Vinogradarstvo

[Nostradamus]

[h=1]Mjere suzbijanja[/h][h=6]1. Fungicidi kontaktno–protektivnog djelovanja[/h][h=6]Tvornički (gotovi) preparati na bazi bakra ili modre galice i vapna:[/h][TABLE="align: center"]
[TR]
Preparat Koncentracija [%] Napomena[/TR]
[TR]
[TD]NEORAM WG [/TD]
[TD="align: center"] 0,7 [/TD]
[TD="align: center"] u mirovanju vegetacije[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]NEORAM WG [/TD]
[TD="align: center"] 0,2-0,3 [/TD]
[TD="align: center"] u vegetaciji[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

PREDNOSTI BAKRENIH PRIPRAVAKA U ODNOSU NA ORGANSKE PRIPRAVKE:

• odlično se "lijepe" na list vinove loze
• kiša ih teško ispire
• u zadnjem prskanju pomaže očvršćenju bobice što uzrokuje slabije infekcije sive plijesni
• širok spektar djelovanja

NAPOMENA:

• vremenske prilike utječu na ponašanje bakrenih pripravaka: naglo zahlađenje i kiša u početku vegetacije mogu jako aktivirati bakrene ione koji tada mogu izazvati palež lista (zato se na kontinentu za početna prskanja – u fazi D-F preporučaju organski fungicidi koji su "blaži", a u Dalmaciji se tradicionalno više koristi bakar)

 

[Nostradamus]

[h=6]Tvornički organski fungicidi kontaktno–površinskog djelovanja:[/h] Preventivni fungicidi trebaju biti na listu loze prije nego počne stvaranje klične cijevi i prodiranje zoospore u list. Kap vode (uslijed kiše ili rose) potakne zoosporu na klijanje. Međutim, voda također aktivira već nanešeni fungicid koji uništi proklijalu zoosporu i zaustavi proces zaraze. Važno je naglasiti da preventivni fungicidi ne pomažu u slučaju vidljivih "uljnih pjega" jer je tada gljiva razvijena unutar lista, a fungicid može samo sprječiti infekciju, ali ne može zaustaviti proces inkubacije i fruktifikacije. Zato je važno pravovremeno prskanje prije zaraze. Za pravovremeno obavještavanje o potrebi preventivnog prskanja zadužena je antiperonosporna služba pojedinog područja.

U prosjeku je potrebno napraviti 2 prskanja organskim preventivnim fungicidima prije cvatnje (u fazi D-F). Preporučamo primjenu jednog od preventivnih fungicida iz tablice a koji su dokazani u brojnim pokusima i praksi. Svaki od navedenih pripravaka pruža odličnu zaštitu dok ga ne ispere kiša. Prskanje treba ponoviti nakon 40-50 mm oborina.

Također je važno znati da se preventivni fungicidi ne premještaju u mlado lišće. Ako je porast značajan nakon zadnjeg prskanja, potrebno je pratiti prognozu i prskati prije kiše ili jake rose. Svaki od navedenih fungicida ima svoje "mjesto-poziciju" u programu zaštite vinove loze, gdje će najbolje pokazati svoja svojstva.

[TABLE="align: center"]
[TR]
Primjena Koncentracija (%) Napomena[/TR]
[TR]
[TD]DITHANE DG NeoTec [/TD]
[TD="align: center"] 0,25 [/TD]
[TD="align: center"] prva 2 prskanja (faza D-F)[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]DITHANE M-45 [/TD]
[TD="align: center"] 0,25 [/TD]
[TD="align: center"] prva 2 prskanja (faza D-F)[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]FOLPAN 80 [/TD]
[TD="align: center"] 0,15-0,2 [/TD]
[TD="align: center"] isto kao gore[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]MANKONOR 80 WP [/TD]
[TD="align: center"] 0,25 [/TD]
[TD="align: center"] isto kao gore [/TD]
[/TR]
[/TABLE]

 

[Nostradamus]

[h=6]2. Fungicidi sistemično-kontaktnog djelovanja[/h] Biljni organi prskani sistemičnim fungicidom upijaju aktivnu tvar, te se ona translocira (prenosi) nepromijenjena u obliku metabolita na veće ili manje udaljenosti unutar biljke.

Sistemičnost može biti uzlazna (ksilem sistemik), koja je najjače izražena, ili silazna (floem sistemik). Neki fungicidi pokazuju kretanje u oba smjera. Nadalje za fungicide sistemičnog djelovanja osobito je da fungicidno-zaštitno djelovanje traje 8 do 12 dana, a vrijeme ulaska u list 30 – 60 minuta. Nakon toga ih kiša ne može isprati niti razgraditi sunčevo svjetlo. Djeluju stopirajuće do 48 sati, što znači da djeluju terapeutski, uništavaju micelij-hife gljive unutar lista i zaustavljaju ili usporavaju njen razvoj.

Sistemični fungicidi smanjuju broj prskanja uz sigurniju zaštitu.

Problem sistemičnih fungicida je brža pojava otpornosti (rezistentnosti) gljive patogena. Zato se uključuju u programe aštite vinove loze na "mjesto-poziciju" koje je najkritičnije za infekciju peronosporom. To su faze neposredno pred cvatnju (H) do zatvaranja grozda (K).

Osobine sistemičnog fungicida nakon prskanja su sljedeće:

• probija kutikulu ili epidermu organa na koji je nanešen (uglavnom pasivno)
• giba se unutar čitave biljke ili poprskanog dijela
• nakon gibanja se smjesti u tkivu određeno vrijeme
• u tkivu se akumulira u količini koja je toksična za gljivu patogena ali nije toksična za biljku domaćina

[TABLE="align: center"]
[TR]
Preparat Koncentracija [%] Napomena[/TR]
[TR]
[TD]ALONSO [/TD]
[TD="align: center"] 0,3 - 0,4 [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]FANTIC M [/TD]
[TD="align: center"]0,2-0,25 [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]CURZATE F [/TD]
[TD="align: center"] 0,25 [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]FANTIC F [/TD]
[TD="align: center"] 0,20 [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]EQUATION PRO [/TD]
[TD="align: center"] 0,4 [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]CURZATE B WG [/TD]
[TD="align: center"] 0,2-0,3 [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]GALBEN C [/TD]
[TD="align: center"] 0,4-0,5 [/TD]
[TD] [/TD]
[/TR]
[/TABLE]

 

[Nostradamus]

NAPOMENE:
Svaki od navedenih fungicida ima svoju "idealnu poziciju" u programu zaštite. Sastoje se od sistemične i kontaktne komponente:

• ALONSO primjenite od faze D-H -ako je prisutna zaraza crnom pjegavosti, inače od faze E-H – dva prskanja protiv peronospore; najviše tri puta godišnje u istom vinogradu; pokazuje sporedno djelovanje i na sivu plijesan
• CURZATE F I FANTIC F preporučamo primjeniti u fazi H i J; suzbijaju crnu pjegavost i sporedno sivu plijesan
• FANTIC M preporučamo primjeniti u fazi H i J; dobro se premješta u mlade listiće
• EQUATION PRO preporučamo primijeniti u fazama H,J i J-K, odlično djelovanje protiv peronospore na bobicama
• CURZATE B WG I GALBEN C preporučamo pred fazu K jer sadrže i bakrenu komponentu

Opasnost od peronospore u normalnim godinama prestaje oko 15.srpnja. Tada list postaje otporniji na infekcije, a i visoke temperature stopiraju razvoj bolesti.

Općeniti program za suzbijanje peronospore izgleda ovako:

1. faza A-C: bakreni pripravak u trostrukoj (faza C dvostrukoj) koncentraciji u odnosu na onu koja se koristi u toku vegetacije
2. faza D-G: organski kontaktni ili bakreni fungicid – 2 prskanja u razmaku 7-10 dana
3. faza H: sistemično-kontaktni fungicid
4. faza I: cvatnja
5. faza J: sistemično-kontaktni fungicid
6. faza J-K: sistemično kontaktni ili bakreni fungicid
7. faza K: bakreni fungicid

Svaka regija, ovisno o slijedu vremenskih prilika imat će više ili manje prskanja. Važno je znati slijedeća pravila:

• do cvatnje se koriste jeftiniji kontaktni fungicidi (bakreni u Dalmaciji i Istri, organski na kontinentu - nije obavezno)
• neposredno pred cvatnju i odmah nakon cvatnje koriste se sistemični fungicidi (radi sigurnije pokrovnosti bujnog porasta)
• od zametanje bobica do zatvaranja grozda koristi se sistemik ili kontaktni fungicid, ovisno o vremenskim uvjetima
• zadnje prskanje nakon zatvaranja grozda provodi se bakrenim pripravkom

Najpogodniji trenutak, kada treba pristupiti zaštiti loze, može sigurno utvrditi jedino dobro organizirana prognoza - antiperonosporna služba.

 

[Nostradamus]

[h=1]Zaštita vinograda od pepelnice (oidium)

[/h] Štete od PEPELNICE u našim vinogradima iz godine u godinu su veće, pa neki "vikend" vinogradari, pepelnicu smatraju neizlječivom bolešću. Ipak, to nije tako.

Premda PEPELNICU za razliku od PERONOSPORE, možemo liječiti KURATIVNO kad se već pojavi; iako je bolje spriječiti da se ne pojavi. Pepelnica vinove loze je vrlo podmukla bolest: javlja se znatno ranije nego što je neupućeni vinogradar može zapaziti, a to je PRIJE CVATNJE. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj, ovisno o klimatskim uvjetima, javlja se između 10. i 20. svibnja.

Kad, to znamo, nije teško zaključiti da se ne smije prekasno pristupiti zaštiti, odnosno propustiti najvažnija dva prskanja vinove loze prije cvatnje. Gljivica pepelnice (Uncinula necator) kao parazit nalazi se na površini napadnutih organa vinove loze (na listu, bobicama, mladicama i peteljkovini). Ne zalazi u unutrašnjost staničja kao peronospora. To je sretna okolnost, jer lozu možemo zaštiti od zaraze, pa i uništiti je pošto se već razvila.

 

[Nostradamus]

[h=6]Kratak opis bolesti

[/h] Zaraženi list otvrdne, uvija se i postupno gubi zelenu boju, a eventualno se osuši. Pepeljasta siva(ne bijela) prevlaka i PUCANJE BOBICA uz pojavu sjemenki, siguran je znak da je riječ o pepelnici. Spore gljivice (konidije) raznose se vjetrom ili kišom i padnu na bobice ili list, gdje kliju u kapi vode. Posebno treba naglasiti da spore gljivice mogu klijati, ako je vlažnost zraka veća od 80%. Vrijeme INKUBACIJE ovisi o temperaturi zraka te traje 7 do 14 dana. Potencijalna opasnost za vinovu lozu je utoliko veća što je razvoj gljivice moguć u temperaturnim razmacima od 5°C do 35°C, a OPTIMALNA TEMPERATURA je između 25°C i 30°C.

Širenju spora gljivice uvelike potpomaže VJETAR, pa se za vrlo kratko vrijeme mogu proširiti i zahvatiti velike površine. Naprotiv učestale i jake kiše usporavaju, razvoj pepelnice, jer ispiru spore gljivica, a zrak se rashladi.

 

[Nostradamus]

Najveće štete od pepelnice nastaju na grožđu koje ona napada od časa zametanja sve do kolovoza. Pošto se širi površinski, spore gljivice, odnosno konidije prelaze s jedne bobe na drugu. Napad pepelnice u vrijeme "šarke", vrlo je štetan, jer pucaju bobice uz pojavu truljenja cijeloga grozda, koji se osuši i pocrni. Položaji vinograda, gdje nema vjetra izrazito su izloženi napadu.

Zbog toga se preporučuje posebno u godini kojoj je prethodila jaka zaraza, provesti dva-tri prskanja do cvatnje, a po mogućnosti između dva prskanja lozu zaprašiti sumporom u prahu, pa će pepelnica biti gušena u samom početku. Ako pepelnica napadne grožđe pred šarku", trebat će ODMAH prskati grožđe (vidi Zaštitna sredstva). Osim poznavanja BIOLOGIJE gljivice i uvjeta pod kojim se ona razvija potrebno je poznavati svojstva kemijskih preparata kojima se koristimo u zaštiti protiv pepelnice.

 

[Nostradamus]

Broj prskanja (tretiranja) relativno je važan, ako ono nije provedeno na vrijeme i odgovarajućim

preparatima. Osnovno je u preventivnoj zaštiti protiv pepelnice NE PROPUSTITI prva dva najvažnija prskanja DO CVATNJE. Zaštita vinograda morala bi započeti prije kretanja vinograda, tj. u fenofazi ZIMSKOG PUPA (od 15.02. do najkasnije 15.03.) Čim mladice narastu 5 do 15 cm potrebno je, zaprašivati sumpornim prahom. Mišljenje da nije uputno lozu zaprašivati u vrijeme CVATNJE ne stoji, dapače, zaprašivanje još pospješuje OPLODNJU. Doduše sumpor nešto smanjuje klijavost polena, ali ti se gubici mogu zanemariti prema štetama koje može nanijeti pepelnica, ako se pravovremeno ne intervenira. Ako želimo postići pun uspjeh u zaštiti vinograda, u program protiv peronospore moramo uključit sredstva protiv pepelnice i grožđanih moljaca. Svaka tvornica zaštitnih sredstava nudi svoj program zaštite vinograda, ali pri tome je najvažnije da se striktno pridržavamo uputa o njihovom korištenju pa uspjeh neće izostati.

 

[Nostradamus]

[h=6]Agrotehničke mjere koje pridonose smanjenju pojave bolesti i štetnika

[/h] Od ampelotehničkih mjera treba na vrijeme provesti PINCIRANJE i zalamanjenje uklanjanje viška lišća na grožđu radi svjetla i bolje prozračnosti. Pravovremeno suzbijati korove, kako bi se smanjila vlažnost. Koristiti se folijarnim herbicidima. Zatim voditi računa o pravilnoj gnojidbi, posebno dušičnim gnojivima. Ne pretjerivati gnojidbom mineralnim gnojivima, koja su bogata dušikom ili stajskim gnojem, jer dušik pospješuje porast mladica i bujnost čokota, što smanjuje otpornost loze prema pepelnici i smrzavicama. Često dolazi i do osipanja CVATA I REHULJAVOSTI.

U program zaštite vinove loze treba svakako uvrstiti sredstva na bazi BAKRA, jer ORGANSKI fungicidi smanjuju otpornost pokožice bobica na pepelnicu. Bakrena sredstva čine pokožicu bobice otpornijom prema pepelnici.

 

[Nostradamus]

[h=6]Otpornost pojedinih sorti vinove loze na pepelnicu[/h] Neke evropske sorte vinove loze su više ili manje osjetljive na pepelnicu. Osjetljivim do srednje osjetljivim vinskim sortama smatraju se šipon (moslavac), banatski rizling, kaberne sovinjon, maraština bijela, muškatni silvanac (sovinjon), žilavka, blatina, borgonja. crna, burgundac sivi, debit, pošip, vugava, malvazija, rizling rajnski.

Od stolnih sorata alfus-ali, muškat italia, kardinal te sultanina. Prema tome slijedi zaključak: na prirodnu otpornost neke sorte prema pepelnici ne smijemo se osloniti, već preventivno i na vrijeme treba upotrijebiti preparate za uspješnu zaštitu od pepelnice.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Posebno osjetljive sorte mogu nam u vinogradu poslužiti kao "indikatori". Na njih ćemo posebno paziti, jer će nam poslužiti kao "signal" da budemo na oprezu i pristupimo što prije zaštiti.