Da li slaviti subotu ili nedelju

[DarthShone]

Biraju na svoju nesreću. Ali, shvatit će neki drugi. Zbog njih je važno ponavljati činjenice.

Da, upravo zbog drugih je važno ponavljati činjenice. da ne padnu u okove duhovnog ropstva kultova i kontra - znanja.

 

[Laodikeja]

Stvarnoslap, ti ne zelis bibliju, vec svoja tumacenja i misljenja.

Odgovor je dat.

Cetvrta zapovest postoji u bibliji i predstavlja cetvrtu zapovest dekaloga koja zapoveda SVETKOVANJE dana od odmora Subote, kao uspomene na tvaranje sveta.
U tom danu se slavi tvorac Bog i gospod Isus koji je ucestvovao u stvaranju zajedno sa Bogom Ocem.

Osim Subotom Hrist se slavi uvek, u pesmama zahvalnosti, u molitvama, u poslusnosti i drzanju njegove reci, u dobrim delima, u propovedanju Hrista onima koji ga ne poznaju..itd..

Ako je subota SEN ili TIPOS - predslika, onda biblija gresi kada kaze da je obredni zakon o prinosenju zrtava TIPOS ili SEN.

Da vidimo kontekst:

"Tako i prvi zavjet imaše pravde bogomoljstva i svetinju zemaljsku.
Jer skinija bješe načinjena prva, u kojoj bijaše svijećnjak i trpeza i postavljeni hljebovi, što se zove svetinja.
A za drugijem zavjesom bijaše skinija, koja se zove svetinja nad svetinjama,
Koja imaše zlatnu kadionicu, i kovčeg zavjeta okovan svuda zlatom, u kome bijaše zlatan sud s manom, i palica Aronova, koja se bješe omladila, i ploče zavjeta.
A više njega bijahu heruvimi slave, koji osjenjavahu oltar; o čemu se ne može sad govoriti redom.
A kad ovo bijaše tako uređeno, ulažahu sveštenici svagda u prvu skiniju i savršivahu službu Božiju.
A u drugu ulažaše jednom u godini sam poglavar sveštenički, ne bez krvi, koju prinosi za sebe i za narodna neznanja.
Ovijem pokazivaše Duh sveti da se još nije otvorio put svetijeh, dokle prva skinija stoji;
Koja ostade prilika ( TIPOS _ PREDSLIKA _ SEN ) za sadašnje vrijeme, u koje se prinose dari i žrtve, i ne mogu da se svrše po savjesti onoga koji služi,
Osim u jelima i pićima, i različnom umivanju i pravdanju tijela, koje je postavljeno do vremena popravljenja.
Ali došavši Hristos, poglavar sveštenički dobara koja će doći, kroz bolju i savršeniju skiniju, koja nije rukom građena, to jest, nije ovoga stvorenja,
Ni s krvlju jarčijom, niti telećom, nego kroz svoju krv uđe jednom u svetinju, i nađe vječni otkup.
Jer ako krv junčija i jarčija, i pepeo juničin, pokropivši njom opoganjene, osvećuje na tjelesnu čistotu;
Akamoli neće krv Hrista, koji Duhom svetijem sebe prinese bez krivice Bogu, očistiti savjest našu od mrtvijeh djela, da služimo Bogu živome i istinome" ( Jevrejima 9. 1 - 14 )

"Jer zakon imajući sjen dobara koja će doći, a ne samo obličje stvari, ne može nikada savršiti one koji pristupaju svake godine i prinose one iste žrtve.
Inače bi prestale prinositi se, kad oni koji služe ne bi više imali nikake savjesti za grijehe, kad se jednom očiste;
Nego se njima svake godine čini spomen za grijehe.
Jer krv junčija i jarčija ne može uzeti grijeha.
Zato ulazeći u svijet govori: žrtava i darova nijesi htio, ali si mi tijelo pripravio.
Žrtve i prilozi za grijeh nijesu ti bili ugodni.
Tada rekoh: evo dođoh, u početku knjige pisano je za mene, da učinim volju tvoju, Bože.
I više kazavši: priloga i prinosa i žrtava, i žrtava za grijehe nijesi htio, niti su ti bili ugodni, što se po zakonu prinose;
Tada reče: evo dođoh da učinim volju tvoju, Bože. Ukida prvo da postavi drugo.
Po kojoj smo volji mi osvećeni prinosom tijela Isusa Hrista jednom.
I svaki sveštenik stoji svaki dan služeći i jedne žrtve mnogo puta prinoseći koje nikad ne mogu uzeti grijeha.
A on prinesavši jedinu žrtvu za grijehe sjedi svagda s desne strane Bogu" ( Jevrejima 10. 1 - 12 )

Da vidimo sta znace Pavlove reci u Kolosanima 2 glavi, uzimajuci u obzir ovaj gore kontekst, i nacin pisanja onoga vremena:

"Da vas dakle niko ne osuđuje za jelo ili za piće, ili za kakav praznik, ili za mladine, ili za subote;
Koje je sve bilo sjen od onoga što šćaše da dođe, i tijelo je Hristovo" ( Kolosanima 2. 16 - 17 )

Dakle, Pavle kaze "DA NIKO NE TREBA DA OSUDJUJE HRISCANE STO NE PRINOSE JELO I PICE ( jestive i naljevne zrtve ) ZA VREME PRAZNIKA MLADINA, U VREME SUBOTA SEDMICNIH I GODISNJIH, ILI U VREME BILO KAKVOG KAKVOG PRAZNIKA.

 

[tripo 41]

Ako bi se držali bukvalne logike da samo oni koji su izbavljeni iz Egipta treba da svetkuju subotu i da drže Prvu zapovest, onda bi to bila samo prva generacija Izrailjaca koja je izbavljena, jer ostali svakako nisu.



Takođe, Bog zapoveda nejevrejima da svetkuju subotu, a oni nisu izbavljeni iz egipatskog ropstva:



"A tuđine koji pristanu uz Gospoda da Mu služe i da ljube ime Gospodnje, da Mu budu sluge, koji god drže subotu da je ne oskvrne i drže zavet moj, njih ću dovesti na svetu goru svoju i razveseliću ih u domu svom molitvenom; žrtve njihove paljenice i druge žrtve biće ugodne na oltaru mom, jer će se dom moj zvati dom molitve svim narodima." (Isaija 56,6-7)

 

[stvarnoslap]

Odgovor je dat.

Cetvrta zapovest postoji u bibliji i predstavlja cetvrtu zapovest dekaloga koja zapoveda SVETKOVANJE dana od odmora Subote,

Lk 16,16: Zakon i proroci su do Ivana

Takođe, Bog zapoveda nejevrejima da svetkuju subotu, a oni nisu izbavljeni iz egipatskog ropstva:

"A tuđine koji pristanu uz Gospoda da Mu služe i da ljube ime Gospodnje, da Mu budu sluge, koji god drže subotu da je ne oskvrne i drže zavet moj, njih ću dovesti na svetu goru svoju i razveseliću ih u domu svom molitvenom; žrtve njihove paljenice i druge žrtve biće ugodne na oltaru mom, jer će se dom moj zvati dom molitve svim narodima." (Isaija 56,6-7)

Lk 16,16: Zakon i proroci su do Ivana

 

[tripo 41]

> Zapazite riječ zato. Bog Izraelu šabat nije dao kao podsjetnik na stvaranje, nego kako bi se sjećali svoga ropstva u Egiptu i Jahvina izbavljenja.



To nije tačno. Sam smisao šestodnevnog rada i odmora sedmog dana je slika stvaranja i Božjeg počinka sedmog dana. U prvom otkrivenju dekaloga se citiraju stihove koji otkrivaju da je subota uspomena na stvaranje:



"Sećaj se dana od odmora da ga svetkuješ. Šest dana radi, i svršuj sve poslove svoje. ... Jer je za šest dana stvorio Gospod nebo i zemlju, more i šta je god u njima; a u sedmi dan počinu; zato je blagoslovio Gospod dan od odmora i posvetio ga." (2.Mojsijeva 20,8-11)

 

[stvarnoslap]

> Zapazite riječ zato.

zato je blagoslovio Gospod dan od odmora i posvetio ga." (2.Mojsijeva 20,8-11)

S kim se ti svađaš i kome što dokazuješ?

 

[tripo 41]

> Umjesto da traži držanje šabata, ostatak Novoga zavjeta podrazumijeva upravo suprotno (uključujući jednu iznimku trećoj točki gore, koju nalazimo u Kološanima 2,16).

Novi zavet nije bio napisan u vreme Novog zaveta. Jedini autoritet je bio Stari zavet:



"Ovi pak bijahu plemenitiji od onih što žive u Solunu; oni primiše reč sa svim srcem, i svaki dan istraživahu po Pismu da li je to tako" (Dela 17,11)



Zato nije ni bitno da li se nešto spominje ili ne spominje u Novom zavetu, kada je Stari zavet kriterijum istinitosti Novog. Da su apostoli propovedali neki drugi dan da se svetkuje osim subote, onda bi se našli kao oni koji govore drugačiju nauku u odnosu na Stari zavet.

 

[stvarnoslap]

Da su apostoli propovedali neki drugi dan da se svetkuje osim subote, onda bi se našli kao oni koji govore drugačiju nauku u odnosu na Stari zavet.

A sveti Pavao piše: ako se obrežete, Krist vam ništa neće koristiti. Gdje je Pavao ovo našao u Starom zavjetu?

Usput, je li tebe osunetilo? Ako je, Pavao kaže da ti to neće ništa koristiti.

P.S. Jesi li nabavio Novi zavjet?

 

[tripo 41]

Primjerice, u Djela 20,7 čitamo: „U prvi dan sedmice, kad se sastadosmo da lomimo kruh.“

Oni su se sastajali svakoga dana u sedmici i lomili hleb:

"I svaki dan behu jednako jednodušno u crkvi, i lomljahu hleb po kućama, i primahu hranu s radošću i u prostoti srca." (Dela 2,46)

 

[DarthShone]

P.S. Jesi li nabavio Novi zavjet?

Ne verujem, pre će biti da je nabavio Kuran, pa ga sad bonog muči što din Muamed, pominje Petak, a ne subotu.... naravno, ako je "genije" pre toga uspeo da se odluči koji je od trojice sektaških "prosvetitelja" pa da se ondak valahi baci na sunet, i "učenje" dovle...