Zdravlje srca i krvnih sudova

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Svaki bol u srcu pali alarm

Svi tipovi koronarnih bolesti imaju slične faktore rizika, ali nisu svi spremni da promene navike. Postoji mnogo načina da odložite pojavu srčane bolesti, čak i kada imate genetsku predispoziciju

1_zps6ce4531f.jpg


SRČANE bolesti su definitivno ubica broj jedan širom sveta. Čak 36 odsto uzroka smrti u Sjedinjenim Američkim Državama vezano je za srčane bolesti, svake 34 sekunde neko ima srčani udar, a na svaki minut po jedna osoba umre. U Srbiji bolesti srca i krvnih sudova su uzrok smrti 50 odsto muškaraca i 60 odsto žena. Smatra se da je koronarna bolest srca najčešća srčana bolest po smrtnosti širom sveta. Ipak ovaj masovni „ubica“ ima mnogo različitih lica, od aritmije, srčane slabosti, perikarditisa, koronarne srčane bolesti.


Svim srčanim bolestima je zajedničko da prvi simptomi mogu da budu slični, čak identični, baš kao i faktori koji dovode do problema sa radom srca. Faktori rizika mogu da budu i potpuno nezavisni od naše volje i ponašanja, poput pola, godina i porodične anamneze. Ali, na neke uzroke srčanih bolesti naše ponašanje i te kako ima uticaja. Na primer, samo normalizovanje krvnog pritiska može da prepolovi ukupan rizik od srčanih bolesti, naglašavaju naučnici.


Iako je najveći broj ljudi svestan koji su to faktori rizika za srčane bolesti i koliko je smrtnost od ovih oboljenja, veoma mali broj njih je spreman na promenu navika. Prema istraživanju sajta njnjnj.health.org, samo 27 odsto ispitanika je izjavilo da se pridržava saveta o zdravom životu, dok su svi ostali imali čitav „arsenal“ izgovora.


Na primer, 18 odsto je izjavilo kako jednostavno ne žele da prestanu da jedu hranu koju vole, čak i po cenu srčanog oboljenja, dok se 14 procenata „žali“ da uopšte ne voli da vežba, i zbog toga takve aktivnosti i ne upražnjava.


Svaka pojedinačna aktivnost za prevenciju ujedno se smatra i nekom vrstom leka, kaže Greg Fonaro, iz Američke asocijacije za bolesti srca. Postoji mnogo načina da odložite ili usporite srčane bolesti, čak i kada imate genetsku predispoziciju i slučajeve sličnih bolesti u porodici, smatraju kardiolozi ove asocijacije.


Najpre, kao jednog od najvećih krivaca za srčane bolesti označavaju pušenje, jer podiže krvni pritisak, zgrušava krv, snižava dobar holesterol. Spada u najčešće uzroke prevremene smrti. I čak ako je jedna od navika koju je najteže promeniti, prestanak pušenja je jedna od onih koje prave najveću i najbržu promenu - kada ostavite cigarete, rizik od srčanih bolesti počinje da opada već posle nekoliko dana, a za godinu dana se prepolovi!


Bol u grudima, ma kako se činio bezazlen, ne sme da se ignoriše nikada. Ako imate bol u grudima posle obroka, verovatno su u pitanju problemi sa varenjem, dok kod bola koji se javlja tokom napora, treba da vam se upali „crvena lampica“. Taj bol ne mora uvek da bude jak, već više kao pritisak, nelagodnost, težina, peckanje, stezanje u grudima. Ovi simptomi nekada mogu da budu pogrešno protumačeni kao gorušica ili problemi sa varenjem. Bolovi od angine pektoris mogu da se šire u ramena, ruke, vrat, grlo, leđa, čak i u vilicu. Ostali simptomi koronarne bolesti uključuju kratak dah, osećaj lupanja u grudima (nepravilan rad srca), ubrzan rad srca, slabost ili vrtoglavicu, znojenje i mučninu. Ako imate osećaj kao da vam je „slon seo na grudi“, pozovite odmah Hitnu pomoć, savetuju kardiolozi.


S druge strane, čak i ako imate slučajeve srčanih bolesti u porodici, nemojte to shvatati kao „smrtnu presudu“. Ako je roditelj doživeo srčani udar, naročito u mlađim godinama, to kod muških potomaka uvostručuje rizik, a kod kćeri ga povećava za čak 70 odsto, pokazuju podaci Američke asocijacije za srce. Ali, naučnici takođe tvrde da više od 90 odsto tih smrti može da se prevenira eliminacijom faktora rizika i promenom načina života. Činjenica da ogroman broj stanovništva i pored trošenja ogromnog novca na kampanje posvećene zdravijem načinu života, ne radi na prevenciji srčanih oboljenja, okrenula je naučnike ka traženju što efikasnijih načina lečenja i ranog otkrivanja srčanih bolesti.

Istraživanja poslednjih godina idu ka što lakšem otkrivanju srčanih problema koji se još nisu desili, jer veliki broj ljudi ne prepozna na vreme čak i kada dođe do srčanog udara. Istraživači Skrips instituta tvrde da su pronašli test iz krvi kojim može da se predvidi srčani napad. Vođa tima, profesor Pit Kun, kaže da još nemaju test koji bi sa potpunom puzdanošću predvideo srčani udar. Novi testovi koriste tehniku zvanu „fluidna biopsija“, kojom se utvrđuju ćelije endotela (koje čine deo zida arterija) u krvotoku. One se povezuju sa nadolazećim srčanim udarom. Ove ćelije ulaze u krvotok kao rezultat narušavanja građe arterija i stvaraa plakova (naslaga), i izazivaju upalu. Ovakvo oštećenje arterija vodi ka stvaranju ugrušaka, smanjenju protoka krvi u arterijama i posledično srčanom udaru.

Izvor: Večernje novosti
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Nije svaki bol u grudima infarkt

Doktor Irena Ilić Đorđević, kardiolog, o „probadanjima“ oko srca: Ezofagealni refluks, kada se kiselina vraća iz želuca, pacijenti često pomešaju sa srčanim udarom. Zbog paničnih napada, javljaju se simptomi slični infarktu

eucndxzgndrtgp280h.jpg


Bol u grudima je česta tegoba zbog koje se pacijenti javljaju lekaru. Iako mnogi prvo posumnjaju na probleme sa srcem, postoje i drugi, manje opasni uzroci bola u grudima - poremećaj rada organa za varenje, pluća, mišića, kostiju. Čak i psihijatrijska stanja mogu da „probadaju“ oko srca. Male razlike u jačini i načinu ispoljavanja tegobe, uz dodatne dijagnostičke procedure, mogu da ukažu lekarima na to koji je pravi uzrok bola u grudima.


Lekar će, u zavisnosti od jačine bola, mesta i dužine trajanja tegoba, proceniti koliko je stanje hitno i opasno. Ovo je veoma važno kako bi se brzo otkrili oni koji imaju akutni koronarni sindrom, disekciju aorte (rascep zida aorte), plućnu emboliju i akutni pneumotoraks, odnosno ulazak vazduha u plućnu maramicu, jer su to stanja koja mogu da ugroze život pacijenta.


- Anginozni bol koji se javlja zbog problema sa srcem obično počinje naglo, može da se javi u miru ili da bude isprovociran nekim fizičkim naporom, stresom, skokom krvnog pritiska - objašnjava u intervjuu „Novostima“ dr Irena Ilić Đorđević, kardiolog, šef Kabineta za neinvazivnu dijagnostiku pri odeljenju kardiologije KBC „Dr Dragiša Mišović - Dedinje“. - Bol se najčešće javlja iza grudne kosti, pacijenti ga opisuju kao stezanje, pritiskanje, probadanje, a može da se širi u vrat, rame, vilicu, leđa. Od pratećih simptoma javljaju se mučnina, nagon na povraćanje, malaksalost, neretko omaglice, nesvestice. U zavisnosti od dužine trajanja bola možemo da posumnjamo da li je reč o nestabilnoj angini (bol traje do 20 minuta), ili o akutnom infarktu miokarda (bol traje duže od 20 minuta).


* Da li i neke druge bolesti srca mogu da izazovu bol u grudima?


- Bol u grudima može da se javi i kod oboljenja srčanog mišića - miokarditisa, ili srčene kese - perikarditisa, oboljenja srčanih zalistaka, aortne stenoze, različitih oblika kardiomiopatija ili kao posledica oboljenja krvnih sudova srca. Kod rascepa zida aorte nema promana na EKG-u, a bol u grudima ima drugačije karakteristike: obično je iznenadan i oštar, razdirući, može da se širi u leđa ili u trbuh, što zavisi od mesta disekcije. Oko 20 odsto pacijenata može da ima sinkopu.

* Na koje bolesti treba posumnjati kada pacijenti imaju nespecifične tegobe i bolove u grudnom košu?


- Tada treba misliti i na druge uzroke bola u grudima koji se javlja kao posledica oboljenja drugih organa i sistema, pre svega onih koji se nalaze u grudnoj duplji, ali i izvan nje. Recimo, kod različitih vidova pneumonije, naročito pleuropneumonije, kada je zahvaćena plućna maramica, pacijent može da oseća oštar bol koji se javlja pri najmanjem pokretu, podseća na „probadanje“, a menja se na promenu položaja tela. Praćen je umereno povišenom teperaturom, malaksalošću, kašljem, gubitkom apetita. Kašalj i duboko disanje pojačavaju bol.


* Koje bolesti pluća mogu da izazovu bol u grudima?


- Bol u grudima se javlja i kod pneumotoraksa kada dolazi do prodora vazduha u pleuralni prostor ili kod plućne embolije, kada dolazi do opstrukcije plućnih arterija krvnim ugruškom. Taj bol je obično praćen ubrzanim srčanim radom, drugačijim promenama na EKG, padom krvnog pritiska, otežanim disanjem i cijanozom (modra koža lica). Kasnije može da se javi i krvavi ispljuvak. Obično nastaje kao posledica tromboze dubokih vena.


* Šta još u grudnom košu može da bude uzrok bola u grudima?


- To mogu da budu razna oboljenja mišića, promena na rebrima, pršljenovima, hrskavici. Bol je jak, oštar, kao probadanje igle, ali traje kratko, samo nekoliko sekundi, i lokalizovan je u jednoj tački. Pacijent može da oseti nelagonost, težinu u sredini grudi, koja se pojačava pritiskom na bolno mesto. Diskus hernija, degenerativne diskopatije ili povređeni pršljen takođe mogu da uzrokuju bol u grudima, najčešće zbog pritiska ili zapaljenja nerava koji prolazi kroz grudni koš. Bol je uporan i sledi putanju nerva, a pojačava se na kašalj, kijanje ili promenu položaja tela.


* Bol u grudima može da se javi i usled nekih oboljenja digestivnog trakta, pre svega oboljenja jednjaka.

- Grč jednjaka podseća na anginozni bol, čak i prolazi kada pacijent uzme nitroglicerin. Ezofagealni refluks, kada se kiseli sadržaj vraća iz želuca u grudnu duplju, jedan je od najčešćih uzroka bola iza grudne kosti. Pacijenti ga opisuju kao paljenje ili pečenje u gornjem delu stomaka, češće se javlja u ležećem položaju i prolazi nakon ustajanja. Obično se javlja jedan sat nakon obilnih i masnih obroka. Takođe i čir na želucu ili dvanaestopalačnom crevu može da prouzrokuje bol u donjem delu grudnog koša. Može da se javi i tokom napada zapaljenja pankreasa ili napada žučne kese.


* Ne moraju uvek bol u grudima da izazovu oboleli organi, to mogu da budu i psihički poremećaji?


- Bol u grudima kod psihijatrijskih poremećaja obično se javlja u epizodama paničnih napada, ali može da se javi i kod depresivnih ili anksioznih stanja. Najčešće pacijenti imaju osećaj nedostatka vazduha ili otežanog disanja, stezanje ili teskobu u grudima, otežalo gutanje, trnjenje ili mravinjanje u rukama i nogama, probleme sa spavanjem.


* Kada pacijenti moraju neodložno da se jave lekaru?


- Svi oni koji imaju neke faktore rizika i koji povremeno u naporu ili stresu osete bol u grudima, čak i ako ovaj osećaj kratko traje. Oni bi trebalo na vreme da urade eho srca i test fizičkog opterećenja, kojim se provocira ishemija. Tokom ovog testa pacijentu se prate pritisak i rad srca na EKG-u, i ukoliko se uoče neke promene, prosleđuje se dalje na invazivnu dijagnostiku i na koronarografiju.

DIJABETES MASKIRA SIMPTOME

* Kod kojih pacijenata lekari moraju da budu dodatno oprezni?

- Uvek treba uzeti u obzir i faktore rizika, i posebnu pažnju obratiti na dijabetičare, hipertoničare, osobe sa povišenim lipidima u krvi, gojazne. Naročito je važno napomenuti da dijabetičari često nemaju tipičan bol u grudima kao simptom problema sa srcem. Oni mogu da osećaju nelagodnost, malaksalost, slabost, a tek promene na EKG-u ukazuju na postojanje ishemije.

(Večernje novosti)
 
MODERATOR
Učlanjen(a)
02.05.2009
Poruka
30.629
Pejsmejker – ritam života (ugradnja pejsmejkera)

pacemaker.jpg


Ritmične kontrakcije srca su posledice stvaranja električnih impulsa u grupi specijalizovanih ćelija u desnoj pretkomori srca koje su organizovane kao „sinusni čvor“ ili prirodni pejsmejker srca. Ovako stvoreni električni impulsi se šire kroz tkivo pretkomora a zatim kroz cpecijalizovane ćelije AV čvora, koji je jedini put od pretkomora ka komorama i na kraju kroz specijalizovane ćelije Hisovog snopa u levu i desnu srčanu komoru. Srce normalno radi tokom dana frekvencom od 60 do 80 otkucaja u minuti a 40 do 60 otkucaja tokom sna. To znači da srce dnevno ima oko 100000 otkucaja. Ako prirodni pejsmejker srca ne radi adekvatno, ako je frekvenca srca previše niska ili se između dva otkucaja prave velike pauze, dolazi do smanjenog priliva krvi u vitalne organe, pogotovu mozak. Rezultat je niz neprijatnih simptoma kao što su vrtoglavica, nesvestica, osećaj slabosti, gušenje, brzo zamaranje ili čak i gubitak svesti.


Šta je pejsmejker?

Pejsmejker je jedna od najsavršenijih tehnoloških proteza, sretan spoj medicine i elektronike. Generator proizvodi električne impulse koji se prenose do srca preko elektrode i na taj način povećava srčanu frekvencu do zadovoljavajućeg nivoa. Savremeni pejsmejkeri traju i preko desetak godina zahvaljujući moćnoj jodo-litijumskoj bateriji.


Ugradnja pejsmejkera

Pejsmejker se ugrađuje potkožno u desnu ili levu potključnu regiju, gde se nakon pravljenja incizije na koži prepariše vena cephalica i kroz nju se uvodi elektroda u desnu komoru, desnu pretkomoru ili u obe šupljine. Aki se ne nađe vena cephalica punktira se neka velika vena i tako se ubacuje elektroda. Zatim se elektroda spaja sa generatorom. Ova procedura se izvodi u lokalnoj anesteziji a pacijent sledećeg dana može da ide kući. Previjanje rane je na treći dan a konci se skidaju posle desetog dana.


Provera funkcije pejsmejkera

Pejsmejker je kondtruidsan tako da ne dozvoljava da broj otkucaja padne ispod programirane frekvence, koja se obično kreće od 50 do 70 u minuti. Prva kontrola se obično vrši posle mesec dana a naredne na 6 meseci ukoliko nema potrebe za ranijim kontrolama. Ako pacijent primeri da mu je broj otkucaja ponovo nizak, ima obavezu da se javi u najbliži pejsmejker centar gde će se uraditi elektronska kontrola pejsmejkera. Nakon ugradnje moguće su i lokalne komplikacije kao što su infekcija lože pejsmejkera, fascikulacije ali su one jako retke i lako se mogu rešiti.


Zamena pejsmejkera

Kada baterija pejsmejkera počne da pokazuje znake slabljenja (a to se registruje na kontrolama) treba planirati zamenu generatora. Baterija pejsmejkera ne otkazuje naglo već je to proces koji traje preko godinu dana. Nakon otvaranja lože iznad starog pejsmejkera on se odvoji od elektrode (koja ostaje u srcu), novi pejsmejker se poveže sa elektrodom a operacioni rez se zatvori.



stetoskop.info
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Zasićene masti pogrešno okrivljene

Analize 72 studije u kojima je obuhvaćeno više od 600.000 ispitanika, pokazale su da ne postoji nikakva veza između unošenja zasićenih masti i bolesti srca

12824993983846543751.jpg


Veliko istraživanje obavljeno na Univerzitetu Kembridž dovelo je u sumnju višegodišnje stručne tvrdnje da su zasićene masti loše za srce.

Analize 72 studije u kojima je obuhvaćeno više od 600.000 ispitanika, pokazale su da ne postoji nikakva veza između unošenja zasićenih masti i bolesti srca.

Po rečima dr Radživa Šadurija, člana univerzitetskog stručnog tima, zamašni projekat je sproveden zbog sve većih kontroverzi o štetnom uticaju šećera i masti na organizam.

- Dobijeni rezultati pokazali su sasvim nešto novo, tako da će nutricionisti očigledno morati da menjaju stav kada je reč o preporukama zdrave ishrane. Tačno je da su kardiovaskularne bolesti vodeće u svetu po broju umiranja. Međutim, istraživanje sprovedeno u čak 18 zemanja pokazalo je da za takvo stanje nisu krive zasićene masne kiseline, već nešto drugo. Masti su, zapravo, dobile epitet nezdrave hrane zbog pogrešnih tumačenja naučnih studija - pojasnio je dr Šaduri.

(Večernje novosti)
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Uzbuna na 150 otkucaja

80065386780146608112.jpg


Zbog čega može da dođe do poremećaja rada srca, koje tegobe su prolazne, a zbog kojih morate hitno kod lekara, kako se leči tahikardija, ali i šta je najbolje kao preventiva za "Bilje i zdravlje" objašnjava dr Milan Zlatar, specijalista interne medicine, kardiolog, načelnik prijemne službe za urgentnu internu medicinu i kardiologiju Urgentnog centra Srbije, Klinički Centar Srbije:

- Poremećaj srčanog ritma ili tahikardija se definiše kao ubrzan srčani rad, kada je više od 100 srčanih otkucaja u minutu. Može se uslovno podeliti na sinusnu, predkomorsku ili supraventrikularnu i komorsku ili ventrikularnu tahikardiju. Ovaj, inače jedan od osnovnih poremećaja srčanog ritma, često nastaje kao prolazna fiziološka reakcija na preteranu upotrebu alkohola, cigareta i kafe. Može, takođe, da se javi posle preživljenih akutnih stresnih stanja, napada panike i ekstremno negativnih promena klimatskih faktora. Javlja se i kao reakcija na pad krvnog pritiska i iritaciju želudačne kile. U svim ovim slučajevima se najčešće manifestuje kao sinusna tahikardija - kaže dr Zlatar.

Tahikardiju može da prouzrokuje i neuravnotežena funkcija autonomnog nervnog sistema, virusna i bakterijska infekcija sa povišenom temperaturom, anemija ili malokrvnost, a često i obolenje štitaste žlezde.

Kad je opasno

U najtežim obolenjima srca kao što je akutni infarkt miokarda, tahikardije nastaju u komori i, ukoliko ne usledi brzo i adekvatno lečenje, moguć je i smrtni ishod.

Na tahikardije koje su prolazne i kratko traju često ne ukazuju vidljivi simptomi ali ukoliko traju duže od nekoliko sati javlja se osećaj nedostatka vazduha, subjektivni osećaj udaranja i lupanja u grudnom košu, uznemirenost, bol u grudima i osećaj zamora i slabosti. U slučaju težih pretkomorskih, a pogotovo komorskih tahikardija, kada je broj srčanih otkucaja u minutu veći od 150 može da se javi i vrtoglavica, nesvestica i gubitak svesti. Tada zbog tahikardije dolazi do smanjenja efikasnosti srčanog rada i posledično do nedovoljnog snabdevanja mozga krvlju.

Ukoliko se bolesniku iznenada javi ubrzan rad srca koji traje duže od sat i koji je praćen drugim tegobama kao što su bol u grudima, osećaj nedostatka vazduha i zamaranja kao i pojava vrtoglavice i nesvestice, neophodan je hitan odlazak kod lekara. Pregled je neophodan i u slučaju učestalog kratkotrajnog javljanju osećaja ubrzanog srčanog rada, preskakanja ili lupanja srca. Ovim pregledom vrlo često može da se otkrije o kojoj je vrsti poremećaja srčanog ritma reč i koje ga obolenje izaziva. Tahikardija koja traje mesecima a ne leči se, posebno ako je prati hronična upotreba alkohola, vremenom može da prouzrokuje i nastajanje dilatativne kardiomiopatije i neizlečive srčane slabosti - ističe naš sagovornik.

Dijagnoza i lečenje


Dijagnoza poremećaja srčanog ritma se postavlja na osnovu kliničkog i elektrokardiografskog (EKG) pregleda. Nekad su potrebna i dopunska ispitivanja kao što su dvadeset četvoročasovno EKG snimanje ili nošenje holtera i ultrazvučni pregled srca. U slučaju najtežih poremećaja ritma postoji potreba da se urade elektrofiziološka ispitivanja i kateterizacija srca.

Korišćenje antiaritmičkih lekova ili farmakoloških mera je neophodna u slučaju velikog broja poremećaja srčanog ritma. Drugi načini lečenja uključuju nefarmakološke mere među kojima su najčešći: elektrokonverzija ili ponovo uspostavljanje normalnog ritma električnom strujom, ugrađivanje pejsmejkera i kardioverter defibrilatora i radiofrekventna ablacija kod koje se primenom električne energije uništava žarišta aritmija.

Samopomoć


Jedan od metoda samopomoći je "valsalva manevar" kojim može da se prekine napad tahikardije. Izvodi se dubokim udisajem, zatim pokušajem forsiranog izdisaja uz napinjanje preko zatvorenog otvora između glasnih žica i, posle 4 do 5 sekundi, normalnim izdisajem posle otvaranja tog otvora. Takav postupak može da se ponovi desetak puta.
Preventiva

- Da ne dođe do aritmije važna je svakodnevna fizička aktivnost i zdrava ishrana sa obiljem voća i povrća bogatih antioksidansima. Trebalo bi da se izbegava pušenje kao i preterivanje u količinama alkohola, kafe hrane. Trebalo bi, takođe, da se izbegavaju takozvana energetska pića. Od suštinske je važnosti da se izbegavaju stres i negativne emocije kao što je osećanja besa, mržnje i zavisti. Mnogobrojne studije su dokazale da je depresija važan faktor rizika za nastanak poremećaja srčanog ritma - upozorava dr Milan Zlatar.

Željka Radulović

Izvor: Bilje i zdravlje
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Žensko srce je nežnije

Kardiologija: Bolesti srca i krvnih sudova u Srbiji sve više ugrožavaju "slabiji pol". Manja "pumpa" se mnogo više troši, i 10 puta više kuca u minuti nego organ u muškom telu

1_zpsfb3b6578.jpg


Naučnici Univerziteta Merilend analizirali su rezultate 31.634 transplantacije srca, i došli su do saznanja da muškarac kojem se presadi srce žene ima za 32 odsto veći rizik od nastanka smrti u prvoj godini nakon operacije. Problem nije u tome što žensko srce neće kucati u telu muškarca, već u njegovoj veličini. Ono je, po dimenzijama, manje u odnosu na muško, ali je i osetljivije, krhkije.


Razlikuje se i po tome što su simptomi ženskog infarkta znatno drugačiji od muškog, a utvrđeno je i da oboljenje koronarnih arterija žena najčešće klinički ima mnogo teži oblik.


- Žene su senzitivnije i senzibilnije, i to u svakom pogledu - objašnjava dr Mila Živojinović, kardiolog Ordinacije Kardial u Beogradu. - Žene se stalno trude da budu potpuno iste kao i muškarci, da budu jake i hrabre, nesalomive, ali to zapravo može da bude veoma pogubno, što pokazuju i najnovije statistike. Recimo, samo tokom 2012. godine od bolesti srca i krvnih sudova umrle su u Srbiji 54.972. osobe, 25.307 muškaraca i 29.665 žena.Svakog dana od različitih bolesti srca i krvnih sudova umre 151 osoba, a svaka druga umrla osoba je ženskog pola.


Ova statistika nepobitno dokazuje da se situacija u oblasti kardiovaskularnih bolesti značajno preokrenula i da su sada žene ugroženije od muškaraca. Glavni uzrok je, smatraju stručnjaci, stres, koji je od jutra do večeri prisutan u životu žena. One se brinu na poslu, u kući, porodici, suočavaju sa problemima u okruženju.


- Žensko srce je nežnije i manje, čak su i krvni sudovi srca fragilniji - ističe dr Živojinović. - Prognoza bolesnica sa suženjem koronarnih arterija može da bude lošija nego prognoza muškaraca upravo zbog tih užih krvnih sudova. Otežavajuća okolnost je i to što dijagnostičke metode koje su kod muškaraca veoma dobre i sigurne (kao što je test fizičkim opterećenjem) kod žena mogu da daju lažne rezultate. Zato treba uraditi pravilnu kliničku procenu, utvrditi da li pacijentkinja ima faktore rizika, i ako postoji mogućnost uraditi neku od anatomskih metoda, kao što je kompjuterizovana ili eho kardiografija.


Žensko srce se mnogo više troši, a dokazano je i da 10 puta više kuca u minuti nego muško srce. To što brže radi je veliki faktor rizika za nastanak nekih kardiovaksularnih bolesti.

(Večernje novosti)
 
ADMINISTRATOR
Učlanjen(a)
11.10.2009
Poruka
66.907



Stari dobar savet za preživljavanje: Većina ljudi, kada doživljava srčani udar, je bez pomoći, osoba čije srce kuca nepravilno i počinje da se oseća loše, ima samo oko 10 sekundi pre nego što izgubi svest.
Međutim, ove osobe mogu pomoći sebi tako što će kašljati, energično, ponovo i ponovo (učestalo).

Treba uzeti dubok udah pre svakog kašlja, a kašalj mora biti dubok i produžen, kao kad se proizvodi šlajm iz dubine grudi.

Dah i kašalj se moraju ponavljati svake 2 sekunde bez prestanka dok ne stigne pomoć, ili dok se ne oseti da srce ponovno kuca normalno.

Duboko disanje unosi kiseonik u pluća, a pokreti kašljanja gnječe srce i održavaju cirkulaciju krvi.

Pritisak gnječenja srca pomaže vraćanju normalnog ritma takođe. Na ovaj način, žrtve srčanog udara mogu da stignu do bolnice.

Recite o ovome što je moguće većem broju ljudi. To im može spasiti živote!

izvor : portaloko.hr
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Stentovi se za tri godine istope u arterijama

Profesor dr Goran Stanković o prednostima novih razgradivih uređaja koji se postavljaju pacijentima sa suženjima krvnih sudova srca

GpDXRRO.jpg

Profesor dr Goran Stanković Foto V. Danilov

UGRADNjA stenta je najbolji i najbrži način otvaranja zapušenog krvnog suda kod akutnog infarkta srca. Ovi mali "federčići" služe kao armatura da rašire krvni sud koji je u infarktu sužen i da ponovo uspostave protok krvi.

Od prošle godine u Klinici za kardiologiju Kliničkog centra Srbije pacijentima se u ovim stanjima ugrađuju stentovi napravljeni od polisaharida, jedne vrste šećera. To su stentovi nove generacije, koji se i u svetu koriste tek dve godine. Naši stručnjaci, interventni kardiolozi u Službi za interventnu kardiologiju KCS, do sada su ove, nove stentove ugradili kod 80 pacijenata.

Oni su napravljeni od različitih grupa polisaharida, uslovno rečeno od vrste šećera koji su malo deblji i grublji od prethodnih. Ali, njihova prednost je što su napravljeni od materijala koji se za dve do tri godine u organizmu postepeno otapaju. Ono što je u postupku ugradnje ličilo na oprugu, razgradi se na ugljen-dioksid i vodu, odnosno materije koje naš organizam može da iskoristi. Dakle, stent više nije strano telo.

Ovo u intervjuu za "Novosti" objašnjava profesor dr Goran Stanković, načelnik Službe interventne kardiologije i zamenik direktora Klinike za kardiologiju KCS.

- Novi stentovi, zasad, nemaju dovoljno definisane indikacije, i još pokušavamo da odredimo ko bi mogao da ima najviše koristi od njih, jer su izuzetno skupi. To su po našem mišljenju, mlađi ljudi sa dijabetesom.

* Šta je mana prethodnih stentova?

- Nijedna vrsta stentova nije loša, i svi se koriste uspešno. U akutnom infarktu čak i najobičniji metalni stent spasava život. Mi samo pokušavamo da što je više moguće pacijenata lečimo novijim i unapređenijim stentovima. Metalni stentovi rađeni su od bezbojnog čelika jer je on čvrst i daje dobru potporu. Međutim, nije dovoljno fleksibilan i teško ga je prilagoditi dimenzijama i obliku krvnih sudova, jer se krvni sudovi prirodno sužavaju i nisu ravni kao, na primer, vodovodna cev. Ovi metalni stentovi su dobri jer čvrsto drže otvorenim krvni sud, a u isto vreme taj metal u kontaktu sa zidom stimuliše krvni sud da ponovo proizvodi ćelije, što u trećini slučajeva ponovo dovodi do suženja krvnog suda. Vremenom, ovi stentovi su unapređeni tako što su se pravili od legura, kobalta i hroma. Oni imaju dobru snagu i potporu zidu krvnog suda, a imaju manje dimenzije.

* Zašto je osim materijala važna i veličina stenta?

- Svako smanjivanje debljine za delić milimetra, omogućava da veći deo krvnog suda ostane nepokriven metalom, da se sačuva fiziološki odgovor, odnosno kontakt krvi i zida krvnog suda. U zidu krvnog suda, naime, postoje ćelije koje proizvode materije koje omogućavaju savitljivost. Ako se metalnim blokovima izoluju te ćelije, onda je i aktivnost krvnog suda manja. Međutim, i sa ovom generacijom stentova, kod gotovo trećine bolesnika se bolest vraćala, pa su pre 15 godina uvedeni stentovi sa lekom.

* Kako deluju stentovi sa lekom?

- Ko njih je sprejom na površinu tanke mrežice nanet citostatik u vrlo maloj dozi. Oni imaju funkciju da lokalno deluju na mestu ateroskleroze i tako zaustave i smanje ponovno sužavanje krvnog suda. Ovi stentovi uneli su revoluciju u našu oblast, jer od kada su počeli da se ugrađuju, umesto svakog trećeg, tek svaki 10. bolesnik se vraća na sto za intervencije.

* Zašto se baš citostatik postavlja na stent?

- To su u stvari, antiproliferitavni lekovi, odnosno lekovi koji sprečavaju razmnožavanje ćelija i sužavanje krvnih sudova. Neki od citostatika koji se stavljaju na stent, kao što je "rapamicin", već se koristi kod transplantacije bubrega. Međutim, doza leka koja se nalazi na stentu iznosi samo dva procenta od dnevne doze koju popiju bolesnici koji su transplantirali bubreg. To je mala doza koja ne nosi nikakve rizike, a lekovi su već testirani u onkologiji. Ipak, ta doza leka koliko god da je mala, lokalno može da bude prevelika, pa se dešava da kod nekih pacijenata potpuno poremeti oblaganje stenta prirodnim slojem ćelija koji ga isključuje iz kontakta sa krvlju.

* Kako se stent ponaša u krvnom sudu nakon što se postavi?

- Metalni stentovi, bez leka, nakon mesec dana se oblažu finim slojem ćelija krvnog suda, pa se tako izoluju od krvi koja protiče. Zbog straha od dodira krvi i metala, pacijentu se daju dva leka koji sprečavaju lepljenje trombocita i pravljenje tromba na mestu kontakta stranog tela i krvi. Kod običnog, metalnog stenta taj proces zarastanja rane traje četiri nedelje. Nakon tog perioda pacijent pije samo aspirin od 100 ili 75 miligrama. Ta doza je dovoljna da se spreči stvaranje krvnog ugruška.

* Kakva je procedura kod stenta sa citostatikom?

- Ovi stentovi sprečavaju razmnožavanje ćelija, a samim tim i proces oblaganja stenta, pa taj proces traje od šest do osam meseci.

* Šta kod rastopljivih stentova drži krvni sud da se ne zapuši ponovo?

- Ovaj stent ima na sebi lek koji imaju i prethodni metalni stentovi, tako da, kada krvnom sudu treba potpora, a to je u prvih šest do osam meseci od intervencije, on ima dovoljno radijalne snage da zadrži krvni sud otvorenim, i spreči patološko razmnožavanje ćelija. Krvni sud se za to vreme izleči, a nakon toga počinje proces rastapanja stenta. Tako se dobija izlečen krvni sud, fiziološki isti kao zdrav krvni sud.

* Koliko vremena treba da prođe da bi se videlo da li se stent "primio" i da neće doći do ponovnog suženja?

- Ako se u intervalu od šest do devet meseci ponovo ne javi suženje, smatra se da je taj deo krvnog suda zauvek zaštićen od ponovne stenoze. Dok traje taj period pacijentu se daju statini, i kontroliše se šećer da bi se smanjila generalizacija bolesti, jer ateroskleroza je degenerativna bolest.

* Kako se procenjuje kom pacijentu treba ugradnja stenta, a ko mora hirurški da se leči?

- Za one koji imaju jednostrana suženja, čak i ako ih ima nekoliko, stentovi su odlično rešenje. Za pacijente sa potpuno zapušenim difuzno bolesnim krvnim sudovima, hirurgija je bolja opcija. Svi slučajevi koji se nalaze negde između su za diskusiju i stručni konzilijum koji odlučuje koje rešenje je nabolje za njih.

OKO 2.500 STENTOVA GODIŠNjE

* Koliko godišnje ugradite stentova?

- Od oko 5.500 pacijenata koliko pregledamo godišnje, 2.500 dobije stent. Od njih su polovina sa akutnim infarktom miokarda.

MOGU I NA RENDGEN

* Da li postoje ograničenja nakon ugradnje stenta, kao što je snimanje rendgenom ili magnetnom rezonancom?

- Nakon 24 sata od ugradnje bilo koje vrste stenta, pacijent može da ide i na magnetnu rezonancu ili na rendgen, može da prolazi kroz detektore na aerodromima...

(Večernje novosti)
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Ovi simptomi ukazuju na bolesti srca, ne ignorišite ih!

Ljudi često ignorišu simptome kao što su hrkanje, oticanje ekstrmiteta, bol u lopaticama, misleći da je to nešto sasvim normalno i prolazno. Ipak, lekari upozoravaju da dobro oslušnete svoje telo, i ako primetite nešto neobično, pa još ako se ponavlja, obavezno potražite stručnu pomoć. Jer vam možda telo poručuje da imate ozbiljnih problema sa srcem.

uKe3Di1.jpg

Čuvajte svoje srce, obratite pažnju čak i na simptome koji deluju bezazleno

Naime, kardiolog Džon Ervin otkriva da kada arterije počnu da popuštaju, simptomi počinju da se manifestuju u celom telu. A ovo su simptomi bolesti srca koje većina ljudi ne primeti dok ne bude prekasno.

Seksualni problemi
Mnogi misle da su problemi u seksu odraz psihičkih barijera, što najčešće i i jesu. Međutim, posebno kod muškaraca, oni mogu biti pokazatelj slabe prokrvljenosti karakteristične za bolesti srca. Smanjenje seksualne želje kod žena, najčešće je posledica menopauze. Kako je istakao doktor Ervin, sam menopauza ne izaziva kardiovaskularne bolesti. Ipak, u ovom periodu povećavaju se faktori rizaka za razvoj bolesti srca.

Hrkanje
Hrkanje je veoma iritanta pojava, koje vas ometa u spavanju. Ali, ono može biti i pokazatelj da nešto nije u redu sa vašim srcem. Naime, hrkanje može biti posledica apneje u snu - poremećaja u kome dolazi do kratkog prestanka disanja u snu. Pojava apneje povezana je sa mnogim fiziološkim promenama koje povećavaju rizik od srčanog ili moždanog udara. Zato otkrivanje i lečenje apneje može pomoći da smanjite rizik od srčanih bolesti. zapamtite ovo, pa sledeći put kad neko bude hrkao pored vas, prestanite da se žalite na buku, već ga savetujte da poseti lekara.

Desni koje krvare
Malo ljudi bi pomislilo da krvarenje desni može ukazivati na srčane probleme. Ipak, obratite pažnju. Ovo krvarenje može biti izazvano paradentozom, ozbiljnom infekcijom koja može da uništi čak i kosti vilice. Infekcija može da se proširi i napravi žarišta u celom telu, i u značajnoj meri povećava rizik od srčanih oboljenja.

Bol u vratu i ramenima
Mnogi ljudi koji su doživeli srčani udar rekli su kao su imali osećaj da im "slon sedi na grudima". Takođe, pre infarkta su osećali bol u vratu, zatezanje oko ramena i trnce u rukama. Iako ovi simptomi nisu karakteristični i uvek isti kod svih ljudi, ove neprijatnosti mogu ukazati da ćete uskoro doživeti napad.

Oticanje ekstremiteta
Oticanje ruku i nogu je normalan proces, on se dešava čak i više puta u toku dana usled fizičke aktivnosti. Ipak, ako ga primetite tokom mirovanja, ili se ne smanjuje, postoji mogućnost da imate začepljenje u arterijama koje izaziva oticanje.

Problemi sa varenjem i gorušica
Gorušica i probavni problemi prilično su učestale, i u najvećem broju slučajeva skroz bezazlene pojave. Ipak, taj bol koji podseća na peckanje u gornjem delu stomaka može ukazati na srčani udar. Zato, kada su gorušica, loše varenje i štucanje propraćeni sa mučninom, nesvesticom i gubljenjem daha, odmah se javite lekaru, upozorava doktor Ervin.

(Vestionline)
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Spasava život za jedan jedini minut: Mešavina doktora Šulca sprečava srčani udar

Tajni sastojak ove mešavine jeste kajenska paprika, ali vrlo je važno da tinkturu napravite striktno po uputstvu.

Chxpuf8.jpg

Ova paprika može život da spasi

Mnogi ljudi nisu svesni da infarkt može da se spreči samo jednom jednostavnom, ali moćnom namirnicom - kajenskom paprikom i to samo za jedan minut! Ako u kući imate srčanog bolesnika, neka vam ovaj moćan lek bude uvek pri ruci!

Ova najpoznatija vrsta čili paprike bila je predmet istraživanja mnogih iscelitelja, među njima i doktora Ričarda Šulca. Svi oni su bili zadivljeni lekovitim svojstvima koja ova sorta paprike poseduje!

Ono što čini ove tvrdnje još relevantnijim jeste činjenica da ovi lekari govore iz ličnog iskustva, a ne iz studija urađenih u kontrolisanom okruženju. Postoji nekoliko načina za lečenje kajenskom paprikom, a neki od njih su posebno delotvorni.

Najbitnije je da kajenska paprika ima minimalno 90.000 Skovil (Scoville) jedinica po lestvici za merenje ljutine. Potražite je u većim supermarketima, orijentalnim ili bio-prodavnicama. U slučaju da blizu imate ovakvu čili papriku, bolesniku treba dati mešavinu jedne male kašičice kajenske paprike pomešane u čaši vode da popije, naravno, pacijent mora biti pri svesti. U slučaju da je osoba u nesvesti, možete koristiti ekstrakt kajenske paprike - nakapajte bolesniku par kapi ispod jezika.

Ova namirnica deluje tako što pojačava puls i dovodi krv u sve delove tela i balansira cirkulaciju. Deluje hemostatički, odmah zaustavlja krvarenja iz rana i pomaže u oporavku srca.

Najbolji recept za tinkturu od kajenske paprike prema doktoru Šulcu:

Sastojci: Prah kajenske paprike, nekoliko svežih kajenskih papričica, 50-procentni alkohol (neki koriste votku ili jabukovo sirće, staklena flaša od 1 l, rukavice.

Priprema: Zbog ljutine paprike koristite rukavice. Četvrtinu staklene boce ispunite prahom kajenske paprike. Prelijte sa dovoljno alkohola da prekrije prah. Izmiksujte u blenderu nekoliko celih svežih papričica sa dovoljno alkohola da dobijete smesu nalik sosu. Dodajte tu smesu prvoj tako da napunite tri četvrtine boce. Nakon toga, ispunite bocu do kraja alkoholom i zatvorite je. Promućkajte je što češće tokom dana. Ostavite tinkturu do idućeg punog meseca i zatim je procedite kroz gazu u tamnu bocu. Ako želite superjaku tinkturu, procedite je nakon tri meseca. Dobro zatvorite flašu i stavite na tamno i suvo mesto. Rok upotrebe je neograničen.

Napomena: Nikako ne koristite običnu ljutu papriku umesto kajenske! Tinktura prema ovom receptu najbolja je za korišćenje u hitnim slučajevima, kod srčanih udara.

(Vestionline)
 
Natrag
Top