Da li slaviti subotu ili nedelju

[DarthShone]

Ne. Pedesetnica je blagdan koji je isključivo i uvijek padao u nedjelju (prvi dan u tjednu). I Pedesetnica je jedini židovski blagdan kojeg preuzimaju kršćani. Kršćani ga preuzimaju samo po vremenu, datumu, ali s posve drugim značenjem. Pedesetnica je kršćanima "rođendan Crkve". I vidimo iz citata koji sam naveo, kako sveti Pavao žuri stići za blagdan rođenja Crkve - Duhove.

Naravno da je tako, ali moja se opaska odnoslia na lukavost EGWističkih akolita. Naime, oni će loviti svaku pomenu judejskih blagdana da bi nametnuli svoju doktrinu.

Jer vidi:

"The Talmud refers to Shavuot as Atzeret[12] (Hebrew: עצרת‎, literally, "refraining" or "holding back"[13]), referring to the prohibition against work on this holiday[13]

"Talmud pominje Shavuot - Pedesetnicu, kao Atzeret, doslovno kao dan kada nije dozvoljeno raditi."

Ps. Pedesetnica zaista uvek pada u Nedelju....

 

[Laodikeja]

Ne, kršćani ne slave Isusovo ležanje u grobu, nego Isusovo uskrsnuće i izlazak iz groba. A to se dogodilo u prvi dan tjedna.

U bibliji Hriscanima nigde nije zapovedjeno da odrede nedelju kao dan slavljenja Hristovog vaskrasenja.
Takav dokaz ne postoji.

Sveti Pavao kaže da je sjena. Odi pa udavi Pavla.

U Pavlovim poslanicama SeN ili TIPOS ( predslika ), nije Subota, vec obredni zakon koji je podrazumevao prinosenje krvnih zrtava, koje su bile TIPOS ili PREDSLIKA ili kako neki prevodioci prevode "SEN" Hristove zrtve, koje su se prnosile ZA KAKAV PRAZNIK, ZA PRAZNIK MLADINA, I U SUBOTE, SEDMICNE I GODISNJE.

 

[stvarnoslap]

U bibliji Hriscanima nigde nije zapovedjeno da odrede nedelju kao dan slavljenja Hristovog vaskrasenja.
Takav dokaz ne postoji.

Kršćanima ne treba zapovijed da bi slavili Krista. Kršćani i jesu oni koji slave Krista. Prema tome, vas sektaša, koji ne slavite Krista nego subote, ovo se uopće i ne tiče.

U Pavlovim poslanicama SeN ili TIPOS ( predslika ), nije Subota,

U Bibliji piše da je tjedna subota sjena. Što ti ja mogu, izbacite Pavlove poslanice iz Biblije.

 

[Laodikeja]

Kršćanima ne treba zapovijed da bi slavili Krista. Kršćani i jesu oni koji slave Krista. Prema tome, vas sektaša, koji ne slavite Krista nego subote, ovo se uopće i ne tiče.

Ovde je rec o nedelji kao prazniku.
Nigde u bibliji Hriscanima nije zapovedjeno da slave nedelju.

Hriscani slave Hrista, a ne nedelju koju je uveo covek.

U Bibliji piše da je tjedna subota sjena. Što ti ja mogu, izbacite Pavlove poslanice iz Biblije.

Nigde to ne pise kako si ti to formulisao.

Kontekst govori zrtvama kao TIPOS ili predslici.

Subota nije TIPOS ili predslika Hristovog tela, vec jagnje koje je zrtvovano za ljudske grehe.

Subota nije umrla za ljudske grehe, vec Hristos.

 

[stvarnoslap]

Nigde u bibliji Hriscanima nije zapovedjeno da slave nedelju.

Kršćanima ne treba zapovijed da bi slavili Krista. Kršćani i jesu oni koji slave Krista. Prema tome, vas sektaša, koji ne slavite Krista nego subote, ovo se uopće i ne tiče.

Nigde to ne pise kako si ti to formulisao.

Piše u Pavlovoj poslanici. Piše da je tjedna subota sjena.

Subota nije umrla za ljudske grehe, vec Hristos.

Tako je. I zato mi kršćani slavimo Isusovu žrtvu i uskrsnuće, a ne subotu kao vi adventisti sedmog dana.

 

[Laodikeja]

Kršćanima ne treba zapovijed da bi slavili Krista. Kršćani i jesu oni koji slave Krista. Prema tome, vas sektaša, koji ne slavite Krista nego subote, ovo se uopće i ne tiče.

Cetvrta zapovest postoji u bibliji i predstavlja cetvrtu zapovest dekaloga koja zapoveda SVETKOVANJE dana od odmora Subote, kao uspomene na tvaranje sveta.
U tom danu se slavi tvorac Bog i gospod Isus koji je ucestvovao u stvaranju zajedno sa Bogom Ocem.

Osim Subotom Hrist se slavi uvek, u pesmama zahvalnosti, u molitvama, u poslusnosti i drzanju njegove reci, u dobrim delima, u propovedanju Hrista onima koji ga ne poznaju..itd..

Piše u Pavlovoj poslanici. Piše da je tjedna subota sjena.

Onda po tebi biblija gresi kada kaze da je obredni zakon o prinosenju zrtava TIPOS ili SEN.

Da vidimo kontekst:

"Tako i prvi zavjet imaše pravde bogomoljstva i svetinju zemaljsku.
Jer skinija bješe načinjena prva, u kojoj bijaše svijećnjak i trpeza i postavljeni hljebovi, što se zove svetinja.
A za drugijem zavjesom bijaše skinija, koja se zove svetinja nad svetinjama,
Koja imaše zlatnu kadionicu, i kovčeg zavjeta okovan svuda zlatom, u kome bijaše zlatan sud s manom, i palica Aronova, koja se bješe omladila, i ploče zavjeta.
A više njega bijahu heruvimi slave, koji osjenjavahu oltar; o čemu se ne može sad govoriti redom.
A kad ovo bijaše tako uređeno, ulažahu sveštenici svagda u prvu skiniju i savršivahu službu Božiju.
A u drugu ulažaše jednom u godini sam poglavar sveštenički, ne bez krvi, koju prinosi za sebe i za narodna neznanja.
Ovijem pokazivaše Duh sveti da se još nije otvorio put svetijeh, dokle prva skinija stoji;
Koja ostade prilika ( TIPOS _ PREDSLIKA _ SEN ) za sadašnje vrijeme, u koje se prinose dari i žrtve, i ne mogu da se svrše po savjesti onoga koji služi,
Osim u jelima i pićima, i različnom umivanju i pravdanju tijela, koje je postavljeno do vremena popravljenja.
Ali došavši Hristos, poglavar sveštenički dobara koja će doći, kroz bolju i savršeniju skiniju, koja nije rukom građena, to jest, nije ovoga stvorenja,
Ni s krvlju jarčijom, niti telećom, nego kroz svoju krv uđe jednom u svetinju, i nađe vječni otkup.
Jer ako krv junčija i jarčija, i pepeo juničin, pokropivši njom opoganjene, osvećuje na tjelesnu čistotu;
Akamoli neće krv Hrista, koji Duhom svetijem sebe prinese bez krivice Bogu, očistiti savjest našu od mrtvijeh djela, da služimo Bogu živome i istinome" ( Jevrejima 9. 1 - 14 )

"Jer zakon imajući sjen dobara koja će doći, a ne samo obličje stvari, ne može nikada savršiti one koji pristupaju svake godine i prinose one iste žrtve.
Inače bi prestale prinositi se, kad oni koji služe ne bi više imali nikake savjesti za grijehe, kad se jednom očiste;
Nego se njima svake godine čini spomen za grijehe.
Jer krv junčija i jarčija ne može uzeti grijeha.
Zato ulazeći u svijet govori: žrtava i darova nijesi htio, ali si mi tijelo pripravio.
Žrtve i prilozi za grijeh nijesu ti bili ugodni.
Tada rekoh: evo dođoh, u početku knjige pisano je za mene, da učinim volju tvoju, Bože.
I više kazavši: priloga i prinosa i žrtava, i žrtava za grijehe nijesi htio, niti su ti bili ugodni, što se po zakonu prinose;
Tada reče: evo dođoh da učinim volju tvoju, Bože. Ukida prvo da postavi drugo.
Po kojoj smo volji mi osvećeni prinosom tijela Isusa Hrista jednom.
I svaki sveštenik stoji svaki dan služeći i jedne žrtve mnogo puta prinoseći koje nikad ne mogu uzeti grijeha.
A on prinesavši jedinu žrtvu za grijehe sjedi svagda s desne strane Bogu" ( Jevrejima 10. 1 - 12 )

Da vidimo sta znace Pavlove reci u Kolosanima 2 glavi, uzimajuci u obzir ovaj gore kontekst, i nacin pisanja onoga vremena:

"Da vas dakle niko ne osuđuje za jelo ili za piće, ili za kakav praznik, ili za mladine, ili za subote;
Koje je sve bilo sjen od onoga što šćaše da dođe, i tijelo je Hristovo" ( Kolosanima 2. 16 - 17 )

Dakle, Pavle kaze "DA NIKO NE TREBA DA OSUDJUJE HRISCANE STO NE PRINOSE JELO I PICE ( jestive i naljevne zrtve ), ILI ZA NEPRAZNOVANJE STAROZAVETNIH PRAZNIKA, ZA VREME PRAZNIKA MLADINA, U VREME SUBOTA SEDMICNIH KAKVOG PRAZNIKA.

Tako je. I zato mi kršćani slavimo Isusovu žrtvu i uskrsnuće, a ne subotu kao vi adventisti sedmog dana.

Ako smo Hriscani drzimo se biblije.

 

[stvarnoslap]

Cetvrta zapovest postoji u bibliji i predstavlja cetvrtu zapovest dekaloga koja zapoveda SVETKOVANJE dana od odmora Subote, kao uspomene na tvaranje sveta.

Lk 16,16: Zakon i Proroci do Ivana su

Dakle, Pavle kaze "DA NIKO NE TREBA DA OSUDJUJE HRISCANE STO NE PRINOSE JELO I PICE ( jestive i naljevne zrtve ), ILI ZA NEPRAZNOVANJE STAROZAVETNIH PRAZNIKA, ZA VREME PRAZNIKA MLADINA, U VREME SUBOTA SEDMICNIH KAKVOG PRAZNIKA.

Ovo nigdje ne piše. Sveti Pavao piše da je tjedna subota sjena.

Ako smo Hriscani drzimo se biblije.

Zašto se onda ne držiš Biblije. U Bibliji piše da je tjedna subota sjena.

 

[tripo 41]

> Apostol Ivan ima viđenje na Dan Gospodnji: "U dan Gospodnji padoh u zanos i čuh kako se iza mene ori jak glas ..." (Otk 1,10).

Tu se ne govori o danu od odmora, već o danu Isusovog Drugog dolaska, o čemu govori vizija koju je apostol dobio, isto kao i u ovim rečima:

"Sunce će se pretvoriti u tamu i mesec u krv pre nego dođe veliki i slavni dan Gospodnji." (Dela 2,20)

Inače, nedelja se u nigde u Bibliji, pa ni u Novom zavetu ne naziva danom Gospodnjim, već se naziva brojem (nedelja je prvi dan), što ukazuje da je njen značaj isti kao i ostalih dana osim subote. Pojam Dan Gospodnji odnosi se na subotu:

"Ako odvratiš nogu svoju od subote da ne činiš šta je tebi drago na moj sveti dan, i ako prozoveš subotu milinom, sveti dan Gospodnji slavnim, i budeš ga slavio ne idući svojim putevima i ne čineći šta je tebi drago, ni govoreći reči, tada ćeš se veseliti u Gospodu, i izvešću te na visine zemaljske, i daću ti da jedeš nasledstvo Jakova oca svog; jer usta Gospodnja rekoše." (Isaija 58,13-14)

 

[stvarnoslap]

> Apostol Ivan ima viđenje na Dan Gospodnji: "U dan Gospodnji padoh u zanos i čuh kako se iza mene ori jak glas ..." (Otk 1,10).

Tu se ne govori o danu od odmora,

Baš se o nedjelji govori.

Blagoslovio te Trojedini Bog.

 

[tripo 41]

> 2) Od Djela apostolskih do Otkrivenja šabat se spominje isključivo u evangelizacijske svrhe sa Židovima, a pozadina je obično sinagoga (Djela poglavlja 13–18).



Nije tačno. Govori se i o neznabošcima:



"A kad izlažahu iz zbornice jevrejske, moljahu neznabošci da im se ove reči u drugu subotu govore." (Dela 13,42)



Da su apostoli svetkovali nedelju, ne bi li im rekli "Dođite sutra u nedelju, to je novi dan od odmora?" Umesto toga, čitamo:



"A u drugu subotu sabra se gotovo sav grad da čuju reči Božje." (Dela 13,44)