Zdravlje srca i krvnih sudova

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Nedostatak vitamina D i bolesti srca

Nedostatak vitamina D i bolesti srca

RTS




Osobe sa vrlo niskim nivoom vitamina D u krvi izložene su znatno većem riziku od šloga i bolesti srca i krvnih sudova nego oni koji imaju propisane količine te važne materije u krvi, upozoravaju stručnjaci.

Nedostatak vitamina D može se dovesti u vezu sa znatno većim rizikom za oboljevanje od kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara i smrtnosti uopšte, pokazala je jedna američka studija.

Tokom jednogodišnjeg istraživanja učestvovalo je 27.686 osoba starijih od 50 godina koje prethodno nisu imale kardiovaskularna oboljenja.
Studija je pokazala da osobe sa vrlo niskim nivoom vitamina D u krvi imaju 77 odsto veći rizik da umru nego osobe koje imaju propisan nivo tog vitamina u krvi.
Osobe kod kojih je izmereno znatno smanjenje nivoa vitamina D izloženi su 45 odsto većem riziku da dobiju koronarnu bolest i čak 78 odsto većem riziku od moždanog udara, u poređenju sa ljudima kod kojih je nivo te supstance u granicama normale.
"Zaključili smo da je kod ljudi starijih od 50 godina čak i umeren nedostatak vitamina D povezan sa razvojem koronarne bolesti, srčane insuficijencije, sa moždanim udarima i sa povećanom stopom smrtnosti", rekla je Hajdi Mej, jedan od autora studije.
Nova naučna saznanja donekle koriguju uobičajena upozorenja da je izlaganje sunčevoj svetlosti opasno.
Neka istraživanja potvrdila su da sunceva svetlost podržava zdravlje tako što potstiče telo na proizvodnju vitamina D koji štiti od raka i bolesti srca i brani organizam od drugih teških bolesti kao što su multipleks skleroza, reumatski artritis ili dijabetes.

U nekim državama vitamin D se dodaje u mlečne proizvode, a jaja su prirodan izvor tog vitamina

Mnogi specijalisti uvereni su u moćna dejstva D vitamina pa preporučuju da se duže boravi na suncu i da se D vitamin i dodatno uzima u vidu dodataka ishrani, pošto ga ni uz pažljivo izbalansiranu ishranu često ne unosimo u organizam u dovoljnim količinama.
Hajdi Mej, koja je epidemiolog u Institutu za kardiologiju pri Kliničkom centru "Intermauntin" u Solt Lejk Sitiju, kaže da su rezultati njihove studije iznenađujući i veoma važni, jer se jednostavnim korigovanjem nedostatka vitamina može uticati na smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti.
Istraživanja su potvrdila da vitamin D ima ulogu u brojnim biološkim funkcijama, među kojima su arterijski pritisak, kontrola nivoa glukoze u krvi i upalni procesi, što su sve faktori rizika za pojavu kardiovaskularnih oboljenja.
Budući da je i ova studija, kao i neke ranije, zasnovana jedino na opservaciji, ne može se sa sigurnošću zaključiti da je nedostatak vitamina D u direktnoj vezi sa povećanim rizikom od bolesti srca i krvnih sudova.


Glavni izvor sunčeva svetlost

Vitamin D, prohormon rastvorljiv u mastima, nije mnogo prisutan u svakodnevnoj ishrani. Značajnije količine te važne supstance sadrže neke ribe kao što je bakalar, losos i haringa. Ima ga u jajima, pečurkama i, veoma malo, u barenom goveđem mesu.

Preporučene dnevne doze za zdrave osobe, u zavisnosti od starosti, kreću se između 200 i 600 internacionalnih jedinica. Oboleli od osteoporoze moraju unositi veće količine vitamina D od navedenih.
Glavni izvor vitamina D ipak je izlaganje sunčevoj svetlosti, koje omogućuje koži da ga organizam sintetiše.





 
Poslednja izmena:
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Bolesti srca sve više pogađaju žene: Prepoznajte simptome

Bolesti srca sve više pogađaju žene: Prepoznajte simptome

Žena blic 22.09.2010 08:30



Saznajte sve o najčešćim kardiovaskularnim bolestima, ali i o tome kako da ih sprečimo ...

Povodom Svetskog dana srca koji se obeležava 26. septembra sa prof. dr Petrom Seferovićem, načelnikom Kardiologije II na Klinici za kardiologiju Kliničkog centra Srbije, razgovarali smo o najčešćim kardiovaskularnim bolestima, ali i o tome kako da ih sprečimo.

U Srbiji je tokom 2009. godine od kardiovaskuralnih bolesti umrlo 56.951 osoba, od kojih je svaka osma pripadala grupi radno-aktivnog stanovništva (od 20 do 64 godine života). Među pacijentima koji pate od bolesti srca sve je više žena, a posebno onih veoma mladih, kako kaže prof. dr Petar Seferović, specijalista kardiologije Kliničkog centra Srbije.

− Bolesti srca su najveći ubica savremene civilizacije jer su uzročnik smrti u dve trećine slučajeva. U njih ubrajamo anginu pektoris i infarkt, povišen krvni pritisak i srčanu slabost − objašnjava kardiolog i ukazuje na faktore rizika koji mogu dovesti do pojave ovih bolesti. Na neke od njih, kao što su godine starosti, pol i nasledna komponenta, ne možemo da utičemo, ali ima i onih koje možemo promeniti.

− To su pre svega povišen krvni pritisak, visok nivo šećera u krvi, povišene masti, telesna težina, nedovoljna fizička aktivnost i pušenje. Najopasniji od svih ovih faktora je hipertenzija − ističe kardiolog i optimistički naglašava da se bolesti srca mogu sprečiti.



 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Saveti kardiologa: Pravila za život posle infarkta

Saveti kardiologa: Pravila za život posle infarkta

Blic žena


Može li čovek da bude zdrav posle preležanog infarkta? To pitanje postavlja svako kome je srce jednom otkazalo. Kako sprečiti komplikacije posle infarkta miokarda i kako organizovati život da se napad ne bi ponovio, savetuje dr Nebojša Radovanović, kardiolog i zamenik direktora Urgentnog centra.


11769_lepota-infarkt-foto-shutterstock_if.jpg


Veoma je važno da oni koji imaju problem sa nekom od bolesti srca redovno kontrolišu zdravlje


Posle infarkta miokarda na srčanom mišiću često ostaje ožiljak, zbog čega se delimično gubi srčana funkcija. Osim toga, uzrok infarkta – arterioskleroza (ateroskleroza), to jest zadebljanje i zakrečenje srčanih arterija – i dalje postoji i, štaviše, može postepeno, a ponekad i brzo, da napreduje. Sve to nam govori da posle infarkta čovek ne može da bude potpuno zdrav. Zadatak svakog srčanog bolesnika jeste da učini sve da mu kvalitet života bude zadovoljavajući, u nekim slučajevima skoro potpuno normalan.
Naravno, moraće da se pridržava nekih pravila, ali to ne bi trebalo da bude teško, pošto su ona poželjna za svakog čoveka, a ne samo za nekoga ko je preživeo infarkt.


Korak 1 - Lekovi su obavezni!
Morate da uzimate lekove koje vam je prepisao lekar. Pacijenti pre svega uzimaju asprin koji smanjuje zgrušavanje krvi i time sprečava stvaranje krvnog ugruška koji začepljuje srčanu arteriju i izaziva infarkt. Bolesnici kojima je ugrađen stent u srčanu arteriju (metalni “federčić” koji drži arteriju otvorenom) moraju, osim aspirina, da uzimaju i "klopidogrel", barem godinu dana. To je lek koji takođe sprečava stvaranje ugruška u stentu. U terapiji posle infarkta miokarda koriste se i statini koji efikasno smanjuju nivo “lošeg” holesterola (LDL holesterol). Na taj način se usporava ateroskleroza koja sužava arterije srca i mozga i drugih važnih organa. Kod pacijenata koji imaju hipertenziju preporučuju se preparati koji snižavaju visok krvni pritisak i zaustavljaju povećanje leve srčane komore, koja se često uvećava posle infarkta.


Korak 2 - Dobar i loš holesterol
Morate da smanjite holesterol u krvi. To je glavni uzrok arterioskleroze. Tome znatno doprinosi hrana bogata holesterolom (žumance, džigerica, svinjetina...) i zasićenim masnim kiselinama (punomasni mlečni proizvodi, mast životinjskog porekla). Kao što se zna, holesterol može biti “loš” i “dobar”. Kad raste nivo “lošeg” holesterola, snižava se nivo “dobrog” i nastaje bolest. Za razliku od “lošeg”, “dobar” holesterol ne možemo da unesemo s hranom. On se proizvodi u organizmu prilikom sistematske umerene fizičke aktivnosti. Redovno morate da idete na analize i pratite koncentraciju holestrola. Čak i najmanje povećanje treba shvatiti veoma ozbiljno.


5880_shutterstock_15475129_if.jpg


Korak 3 - Kontrolišite pritisak

Borite se protiv hipertenzije, to jest visokog krvnog pritiska. To je bitan faktor rizika kod arterioskleroze, a to znači da sa visokim pritiskom raste opasnost od još jednog infarkta. Visok pritisak udružen sa arteriosklerozom čak pet puta povećava rizik od infarkta i drugih kardiovaskularnih bolesti, zatim ubrzava arteriokslerozu i dovodi do komplikacija. Danas svaka hipertenzija uz pravilno lečenje kod približno trećine pacijenata može sasvim da se izleči. U ostalim slučajevima, poštovanje preporuka lekara sprečava njeno napredovanje. Bitno je da se lekovi uzimaju redovno, jer hipertenzija ima to svojstvo da kontinuirano napreduje. Ovde treba naglasiti da je pored terapije bitan san (najmanje sedam sati), da je potrebno izbegavati suvišna nerviranja i emocionalna uzbuđenja.


Korak 4 - Zaboravite duvan
Budite sigurni da je jedan od najznačajnijih uzročnika infarkta upravo strast prema cigaretama. I ako uporno nastavljate da pušite, postajete jedan od prvih pretendenata na infarkt i još desetak krajnje opasnih bolesti i to iz sledećih razloga: količina masti u krvi pušača veća je nego kod nepušača, što je direktan put ka arteriosklerozi, kod pušača se zgrušavanje krvi ubrzava za 15 do 26 odsto, a to pogoduje formiranju trombova, utvrđeno je da nikotin izaziva povišen krvni pritisak, tako da se kod pušača javlja rizik od razvoja pušačke skleroze krvnih sudova.

7934_shutterstock_52414117_kul.jpg


Korak 5 - Smršajte

Kotrolišite težinu. Zbog gojaznosti, srce koje je ionako oslabljeno infarktom teško izvršava svoje zadatke. U borbi protiv viška kilograma pomažu: fizička aktivnost, koju određuje lekar u zavisnosti od stanja kardiovaskularnog sistema, i niskokalorična ishrana.


Korak 6 - Više aktivnosti
Kod ljudi koji se sistematski bave fizičkom aktivnošću, po 30 minuta najmanje tri puta nedeljno, analiza krvi pokazuje da se smanjuju masne naslage, opada sklonost ka formiranju trombova, razvijaju se dodatni sitni krvni sudovi koji hrane srčani mišić, normalizuje se holesterol i postepeno se „istanjuju“ masne pločice. Ako ste se pre infarkta aktivno bavili sportom, moraćete da smanjite intenzitet vežbi. Šetnja umereno brzim tempom nikome ne može da škodi.



 
Član
Učlanjen(a)
30.11.2011
Poruka
1.872
Beli hleb loš za srce





Jednostavni ugljeni hidrati doprinose većem riziku od srčanih bolesti.

4662405054f29212deee91621687488_orig.jpg




Žene čija svakodnevna ishrana sadrži veće količine belog hleba, belog pirinča, pice i slične namirnice bogate

jednostavnim ugljenim hidratima više su nego dvostruko sklone razvijanju bolesti srca.

Sa druge strane, isti se zaključak ne može primeniti i na muškarce, tvrde italijanski istraživači.

Istraživači nagađaju kako je za razliku između polova odgovoran načina na koji muškarci i žene procesuiraju ugljene hidrate, a oni se razlikuju.

Za srce su štetni ugljeni hidrati sa visokim glikemijskim indeksom, tj. oni koji uzrokuju skok šećera u krvi. To znači da su namirnice bogate jednostavnim ugljenim hidratima, kao što su voće i testenine sigurni za naš vitalni organ, tvrde stručnjaci Nacionalnog instituta za istraživanje raka iz Milana.

Italijanski istraživači su analizirali podakte velike studije koja se koncentrirala na prehranu i rizik od raka. Ispitano je 48.000 osoba o njihovoj prehrani, a zabeležena je vrsta ugljenih hidrata koju su konzumirali. Naravno, izuzete su osobe sa dijabetesom.

Žene koje su jele najveće količine ugljenih hidrata bile su izložene dvostruko većem riziku od srčanih bolesti u odnosu na one koje su jele najmanje. Kada su istraživači sagledali vrstu ugljenih hidrata, taj rizik je bio još očigledniji.

Naime, ustanovili su kako su ispitanice koje su jele hranu s visokim GI bile 2,5 puta sklonije bolestima srca, čak i kada su u obzir uzeti drugi faktori, poput telesne aktivnosti, unosa zasićenih masti, pušenja i sl.

Kako se zdravo hraniti?

Autorika knjige "The Low GI Diet, Džoana MekMillian Prajs, savetuje konzumiranje namirnica sa niskim glikemijskim indeksom: "To znači da izbacite rafinirane ugljene hidrate i odaberete minimalno rafinirane žitarice od celog zrna i povrće s niskim indeksom, voće i mahunarke.

Ova hrana će vam pomoći da održite nivo energije i dobro raspoloženje tokom dana, a takođe smanjuje rizik od mnogih hroničnih bolesti, uključujući dijabetes, bolesti srca i određene vrste raka“.

Glikemijski indeks meri se od jedan do 100, zavisno od toga koliko brzo ugljeni hidrati utiču na nivo šećera u krvi. Namirnice sa GI-jem manjim od 55 stvaraju male fluktuacije glukoze i insulina u krvi pa se smatraju namirnicama sa niskim indeksom.



Izvor: Ordinacija.hr

 
Član
Učlanjen(a)
30.11.2011
Poruka
1.872
Dijeta: Ishrana protiv bolesti srca

Dijeta: Ishrana protiv bolesti srca







Spušta masti, skida kilograme. Za šest nedelja može da se snizi nivo lošeg (LDL) holesterola za 8 do 10 odsto


Najvažnije u ovoj dijeti je da se ograniči unos masnoća koje povećavaju holesterol i rizik od srčanog ili moždanog udara


Terapeutsku promenu načina života, poznatiju kao TLC dijeta (Therapeutic Lifestyle Change) kreirao je američki Državni institut za zdravlje, a prihvatilo Američko udruženje za srce kao ishranu koja smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Najvažnije u ovoj dijeti je da se ograniči unos masnoća, posebno zasićenih (masno meso, masni mlečni proizvodi, hrana pržena na ulju), koje povećavaju holesterol i rizik od srčanog ili moždanog udara. Preporučuje se 25 odsto dnevnog unosa kalorija iz masnoća, manje od sedam odsto dnevnog unosa kalorija iz zasićenih masti, i ne više od 200 miligrama holesterola na dan (koliko ima u otprilike 60 grama sira).


MANjE MESA, VIŠE RIBE


Zasićene masnoće u ishrani mogu se smanjiti ograničavanjem količine mesa i masnih mlečnih proizvoda. Birajte nemasne varijante tih namirnica. Zamenite većinu životinjskih masti sa nezasićenim masnoćama, najbolje mononezasićenim uljima kao što su maslinovo, laneno ili kikiriki ulje.
TLC dijeta uključuje mnogo ugljenih hidrata, povrća, voća, niskokaloričnih i nemasnih mlečnih proizvoda, ribe, ćuretine i piletine (bez kožice).
Autori TLC dijete tvrde da pridržavanjem ovakvog načina ishrane za šest nedelja može da se snizi nivo lošeg (LDL) holesterola za 8 do 10 odsto. Takođe, ovom dijetom gubi se od jednog do dva kilograma nedeljno, što je u stvari i najzdravija metoda mršavljenja.

TABELA ISHRANE


- Nemasno crveno meso, piletina, ćuretina, riba, mahunarke: ne više od 150 grama na dan
- Jaja: ne više od dva žumanca nedeljno
- Nemasno mleko i mlečni proizvodi: dva do tri puta na dan (šoljica mleka ili jogurta sa malo masnoća; 30 gr posnog svežeg kravljeg sira ili nemasnog običnog sira)
- Voće: dva do četiri puta na dan (1 komad voća, jabuka, pomorandža, banana, ili pola šoljice voća iz konzerve, ili jedna šoljica bobičastog voća, lubenice, ili 3/4 šoljice voćnog soka)
- Povrće: tri do pet puta na dan (jedna i po šoljica sirovog zelenog povrća; 1 šoljica kuvanog ili svežeg povrća; 3/4 šoljice nemasne supe od povrća)
- Integralni hleb, žitarice, testenina, pirinač: 6 - 9 puta dnevno (1 tanka kriška hleba; 1/2 peciva ili celo ako je malo; 30 gr žitarica; 1/2 šoljice kuvane testenine, pirinča ili drugih žitarica; 1/2 šoljice kuvanog krompira)
- Masnoće i ulje: 6 - 8 puta na dan (1 kašičica maslinovog ili kikiriki ulja; 1 kašičica kukuruznog, sojinog ili suncokretovog ulja); dve supene kašike orašastog voća ili semenki, 1 kašičica nemasnog majoneza
- Slatkiši i kolači: Samo ako imaju manje masnoća i šećera

PRIMER DNEVNOG JELOVNIKA



DORUČAK
: 1 jaje i dva belanca sa 1/2 šoljice kuvanog spanaća, na 1 kašičici kikiriki ili suncokretovog ulja, 1 malo integralno pecivo, 1 jabuka

MEĐUOBROK: 40 grama posnog sira, 1 kriška integralnog hleba, 1 pomorandža

RUČAK
: 1 šoljica zelene salate sa 1 kašičicom maslinovog ulja, 1 šoljica kuvanog integralnog pirinča, 60 gr nemasne piletine pečene na kašičici kikiriki ili suncokretovog ulja


MEĐUOBROK
: 2 kašičice orašastog voća (badema, lešnika), 1 nemasni jogurt, 1/2 banane


VEČERA:
50 gr ribe sa žara, 1/2 šoljice kuvanog krompira, 1 šoljica kuvane blitve začinjena sa 1 kašičicom maslinovog ulja












Izvor: Novosti
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Bolesti srca i krvnih sudova

Povišen krvni pritisak, šećer, masnoće u krvi, gojaznost, smanjena fizička aktivnost i pušenje, ključni faktori rizika

1.jpg

Kardiovaskularna oboljenja, odnosno bolesti srca i krvnih sudova, sve su učestalija, a zabrinjavajuće je što pogađaju i mlade osobe kod kojih nema najizraženijih faktora rizika. Posebno su podložni oni kod kojih postoji porodična istorija bolesti, odnosno osobe sa genetskim predispozicijama.
Podaci pokazuju da smo na visokom trećem mestu u Evropi po obolevanju i smrtnosti od srčanih oboljenja, zbog čega je veoma važno informisati se o najefikasnijim načinima prevencije. Kako se kardiovaskularna oboljenja manifestuju, dijagnostikuju i leče, za čitaoce "Života plus" objašnjava kardiolog, prof. dr Petar Seferović, direktor Klinike za kardiologiju Kliničkog centra Srbije i član upravnog odbora Evropskog udruženja za srčanu insuficijenciju.

- Ovaj neslavan rekord zaradili smo u poslednjih dvadesetak godina kada je većina preventivnih mera bila zanemarena. Posledica toga je da sada veliki broj stanovništva pati i umire upravo od kardiovaskularnih bolesti. Međutim, isto se dešava i na planetarnom nivou, pa istraživanja pokazuju da čak dve trećine stanovništva umire od ovih bolesti, i to polovina od infarkta, a polovina od šloga. Podaci pokazuju da u poslednjih sto godina čak 60 posto ljudi ima neku od kardiovaskularnih bolesti.

2.jpg

Šta je uzrok ovako učestalog javljanja kardiovaskularnih oboljenja?
- Neodgovorno ponašanje pojedinca pre svega. Ljudski organizam "napravljen" je za kretanje, lov i aktivnost. Suprotno tome, savremen čovek je u potpunosti zanemario kretanje, pri čemu unosi velike količine visokokalorične hrane. Uz hronično prisutan stres, navedeni razlozi predstavljaju pravi atak na srce i krvne sudove, koji često vodi i tragičnom ishodu. Ponekad i bez prethodnih upozorenja.


Kako da zaštitimo srce i krvne sudove?

- Srce je vitalan i specifičan organ. Njegova uloga je da hrani sve druge organe, ali i samo sebe. Da li će i koliko dugo srce biti zdravo, zavisi najviše od načina života, navika, ishrane svakog od nas. Ako se bilo šta od navedenog poremeti može doći do oboljenja srca. Zapravo, neodgovorno ponašanje ljudi dovodi do niza neželjenih pojava koje su faktori rizika za oštećenje, ne samo srca, već i mozga, bubrega... Ipak, može se reći da je srce najosetljivije, pa, na primer, prestanak rada u trajanju od samo nekoliko minuta može da ostavi mnogo negativnih posledica.

Koji su najvažniji faktori rizika?

- Pre svega, povišen krvni pritisak, povišen šećer i masnoće u krvi, gojaznost, smanjena fizička aktivnost i pušenje! Povišen krvni pritisak posebno je važan, jer nastaje kao posledica unosa veće količine visokokalorijske hrane bogate solju. A zajedno sa hipertenzijom ide i dijabetes koji poprima epidemijski karakter širom planete.

Koje su najčešće bolesti kardiovaskularnog sistema?

- Najčešća oboljenja su bolest krvnih sudova srca, poremećaj srčanog ritma i oboljenja srčanog mišića i zalistaka. Najznačajnije bolesti krvnih sudova su infarkt i angina pektoris. Srčani infarkt predstavlja trajno oštećenje dela srčanog mišića, pri čemu veličina oštećenja određuje dalji tok bolesti i njenu prognozu. U akutnoj fazi, koja traje od nastanka bolesti pa sedam-osam dana potom, svaki infarkt nosi opasnost od iznenadne smrti. Na sreću, ovakav ishod je značajno smanjen zahvaljujući postojanju standardizovanih jedinica za intenzivnu negu, u kojima se bolesnici danonoćno prate klinički, laboratorijski i putem monitora.

Koliko je infarkt često oboljenje u Srbiji?

- U našoj zemlji godišnje akutni infarkt doživi između deset i petnaest hiljada ljudi. Za razliku od prošlih vremena, kada je bila najugroženija dobna grupa od 50 do 60 godina, sada je infarkt najprisutniji kod osoba između 40 i 50 godina. Međutim, zabrinjava podatak da često stradaju i mladi ljudi između 20 i 30 godina.

Koliko su opasni poremećaji srčanog ritma?

- Poremećaj srčanog ritma nekada može biti i bezazlen, ali su zato tahikardije, odnosno ubrzan srčani rad, vrlo opasne. To se naročito odnosi na posebne oblike koronarnih tahikardija, koji mogu da dovedu i do iznenadne smrti. Bezazlene aritmije koje nisu povezane sa oboljenjem srca i krvnih sudova, nije neophodno lečiti. Ali sve druge zahtevaju lečenje lekovima, metodom smanjivanja fokusa aritmije u srcu putem katetera ili ugradnjom pejsmejkera...

3.jpg

OBIM STRUKA

Redovno merenja krvnog pritiska, vađenje krvi i kontrola nivoa šećera i masnoća jednom godišnje, uobičajena fizička aktivnost, kilaža koja ne oscilira, redovno merenje struka... predstavljaju najbolju prevenciju, ali i daju odgovore da li je organizam zdrav, da li mu preti opasnost od srčanih oboljenja.
Ako je obim struka kod muškarca veći od 102 santimetra, a kod žene iznad 88 santimetara, to je siguran znak da ozbiljnije treba da se posvete zdravlju. Brojke ukazuju da su gojazni i da opasno ugrožavaju svoje srce i krvne sudove.
Treba da smanje telesnu težinu, ali i unos masti i zasićenih šećera, povećaju fizičku aktivnost i prestanu da puše.
Vrlo često, oni ipak nisu u stanju da organizam dovedu u red bez lekova i zato je neophodno da se redovno pregledaju i obrate stručnjaku ukoliko osećaju bilo kakve simptome. Ovo posebno treba da upamte hipertoničari, naglašava dr Seferović.

TROSTRUKA OSMICA

Fizička aktivnost primerena godinama i mogućnostima organizma, vrlo je važna za dobro zdravlje čitavog organizma. Međutim, treba poštovati pravilo da, “što nisi radio do 50. godine, nemoj ni posle 50”.
Postoji i drugo, takozvano trojno pravilo, koje podrazumeva osam sati spavanja, osam sati rada i osam sati kreativnog odmora.
Istovremeno, po mogućstvu, treba izbegavati stres, što više se odmarati i sebi priuštiti aktivnosti koje nas opuštaju.

4.jpg

SRČANA INSUFICIJENCIJA

Na visokom mestu po učestalosti nalazi se i srčana insuficijencija, u narodu poznata i kao srčana slabost, koja se, takođe, sve češće javlja i kod mlađih osoba. Ova vrlo ozbiljna bolest tokom koje se događaju patološke promene u strukturi i funkciji srca, smanjuje sposobnost da ovaj organ obezbedi dovoljne količine krvi potrebne organizmu. Zbog masovnosti i visokog stepena smrtnosti, srčana slabost je jedan od najvećih problema kardiovaskularne medicine.
Uzroci nastanka uglavnom su angina pektoris, infarkt miokarda, ali i povišen krvni pritisak, šećerna bolest, bolesti srčanih zalistaka i srčanog mišića. Ovo vrlo opasno stanje povezano je sa vidnom redukcijom fizičkog i mentalnog zdravlja, zbog čega se kvalitet života bolesnika rapidno urušava.
Srčana slabost zahteva dugotrajno lečenje, zbog čega bolesnik mora da promeni ustaljene životne navike. To znači da mora da promeni način ishrane, smanji unos soli, masnoća i alkohola, da jede češće, ali manje obroke.

Telesna težina obavezno mora da se reguliše ukoliko postoji višak kilograma. Ipak, ukoliko dođe do gubitka telesne težine bez promenjenog režima ishrane, obavezno se treba javiti lekaru, jer spontano mršavljenje može da znači da se radi o teškoj srčanoj slabosti koja topi mišićnu masu, objašnjava dr Seferović.

Izvor: Večernje novosti




 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Morske alge leče srce posle infarkta

Morske alge leče srce posle infarkta

Želatinozna tečnost dobijena iz morskih algi mogla bi uskoro da postane lek za ljude sa oštećenim srcem nakon infarkta

12-morske-alge_620x0.jpg

ŽELATINOZNA tečnost dobijena iz morskih algi mogla bi uskoro da postane lek za ljude sa oštećenim srcem nakon infarkta.
U rimskoj bolnici "Umberto I" kardiohirurg prof. dr Fabio Miraldi već je jednom pacijentu u srce ubrizgao ovaj specifični injekcioni rastvor. Injekcija je ubrizgana sredinom avgusta, a pacijentovo srce se u potpunosti oporavlja na opšte zadovoljstvo lekara.
Za mesec i po povratilo je 25 odsto svoje funkcije, što pokazuje da se regeneriše.

Ovo je vrlo važno, ističu stručnjaci, jer je ovakva intervencija na srcu urađena u završnoj eksperimentalnoj fazi istraživačkog poduhvata.
Ukoliko rezultati budu i nadalje dobri, od druge polovine sledeće godine intervencija sa injekcijom od morskih algi trebalo bi da se odobri za sve bolesnike u Evropi i SAD-u. Sada je eksperimentom obuhvaćeno 76 pacijenata u pet bolničkih centara Italije. Istovremeno eksperimentalnim lečenjem obuhvaćeni su i pacijenti u Nemačkoj, Holandiji, SAD i Australiji.

Inače, novi preparat (algysil- lvr) pripremljen je još pre četiri godine u laboratoriji Lonestar Heart u Laguna Hillsu u Kaliforniji. Godinu dana kasnije napravljen je prvi eksperiment na šest pacijenata u nemačkoj klinici German Heart Center u Minhenu.
Još tada se pokazalo da gel od morskih algi ne samo što zaceljuje oštećenja na srcu već i podstiče aktiviranje određenih ćelija koje u srcu postoje, ali ih srce ne koristi.
Koliko je ovo otkriće važno najbolje pokazuje podatak da u SAD- u i Evropi ima 12,7 miliona ljudi koji su pretrpeli infarkt, pri čemu se samo u SAD godišnje na njihovo lečenje troši čak 39,2 milijarde dolara.

Izvor: Večernje novosti




 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Srce i praznici

Srce i praznici

Tek kada prođu slave i praznici, mnogi od nas se sete da su preterali sa hranom i pićem. Međutim, bogata trpeza ne utiče samo na gojaznost, već je opasna i za srce. Stručnjaci upozoravaju da novogodišnja i božićna trpeza mogu predstavljati veliki problem za naša srca!

1.jpg

U Velikoj Britaniji je nedavno sprovedena anketa u kojoj je učestvovalo preko 2000 odraslih osoba, kako bi se saznalo šta se najčešće jede i pije u toku prazničnih perioda, a zatim se to preračunalo u kalorije, masti, šećer i so za prosečnu osobu. Zabeleženo je:

  • Doručak od 1200 kalorija – oko 12 odsto ljudi za doručak jede tradicionalni engleski doručak, a 14 odsto jede sendvič sa slaninom. Tipičan prženi doručak sadrži preko 1200 kalorija, što iznosi oko 60 odsto preporučenog dnevnog unosa, dok sendvič sa slaninom može da sadrži skoro polovinu preporučenog unosa soli, odnosno 2,68 grama.
  • 32 kašičice šećera u jednom danu – između obroka, 40 odsto anketiranih izjavilo je da gricka koštunjavo voće, a skoro trećina jede čips. Svaki treći ispitanik jede barem jedno parče pite sa voćnim punjenjem, a više od polovine (56 odsto) bira čokoladu. Sve ove grickalice, plus prejedanje za vreme obroka, dovode do toga da prosečan Britanac može da unese šećer u količini ekvivalentnoj 32 kašičice.
  • Više zasićenih masti nego u pola pakovanja masti – skoro tri četvrtine anketiranih jede ćuretinu kao deo tradicionalne Božićne večere. Iako je to opcija sa manje masti u odnosu na neka druga mesa, ovakva večera može imati i do 660 kalorija. Preko polovine ispitanika pojede bar jedan Božićni puding. Kada se završe sva tri obroka, prosečan Britanac mogao bi da unese više zasićenih masti nego što se može naći u polovini pakovanja, a to iznosi oko 50 grama.
Upotreba alkohola

Praznici često sa sobom nose i nezdrave količine alkohola. Više od polovine ispitanika kaže da često premaši dnevni preporučeni unos alkohola za vreme praznika, dok 25 odsto njih popije i duplo više od preporučenog iznosa. Svaka deseta osoba popije i do 13 jedinica alkohola, što je ekvivalent 13 viskija u toku jednog dana.

Trejsi Parker, dijetetičar za zdravlje srca, kaže da se ovde ne radi o pokušaju da se razbije praznični duh, ali da bi generalno trebalo da razmislimo o našoj ishrani i načinu života.

"Tačno je da jedan dan neće imati mnogo uticaja, ali ako nastavimo sa takvim nezdravim navikama u toku naredne godine, onda će to imati veliki uticaj na povećanje rizika od srčanih bolesti, visokog holesterola i visokog krvnog pritiska", kaže ona.

Nedovoljno fizičke aktivnosti

Na naše zdravlje ne utiče samo ono što jedemo i pijemo za vreme praznika već i druga popularna zanimacija, a to je izležavanje na kauču i gledanje televizije (kompjuter ili video igrice). Skoro četvrtina ispitanika priznala je da tako uglavnom provodi praznične dane i da za to vreme uopšte ne vežba. Skoro polovina anektiranih izjavila je da ne vežba uopšte ili manje od sat vremena za vreme praznika.

Trenutno u Britaniji ima 2,3 miliona ljudi sa srčanim oboljenjima, koja se u velikoj meri mogu sprečiti zdravim načinom života.

Parker daje nekoliko saveta o načinu ishrane koji je zdraviji za srce:

  • Budite sigurni da uzimate razumne količine tj. porcije.
  • Vodite računa odakle unosite zasićene masti.
  • Koristite niskomasne mlečne proizvode, posno meso i ribu.
  • Jedite što više voća i povrća.
"Napravite male promene u načinu ishrane i nivou fizičke aktivnosti koje ćete moći da održite tokom cele godine, jer nagle izmene imaju tendenciju da se prekinu već u februaru ili martu mesecu", kaže Parker.

Izvor: Krstarica
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Mlađi više umiru od infarkta

Mlađi više umiru od infarkta

Docent dr Arsen Ristić, kardiolog, objašnjava kako zima deluje na krvne sudove i srce i zašto može da bude opasna. Zimi skače pritisak, skupljaju se krvni sudovi i dolazi do infarkta

1.jpg
Docent dr Arsen Ristić

Iako srce nije direktno izloženo uticaju hladnoće, ono i te kako može da oseti kada je nastupila zima. Hladnoća sužava periferne krvne sudove, pa srce radi pod većim opterećenjem, i treba mu veća snaga da bi se održala cirkulacija. Sužavaju se i krvni sudovi nekih vitalnih organa, među kojima i izuzetno značajne arterije srca i mozga. Zbog svega pomenutog, hladnoća je jedan od značajnih faktora rizika za nastanak angine pektoris i moždane slabosti. Zimi se češće javlja i problem iznenadne smrti, kao posledice infarkta.

Nevolje sa hladnoćom mogu da osete ljudi koji imaju faktore rizika za razvoj kardio i cerebrovaskularnih bolesti, ali i oni koji nepripremljeni odlaze na zimovanje. Naime, podaci pokazuju da se infarkt srca najčešće dešava u prva tri dana boravka na planini, češće muškarcima koji su neutrenirani, i koji su imali manje od 2,5 sata treninga nedeljno.

- Hladnoća je klasičan stresor koji pravi vazokonstrikciju, sužavanje krvnih sudova, i izaziva angiozni bol - objašnjava u intrevjuu „Novostima“ docent dr Arsen Ristić, kardiolog, zamenik direktora Poliklinike Kliničkog centra Srbije.

- Ljudi moraju da budu svesni da ako je napolju hladno, organizmu treba više energije da nešto uradi nego da su normalni vremenski uslovi. Zato, ako ste planirali da idete na skijanje ne možete da odete pravo iz kancelarije bez imalo aktivosti i da odjednom skijate po ceo dan. Treba se pripremiti za napor?

* Kako da se pripremimo?
- Treba dozvoliti organizmu da se aklimatizuje, i da se aktivnosti prilagode novim okolnostima. Za to je potrebno oko dva-tri dana, tokom kojih se preporučuje dvostruka doza opreznosti. Jer, ukoliko ljudi nastave da rade kao i pre promene, sa istim intenzitetom, dolazi do disbalansa između potreba za kiseonikom i onoga što možete da mu obezbedite. I kao posledica toga dešava se infarkt.

* A da li priprema uključuje i vežbanje?

- Da, ali ne bilo kakvo vežbanje. Loša je anaerobna aktivnost, koja iziskuje mnogo napora odjednom i dizanje nekog tereta. Tipičan scenario za infarkt je kada po vejavici na minus deset stepeni stane auto, iznervirani vozač prione da gura kola, okolo ljudi u automobilima nervozno sviraju. Stres, kateholamini, hladnoća, tahikardija, fizički napor, sve to utiče da se desi infarkt.

* Zbog čega je rizik od infarkta veći zimi?

- Srce se zimi ponaša kao tokom fizičkog napora. Odjednom se pokreću refleksni mehanizmi koji omogućavaju da organizam produkuje više toplote da se na hladnoći ne bi smrznuli. Istovremeno, skače pritisak, ubrzava se srčani rad, skupljaju se krvni sudovi i smanjuje protok krvi kroz delove koji nisu od esencijalnog značaja za preživljavanje, a pojačava tamo gde je neophodna krv i zato prvo se ohlade ruke. Tokom te vazokonstrikcije krvnih sudova dolazi do ishemije i infarkta.

* Da li to možemo da izbegnemo?
- Ljudi moraju da shvate zimu kao jedan dodatni fizički napor. Ako im inače smeta fizički napor, ako ne mogu da se popnu na treći sprat a da ne zastanu, onda nisu za sedam dana intenzivnog skijanja, a da pre toga nisu otišli kod lekara koji će da ih pregleda, prekontroliše krvni pritisak i masnoće u krvi.

* Kada bi takav pregled trebalo da se uradi prvi put?

- Postoji neka starosna granica kada čak i oni koji nemaju nikakve tegobe treba preventivno da provere masnoće. Muškarci ovaj pregled treba da obave sa 40 godina, a žene koje nisu u ranoj menopauzi sa 50 godina. Ako postoje tegobe onda krvni pritisak i masnoće u krvi treba da se prekontrolišu i ranije.

* Šta ti rezultati mogu da nam otkriju?

- Mogu da ukažu na kardiovaskularni rizik. Kada je rizik umeren može da se koriguje higijensko-dijetetskim režimom, a onima koji uđu u crvenu zonu potrebni su lekovi koji smanjuju masnoće i stabilizuju aterosklerotski plak - statini i „aspirin“. Inače, za običnu hipertenziju koja nije dodatno opterećena faktorima rizika, od ove godine više se ne preporučuje „aspirin“.

* Ko je u većem riziku od infarkta - mladi ili stariji?

- Uglavnom ljudi srednjih godina koji se deceniju, deceniju i po nisu bavili nikakvim sportom, pa iznenada požele da se dovedu u red, da smršaju i počnu rekreativno da se bave, recimo, malim fudbalom i na terenu dobiju infarkt. Generalno, mlađi ljudi u akutnoj fazi više umiru nego stariji.

* Zbog čega je to tako?

- Zato što ne znaju da su bolesni, nemaju tegobe, ne piju terapiju. A terapija smanjuje rizik.

* Šta srcu prija?

- Srce voli stabilna stanja bez mnogo varijacija. Može da bude hladno, čak i minus 20, ali ako je to konstantno, neće uticati na srce.

ČAŠA-DVE VINA

* Da li možemo srce po hladnoći da ugrejemo iznutra, recimo kuvanim vinom?
- Vino obara pritisak i širi krvne sudove, i posmatrano sa te tačke gledišta, može da se popije čaša ili dve kuvanog vina. Ali budite oprezni, jer ne treba ni preterano oboriti pritisak. Ako preterate sa vinom, kada suviše padne pritisak, onda nema šta da gura krv preko suženja.

2.jpg

I ŠAL ČUVA SRCE

* KOJI biste savet dali čitaocima da bez rizika po srce uživaju u zimi?

- Treba se utopliti i prilagoditi sve aktivnosti hladnim vremenskim uslovima. Obavezno je nošenje šala, kape i rukavica, jer se rizik od angine pektoris značajno smanjuje ako se nervni završeci na glavi i rukama dobro utople. Pacijenti koji su navikli da šetaju u jutarnjim satima, treba da izlaze tek kada napolju malo otopli, najbolje oko podneva ili u popodnevnim satima. Ako je suviše hladno, pada sneg i loši su vremenski uslovi, ne treba izlaziti iz kuće bez preke potrebe. Kardiološki pacijenti moraju da prilagode terapiju zimskim potrebama.

(Večernje novosti)
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Srce strada od hladnoće

Srce strada od hladnoće

Rizik od smrti zbog srčanog udara i drugih kardioloških problema tokom zime i u hladnim danima se povećava za čak 26 do 36 procenata

2.jpg

RIZIK od smrti zbog srčanog udara i drugih kardioloških problema tokom zime i u hladnim danima se povećava za čak 26 do 36 procenata, pokazala su istraživanja stručnjaka bolnice "Dobar Samarićanin" u Los Anđelesu.

Zanimljivo je da broj smrtnih slučajeva raste bez obzira da li se živi u hladnijem ili toplijem klimatskom podneblju, ističe dr Brajan Švarc, koji je sa timom naučnika istražio čak 1,5 miliona smrtnih ishoda u sedam država sa različitom klimom.

S obzirom na to da hladnoća nije glavni uzrok ovakvih tragičnih ishoda, naučnici su došli do zaključka da najverovatnije ljudima zimi pada imunitet, a hladan vazduh, vlaga i smog koji se stvara u metropolama zimi "guši" srce.
Osim toga, tada se ne hranimo kvalitetno kao leti, tromiji smo, ređe izlazimo iz kuće i vežbamo, pa se talože suvišni kilogrami.
Grip i depresija kao bolesti zimskog perioda, takođe, imaju uticaj na porast srčanih udara i drugih bolesti srca.
A još pre ovih istraživanja ustanovljeno je da oboleli od depresije i srčanih bolesti imaju pet puta veći rizik od smrtnog ishoda u poređenju sa drugim ljudima.

(Večernje novosti)
 
Natrag
Top