knjiga je cuvana u Svetinji pored kovcega, dok su ploce Bozjeg zakona cuvane u kovcegu. Zakon koji je na plocama nazvan je i bio je Boziji zakona, a zakoni zapisani u knjizi, nazivani su Mojsijevim.

A sveti Luka piše da je to sve Božji zakon. Svetom Luki je Božji zakon = Mojsijev Zakon. Doduše, lako je bilo Luki. On nije imao proročicu čije je nebuloze morao braniti.

To je ono sto Biblija uci o Bozjem zakonu i drugim zakonima.
Mislim da nije ni potreban nikakav druugi komentar.

Vidjeli smo da Biblija ipak uči: Božji zakon = Mojsijev zakon = Zakon, (Lk 2,22-29). Nemojte Marku previše zamjerati što svetog Luku pravi lažovom. Proročica mu učila suprotno Svetom Pismu, pa mora i on. Adventistima je proročica ipak ispred Boga i Božje riječi.