e Dionis, bog vina? Drevni izvori povezuju
Trakiju[SUP]*[/SUP] sa rođenjem Dionisa, boga vina. Herodot pominje ovo božanstvo kao deo Tračkog panteona. U "Odiseji", car Maron je sin ili unuk ovog boga. On je naučio ljude kako da od grožđa dobiju vino.
Prema jednom od mitova, Dionis je sin
Zevsa i
Persefone, kraljice podzemnog sveta, i prema prevodima sa grčkog, njegovo ime znači "sin neba i zemlje". Zevs je skrivao Dionisa kako bi ga sačuvao od besa svoje žene, Here. Titani – stari bogovi, su namamili dete igračkama, uhvatili ga i pokidali na sedam delova. Posle toga su ga skuvali, ali Zevs ih je kaznio - bili su pogođeni njegovom munjom. Samo je srce malog Dionisa preostalo, i Zevs ga je ušio u svoje bedro kako bi ga ponovo rodio.
Prema drugom mitu, Dionis je sin Zevsa i
Semele, obične žene. Ljubomorna Hera je nagovorila trudnu Semelu da od Zevsa zatraži da joj se prikaže u svom božanskom obliku. Semela je to i uradila, i tako nastradala, jer smrtni ne mogu da vide bogove i to prežive. Zevs je spasio fetus Dionisa i ušio ga u svoje bedro kako bi ga ponovo rodio.
Od pepela koji je ostao posle sukoba sa titanima bogovi su napravili ljude. Zato njihova priroda ima dve strane: na jednoj strani u njihovim venama teče krv Dionisa, a na drugoj imaju meso onih koji vređaju bogove. Dok su pili vino, drevni ljudi su mislili da tada Dionis dolazi u njih, sam bog koji je nastradao od nasilja titana, ali ponovo rođen u vinu.
Dionis je naučio
Eneja kako se pravi vino, a ovaj je to preneo ljudima u Etoliji kojom je vladao (od Eneja potiče grčki naziv za vino:
oenos, a odatle i nauka o vinima nosi ime enologija).
Slika: Dionis na drevnom mozaiku
Dionis je i bog misterije i opijanja, u nekim krajevima drevnog sveta i bog plodnosti. Zajedno sa bogom
Erosom, delio je i epitet "oslobodilac" - smatralo se da je čovek, pod dejstvom vina, oslobođen u razmišljanju i ponašanju. U mitologiji Rimljana on je poznat kao
Bahus. Obožavale su ga menade (kod Rimljana: bahanatkinje). U njegovu slavu, menade su izvodile misterije - dionizije (od kojih je, vremenom, nastalo pozorište). U doba Rimljana bahanatkinje su izvodile bahanalije.
Neki naučnici tvrde da ritual pričešća u hrišćanstvu ima korene u grčkim misterijama i u kultu posvećenom Dionisu. Postoje i druge paralele: i Dionis i Isus imaju božanstvo za oca i smrtnu majku. I jedan i drugi pretvaraju vodu u vino i oslobađaju ljude...
Dionis je voleo vino, žene i poeziju. Moderna imena Denis, Deniza i Nils vuku poreklo u imenu Dionis. Dionis je predmet mnogih mitova, ali i drevnih i modernih umetničkih dela. Još jedna lepa priča o vinu...
* Trakija je istorijska i geografska oblast u jugoistočnoj Evropi, koja označava oblast u južnoj Bugarskoj (severna Trakija), severoistočnoj Grčkoj (Zapadna Trakija) i evropskom delu Turske (Istočna Trakija). U Trakiju su spadali i delovi istočne Srbije istočne Makedonije. Trakija je izlazila na tri mora: Crno, Egejsko i Mramorno.