Vinogradarstvo

[Nostradamus]

[h=1]Grožđani moljci (Eupecilia ambiguella, Lobesia botrana)[/h] Žuti groždani moljac (Eupecilia ambiguella) i pepeljasti grožđani moljac (Lobesia botrana) oštećuju grozd i bobice. Ako se pojavi jaka populacija štete mogu biti i do 50 %. Obje vrste grozdova moljca prezimljuju u stadiju kukuljice. Leptiri počinju letjeti već krajem travnja, a glavni let je u svibnju. Let traje 3-5 tjedana. Leptir je aktivan u sumrak. Žuti moljac je pretežno nokturna vrsta dok pepeljasti moljac leti i po danu. Nakon odlaganja jaja za 7-10 dana javljaju se gusjenice koje se zavlače u grozd. Tamo čine zapredak unutar kojeg se nalazi gusjenica koja izjeda još zatvorene cvjetove grozda. Kada se gusjenica potpuno razvije kukulji se unutar grozda ili pod korom trsa. Nakon stadija kukuljice koji traje 10 – 14 dana razvije se leptir druge generacije. Leptir druge generacije odlaže jaja na bobe koje su u to vrijeme veličine graška. Zbog više temperature gusjenice žutog moljca se razvijaju za 8-10 dana, a pepeljastog za 4-6 dana. Gusjenice prodiru u unutrašnjost bobice i čine direktnu štetu. Jedna gusjenica uništi više bobica dok postigne puni razvoj. Napadnuta bobica poznaje se po malom otvoru koji kasnije postane smeđ, te istrune ili se posuši. No, najčešće se na takvoj bobi i kasnije cijelom grozdu razvije siva plijesan (Botrytis cinerea).
Javlja se i treća generacija koja napada bobe pred samu berbu. Štete od grožđanih moljaca variraju od godine do godine.

 

[Nostradamus]

[h=6]vjeti potrebni za razvoj grožđanih moljaca[/h] Žuti grožđani moljac odlaže jaja ako je za vrijeme leta leptira temperatura od 20-25°C i ako je relativna vlaga zraka 70-90%. Jaja stradaju ako se temperatura popne iznad 32°C. Optimalna temperatura za embrionalni razvoj je 20–28° C. Pepeljasti moljac podnosi nešto višu temperaturu te nižu relativnu vlagu zraka ( 40–70 %). Žuti grozdov moljac zahtijeva toplo i vlažno vrijeme, dok pepeljasti moljac zahtijeva toplo i suho vrijeme. Pepeljasti grožđani moljac ima tri generacije godišnje, dok žuti ima dvije generacije godišnje.

 

[Nostradamus]

[h=6]Sredstva za zaštitu bilja koja se koriste za suzbijanje grožđanih moljaca[/h] Praćenje grozdova moljca na temelju čega se određuju rokovi suzbijanja se sastoji od:

• pojave praćenja leta leptira,
• praćenja klimatskih uvjeta,
• kontrole pojave jaja i
• kontrole pojave prvih oštećenja.

Let leptira se prati mamcima s feromonima dok se klimatski uvjeti prate cda uređajem.
Rok suzbijanja se određuje zbrajanjem srednjih dnevnih temperatura, ali uz praćenje pojave jaja i pojave oštećenja zato šta trajanje inkubacije nije isto za obje vrste. Optimalnim rokom se smatra zbroj temperatura od 110 ° C kada se obično i ustanove prve štete. Prag štetnosti se smatra 75 leptira u prosjeku po feromonskom trapu zbirno.
Od sredstava za zaštitu bilja koriste se regulatori razvoja, biopreparati, organofosforni insekticidi, te insekticidi na bazi piretroida.

• REGULATORI RAZVOJA - (inhibitori hitinaze, analog juvenilnog hormona) Match, Runner, Nomolt, Cascade, Insegar.
• BIOPREPARATI (spinosan, bacillus thuringiensis) - Laser, BT insekticidi.
• ORGANOFOSFORNI INSEKTICIDI (diazinon, klorpirifos metil, fosalon) - Basudin, Beker, Moris, Diazol, Lino, Reldan, Atac, Zolone.
• PIRETROIDI (alfa cipermetrin, beta – ciflutrin, deltametrin , lambda cihalotrin) - Direkt, Fastac, Beta-Baythroid, Enduro, Decis, Rotor, Karate Zeon, King.

Nino Ivančan, dipl. ing. agr.​

 

[Nostradamus]

[h=1]Zaštita vinove loze od početka cvatnje do berbe (kontrola pepelnice i plamenjače)[/h] Vrijeme od cvatnje vinove loze do berbe vrlo je važan period u zaštiti vinograda i nerijetko se događa da zbog zanemarivanja zaštite u ovim ljetnim mjesecima dolazi do pravih katastrofa, a sav trud vinogradara odlazi u nepovrat.

Problem koji se ponavlja svake godine i postaje sve ozbiljniji i naglašeniji svakako je pepelnica, koja baš u ovom razdoblju čini najveće štete, pa se nerijetko čuje da je postala puno veća pošast od plamenjače. Plamenjača napada bobice grozdova do veličine zrna graška, kada se obično na njima stvara voštana prevlaka, no infekcija je moguća i kasnije preko peteljke. Smanjenje opasnosti od plamenjače izostankom oborina u ljetnim mjesecima obično nosi sa sobom i povećanu opasnost od pepelnice, naročito ako su zanemarena preventivna prskanja. Obično prva jača pojava pepelnice znači i nove zaraze, utoliko više što konidije pepelnice ne trebaju za klijanje, odnosno zarazu, kap vode, nego je dovoljno da zrak u nasadu bude zasićen vlagom. Ovo je posebno izraženo nakon završetka cvatnje i zatvaranja grozdova, kad je vlažnost u nasadu visoka zbog jačih razlika u temperaturi dana i noći. Zbog toga pepelnica tada bukne u vinogradu, posebno na bobama. U tome je trenutku svaka intervencija prekasna.

Suvremeni programi zaštite vinograda u potpunosti su zaokruženi i nude kvalitetne načine zaštite vinove loze u ovom periodu.

Pepelnicu u periodu pred cvatnju i iza cvatnje suzbijamo kombinacijom sistemika triazola, primjerice DOMARK 40 ME ili SYSTHANE 24 E uz dodatak sumpora COSAVET DF ili primjenom gotovih kombiniranih pripravaka npr. SABITHANE. Uz zaštitu od pepelnice, naročito ukoliko se jave oborine ili uslijedi period promjenjivog vremena, potrebno je dodati i neki od kombiniranih sistemika protiv plamenjače, npr. FANTIC F, FANTIC M, CURZATE B WG, EQUATION PRO ili ALONSO. Razmaci između tretiranja ukoliko se oborine ponavljaju treba biti od 8 do 12 dana ovisno o uvjetima, ali u periodu prije i tijekom cvatnje ne smije se razmak između tretiranja produžavati prema navikama ili prema slobodnom vremenu. Zaraza u ovom periodu može uzrokovati teške probleme u nastavku vegetacije i značajne štete.

U fazi pred zatvaranje grozda obično se izvodi posljednje tretiranje sistemicima protiv plamenjače, za što je se obično preporučaju kontaktno - sistemični fungicidi s dodatkom bakra, npr. CURZATE B WG (200 do 300 gr na 100 litara vode) ili GALBEN C (u dozi od 400 do 500 g na 100 litara vode).

Istovremeno treba obratiti pažnju na opasnost od pepelnice koja ako se pojavi na grozdovima može dovesti u pitanje čitav urod. Štete su u zaraženim vinogradima znatne, jer stradaju cijeli grozdovi, koje pokriva pepeljasta prevlaka pepelnice. Mnoge se bobe suše ili pucaju. To se ponavlja skoro svake godine, obično u istim vinogradima i područjima, dakako s različitom jačinom. Da bi se spriječilo ovakvo manifestiranje pepelnice preporuča se korištenje novih djelatnih tvari (CRYSTAL) ukoliko zaraza nije vidljiva, ili eradikanata, kakav je primjerice KARATHANE GOLD 350 EC za zaustavljanje već vidljive infekcije na listovima i grozdovima.

Igor Gomezelj dipl.ing.agr.​

 

[Nostradamus]

[h=1]Preporuke za zadnje prskanje vinove loze pred berbu[/h] U zadnjem prskanju vinove loze pažnju trebamo prvenstveno usmjeriti na zaštitu grožđa. Preporučamo tretirati zonu grožđa pripravcima na bazi bakra i sumpora uz dodatak botriticida. Bakar (NEORAM WG) stimulira otvrdnjavanje bobica (kožice) i time indirektno utječe na smanjenje infekcije sivom plijesni - botritisom. Sumporni pripravak (COSAVET DF) ili posebni kurativni pripravak KARATHANE GOLD 350 EC učinkovito "čisti" bobice od pepelnice, a ujedno sumpor svojom sublimacijom (plinovitim djelovanjem prema gore) "čisti" lišće iznad zone grožđa. Posebno je dobro koristiti pripravak KARATHANE GOLD 350 EC koji se u nekim vinogradarskim zemljama tradicionalno koristi nakon berbe, kako bi značajno smanjio potencijal pepelnice u slijedećoj sezoni.

Obzirom da je dosta botriticida povučeno s našeg tržišta, dobro je znati da vinogradari odnedavno mogu koristiti pripravak PYRUS 400 SC, koji jedini iz svoje skupine ima 30% više djelatne tvari pirimetanila, pa u dozi od 2 do 2,5 litre/ha predstavlja odlično rješenje u suzbijanju sive plijesni na grozdovima.

Zašto tretirati vinovu lozu pred berbu:

• mlado lišće jače asimilra (stvaranje sladora) pa je to razlog da ga sačuvamo što duže
• znamo da peronospora prezimljuje u otpalom zaraženom lišću u obliku oospora, pa ako sačuvamo zdravo lišće za očekivati je manji napad peronospore sljedeće godine (staro lišće je otporno na peronosporu)

Zadnje prskanje moramo planirati tako da vodimo računa o karenci te o vremenskim uvjetima i zastupljenosti sorata u našem vinogradu. Ako su u vinogradu ranije sorte tada ćemo sa prskanjem prestati ranije, a ako su zastupljene kasnije sorte tada ćemo zadnje prskanje obaviti nešto kasnije.

U svrhu smanjenja potencijala prezimljenja bolesti moguće je provesti prskanje nakon berbe. Konačni rezultat nije znanstveno obrađen niti je ovaj pristup zaštiti vinograda našao širu primjenu u praksi.

 

[Nostradamus]

[h=1]Botritis (siva plijesan, trulež) vinove loze[/h] Prve znakove bolesti uočavamo na grozdovima u razdoblju promjene boje boba, pa do potpune zrelosti. U povoljnim uvjetima (kiša) bolest se brzo širi od jedne bobe na drugu i tako zahvati veći dio grozda ili cijeli grozd. Trule grozdove pokriva siva plijesan poput paučine, a dosta tako trulih boba otpadne. Infekcija se može dogoditi u svim fazama razvoja vinove loze (od cvatnje do berbe), ali su najkritičnije faze završetak cvatnje, zatvaranje grozda, početak zriobe i pred berbu.

Siva plijesan je prisutna posvuda u prirodi i izaziva štete na većem broju kultura. Na vinovoj lozi svoj razvoj započinje već nakon cvatnje, na cvjetnim kapicama i prašnicima. U nekih sorata (Rajnski rizling, Silvanac zeleni i dr.) u razdoblju cvatnje mogu biti napadnute i peteljke cvata, zbog čega se može osušiti čitav grozdić. Stoga, kod osjetljivih sorata i lokacijama na kojima se učestalo javlja zaraza peteljke grozda treba prvo prskanje obaviti PRED CVATNJU, umjesto poslije cvatnje.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

 

[Nostradamus]

S druge strane, u povoljnim uvjetima i na područjima na kojima se bolest ne javlja redovito, može se u prva dva prskanja (cvatnja i zatvaranje grozda) koristiti fungicide koji uz plamenjaču istovremeno smanjuju zarazu sivom plijesni kao što su: ALONSO (0.3-0.4%), CURZATE F (0,25%), FANTIC F (0.2-0.25%), FOLPAN 80 WDG (0.15-0.2%).

Nabrojeni fungicidi imaju nešto slabije djelovanje na sivu plijesan, ali odlično suzbijaju plamenjaču pa u godinama s prosječnim zarazama uz dodatna dva prskanja sa specifičnim botriticidima daju zadovoljavajuču zaštitu.

Ta dva prskanja obično treba obaviti početkom mjeseca kolovoza i oko mjesec dana prije berbe, ovisno o karenci. Specifični botriticidi su: PYRUS 400 SC (0.2-0.25%), TELDOR SC (0.1-0.15%), SWITCH (0.08%),...

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Ranija (preventivna) primjena fungicida za suzbijanje sive plijesni (truleži) osigurava kvalitetniji urod i smanjenu potrebu za kasnijim prskanjima (u fazi prije berbe) u kojih je vrlo važno paziti na karenciju.

 

[Nostradamus]

[h=1]Preduvjeti za dobivanje kvalitetnog odnosno vrhunskog vina[/h]

1. Da su u vinogradu zastupljene visoko kvalitetne sorte vinove loze,
   
2. Rok berbe grožđa utvrđuje se kontrolom sladora i kiseline zavisno o sorti kada postigne punu tehnološka zrelost,
   
3. Podrum, bačve i ostalo sude te pribor moraju biti besprijekorno čisti,
   
4. Na vrijeme nabaviti kulture selekcioniranog vinskog kvasca, sumporastu kiselinu ili kalijev metabisulfit., potrebnu količinu šećera (za 0,60 % alkohola potrebno je 1 kg), sumporne trake, loj i parafin,
   
5. Nabrano bijelo grožđe treba u roku od 4-8 sati preraditi u mošt,
   
6. Nakon muljana i ruljenja (obavezno odstraniti peteljkovinu) odmah pristupiti prešanju i sumporenju, odnosno taloženju (ledom) mošta,
   
7. Sumporastu kiselinu ili kalijev metabisulfit dodavati grožđu, masulju i moštu, ali nikad kad je vrenje mošta započelo, ako ima dosta trulog grožđa dodati veću količinu grožđu prema uputama proizvođača,
   
8. Matični kvasac pripremiti zajedno s početkom taloženja,
   
9. Nakon taloženja koje traje 16-48 sati, mošt odvajamo od taloga i pretačemo u bačve za vrenje,
   
10. Određujemo postotak šećera u moštu, ako je potrebno doslađujemo mošt (prema ''Pravilniku o vinu''),
    
11. Dodajemo unaprijed pripremljeni selekcionirani matični kvasac,
    
12. Kontrolirati i voditi računa o temperaturu mošta za vrijeme vrenja,
    
13. Kad se mošt počne čisti izvršiti dolijevanje bačava,
    
14. Prije dolijevanja bačava nakon vrenja kontrolirati mlado vino na posmeđivanje,
    
15. Vino pretakati kad je u bačvi čisto do dna,
    
16. Vino će ostati zdravo samo, ako bačve budu do vrha pune i
    
17. Prazne bačve treba redovno sumporiti svaka 4-5 tjedana.

 

[Nostradamus]

[h=1]Faktor zriobe grožđa[/h] Za kakvoću nekog vina, bilo da je riječ o vrhunskim (čuvenim), posebice za "predikatna vina", grožđe bijelih i crnih sorti treba brati u "tehnološkoj zriobi", KAD JE ODNOS ŠEĆERA I KISELINE najpovoljniji za neku sortu. Stoga se 15 dana prije glavne berbe, prati sadržaj šećera (sladora), TE SADRŽAJ UKUPNIH KISELINA u grožđu, odnosno u moštu. Treba napomenuti da se kod temperatura zraka viših od 27°C smanjuje jabučna, a iznad 30°C vinska kiselina u grožđu.

Sadržaj šećera u grožđu - moštu mjerimo moštomjerima (aerometrima) (Ekslovim, Klosternojburškom ili refraktometrom), a sadržaj kiseline mošta (pa i vina) određuje se metodom neutralizacije svih kiselina i njihovih soli, pomoću otopine natrijeva hidroksida (N/4NaOH ili N/7,5NaOH). U većim fitoapotekama možete nabaviti priručnu laboratorijsku opremu za određivanje ukupnih i hlapivih kiselina mošta i vina. Uz opremu priložene su i upute o radu.

Najobjektivniji "kriterij" za utvrđivanje "tehnološke zrelosti" dobijemo ako se poslužimo "faktorom zriobe grožđa", prema formuli koju je predložio Bevegnin:

Navodimo primjere:
Utvrdili smo da mošt br. 1 sadrži 90 Ekslovih stupnjeva, te 6 grama na litru ukupnih kiselina, izraženo putem formule, proizlazi da faktor zriobe iznosi 150:

Mošt br. 2. sadrži 65 Ekslovih stupnjeva, te 15 grama na litru ukupnih kiselina, izraženo putem formule, proizlazi da faktor zriobe iznosi 43:

Mošt br. 3. sadrži 80 Ekslovih stupnjeva, te 10 grama na litru ukupnih kiselina, izraženo putem formule, proizlazi da faktor zriobe iznosi 80:

Što je "faktor" Z-e (zriobe) veći, to je TEHNOLOŠKA KAKVOĆA DOTIČNOG MOŠTA BOLJA.

Prema tome, za vrhunska (čuvena) vina, s oznakom geografskog podrijetla, zahtijeva se da "faktor zriobe" bude iznad 100. U našem primjeru mošt broj 1 imao je faktor zriobe 150, što je više nego super kakvoća mošta mjerene sorte.

Za kvalitetna vina s oznakom geografskog podrijetla faktor zriobe treba da bude od 70 do 100.

Za konzumna vina, s oznakom geografskog podrijetla, "faktor zriobe" može biti manji od 70. To je bio slučaj u uzorku mošta broj 2, a iznosio je 43.

Na kraju da se prisjetimo da o stupnju zrelosti grožđa u trenutku berbe ovisi "primarni miris vina - AROMA". Zatim razlikujemo "buke vrenja" (tzv. sekundarni buke), te "buke zrenja" (tercijarni buke).

Aroma te sekundarni i tercijarni buke nekog vina doći će do punog izražaja ako se provodi suvremena vinifikacija, koja uključuje kontrolirano alkoholno vrenje.

 

[Nostradamus]

[h=1]Praćenje zrelosti grožđa i određivanje sladora (šećera) u moštu

[/h] U već uobičajenim tradicionalnim rokovima berbe grožđa svaki vinogradar može sam, po izgledu lišća i grožđa, ocijeniti stupanj njegove zrelosti. Listovi na sazrelim čokotima poprimaju žutu ili crvenu boju, a i oni najstariji počinju se sušiti na osnovama mladica. Peteljke posmeđuju, i na osnovi drvene. Sazrele bobice su mekane, pokrivene jakim maškom i lako se otkidaju.

Po okusu su vrlo slatke i svojim moštom "lijepe" prste. Međutim, svi su ti znakovi samo orijentacijski i nepouzdani, i mogu lako zavarati. Sasvim sigurna i jedino pouzdana metoda utvrđivanja potpune tehnološke zrelosti jest ona, kojom se utvrđuje sadržaj šećera u grožđu. Prvo mjerenje obavi se 10-12 dana prije berbe: ubere se 2-3 kg grožđa u raznim dijelovima vinograda, a i s raznih strana nekoliko čokota, i taj prosječan uzorak izmulja (istiješti, umatan u čistu gazu ili krpu), i u dobivenom moštu izmjeri sadržaj šećera. To se ponovi još dva, tri puta (svakog trećeg dana), i kad se utvrdi da se količina šećera u moštu ne povećava, čekanja više nema, grožđe treba brati. Nekom će se činiti da se taj posao ne isplati, i da je to suvišna briga. Međutim, treba imati na umu da se dnevni prirast sadržaja šećera od početnih 0,1 % do posljednjih, vrlo sunčanih dana pred berbu u povoljnim uvjetima može povećati i do 0,2 %. Uz to ne treba zaboraviti, da se tih posljednjih dana sazrijevanja grožđa u njemu najviše razvijaju mirisne buketne materije (svojstvene sorti), koje daju vinu bogatstvo svih sortnih osobina (miris, okus, boja).