Velika Britanija

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.972
London - tradicija, zabava i šoping

London - tradicija, zabava i šoping

Ljepota.ba



London je svakako metropola ispred svog vremena u kojoj je uvijek neka akcija, bilo u svijetu mode, dizajna, arhitekture ili shoppinga.


U njemu se isprepliću tradicija i moderna era, a izbor događaja u trgovinama, parkovima, pozorištima i muzejima čini ga omiljenim odredištem ljudi iz celog sveta.

Zabava u Londonu
U Londonu je, zna se i najbolja zabava - omiljena okupljališta nakon radnog dana su svima pubovi, a posebno će vam zanimljiv biti pub Sherlock Holmes (Norhumberland Street) jer je u njemu originalna radna soba poznatog detektiva. Ipak, najzabavniji su klubovi. Najbolji je, kažu Britanci, Fabric, a poslije njega Ministry of Sound, u kojem su najluđi gradski partyji. Ljubitelji rapa i housa, pak, vole Herbal, a oni koji žele vidjeti gdje se zabavljaju mladi članovi kraljevske obitelji te Bjork, Roberto Cavalli i zvijezde, mogu posjetiti Cristal Club. Zaljubljenici u jazz će, pak, uživati u jednom od najboljih svjetskih jazz klubova: Ronnie Scott´s u Sohou. Volite li Rolling Stonese, posjetite The 100 Club, jer su oni u njemu svirali puno prije nego što su postali poznati.

Shopping, shopping, shopping!
Jasno, uživat ćete i u shoppingu jer su u Londonu najbolji dućani - jeftina odjeća nalazi se na Oxford streetu gdje su Zara, H&M, Topshop, dok su dizajnerske kreacije u Slone Street, te između Bond Street i South Molton Street. Naravno, i poznata kuća Harrods je meka za svakog pravog shoppingholičara. Čuveni sajam Portabello mjesto je gdje možete naći sve od igle do slona, no najmudrije je tamo kupovati subotom, kada se prodaju najraskošniji izlošci antikviteta među kojima je engleski namještaj, srebrnina, europski porculan, keramika s Orijenta...

Hrana i specijaliteti
I, naravno, kad ste u Londonu, morate okusiti legendarni britanski puding. Degustirat ćete ga, kao i ostale specijalitete, u čuvenom restoranu Kensington palace gdje ćete ručak od tri slijeda platiti oko 20 funti. Poznat je i Below Zero, restoran i lounge bar s nizom delicija, te bar Absolut Icebar London odmah pokraj njega, u kojem je sve napravljeno od leda iz švedske rijeke Torne, a temperatura je cijelo vrijeme oko 5 stepeni celzijusa.
Želite li otkriti najstariji restoran u gradu, otiđite u Rules, čuven po bogatom izboru sira, te janjećoj pečenki, dok kuhinju Golog kuhara Jamie Olivera možete okusiti u restoranu Fifteen. U gradu su i brojne internacionalne kuhinje, sa svih krajeva svijeta – japanska, tajlandska, grčka, vijetnamska i indijska, a najbolji restorani su Aladdin, Muhin, Cafe Naz i Sampan.

Kaže se da u Londonu niko nije stranac – ovaj grad, naime, nije samo prijestolnica Ujedinjenog kraljevstva, nego, na neki način, i cijele Europe. Duh prošlih vremena, kojeg odražavaju Parlament Houses, Tower Bridge, St. Paul´s Cathedral i The Tower of London miješa se sa suvremenim licima grada. Metropola na Temzi je važno kulturno, ekonomsko i obrazovno središte s besprijekornom modernom arhitekturom. Sam grad ima oko 7.5 miliona stanovnika, a još nekoliko miliona živi u širem metropolskom području.



 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.972
Čari Južne Engleske

17. 02. 2010
Press Online

Uspavana sela, lepe gradske pijace, izuzetna priroda, bogato kulturno-istorijsko nasleđe, aristokratska zdanja i blizina Londona čine ovu oblast veoma privlačnom za turiste

1.jpg


INFO
Lokalno vreme: minus 1 sat u odnosu na vreme u Srbiji.
Novac: britanska funta. Preporuka je da kupite valutu u zemlji pre polaska na putovanje, a ukoliko ipak menjate novac u Londonu, potražite menjačnice koje ne naplaćuju proviziju.
Struja: 220 volti. Utičnica je trodelna. Najbolje je da kupite takav adapter pre polaska na putovanje jer u hotelima nikad nema dovoljno raspoloživih.
Telefon: Pozivni broj za Veliku Britaniju je 00 44


Južna Engleska, sva u kontradiktornostima, ipak bez napora balansira između prirodnih lepota, kiča, bogate istorije i inovativne kulture. Deo britanskog ostrva koji je najbliži evropskom kontinentu ima bogato vojno nasleđe. Takođe, blizina Londona je takođe značajan momenat, koji ovaj kraj čini veoma privlačnim za turiste.Uspavana sela, lepe gradske pijace, izuzetna priroda, aristokratska zdanja dodatni su začin krajoliku. Cela oblast može da se obiđe u jednodnevnom izletu iz Londona, tako da bez problema možete i iznenada da odlučite da odete na izlet. A to je tačno ono što radi i kraljica, provodeći vikende u Vindzoru.
Jugoistočna obala je u ratu bila linija odbrane, zahvaljujući opasnim stenama, zamkovima i utvrđenim lukama. U unutrašnjosti se smenjuju polja, srednjovekovna sela i drevne crkve. S druge strane, tu su nostalgična i hedonistička odmarališta, popularna zbog blage klime i blizine Londona. Ukratko, to je idealna regija za upijanje primorske istorije, za uživanje u hrani iz mora, plažama i tradicionalnim pićima koliko vam duša želi.
Šta videti?
Vindzor, zamak Vilijama Osvajača, na kome su tokom poslednjih 900 godina izvršene mnoge rekonstrukcije. U Vindzoru treba videti kapelu svetog Đorđa i državne apartmane u kojima se nalazi čuvena izložba slika Van Ajka, Rubensa i Rembranta. Zamak je danas jedna od zvaničnih rezidencija britanske kraljice.
Oksford, grad star 1.000 godina, „grad uspavanih tornjeva". Između brojnih koledža (39) vijugaju uske kamene ulice, a dominira jedistveni „Christchurch" koledž, jedan od najvećih univerziteta u Oksfordu.

4.jpg


Bristol, nekada „ružna sestra" britanskih gradova, poslednjih godina se pretvorio u privlačan grad. Bristol je gastronomski i kulturni centar, s brojnim muzejima, modernim restoranima, bogatim noćnim životom.
Bat, poznato stecište aristokratije 18. veka. Bat je još u vreme Rimljana postao poznata banja, kada su sagrađene prve terme i hramovi na reci Ejvon i okolnim brdima. Godine 1987. grad je stavljen na Uneskovu listu svetske kulturne baštine.
Stounhendž, najpoznatiji arheološki lokalitet Velike Britanije. Stounhendž, koji se nalazi u ravnici Solsberi, s velikim kamenim blokovima poređanim ukrug, spada među najmisterioznija arheološka nalazišta u Evropi.

3.jpg


Brajton, najpoznatije viktorijansko letovalište i najživlje letovalište Engleske. Još u 19. veku ovde je izgrađen Kraljevski paviljon, remek-delo viktorijanske arhitekture. Čuvena promenada, trendi restorani, legendarni noćni život, kosmopolitizam... baš to ga je proslavilo.

Ostrvo u maju
U obilazak Londona i južne Engleske možete da krenete u aranžmanu „Kon Tikija". Putovanje traje šest dana, a polazak je 8. maja. Cena aranžmana je 655 evra (pet noćenja s doručkom u hotelima s tri zvezdice i avioprevoz).

London
... Često ga zovu „svet u jednom gradu" i to ne treba shvatiti kao puku retoriku. Energije i kulture različitih naroda stvorili su od Londona perfektno začinjenu smešu, tako da je on danas u suštini ponajmanje britanski. Ipak, za sve koji traže Britaniju i tradiciju, ona je ipak tu: crni taksiji, crveni dabldekeri, „bobiji", riba i čips u novinskom papiru i drugi simboli kraljevstva - Vestminsterska palata, Tauer bridž, mutna Temza, svetski poznato Londonsko oko, Hajd park... udahnite duboko i pripremite se da se zaljubite u britansku prestonicu.
 
Poslednja izmena:
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.972
Oxford - harmonija arhitekture i tornjeva

Ljepota.ba 03.03.2010 07:10



Smešten na jugoistoku Engleske, na obalama reka Cherwell i Temze, Oxford je poznat i kao ´city of dreaming spires´, što najbolje opisuje harmoniju arhitekture i tornjeva oxfordskih škola.

Naime, dok se šećete gradskim ulicama i gledate sve te crkve, škole, zidine i kule imate dojam kao da ste u nekom filmu o vilenjacima i čarobnjacima.
Sveučilište u Oxfordu prvi put se spominje u 12. stoljeću, a prve škole (koledži) bile su University College (1249.), Balliol (1263.) i Merton (1264.).
Od značajnijih datuma izdvajaju se kraj 18. stoljeća kad je izgrađen Oxfordski kanal, sredina 19. stoljeća i spajanje željeznicom grada i Londona, kraj 19. stoljeća kad je izgrađena Gradska vijećnica te kraj 20. stoljeća i osnivanje novog svučilišta u gradu, Oxford Brookes University, koje je zadnjih nekoliko godina dobilo brojne pohvale kao najbolje novo sveučilište u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Postoji više od tridesetak parkova i livada, od kojih su najpoznatiji Botanički vrt, osnovan 1621., ujedno najstariji u Ujedinjenom Kraljevstvu i broji 8000 biljnih vrsta, Oxford University Parks i Christ Church livada, koja je privatan posjed, ali je tijekom dana dozvoljen ulaz, što ljudi nerijetko koriste za piknik.
U gradu je i više od sedamdesetak crkava i kapelica, od kojih izdvajamo Sveučilišnu crkvu sv. Djevice Marije, crkvu St Ebbe´s, St Thomas the Martyr´s, St Giles´, crkvu sv. Martina, St Aldate, Christ Church itd.

Ako je ikako moguće, posjetite neki od već nabrojanih koledža. Vrlo vjerojatno se plaća ulaz, ali se svakako isplati.
Kao podsjetnik na ovaj grad vjerojatno su najbolji suveniri s oznakom sveučilišta – majica, kapa, kravata ili sl., koje ćete naći u svakoj prometnijoj ulici.

U Engleskoj je pušenje zabranjeno u javnim zatvorenim prostorima, što obuhvaća pubove, barove, restaurante i klubove. Kazne su visoke i zakona se ljudi striktno pridržavaju, pa se mnogi snalaze i puše na ulici, ispred klubova ili pubova.
Kao i svugdje u Engleskoj, u Oxfordu također postoje brojni pubovi i cocktail barovi - The Jericho Tavern, Rosie O´Grady´s, The Duke of Cambridge, Head of the River i Raoul´s, a kao pravi studentski grad, Oxford nudi i odličan provod u noćnim klubovima - The Bridge, Park End i Cellar. Većina njih se nalazi u centru, dok se manji dio nalazi blizu riječnih obala.
Nekoliko je shopping ulica u gradu, od kojih su većina u samome centru, a najpoznatije su Cornmarket Street, The High Street, Broad Street i George Street, a od shopping centara Clarendon i Westgate.
Cormarket Street je glavna shopping ulica u gradu, a ujedno i pješačka zona. Ako ogladnite, ovdje ćete pronaći sve od KFC-a do neizbježnog Starbucksa. Tu se nalazi i najstarija zgrada u Oxfordu, iz 1040. godine – toranj St Michael at the Northgate.

High Street se nalazi između Carfaxa i Magdalen Bridge i česta je tema brojnih fotografa i slikara. Ovdje i u pokrajnjim ulicama nalaze se brojni koledži, poput University College, Queen´s College, All Souls College i Magdalen College. Na raskrižju s Queen´s Lane nalazi se Queen´s Lane Coffee House, osnovana 1654. godine i vjerojatno je najstarija kavana u gradu. Karakteristika ulice su brojne specijalizirane prodavaonice, kao što su Shepherd&Woodward, Sanders of Oxford i Waterfield´s Books.
Broad Street je poznata pak po svojim knjižarama, poput Blackwell´s, a ovdje su i Balliol College, Trinity College, Exeter College, Museum of the History of Science, kazalište Sheldonian te zgrada nove Bodleian knjižnice.
Ko voli ´kulturne stvari´ poput kazališta i muzeja, u Oxfordu će doći na svoje. Oxford Playhouse, New Theatre i Burton Taylor Theatre, samo su neka od brojnih kazališta, dok od muzeja izdvajamo Ashmolean muzej (osnovan 1683. godine), najstariji muzej u Ujedinjenom Kraljevstvu i najstariji sveučilišni muzej uopće na svijetu, koji posjeduje djela Michelangela, Leonarda, Picassa itd. Tu je i Museum of the History of Science, najstarija svjetska očuvana zgrada izgrađena sa svrhom za muzej! Ukoliko više volite suvremenu umjetnost, tu su dva kina Odeon i jedno kino Vue.




 
Poslednja izmena:
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.972
Zakoračite u svet Čarlsa Dikensa

10. 03. 2010. 16:31h| B92

Zakoračite u svet Čarlsa Dikensa

Da li bi se slavni književnik Čarls Dikens prevrtao u grobu ili bi pak trljao dlanove od sreće kada bi znao da mu je posvećen park - "Dickens World"?

41663_dikens_f.jpg


"People mutht be amuthed", škripavo se razleže iza vas. I kada se okrenete, pred vama traljavi pijanica sav u ritama. Oči su mu u potpunoj disharmoniji: jednim gleda u vas a drugim tamo negde, ili bolje rečeno - nigde. Nastavlja šuškavo, mrseći jezikom: Ta ne možemo uvek samo da radimo ili učimo, daj da se malo i zabavljamo. Da, da! Još jednom vas razroko pogleda i nestane.

Ostajete zbunjeni. Kroz glavu vam prolazi sledeće: da, to mora da je neki Dikensov junak, priča Dikensovim jezikom, samo ga treba još smestiti i uglaviti u pravu priču.
I nakon prebiranja svih Dikensovih knjiga koje vam stoje negde nalagerovane u glavi, odjednom vam bljesne: naravno, u pitanju je Mr. Sleary, upravnik cirkusa prepoznatljiv po svom šuškavom glasu. (Teška vremena - Hard times, 1853).

41664_dickensengraving_if.jpg
Čarls Dikens

I onda se vratite rečenici koju je izgovorio i dešifrujete je sa People must be amused (ljudima treba zabava) i u tome jasno vidite moto ovog zabavnog parka koji je u celosti posvećen piscu koga smatraju drugim britanskim piscem - Čarlsu Dikensu.

"Dickens World" nije tipičan zabavni park, tamo ne očekujte vrtoglave ringišpile ni šećernu vunu, niti bilo šta nalik Diznilendu. Dizajniran je tako da se u njemu ne provede čitav dan, već nekoliko sati.

Pri ulasku sve postaje jasno: primetno je da je Dikensov svet karakteristično odeven i da je sve učinjeno da se reanimira jedno čitavo stoleće.

Posetiocima se pre svega postavlja pitanje da li su raspoloženi da okuse viktorijanski život i da na sebe natakare kecelju ili neki drugu ritu, nakon čega sledi fotografisanje starinskim foto-aparatom: Cheeeese! i započinje povratak u prošlost.

Dikens (1812-1870) - daleko poznat po prljavim propalicama, zavodljivim devojkama, jedinstvenim zamršenim testamentima, istinskoj sirotinji i čestom hepi endu. Njegova popularnost ne jenjava ni dan-danas, a za to su se dosta pobrinule tv-ekranizacije njegovih romana.

Čak i kasirka iz Tesco supermarketa i prodavac uličnih novina u stanju su da reprodukuju čuvene replike poput Bah! Humbug! (poznata Skrudžova rečenica iz Božićne priče) ili "Please sir, can I have some more?" (Molim vas gospodine, želeo bih još malo - Oliver Tvist), ili "It was the best of times, it was the worst of times" (Bila su to najbolja i najgora vremena - uvodna rečenica "Priče o dva grada").

41665_dickens32305468x336_kf.jpg
Radnik u zabavnom parku

Dikensov svet je smešten u neku vrstu gigantskog aluminijumskog kontejnera koji je specijalno izgrađen u datu svrhu, i koji je ugnježden između gigantskog bioskopa sa devet bioskopskih platna i redova outleta firmirane garderobe. Hotel "The Ship&Trades" smešten je na uglu.

Jezgro Dikensovog sveta je trg i pijaca na njemu, na kojem je i sijaset kuća karakterističnih za Dikensa, kao što je fabrika "Warren’s Blacking Manufactury" u kojoj je Dikens kao dvanaestogodišnjak morao da radi, u vreme kada je njegov otac zbog dugovao sedeo u zatvoru.

I tada se rađa njegova averzija ka nemaštini i socijalnoj nepravdi, gorko iskustvo kojom je svako Dikensovo delo prožeto, a naročito Dejvid Koperfild iz 1849.

Postoji i "Kuća duhova" u kojoj pohlepni, sebični zajmodavac Skrudž sreće duhove (Božićna priča - A Christmas carol, 1843), kao i Fagin’s Den: zastareli ćumez iz Olivera Tvista u kojoj je matori trgovac Fagin učio dečake-skitnice umetnosti krađe.

41666_dickensworld_kf.jpg
Trg u "Dickens World"

Posetite i "Peggotty’s Boathouse" u kojoj se prikazuju 4D-filmske projekcije o životu Čarlsa Dikensa. Gledaoci dobijaju specijalne naočare koje napred imaju zeleno, a levo i desno crveno staklo, prilagođene gledanju trodimenzijalnih slika. Efekat je fenomenalan: učiniće vam se da vam tip sa platna direktno pljuje po licu dok priča, i da voz neverovatnom brzinom uleće u salu.

Na trgu je dvadesetak glumaca, svi su obučeni i maskirani u junake iz Dikensonovih remek-dela: Ned - lovac na pacove ili pijanica William Sykes. Svi improvizuju skečeve i reanimiraju zaboravljene replike.

Oholi učitelj Olivera Tvista pozvaće vas u svoju učionicu gde će testirati vaše znanje o Dikensu. Na zidu iza njegove katedre vise strogi natpisi poput: Poštuj one koji su iznad tebe i Tu su da bismo te videli, ali ne i čuli.

Nakon lutanja kroz aleje, duž pabova pa preko nestabilnog mosta stiže se do polazne tačke zanimljive plovidbe: Great Expectations Boat Ride.

41688_dickens1_kf.jpg


I tek nakon što se besprekorno odeven kontrolor sa ogrtačem uveri da niste trudni, da ne bolujete od epilepsije ili srčanih oboljenja, i da ste viši od jednog metra, tek tada će vam udeliti plastični jednokratni pončo i reći vam da se ukrcate.


I onda sledi jedna prilično verodostojna i ubedljiva plovidba duž rečice i kanale Londona iz 19. veka. Voda je čokolada braon boje, a u njoj plivaju izgladneli lažni pacovi.

Sledi prolazak pored ozloglašenog zatvora Newgate, nižu se istrulele ruševine kuća, pa pored groblja u kojem se mrtvi prevrću u grobu od bola. Najednom ugledate i šugavog klinca kako piški uz zid, dok se u vazduhu osećaju bacili kolere.

U međuvremenu se oko vas razležu fragmenti iz Velikog očekivanja, romana o ambicioznom mladom Pipu koji pomogavši zatvoreniku Megviču menja svoj život, pritom ne želeći to da prizna.

I najedanput, čamčić naglo zaokreće, a talas zaražene Temze rasprsne se po vašem ponču. Iza vas ženska vriska: potpuno mokra mlada žena s priličnim gađenjem gleda svoj natopljeni džemper, dok njen muž uz psovke pokušava da kameru dovede u red.

Ulaznica za "Dickens World" košta 18,75 evra, a za decu 11,25 evra (ispod 5 godina gratis). Zimi je otvoren svakoga dana od 10.00 do 17.30, u špicu sezone otvoren do 19 sati.
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.972
Škotska - Domovina hrabrog srca

Škotska - Domovina hrabrog srca
31. 03. 2010
Press Online

Malo je zemalja u svetu, posebno onih koje nisu nezavisne, koje imaju toliko nacionalnih obeležja. Škotsku, naime, ceo svet prepoznaje po muškarcima u suknjama, viskiju, gajdama te, konačno, i po više od 150 zamaka koji su stalna meta turista

1.jpg


Nema pušenja, ali ima pića
Starih građevina, istorijskih mesta, katedrala i crkava u Edinburgu, kao i celoj Škotskoj, ima na pretek. Upravo zato će mnogi požuriti da predahnu i da se zabave na malo drugačiji način. A to su, naravno, šoping i poseta nekom od mnogobrojnih pabova. Jedna od glavnih ulica u Edingburgu, Princess Street, prosto vrvi od mnogobrojnih radnjica u kojima se svašta može kupiti. Naravno, tu su i brojni i pabovi, kakvih možda ima i u Srbiji, ali se ipak po mnogo čemu razlikuju. Prva, za mnoge i najvažnija razlika je u tome što u Škotskoj nema pušenja! Zakon zabranjuje pušenje u svim javnim prostorijama, kancelarijama, školama i restoranima, pa čak i na ovim mestima. Praktično je dozvoljeno pušenje samo na ulici ili u privatnom stanu. Zbog toga ne čudi što mnogi pušači, pri poseti pabu, svoje nezadovoljstvo istresu na pivu i viskiju, čija je potrošnja, od uvođenja inkriminisanog zakona, prilično porasla.
Ali, ne mora se „udarati" samo po pivu i alkoholu. Škoti, recimo, veoma vole ples i rado će svakoga naučiti osnovnim koracima svoje igre, koji, zapravo, baš i nisu jasno definisani. Naime, reč je o mešavini škotskih i irskih društvenih plesova, koji su krajem prošlog veka toliko modernizovani, da se danas igraju uz rock'n'roll i škotski folklor. Ples je toliko brz da vam obično nije potrebno znanje, pa čak ni osećaj za ritam, ali vam oduzima toliko energije da ga neki fakulteti, iz preventivnih razloga, za svoje studente organizuju svake nedelje kao društvenu aktivnost.

Škotska verovatno nije previše popularna među ljubiteljima toplih mora, uživanja na plaži ili brčkanja u plićaku. Međutim, ako na odmor i putovanja gledate malo drugačije, brdovita zemlja na severu Britanije će vam pružiti jedno zaista nesvakidašnje iskustvo. Posebno ako volite prošlost, istorijske pikanterije, nerazjašnjene misterije, opuštenu zabavu i dobar viski. Ne smeta, pri tom, ako se i malo više opustite, pa vam se učini da vidite i muškarce obučene u suknje.
Škotska je zaista čudesna zemlja, napisao je jedan putnik. Toliko različita od drugih da je svako poređenje neumesno, često i zaludno. Mala po površini, još manja po broju stanovnika, toliko je prepoznatljiva u svetu da se ne može pomešati sa drugima. Najmanje sa susednom Engleskom, sa kojom je štošta povezuje, ali istovremeno i razdvaja. Ponajviše, možda, britanska kruna koja ih već tri stoleća ujedinjuje, a tako malo spaja.

Zamkovi i duhovi

Iako ima obeležja državnosti, Škotska nije nezavisna zemlja. Deo je Ujedinjenog kraljevstva i prostire se na severnom delu britanskog ostrva. Tokom cele svoje istorije, Škoti su bili prinuđeni da se opiru raznim stranim uticajima, pa su tako, braneći se, razvili i jedinstven nacionalni identitet, kulturu i tradiciju. Malo je zemalja u svetu sa toliko prepoznatljivih nacionalnih obeležja i proizvoda, kao što je Škotska. Počev od tradicionalnog kariranog tekstila - tartana, od koga se pravi i nacionalna nošnja, preko škotskih gajdi, viskija i čička, keksa od putera, pa sve do nesrećnog čudovišta iz Loh Nesa.
Škotska istorija seže u najdalju prošlost čovečanstva. Prvi univerzalni simboli ljudskog roda, poput spirala koje simbolišu beskonačnost, pronađeni su upravo na ovom području. Njeni prastanovnici su bili Pikti, narod čije ime je nastalo od latinske reči pictus, što bi značilo iscrtan. Oni su po sebi crtali, ili možda tetovirali toteme kakvi su nađeni i na njihovim kamenim stećcima.
Ipak, većina turista u Škotsku dolazi da bi videla čuvene zamkove. Spisi kažu da ih u ovoj čudesnoj zemlji ima više od 150. Naime, još od vremena kada su se Škoti definisali kao narod, započeli su i njihova neprestana borba i previranja sa Englezima. Vlastela, večito zabrinuta za svoju bezbednost, komfor i udobnost, gradila je na svojim velikim posedima dvorce i utvrđenja, koja su sačuvana do današnjih dana. Međutim, uspomenu na neka stara vremena, pored ustajalog vazduha i ostarelih vrtova, sačuvali su i davnašnji vlasnici ili njihovi gosti, koji se, kažu, i danas mogu sresti tokom olujnih noći. Naime, prkosan narod je izrodio i nemirne duše, koje nisu napustile ovaj svet posle smrti tela. Upravo zato, kažu turistički radnici, mnogi škotski dvorci su poznati po duhovima koji i danas lutaju hodnicima starih zdanja. Nekima će ovo biti smešno, drugima strašno, ali će svi, bez izuzetka, sa velikom pažnjom odslušati predanje o nekadašnjim vlasnicima, a danas samo onostranim domaćinima.

3.jpg


Kraljica u Edinburgu
Škotska je sa tri strane okružena morskom obalom. Na zapadu i severu dopire do Atlantskog okeana, a na istoku do Severnog mora. Od Engleske je deli granična linija koja se proteže od ušća reke Tvid do zaliva Solej. Sama Škotska se može podeliti na tri oblasti. Gusto naseljenu južnu i središnju oblast, i skoro nenastanjenu severnu. Ali, to nisu jedini kontrasti.
Administrativni centar Škotske je Edinburg, grad sa oko pola miliona stanovnika i prelepim zgradama, koje ga čine najlepšim mestom u zemlji. Nije previše velik, pa se bez teškoća može savladati i pešice. Glavna gradska ulica, Royal Mile, obiluje prodavnicama suvenira i specijalizovanim prodavnicama viskija, u kojima se često organizuju i prigodne degustacije.


Info
Službeni jezici: engleski, škotski gelski
Valuta: britanska funta (100 penija)
Glavni grad: Edinburg
Najveći grad: Glazgov
Površina: 78.782 kvadratna kilometra
Stanovništvo: 5.062.011
Nacionalni cvet: čičak
Svetac zaštitnik: Sveti Andrej

Inače, ova ulica, koja je verovatno najstarija u gradu, povezuje kraljičinu rezidencijalnu palatu i Edinburški dvorac. Dvorac potiče iz srednjeg veka i svojevremeno je služio za odbranu grada. Reč je o zaista fascinantnoj građevini, čiji se zidovi redovno premazuju mešavinom kiselog mleka i narandžine kore, što turistima omogućava da šaraju po njemu do mile volje. Sa vrha se pruža predivan pogled na grad, a pikanterije i zanimljivosti iz prošlosti zdanja turistima će „oživeti" turistički vodiči obučeni u kilt, tradicionalnu škotsku nošnju. Posle usmenog dela, turisti obilaze i brojne kule i dvorane, sada pretvorene u niz malih muzejskih postavki.

Na drugom kraju ulice smeštena je Holirudhauz, jedna od brojnih zvaničnih rezidencija britanske kraljice. Međutim, kako kraljica i članovi porodice ovde zaista povremeno i borave, za javnost je otvoren samo mali deo palate, koji se, po pravilu, obiđe za svega desetak minuta. Utešno je, međutim, da znatno više vremena možete provesti u kraljičinom vrtu, u kom se i danas naziru ostaci opatije iz 12. veka koju je, prema predanju, sagradio kralj David I. U blizini glavne ulice je i nova zgrada škotskog parlamenta. Otvorena je 2004. godine, a rađena je po projektu španskog arhitekte Enrikea Miralesa. Deluje veoma moderno i avangardno, prosto neuobičajeno za jednu državnu većnicu. Pa ipak, i po tome se može shvatiti važna odlika Škota. Naime, ma koliko držali do prošlosti i tradicije, rado će ustupiti mesto novim i savremenim rešenjima, ne misleći, pri tom, da će bilo šta time ugroziti.

Šta videti?

Glazgov
- najveći grad Škotske, na obalama reke Klajd. Obavezno pogledati: staro gradsko jezgro kojim dominira Džordž skver sa mnogobrojnim statuama poznatih Škota i viktorijanskim zdanjem gradske skupštine; park, muzej i galeriju Kelvingrouv; kraljevsku koncertnu dvoranu; jedinu sačuvanu građevinu iz srednjovekovnog perioda „Provands Lordship"; katedralu sv. Manga, Merčant siti, jednu od najstarijih gradskih četvrti.

Loh Lomond - jedno od najimpresivnijih jezera Škotske.
Invernes - područje u kome se nalazi legendarno jezero Loh Nes u kome, po legendi, živi najpoznatije vodeno čudovište. U blizini su ruševine nekada velelepnog zamka Urkhart, izgrađenog za ekstravagantno škotsko plemstvo još u 12. veku.
Pitlohri - gradić u srcu Škotske okružen planinama, s tipičnim viktorijanskim ulicama oivičenim kamenim kućama i prodavnicama tartana. Atrakcije Pitlohrija su brana i hidroelektrana podignute na reci Tamel kojom svake godine prolaze hiljade lososa na kraju svog epskog putovanja. Napravljen je poseban prolaz za njih kako se ne bi omeli na povratku iz mora do mesta mrešćenja.
Zamak Glamis - izgrađen u 14. veku, poznat po bogatoj istoriji, prelepim baštama i zadivljujućem enterijeru. Ovde je majka Elizabeta provela svoje detinjstvo, a legenda govori da se baš u ovom dvorcu odigrao zaplet iz Šekspirove drame „Magbet".
Palata Skon - iz 16. veka u kojoj su krunisani svi škotski kraljevi
Stirling - gradić u blizini Edinburga, čuvenom po bici iz 13. veka, najznačajnijoj u sticanju nezavisnosti Škotske. Na brdu pored grada je i statua Vilijama Volisa, glavnog junaka ove bitke, poznatog iz filma „Hrabro srce". Tu je i kapela u Roslinu, oko koje su ispredene mnoge legende i mitovi zbog kojih se i spominje u bestseleru „Da Vinčijev kod".

Vlada Arsić


 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
London za sportske fanove

London za sportske fanove

Šta ljubitelji sporta i istinski navijači ne treba nikako da propuste prilikom posete Londonu: Vimbldon, Vembli, Tvikenem.


25am4uo.jpg


Olimpijski park


Da li će London 2012. biti isto toliko dobar kao Peking 2008?


London se već pomirio sa činjenicom da Kinezima nema ravnih kada je reč o sumanutoj arhitekturi, pa su u potpunosti digli ruke od iluzije o nadmetanju sa takvim rivalima. Ništa od spektakularnih arhitektonskih instalacija u istočnom delu Londona.


Tradicija umesto inovacija, spontanost umesto perfekcije.


Novi Olimpijski stadion sa 80.000 mesta, izgrađen je u Stratfordu na severnoj strani Temze. Stadion će staroj lučkoj četvrti dati jednu potpuno drugačiju dimenziju. 2011. mora biti završen.


Predstavlja jednostavnu sportsku arenu koja će delom biti razmontirana po završetku Olimpijade. Nakon toga preostaće mali atletski stadion sa 25 hiljada mesta.


Na lokaciji budućeg stadiona postavljene su table na kojima je prikazan konačni izgled objekata. Već su uspostavljene efikasne veze do ovog dela grada, između ostalog i nova železnička stanica
St. Pancras.

Za vreme Olimpijade na svakih 7 sekundi polaziće vozovi koji će u roku od 7 minuta biti na Olimpijskom parku.


Olympic Park, Stratford (E15,
metro stanica Stratford)

1z1elwy.jpg


Vembli (Wembly)


Na stadionu Vembli, 2012. moći će da se vidi samo olimpijsko fudbalsko finale. Smešten je na severozapadu Londona i predstavlja najvažniji sportski objekat Velike Britanije. Legenda svetskog fudbala, Pele, kaže za Vimbli da je 'svetilište, prestonica i srce fudbala'


Svaki istinski ljubitelj fudbala mora bar jednom u životu da kroči na ovo mesto. Prvi put je izgrađen 1923. i bio je prepoznatljiv po dva tornja blizanca na samom ulazu.


Četiri dana nakon zvaničnog otvaranja usledila je utakmica Engleskog kupa između Boltona i Hema, kada je ka stadionu pohrlilo 300 hiljada navijača. S obzirom da je stadion mogao da primi samo 124 hiljade, nastao je potpuni haos.


Na Vembliju su održana i takmičenja Olimpijskih igara 1948.


Zatvoren je 2000, i prilikom rekonstrukcije ulazni tornjevi preobličeni su u lučni svod. 2007. ključevi novog Vemblija predati su Fudbalskom savezu Engleske.


Tada je procenjeno da je u stadion uloženo milijardu eura, čime je Vembli na vrhu liste najskupljih stadiona na svetu.


Na Vembliju se održavaju samo međunarodne utakmice i velika finala. Zato je poznat i kao odlična lokacija za značajne muzičke događaje (
Live Aid, 1985, ili Diana Memorial Concert, 2007).

Kapacitet: 90.000 (fudbalske utakmice) i 75.000 (koncerti).


Wembley, Harrow Road (HA9,
metro stanica Wembley Park)

154ww9e.jpg


Vimbldon


O hramu belog sporta ne treba mnogo trošiti reči. Vimbldon je sa svojom travom i dugom istorijom postao sinonim za tenis. I svi znaju za Vimbldon - najstariji i najugledniji teniski turnir.


Ovde se trava održava za nijansu pažljivije nego na Vembliju. Turnir se održava svakog juna ili jula (počinje šest nedelja pre prvog ponedeljka u avgustu) i treći je po redu grend slem turnir u godini.


Vimbldon park je i tokom preostalih 50 nedelja godine vredan posete. Tamo je smešten spektakularan, futuristički muzej, u kojem se ne sreću samo teniski trofeji, već neizbežni beli šortsevi i majice koje se tradicionalno oblače na ovom turniru kao i svlačionica koju je koristio maestralni Džon Makenro.


All England Tennis and Croquet Club, Church Road (SW19,
metro stanica Southfields i Wimbledon Park)

9krwa1.jpg


The Lord's


Najbritanskiji od svih sportova je ipak kriket. Bivši britanski premijer, Džon Mejdžor , nazvao je kriket
Britishness' ten top.

Pravila su mnogo lakša nego što mnogi misle. Onaj ko posveti dan gledanju kriketa - jedna utakmica traje 5 dana - samo kao posmatrač uspeće da pohvata polovično o čemu se radi.


London je međunarodno jezgro kriketa. U njemu se nalaze 2 najpoznatija stadiona na svetu:
The Ova i još poznatiji - The Lord's.

The Lord's
važi za kolevku kriketa. To je matična luka kriket kluba Marleybone Cricket Club (MCC) koji neguje pravila i duh ovog sporta. Stadion The Lord's sa svojim futurističkim press centrom nalazi se u četvrti St. John's Wood.

Posetite i muzej u kojem ćete saznati dosta o istoriji ovog sporta.


9u222v.jpg


Tvikenem (Twickenham)


Ragbi važi za mnogo elegantniji sport od fudbala.
Fudbal je sport za gospodu koga igraju huligani, a ragbi je sport za huligane koga igraju gospoda. Tako bar kažu britanski ragbi fanovi.

Meka ragbija smeštena je u Tvikenemu, jugozapadno od Londona. Sa 82.000 mesta predstavlja najveći stadion Londona, nakon Vemblija.


Kupljen je 1907. za nekih 5000 funti, a svoju prvu ragbi utakmicu dočekao je 1909. između Harlekvinsa i Ričmonda.


Ulaznice za ragbi utakmice mnogo je teže nabaviti nego one za velike fudbalske utakmice. A onaj ko uleti na utakmicu čeka ga neobično iskustvo: zajedničko pevanje navijača obgrljenih preko ramena.


Ragbi navijači iz različitih timova ne pate za tim da sede u odvojenim delovima stadiona. Nakon utakmice bratski ispijaju pivo u pabovima.


A oni koji ostanu bez karte mogu ležerno da svrate do Muzeja ragbija.


Twickenham, Rugby Road (TW1,
metro stanice Richmond i Hounslow-East, železnička stanica Twickenham)

Izvor: B92
 
Poslednja izmena od urednika:
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.972
Britanci spasavaju crvene govornice

26. 04. 2010. 17:35h| Tanjug

Britanci spasavaju crvene govornice

Deo turističke i istorijske nacionalne baštine - crvene telefonske kabine, predstavljaju zajedno sa Big Benom i dvospratnim autobusima jedan od prepoznatljivih simbola Velike Britanije.

56489_govornica1_f.jpg


Usled drastičnog pada njihove rentabilnosti zbog širenja mobilne telefonije, Britanci osmišljavaju nove vidove njihove upotrebe ne bi li ih sačuvali.

S porastom broja vlasnika mobilnih telefona i sve ređim korišćenjem telefonskih kabina, Britiš telekom je postepeno iz njih uklonio telefonske aparate, ostavljajući ogoljene crvene konstrukcije u nadležnost lokalnih vlasti.

I dok su neke opštine svoje kabine bacile u staro gvožđe, druge su pak čvrsto rešene da ih sačuvaju. U jednom selu, nadomak Oksforda, stanovnici su sve učinili da zadrže svoju crvenu kabinu za koju kažu da im ulepšava okolinu.

Znajući koliko su im Britanci privrženi, Britiš telekom je pokrenuo program njihovog spasavanja pod nazivom "Usvoji kiosk" kojim se lokalne zajednice pozivaju da otkupe kabine za jednu funtu i udahnu im novi život, pretvarajući ih u male biblioteke ili umetničke galerije.

 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.972
Brajton, britanska gej prestonica

29. april 2010.

Brajton, britanska gej prestonica


Brajton je sve ono što je kralj Džordž IV bio: pijanac, ženskaroš, kockar, buntovnik i strastveni zaljubljenik u umetnost i kič.

Izvor: B92


10120186014bd906c41036a321552547_extreme.jpg

Photo: ctandjung / Flickr


Ovaj primorski grad predstavlja eldorado za homoseksualce, magnet za klabere i primorsko jezgro umetnosti i kiča. U gradu su smeštena dva univerziteta i prestižna Akademija umetnosti.

Danas slika izgleda za nijansu drugačije nego nekada: kineske palate umesto trošnih viktorijanskih hotela, luksuzni restorani umesto fish & chips šopova, a u parkovima studenti sa knjigom, umesto, kao nekada, s flašom u ruci.

Brajton, grad na južnoj obali Engleske, sebe ne naziva kupalištem, već gradom na moru. Brajton je istovremeno otmen i dekadentan i posećuju ga mahom oni imućniji i boemi.

Arheološke iskopine pronađene u blizini današnjeg Brajtona, pokazuju da su prvi naseljenici bili kanibali.


5569504434bd906c4a2661531648851_extreme.jpg

Photo: Tet Sy / Flickr


Lokalci ceo život tragaju za hedonizmom, što se naročito odnosi na strastvenu žeđ za pićem, seksom i umetnošću. Profil Brajtona definitivno je izgrađen na osnovu osobenosti njegovog najpoznatijeg stanovnika - kralja Džordža IV.

Džordž IV
je bio kralj Engleske u periodu od 1820-1830, bio je daleko poznat kao pijanac, ženskaroš, kockar, obožavalac umetnosti i buntovnik.

Krajnje eksentričan, neverovatno debeo, imao je čak 110 kilograma. U svom turbulentnom životu, ispunjenom porocima, uradio je i nešto korisno.

Tvorac je poznatog kraljevskog paviljona, letnjikovca, Royal Pavilion, danas najvažnije turističke atrakcije grada.

Paviljon predstavlja miks indijskih kupola i istočnjačkih minareta. Enterijer je pretrpao istočnjačkim kičom, u tolikoj meri da kraljica Viktorija više nije mogla da izdrži život u toj šljaštećoj palati, te je na ostrvu Wight izgradila sopstveno utočište sa pogledom na more, jer je smatrala da iz pravca mora ne dopire nijedna kontura paviljona.

Royal Pavillion, u periodu od aprila do septembra, otvoren je od 9.30-17.45. Ulaz £8.80


4895100064bd906c531d14880805373_extreme.jpg

Photo: Steve Punter / Flickr


Brajton ima dva pristaništa: Palace Pier viktorijansko pristanište, izgrađeno 1899, danas atraktivno, sa privlačnim arkadama, prijatnim restoranima, automatima, dok je West Pier 2003. preživeo dva požara i već godinama unazad leži u vodi kao sprženi garavi skelet .

Postojala je ideja da ugledni kanadski arhitekta Frenk Džeri izgradi dva asimetrična tornja na pešačkom bulevaru, koji bi gradu dali jednu potpuno drugačiju futurističku crtu, ali do toga nije došlo.


9003201284bd906c6721b8505114152_extreme.jpg

Photo: Dominic's pics / Flickr


Ko iz Londona dođe u Brajton, na stanicu izgrađenu u 19.veku, videće drugo lice grada - North Laine. Ovo parče grada je usputna stanica za studente i hipike, pankere, gnezdo alternativnog života i boemije.

Postoje brojni butici koji još uvek prodaju majice sa printovima Če Gevare, stare ploče i bagatelu iz carstva fantazije.

Radnje nose nazive poput Hell’s Kitchen i Dumb Water Experience. I cene su znatno niže, kapućino ćete dobiti za gotovo duplo manje novca nego u oblasti Lanes.

Lanes
je susedna oblast sa ušuškanim radnjama i vijugavim ulicama koje odaju izgled nekadašnjeg ribarskog sela. Dominantne su i male kuće u kojima su početkom 19.veka živele čak i desetočlane porodice na prostoru od oko 40 kvadratnih metara.

Sladokusci moraju posetiti Choccywoccydooda na lokaciji Duke Street 24, gde se prave najneobičniji slatkiši i gde jedno parče košta i do 4000 funti!

Radnja je postala pravi hit nakon dečijeg filma Čarli i fabrika čokolade, sa Džonijem Depom u glavnoj ulozi. Za potrebe filma, napravljeno je čokoladno drveće i sličan dekor.


5273003644bd906c72c3a3180122324_extreme.jpg

Photo: Elsie esq. / Flickr


Kupalište


Sunce, pesak, more, primorski šmek su elementi na osnovu kojih se uglavnom klasifikuju letovališta. Brajtonu nedostaje samo ovo drugo. Plaže su šljunkovite, peska ima samo na malim površinama predviđenim za odbojku.

Obala Sussex (Saseks) ima najviše sunčanih sati u čitavoj Engleskoj. Kralj Džordž IV bio je poslat ovde od strane lekara kako bi svoje napaćeno alkoholičarsko telo vratio u život.

Morao je da se pridržava terapije: plivanje u moru i konzumiranje morske vode, a za uzvrat su mu isporučivali ljubavnice, ali tako da londonska tabloidna scena to ne sazna.


5897684384bd906c7e8b08670216946_extreme.jpg

Photo: Dominic's pics / Flickr


Raj za klabere


Brajton, zahvaljujući tome što je na samo 80 kilometara od Londona, brzo je izrastao u popularno kupalište i postao odlična lokacija za jedan dirty (prljavi) vikend.

Razlikuje se od porodičnih letovališta poput Blackpool, Skegness, Weymouth ili Weston-super-Mare. Ovde sve vrvi od ljudi koji luduju noću.

Brajton je grad za provod. Ovde ima više pabova na jednom kvadratnom kilometru, nego u čitavoj Velikoj Britaniji. U Brajton se ide da bi se izlazilo. 3/4 gostiju su oni bez dece.

Preko dana se ide u šoping i šetnju, malo ko leži na obali i sunča se. Ovo je grad krpica i cipela. Mogu se kupiti čak i vegetarijanske cipele.

3493066404bd906c8831d7823584772_extreme.jpg

Photo: David Jones / Flickr


Kemp Town


Brajton zastupa toleranciju, 15% stanovništva čine homoseksualci, i najveći broj njih živi u Kemptaunu koji je smešten istočno od pristaništa i poznat kao Kamp Town ili Soho-On-Sea - gej prestonica Britanije.

Nekada poznat kao četvrt glumaca, danas je to meka za homoseksualce. Ulice su preplavljene erotskim radnjama sa pomagalima za ljubavni preformans, mini hotelima i dobrim pabovima.

Najpopularnije gay-lokacije su Sidewinder sa odličnim otvorenim dvorištem u kojem se u suncu može uživati i zimi. Amsterdam (sa saunom) je jedan od omiljenih homo-barova na obali.

Vozovi sa železničkih stanica Victoria i London Bridge Station, putuju oko 50 min do Brajtona.


 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.972
Vodič za brzi obilazak Londona

Vodič za brzi obilazak Londona

24 sata 06.05.2010 08:52



Zaboravite Barselonu, Rim i Beč. Mesto koje ne smete propustiti da vidite i doživite je London. Kada se prošetate uličicama u Sohou, pada u vodu svaka priča kako se samo u Beogradu izlazi svakog dana u nedelji. Muzeja i znamenitosti ima na svakom koraku, a ni deci neće biti dosadno jer možete da ih odvedete u 'Legolend'.

PLAN - Terminal 5 na čuvenom Hitrou, kojim smo se prošetali zahvaljujući „Britiš ervejzu“, jedan je od najsavremenijih aerodroma na svetu. Raznolikost boja, rasa, modnih detalja i mešavina svih svetskih jezika tako karakterističnih za London počinje upravo ovde i nastavlja se kada kročite u „tube“.
Prva stanica – Pikadili. Ovde se održavaju sve filmske i pozorišne premijere, a posle odgledanog mjuzikla stanovnici Londona najradije odlaze u kinesku četvrt na večeru. Samo par blokova dalje počinje Soho, san svakog srpskog turiste, mesto gde ćete naručiti čašu „ginisa“ (do 4 funte), ali i mesto gde će svaki pušač prvi put na britanskom tlu opsovati jer nema pušenja ni u barovima ni u restoranima. Ukoliko odlučite da se šetate bez mape, gotovo je izvesno da ćete završiti ispred nekog seksi šopa ili striptiz bara, kojih ima na desetine.
Ne možete da propustite da vidite čuveni Trafalgvar skver, odakle se vidi i Big Ben, koji dođe kao putokaz kako se ne biste izgubili na putu do London Aja i Vestminstera. Vožnja dabl-dekerom ili tradicionalnim taksijem će vas oduševiti zato što se svi kreću „pogrešnom“ stranom ulice. Kada prođete London bridž, možete na prevoz, pa polako do Oksford i Ridžent strita u šoping. Topla preporuka su modne marke koje ne možete da pronađete u Srbiji, a tu je i Robna kuća „Primark”, gde za 50 funti možete da obučete četvoročlanu porodicu.


Vožnja panoramom kao orijentir

Vožnja panoramom visokom 135 metara isplatiće vam svih 17 funti koliko košta karta (plus fotografija za uspomenu po ceni od 5 funti). Može da vam posluži kao orijentir šta biste još voleli da posetite, ali i da vidite kako su arhitekte uspele da spoje panoramu starog grada sa novim modernim delom, čiji je simbol „kiseli krastavac“, odnosno zgrada „Gherkin“.





 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.972
Turistički vodič: Šta ne smete da propustite u Londonu

Turistički vodič: Šta ne smete da propustite u Londonu

Blic žena

U jednom od najskupljih, ali i najatraktivnijih gradova na svetu ima toliko kulturnih znamenitosti da ni za deset dana ne možete da obiđete ni deo onoga što treba i vredi videti. Ali, uz mapu i dobar plan, duša i oči biće vam puni.

7460_london_if.jpg


Čuveni Londonski sat Big Ben najpoznatija je sat-kula na svetu. Izgrađen je u neogotskom stilu


London nije samo prestonica Ujedinjenog Kraljevstva već, može se reći, cele Evrope. Pošto vrvi od kulturnih i društvenih događaja, često ga nazivaju i gradom koji nikad ne spava.
U startu treba da se pomirite s činjenicom da ni za deset dana nećete moći da obiđete sve muzeje, galerije, kulturno-istorijske građevine i spomenike. Ali, samo jedna šetnja prelepim i prepunim londonskim ulicama, parkovi i opušteni ljudi ispuniće vas evropskom ležernošću.
Gde god da se okrenete, videćete zdanja besprekorne stare, vanvremenske, ali i moderne arhitekture, uz sveprisutni
duh prošlih vremena, koji čuvaju Bakingemska palata, pokretni Tauer bridž, Londonska kula i Katedrala svetog Pavla. Posebnu atrakciju za turiste predstavljaju kraljičini garadisti, nepomični momci sa šubarama, koji čuvaju Bakingemsku palatu. Veoma je interesantna smena straže svakog dana u podne, a kojoj prisustvuju hiljade turista. Ukoliko želite da vidite London kao na dlanu, nemojte propustiti vožnju čuvenim „Londonskom okom“.
Noćni život i zabava u Londonu takođe daju poseban šarm ovom gradu. Brojni tradicionalni pabovi, restorani i noćni klubovi učiniće vaš boravak nezaboravnim. Naravno, i neko crno pivo.


7462_pikadili_hf.jpg


TRG PIKADILI

Ono što je Tajms skver za Njujork, to je Pikadili cirkus za London. Na samom trgu nalazi se krilata statua Erosa, grčkog boga ljubavi, a u neposrednoj blizini trga su poznati restorani, uključujući one u Kineskoj četvrti, bioskopi, pozorišta i noćni klubovi. Neizostavna atrakcija Londona jesu i čuveni dvospratni autobusi dabldekeri kao i vožnja „pogrešnom“, levom stranom ulice.


BAKINGEMSKA PALATA
Rezidencija engleskih monarha sagrađena je 1703. godine i danas je sedište kraljevske familije. Palata je takođe administrativni centar monarhije, a ispred nje uvek možete videti na hiljade turista koji stoje i čekaju u nadi da će videti kraljicu.


TRAFALGAR SKVER
Trafalgar skver nalazi se u srcu Londona i najveći je u celom Ujedinjenom Kraljevstvu. Na njemu je podignut spomenik Nelsonu, komandantu britanske vojske koji je dao svoj život u bici na Trafalgaru.


LONDONSKA KULA
Ova kula predstavlja jednu od najvažnijih znamenitosti Londona. U njoj se nalazi muzej kraljevskog nakita, u kom možete videti najfinije dijamante i dragulje kraljice Elizabete.


LONDONSKO OKO

Džinovski točak „Londonsko oko“ s kog se pruža neverovatan pogled na ceo grad nalazi se blizu Big Bena i visok je 135 metara. Svaki turista s oduševljenjem čeka da okrene krug u ovoj neverovatnoj spravi koja je građena šest godina. Vožnja traje 30 minuta i košta 17 funti, to jest 20 evra.


7463_most_kul.jpg


TAUER BRIDŽ

Londonski pokretni most preko reke Temze dobio je ime po obližnjoj tvrđavi Tauer. Most je specifičan jer se podiže kada prolaze veliki prekookeanski brodovi.


MADAM TISO
Jedan od najpoznatijih muzeja voštanih figura na svetu sa više od 400 modela poznatih zvezda svakako jeste „Madam Tiso“. Tu se možete fotografisati sa voštanom Britni Spirs, Bredom Pitom, Oprom Vinfri, pa čak i s članovima kraljevske porodice.


OBAVEZNO PROBAJTE
Iako možda nećete biti naročito oduševljeni engleskom kuhinjom, njihova tradicionalna poslastica pita od jabuka (apple crumble) potpuno će vas očarati. Ima božanstven ukus, a pri tom će vas i osvežiti dok budete odmarali. Ako vam se pak jede nešto slano, probajte najpopularnije londonsko jelo „fiš end čips“ (fish and chips).


NE MOŽE BEZ VIZE
Naši državljani pre polaska za Veliku Britaniju moraju da obezbede vizu koja košta 7.900 dinara. Ako ste zaposleni i imate stalna primanja, veće su šanse da dobijete vizu.

KAKO DO OSTRVA
Da biste stigli do Ostrva, prosto morate u avion. Svi oni koji žele da posete zemlju Šekspira i „Bitlsa“ i da otkriju kulturnu i društvenu dinamiku Londona, mogu to da učine koristeći usluge engleske nacionalne kompanije „Britiš ervejz“ (British Airways). Linija iz Beograd-London je redovna, cena karte je 129 evra u jednom pravcu odnosno 262 povratna (u cenu su uračunate sve takse i doplate), a avioni sleću na ekskluzivni dom ove kompanije – Terminal 5 londonskog aerodroma „Hitrou“.




 
Natrag
Top